Sveučilište u Rijeci

Filozofski fakultet Rijeka

Rijeka

Grb obitelji Denaro

(seminarski rad)

Rijeka, svibanj 2015.

Sveučilište u Rijeci

Filozofski fakultet Rijeka

Rijeka

KOLEGIJ: Novovjeka povijest Hrvatske

NOSITELJ KOLEGIJA: Nataša Štefanec, izv. prof.

ASISTENTICA: dr. sc. Maja Ćutić - Gorup

ODSJEK: Odsjek za povijest

STUDENTICA: Martina Majetić, HJK2/povijest, 2. godina PDS

AK. GODINA: 2014/2015.

Grb obitelji Denaro

(seminarski rad)

Rijeka, svibanj 2015.

SADRŽAJ

UVOD.........................................................1

POVIJESNI PREGLED HERALDIKE..................................2

GRB I NJEGOVI DIJELOVI.......................................3

POVIJEST GRADA BAKRA.........................................4

POVIJEST OBITELJI DENARO.....................................6

HERALDIČKA ANALIZA GRBA OBITELJI DENARO......................7

ZAKLJUČAK...................................................10

LITERATURA..................................................11

UVOD

Tema moga seminarskoga rada iz kolegija Novovjeka

povijest Hrvatske bio je grb obitelji Denaro. Riječ je o

obitelji koja je živjela u Bakru u 18. stoljeću. Budući

da o njoj nema previše podataka, odlučila sam seminarski

rad podijeliti u nekoliko dijelova.

Budući da je cilj ovoga seminarskoga rada heraldička

analiza jednog grba, u početnom dijelu seminarskog rada

napisane su temeljne informacije o povijesti heraldike te

koji su dijelovi grba, koje boje se koriste u heraldici,

koja je njihova simbolika, . . . Nakon toga slijedi

povijesni pregled grada Bakra u kojemu je živjela obitelj

Denaro, od staroga pa sve do novoga vijeka (zaključno s

18. stoljećem). Nakon toga slijedi središnji dio

seminarskog rada, a to je heraldička analiza grba.

Pisanje seminara otežale su mi dvije stvari. Prva,

ona koju sam zapravo lakše riješila, je nepoznavanje

heraldike kao pomoćne povijesne znanosti i njenih metoda

proučavanja povijesnih izvora. Druga stvar se odnosi na

jako malo informacija o obitelji Denaro. To mi je bio

najveći problem prilikom pisanja ovoga seminara, budući

da se informacije o nekoj obitelji ne mogu izmisliti.

POVIJESNI PREGLED HERALDIKE

U istraživanju i proučavanju povijesti pomažu nam

povijesni izvori. Kako bismo ih mogli što bolje proučiti, s

vremenom se dogodio razvoj pomoćnih povijesnih znanosti.1 Jedna

1 Za opći pregled o pomoćnim povijesnim znanostima dobro je pročitatiknjigu Stipišić Jakova: Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi, Školska knjiga,

od pomoćnih povijesnih znanosti je i heraldika.2 Heraldika kao

znanost bavi se proučavanjem grbova – uključujući i proučavanje

razloga pojave grbova te procesa njihova nastanka.3

Heraldika je riječ izvorno germanskog podrijetla (Herald),

a na njemačkome je to riječ Herold.4 Herald/Herold bio je niži

srednjovjekovni službenik, kojemu je, kao poznavatelju

plemićkog grbovlja, bila povjerena briga o raspoređivanju i

najavljivanju plemića na viteškim turnirima.5 Pojava grbova

usko je povezana s potrebama ratovanja. Prvi grbovi javili su

se tijekom Prvog križarskog rata, krajem 11. stoljeća. Grbove

se počelo upotrebljavati iz potrebe za međusobnim

“prepoznavanjem“ ratnika/vitezova u bitkama.6 Prvi grbovi bili

su zapravo jednostavne oznake na štitovima, dok se grbovi u

pravom smislu javljaju nekoliko desetljeća kasnije (oko 1130.

godine) na području južne i zapadne Njemačke, Flandrije, južne

i sjeverne Francuske te Engleske.7 Na području današnje

Hrvatske prvi grbovi javili su se tijekom 13. stoljeća i to u

primorskim gradovima, a sačuvani su uglavnom na kamenim

spomenicima. Na području sjeverne Hrvatske prvi grbovi javljaju

se zahvaljujući utjecaju ugarskog dvora i plemstva.8 Što se

tiče prava na grb, prvo su to pravo imali vladari, plemići i

Zagreb, 1991.Zmajić, Bartol: Heraldika, Golden Marketing, Zagreb, 1996.2Osim heraldike, koristi se i naziv grboslovlje. Zmajić, Bartol:Heraldika,nav. dj.., str. 13.3Isto.4Isto.5Isto.6Isto.7Zmajić, Bartol: Heraldika, nav. dj ., str. 14.8Isto.

velikaši. S vremenom su pravo na vlastiti grb stekli i crkveni

dužnosnici te gradovi.

Tijekom 13. stoljeća dogodilo se jačanje vladarske

(kraljevske) institucije, pa je pravo dodjeljivanja grba prešlo

u njegove ruke.9 Dodjeljivanje plemićkog statusa od strane

vladara bilo je popraćeno i dodjeljivanjem oslikanog i opisanog

grba. Takva povelja poznata je i pod nazivom armali, a

podrijetlo riječi je latinsko (lat. armali: oružje-grbovnica).10

Najstarija europska grbovnica nastala je u 14. stoljeću, a bila

je dodijeljena od strane Ludovika Bavarskog.11 Što se tiče

izgleda grbovnice, promjena se dogodila tek u 17. stoljeću.12

GRB I NJEGOVI DIJELOVI

Prije nego što se posvetimo heraldičkoj analizi grba,

treba upoznati njegove dijelove. Najvažniji dio grba je štit.13

Ostali dijelovi grba su: kaciga, plašt, nakit i ukrasi,

točenice (označavaju čin), čuvari grba, gesla, bojni poklici,

zastave.14

Kaciga, s ukrasom i nakitom, je, nakon štita, najvažniji

dio grba. Smještena je iznad štita. U prilog činjenici

o“povezanosti“ kacige i štita svakako ide podatak da grb

9Zmajić, Bartol: Heraldika, nav. dj., str. 15.10Isto.11Zmajić, Bartol: Heraldika, nav.dj., str. 15.12Isto.13Zmajić, Bartol: Heraldika, nav. dj., str. 21.14Isto.

smatramo heraldički potpunim ukoliko se na kacigi nalaze ukrasi

ili nakit, a sa strane vise plaštevi.15 U heraldici postoje tri

tipa kaciga: prva u heraldici korištena kaciga, je kablasta

kaciga.16 Nakon nje, počela je upotreba turnirske kacige, koja

je nastala zbog prilagodbe kablaste kacige turnirima (borbi

kopljima).17 Kombinacijom kablaste i turnirske kacige nastala

je kaciga na kopču.18 Plaštevi su u početku prikazivani kao

leteće vrpce, a u 14. stoljeću započelo je njihovo

“izrezivanje“.19 Boja plašta nastala je po uzoru na boju štita,

te je početkom 16. stoljeća započelo dvobojno prikazivanje

grbova (pod tim se podrazumijevaju različite boje na dvjema

stranama plašta).20 Naravni likovi služe kao ukras na kacigi.21

Na grbovima se javljaju i znakovi pomoću kojih saznajemo

podatke o društvenom položaju vlasnika grba. Krune u heraldici

simboliziraju vlast (crkvena ili svjetovna) i njen

hijerarhijski položaj. Krune su karakteristične po tome što

pomoću broja kuglica na šiljcima krune saznajemo koju titulu

ima vlasnik grba. Broj šiljaka i kuglica je jednak, pa tako

grofovske krune imaju devet, barunske sedam, a plemićke krune

imaju pet kuglica.22 Osim krune, sličnu ulogu imaju i šeširi,

te pokrivala za glavu koja koriste crkveni dostojanstvenici.23

15Zmajić, Bartol: Heraldika, nav. dj., str. 66.16Isto.17Isto.18Isto.19Isto.20Isto.21Naravni likovi su mogli biti preuzeti iz štita. Ukoliko se to nijedogodilo, javljali su se ukrasi u obliku drva, granja, perjanica, šešira,rogova životinja, . . . Zmajić, Bartol: Heraldika, nav. dj., str. 67 – 69.22Zmajić, Bartol: Heraldika, nav. dj., str. 70.23Zmajić, Bartol: Heraldika, nav. dj., str. 69.

Znakovi se uglavnom nalaze iznad potpunog grba, a ponekad pak

nadomještaju krunu s plaštevima.24

Čuvari grbova, koji su također jedan od dijelova grba,

najčešće su prikazani u ljudskom ili životinjskom obliku, a

znalo ih se prikazivati i u mitološkom obliku.25

POVIJEST GRADA BAKRA

Grad Bakar smješten je na geografski povoljnom položaju –

smješten je u Bakarskom zaljevu, i okružen je, s jedne strane

morem, a s druge pak strane, planinama.26 Povoljan geografski

položaj omogućio je razvoj trgovine, a zaljev i šume čine

izvrsnu prirodnu obranu od neprijatelja.27 On je neprijatelju

bio teško uočljiv s kopna, a prolaz s morske strane zaštićen je

prirodnim stijenama (osim za obranu, to je služilo i kao

zaštita tokom oluje).28 Razvoju Bakra doprinijelo je i to što

se upravo na području Bakra križaju pomorski i kopneni

putevi.29

Bakar je riječ keltskog podrijetla, budući da je već u

doba Kelta nastao korijen ove riječi (vel – kier), što bi

značilo kameni zaljev.30 Bartol Barčić31 smatrao je kako je24Isto.25Zmajić, Bartol: Heraldika, nav. dj., 1996., str. 14 i 71.26Marochino, Ivo: Grad Bakar kroz vjekove, Gradski muzej Bakar, Bakar, 1982.,str. 19.27Isto.28Marochino, Ivo: Ivo: Grad Bakar kroz vjekove, nav. dj., str 20.29Isto.30Isto.31Bakarski kroničar., Marochino, Ivo: Grad Bakar kroz vjekove, nav. dj., str. 22.

Bakar ime dobio prema obližnjim rudnicima bakra ili prema

riječi bukara.32 U doba Rimskog carstva Bakar je imao ime

Velcera – riječ je o latiniziranoj verziji keltskog korijena

riječi.33 Srednjovjekovna povijest Bakra posebno je obilježena

1255. godinom, kada je ugarsko – hrvatski kralj Andrija II.

krčkim knezovima, kasnije poznatima i pod nazivom Frankapani

darovao područje čitavog Vinodola. Riječ o području koje je

obuhvaćalo Senj, Bakar, Grobnik, Novigrad, Ledenice, Bribir,

Grižane, Drivenik, Trsat.34 Feudalna uprava knezova krčkih, a

potom i Zrinskih, potrajala je sve do Zrinsko – Frankopanske

urote.35 Nakon što je urota otkrivena, a vođe smaknuti, izdana

je naredba o konfiskaciji zemlje urotnika u korist Kraljevske

ugarske komore.36 U Bakar je 22. lipnja 1670. stiglo

povjerenstvo Ugarske komore, koje je trebalo provesti

konfiskaciju.37 Isto povjerenstvo je odredilo da se gradska

uprava mora temeljiti na starim zakonskim običajima, a izdana

je i naredba o redovitom sazivanju sudova.38 Nažalost, gradska

uprava je tada bila iznimno korumpirana i takva situacija

potrajala je sve do 1692. godine, kada je Ugarska komora

Gornjoaustrijskoj komori prodala imanja Zrinskih u Primorju i

Ozalj s Vrbnikom.39 Tada je u Bakru formirana kapetanija koja

je bila odgovorna za područje Bakra i Vinodola.40

32Bukara je drveni vrč koji oblikom nalikuje obliku Bakarskog zaljeva.Marochino, Ivo: Grad Bakar kroz vjekove, nav. dj., str. 22.33Marochino, Ivo: Grad Bakar kroz vjekove, nav. dj., str. 25.34Marochino, Ivo: Grad Bakar kroz vjekove, nav. dj., str. 33.35Isto.36Marochino, Ivo: Grad Bakar kroz vjekove, nav. dj., str. 83.37Isto.38Marochino, Ivo: Grad Bakar kroz vjekove, nav. dj., str. 86.39Marochino, Ivo: Grad Bakar kroz vjekove, nav. dj., str. 87.40Isto.

Prva polovica 18. stoljeća je doba trgovačkog uspona

Bakra. Bakar je tada uspio uspostaviti trgovačke veze s Grčkom

i Italijom.41 Sredinom 18. stoljeća (28. studenog 1750.) Bakar

je pogodio niz strašnih potresa. Posljedica tih potresa bilo je

urušavanje zgrada.42

POVIJEST OBITELJI DENARO

Informacije, kojih je jako malo, o obitelji Denaro

pronašla sam na Hrčku. Riječ je o članku Stanovništvo grada Bakra po

popisu iz 1775. godine, a autor članka je dr. sc. Josip Celić.43

41Isto.42Marochino, Ivo: Grad Bakar kroz vjekove, nav. dj., str. 92.43 Hrčak, Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske, Celić, Josip:Stanovništvo grada Bakra po popisu iz 1775. godine., str. 185 – 220.Preuzeto sa http://hrcak.srce.hr/, 25. travnja 2015., 0:33.

Austrijski car, Leopold I., 14. siječnja 1695. godine

dodijelio je Petru Denaru plemićku titulu.44 Članovi obitelji

su 1699. godine upisani u riječki komesarijat.45 Petar Denaro

bio je carski službenik, podrijetlom sa Sicilije (Messina).46

Njemu je dodijeljeno plemstvo austrijskih nasljednih zemalja,

dok je njegovome sinu, Petru Feliksu, koji je obnašao titulu

bakarskog potkapelana, 1735. godine dodijeljeno plemstvo Svetog

Rimskog Carstva.47

Prema podacima popisa stanovništva iz 1775. godine znamo

da je ovoj obitelji tada prijetilo izumiranje, budući da je kao

jedini živući pripadnik obitelji navedena Margareta Denaro.48

44 Hrčak, Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske, Celić, Josip:Stanovništvo grada Bakra po popisu iz 1775. godine., str. 201Preuzeto sa http://hrcak.srce.hr/, 25. travnja 2015., 0:33.45 Isto. 46 Isto.47 Isto.48 Isto.

HERALDIČKA ANALIZA GRBA OBITELJI DENARO

Autor grba koji se čuva u Pomorskom i povijesnom muzeju

Hrvatskog primorja je Matija Mažić. On je ovaj grb naslikao

akvarel tehnikom49 na kartonu u 19. ili 20. stoljeću. Grb se

čuva pod inventarnim brojem PPMHO-KPO-DZ-18637. Dimenzije grba

su 20,3 * 12, 3 centimetara.

Heraldička analiza grba obitelji Denaro počinje s opisom

boja koje su prisutne na grbu.50 Za označavanje boja na

grbovlju od boja se koriste “tinkture“ – crvena, plava, zelena

i crna boja, a od kovina (metala) koriste se zlato i srebro, s

time da često imamo priliku pročitati/čuti upotrebu njihovih

nestručnih naziva žuto i bijelo.51 Iako upotreba smeđe boje

generalno nije dopuštena u heraldici, postoji iznimka oko njene

upotrebe. Dopušteno ju je koristiti u slučaju kada se na grbu

nalazi životinja smeđe boje.52 Tako na grbu obitelji Denaro

imamo štit zlatne boje. Iznad štita nalazi se kaciga na kopču

tamnosrebrne boje, a ukrašena je zlatnom krunom. Kruna ima pet

kuglica – tri kuglice plave boje (smještene su na tri šiljka)

te dvije kuglice tamnocrvene boje (njih je teže uočiti, budući

da se nalaze u podnožju štita). Taj broj kuglica sugerira da je

riječ o plemićkom grbu.53 Od ukrasa se javlja i plašt, koji se

“spušta“ sa stražnje strane krune. Riječ je o četverobojnom

49 Riječ o slikarskoj tehnici u kojoj se voda koristi kao sredstvo otapanjaboje.Hrvatski jezični portal (hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search).Posjećeno 20. travnja 2015., 0:06.50 Analiza počinje opisom boja iz jednostavnog razloga. Grb i njegovidijelovi uvijek sadrže boje. Zmajić, Bartol:Heraldika, nav. dj., str. 23.51 Isto.52 Zmajić, Bartol:Heraldika, nav. dj., str. 73.53 Vidjeti foosnotu 22!

plaštu – vanjski dijelovi su crvene i plave boje. Crveni dio

plašta obrubljen je srebrnom, a plavi dio plašta je obrubljen

zlatnom bojom. Ove boje (srebrna i zlatna) javljaju se i na

unutarnjoj strani plašta. Lijeva strana je srebrne boje i

mijenja se intezitet (rubovi su naglašeniji tamnijom nijansom

srebrne boje). Na desnoj strani javljaju se tri boje – štit je

s desne strane obrubljen tamnoplavom bojom, a unutrašnja desna

strana plašta ima tragove bordo boje. Što se tiče štita,

središnji dio štita zauzima ptica tamnoplave boje. Njena krila

su raširena, kljun je otvoren i smeđe je boje. Riječ je o

prikazu naravnog, živog lika na grbu. Ovdje je vjerojatno riječ

o sokolu.54 Prikazan je u pozi koja je karakteristična za

sokola u heraldici – stoji raširenih krila na hridi. Prikaz

sokola na grbovima karakterističan je upravo za primorske

gradove na našem području.55

Na vrhu štita smještena je kaciga na kopču. Iako je ona

tamnosrebrne boje, rešetke na kopču su zlatne boje, dok je

njena unutrašnjost crvene boje.

ZAKLJUČAK

Heraldika, kao jedna od pomoćnih povijesnih znanosti,

važna je za proučavanje prošlosti. To vidimo i u ovome

seminaru. Naime, osim same heraldičke analize grba jedne

54 Htjela bih napomenuti kako je ovdje riječ o pretpostavci o vrsti ptice,budući da nisam stručnjakinja kad je u pitanju određivanje ptičjih vrsta.55 Zmajić, Bartol:Heraldika, nav. dj., str. 38.

plemićke obitelji, bilo je nužno napraviti još nekoliko stvari

kako bi seminarski rad bio kvalitetno napisan.

Tragajući za informacijama o obitelji Denaro (uglavnom

neuspješno) došlo se do spoznaje kako je riječ o doseljeničkoj

talijanskoj obitelji, koja je za manje od sto godina života i

obavljanja carskih službi, bila pred izumiranjem. Osim o

obitelji Denaro, u radu je dan kratak pregled Bakra kroz

povijest (zaključno s 18. stoljećem).

Iako je pisanje ovog seminarskog rada bilo popraćeno s

određenim teškoćama i neznanjem nekih stvari (nepoznavanje

heraldike i biologije ptica), uspjela sam naučiti puno toga i

nije mi žao što sam odabrala baš ovu temu za svoj seminar.

LITERATURA

I. Hrčak, Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske,

Celić, Josip: Stanovništvo grada Bakra po popisu iz 1775. godine., str.

185 – 220. Preuzeto sa http://hrcak.srce.hr/, 25. travnja

2015., 0:33.

II. Hrvatski jezični portal (hjp.novi-liber.hr/index.php?

show=search). Posjećeno 20. travnja 2015., 0:06.

III. Marochino, Ivo: Grad Bakar kroz vjekove, Gradski muzej Bakar,

Bakar, 1982.

IV. Stipišić, Jakov: Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi, Školska

knjiga, Zagreb, 1991.

V. Zmajić, Bartol:Heraldika, Golden Marketing, Zagreb, 1996