gospodarenje ribolovnim vodama - ribolovni savez

Gospodarenjeribolovnim

vodama


vodama


vodama


vodama

dr. sc. Josip Popovićdr. sc. Josip Popovićdr.

sc

. J

os

ip P

op

ov

ić -

Go

sp

od

are

nje

rib

olo

vn

im v

od

am

ad

r. s

c.

Jo

sip

Po

po

vić

- G

os

po

da

ren

je r

ibo

lov

nim

vo

da

ma

Drugo, izmijenjeno i dopunjeno izdanjeDrugo, izmijenjeno i dopunjeno izdanje

ISBN: 978-953-95265-3-3

dr. sc. JOSIP POPOVIĆ

GOSPODARENJE RIBOLOVNIM VODAMA

DRUGO, IZMIJENJENO I DOPUNJENO IZDANJE

Zagreb, 2020.

Izdavač Hrvatski športsko ribolovni savez Zagreb,TrgKrešimiraĆosića11

Za izdavača DomagojCeković,mag.ing.ribarstvailovstva

Urednik mr. sc. Zlatko Homen, mag. biol.

Recenzenti prof. dr. sc. Zdravko Petrinec dr. sc. Tomislav Treer, prof. emer. dr.sc.ZoranMarčić,doc.

Lektorica KristinaKirschenheuter,dipl.općilingvistifonetičar

Naslovna stranica i ilustracije MirjanaPopovićDašek,dipl.ing.graf.teh.

Grafička priprema Tangir, Samobor

Tisak Tiskara Ivana d.o.o., Samobor

Naklada 500 primjeraka

CIPzapisjedostupanuračunalnomekatalogu NacionalneisveučilišneknjižniceuZagrebu podbrojem001085873

ISBN978-953-95265-3-3

3

SADRŽAJ

RIJEČ UREDNIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9PREDGOVOR RECENZENATA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 131. FIZIČKO-KEMIJSKE ZNAČAJKE RIBOLOVNIH VODA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17 1.1. Temperaturavode . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17 1.2. Strujanjevode . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18 1.3. Svjetlost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19 1.4. Gustoćavode . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19 1.5. Kisik. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19 1.6. Zasićenostvodekisikom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 1.7. Aktivnareakcijasredine(pH) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22 1.8. Ugljičnidioksid . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24 1.9. Elektroprovodljivostvode . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24 1.10. Ukupnialkalitet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25 1.11. Tvrdoćavode . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26 1.12. Karbonatiibikarbonati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27 1.13. Željezoimangan. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27 1.14. Fluor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28 1.15. Sulfati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28 1.16. Nitratinitrat-nitrogen . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28 1.17. Nitritinitrit-nitrogen . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29 1.18. Amonijak-nitrogen . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29 1.19. Fosfat. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30 1.20. Metan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30 1.21. Sumporovodik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30 1.22. Kalcij . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30 1.23. Ukupnootopljenetvari . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 312. BIOLOŠKE ZNAČAJKE RIBOLOVNIH VODA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33 2.1. Plankton . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33 2.1.1. Fitoplankton . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34 2.1.1.1. Fotosinteza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35 2.1.2. Zooplankton . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36 2.2. Nekton . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36 2.3. Neuston . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36 2.4. Bentos . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36 2.4.1. Fitobentos . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37 2.4.2. Zoobentos . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37 2.5. Makrofiti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39 2.5.1. Višealge . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40 2.5.2. Nadvodno bilje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40 2.5.3. Plivajućebilje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41

4

SADRŽAJ

2.5.4. Podvodnobilje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41 2.6. Ekosustav . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 413. VODENA STANIŠTA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43 3.1. Osnovneznačajketekućica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43 3.1.1. Ribolovnapodjelatekućica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43 3.1.1.1. Zonapastrve . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44 3.1.1.2. Zonalipljana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44 3.1.1.3. Zonamrene . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45 3.1.1.4. Zonadeverike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45 3.1.1.5. Zonabočatihvoda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45 3.2. Osnovneznačajkestajaćica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46 3.2.1. Oligotrofnajezera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46 3.2.2. Mezotrofnajezera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46 3.2.3. Eutrofnajezera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46 3.2.4. Distrofnajezera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46 3.3.1. Tipovistajaćica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46 3.3.1.1. Kraškajezera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47 3.3.1.2. Riječnajezera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47 3.3.1.3. Akumulacijskajezera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47 3.3.1.4. Jezeranastalavađenjemmineralnihsirovina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 474. PODJELA RIBA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49 4.1. Premašportsko-rekreacijskojvrijednosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49 4.2. Endemskeslatkovodnevrsteriba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50 4.3. Alohtonevrste . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53 4.4. Straneinvazivnevrste . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56 4.5. Strogozaštićenevrste . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 585. ODREĐIVANJE POVRŠINE, DUBINE I VOLUMENA RIBOLOVNE VODE . . . . . . . 63 5.1. Mjerenjedužinakoracima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63 5.2. Određivanjepovršineribolovnevode . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64 5.3. Određivanjeprosječnedubine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66 5.4. Određivanjevolumenaribolovnevode . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 676. ZAŠTITA RIBOLOVNIH VODA OD GUBLJENJA VODE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 697. ZAŠTITA I SANIRANJE EROZIJE OBALA RIBOLOVNIH VODA . . . . . . . . . . . . . . . . 71 7.1. Erozijatlaobalaidnaribolovnihvoda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71 7.2. Zaštitaisaniranjeobalaoderozijskihprocesa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 728. UMJETNA SKLONIŠTA ZA RIBE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75 8.1. Vrsteskloništa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76 8.2. Izbortipa,mjestaidubinepolaganjaskloništa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 789. KONTROLA RAZVOJA VIŠEGA VODENOG BILJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79 9.1. Korisnostvodenogbilja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79 9.2. Nepoželjniučincivodenogbilja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79

5

SADRŽAJ

9.3. Metodekontrolerazvojavodenogbilja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79 9.3.1. Metodeprevencijezakontrolurazvojavodenogbilja . . . . . . . . . . . . . 80 9.3.1.1. Hidrograđevinskizahvati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80 9.3.1.2. Sprječavanjenekontroliranogunosabilja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80 9.3.1.3. Gnojidbenizahvati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80 9.3.1.4. Reduciranjeprodorasvjetlostibojom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81 9.3.1.5. Spuštanjerazinevode . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81 9.3.1.6. Bentosnebarijere . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81 9.3.2. Fizičko/mehaničkakontrolavodenogbilja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82 9.3.3. Kemijskakontrolavodenogbilja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83 9.3.4. Biološkakontrolavodenogbilja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8410. KONTROLA RAZVOJA PLANKTONSKIH ALGI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91 10.1. Dominantnoprisutnealgeuribolovnimvodama . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92 10.2. Subdominantnoprisutnealgeuribolovnimvodama . . . . . . . . . . . . . . 92 10.3. Dinamikarazvojaplanktonskihalgi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93 10.4. Izvoriunosaekscesnihkoličinahranjivihsoli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93 10.5. Kontrolarazvojaalgi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 94 10.5.1. Proaktivnaprevencijskakontrolarazvojaalgi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 94 10.5.2. Reaktivnakontrolarazvojaalgi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 94 10.5.2.1. Kontrolaalgibakrenimsulfatom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 95 10.5.2.2. Kontrolaalgiječmenomslamom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 97 10.5.2.3. Kontrolaalgibiljojednimvrstamariba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 99 10.5.2.4. Kontrolaalgiultrazvučnimvibracijama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .100 10.5.2.5. Kontrolaalgivodenimbojilima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .102 10.5.2.6. Kontrolaalgimijenjanjemodnosadušikaifosfora . . . . . . . . . . . . . . . .102 10.5.2.7. Kontrolaalgiostalimmetodama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .10211. PROBLEM ZAMUĆENOSTI RIBOLOVNE VODE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 103 11.1. Nepoželjniučinciizazvanisedimentnomzamućenošćuvode . . .104 11.2. Načinirješavanjasedimentnezamućenostivode . . . . . . . . . . . . . . . . .104 11.2.1. Preventivninačinirješavanjasedimentnezamućenosti . . . . . . . . . .104 11.2.2. Tretmanizarješavanjezamućenostivode . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .104 11.2.2.1. Rješavanjezamućenostivodesijenom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .105 11.2.2.2. Rješavanjezamućenostivodealaunom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .105 11.2.2.3. Rješavanjezamućenostivodegašenimvapnom . . . . . . . . . . . . . . . . . .105 11.2.2.4. Rješavanjezamućenostivodegipsom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .10612. POVEĆANJE PRODUKTIVNOSTI RIBOLOVNIH VODA GNOJIDBOM . . . . . . . . 107 12.1. Ograničenjazaprimjenugnojidbe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .107 12.1.1. Protok . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .108 12.1.2. Zamućenjevodemineralnimčesticama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .108 12.1.3. Zakorovljenoststajaćica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .108 12.1.4. Reakcijavode,pH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .108

6

SADRŽAJ

12.2. Mjerenjegustoćeplanktona . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .108 12.3. Gnojidbaanorganskim(mineralnim)gnojivima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .109 12.3.1. Određivanjepotrebnihkoličinamineralnihgnojiva . . . . . . . . . . . . . . . .111 12.3.1.1. Određivanjekoličinenabazifosforaizgnojiva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .111 12.3.1.2. Određivanjenabazikemijskeanalizevode . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .112 12.4. Skladištenjemineralnihgnojiva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .113 12.5. Gnojidbaorganskimgnojivima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .11313. TRETIRANJE RIBOLOVNIH VODA VAPNOM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 117 13.1. Kadaribolovnevodetretirativapnom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .117 13.2. Korisniučincitretiranjavapnom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .120 13.3. Tipovivapnenihmaterijala . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .120 13.4. Metodaizračunapotrebnihkoličinavapna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .121 13.4.1. Početnotretiranjevapnomnovihribolovnihvoda . . . . . . . . . . . . . . . . .121 13.4.2. Tretiranjevapnomdnaisušeneribolovnevode . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .122 13.4.3. Tretiranjevapnomribolovnevode . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .122 13.5. Skladištenjevapna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .12414. PORIBLJAVANJE RIBOLOVNIH VODA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 125 14.1. Razloziporibljavanjaribolovnihvoda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .125 14.1.1. Formiranjenovogaribolovnogpodručja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .125 14.1.2. Ublažavanjenepoželjnihučinaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .126 14.1.3. Povećanjeprisutneribljepopulacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .126 14.1.4. Obnovaribljepopulacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .126 14.1.5. Smanjenjebrojnostinepoželjnihvrstaibolesnihjedinki . . . . . . . . . .126 14.1.6. Pojačaniintenzitetribolova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .126 14.2. Planiranjeunosaribauribolovnevode . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .127 14.2.1. Određivanjetiparibarstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .127 14.2.2. Određivanjenosivogkapacitetaribolovnevode . . . . . . . . . . . . . . . . . . .127 14.2.3. Određivanjeproduktivnostiribolovnevode . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .127 14.2.4. Određivanjeukupneihtiomase . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .128 14.3. Unosstranihvrstariba(introdukcija)uribolovnevode . . . . . . . . . . .129 14.4. Preporukezaunosribeuvodespojedinim istaknutimznačajkama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .130 14.5. Pravilaporibljavanjasobziromnadobnukategorijuriba . . . . . . . . .130 14.6. Pravilaporibljavanjagrabežljivimvrstamariba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .131 14.7. Optimalnovrijemeporibljavanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .132 14.8. Riziciporibljavanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .132 14.8.1. Rizikunosabolesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .132 14.8.2. Riziknepovoljnogutjecajanaprisutneribe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .133 14.8.3. Rizikporemećajaekološkeravnotežeribolovnevode . . . . . . . . . . . .133 14.9. Provjerenipopiszaopravdanjeunosariba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .134 14.10. Nabavaribazaporibljavanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .134 14.11. Poboljšanjestanjaribolovnihvodabezdodatnogporibljavanja . . .135

7

SADRŽAJ

14.12. Poribljavanjesalmonidnihvoda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .136 14.13. Uzgojpastrvauuzgojnimpotocima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .14015. INTRODUKCIJA I UZGOJ RIBA U NOVONASTALIM STAJAĆICAMA . . . . . . . . 143 15.1. Introdukcijaiuzgojšarana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .143 15.2. Introdukcijaiuzgojkalifornijskepastrve . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .14416. PROCJENA GODIŠNJE PRIRODNE PRODUKCIJE RIBA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 147 16.1. Procjenagodišnjeprodukcijeribautekućicama . . . . . . . . . . . . . . . . . .147 16.2. Procjenagodišnjeprodukcijeribaustajaćicama . . . . . . . . . . . . . . . . . .149 16.3. Procjenadopuštenogagodišnjegulovaribanabazi prirodnog prirasta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .14917. UGINUĆA RIBA PROUZROČENA ABIOTIČKIM ČIMBENICIMA . . . . . . . . . . . . . . . 151 17.1. Ljetnouginućeriba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .151 17.2. Zimskouginućeriba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .151 17.3. Uginućeizazvanoprekomjernimrazvojemi propadanjemfitoplanktona . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .152 17.4. Uginućeizazvanoprekomjernimrazvojemi propadanjem vodene vegetacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .152 17.5. Uginućeizazvanoinverzijomvodenihslojeva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .152 17.6. Uginućeizazvanonedostatkomdnevnogsvjetla . . . . . . . . . . . . . . . . . .153 17.7. Uginućeizazvanoprekomjernimopterećenjemorganskomtvari . .153 17.8. Uginućeizazvanotoksičnimsupstancijama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .153 17.9. Uginućeizazvanoeksplozivnimsredstvima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .154 17.10. Uginućeizazvanotruljenjemotpaloglišćaidrvnogmaterijala . . .154 17.11. Uginućeizazvanoradomhidroelektrana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .154 17.12. Uginućeizazvanoradomindustrijskihobjekta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .154 17.13. Uginućeizazvanoprirodnimuzrocima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .155 17.14. Uginućeizazvanomrijestnimstresomibolestima . . . . . . . . . . . . . . . .155 17.15. Znakovinaribamaivodenombiotopukodrazličitih uzrokauginuća . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .155 17.16. Nestašicakisikauribolovnojvodi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .156 17.16.1. Uzrocismanjenjakisikauvodi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .157 17.16.2. Preventivneprovjerekoličinekisika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .158 17.16.3. Načinipovećanjakisika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .159 17.16.3.1.Fizičkitretmani . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .159 17.16.3.2.Kemijskitretmani . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .15918. PRAVILA ZA TRETIRANJE RIBOLOVNIH VODA KEMIKALIJAMA . . . . . . . . . . . 161 18.1. Kalkulacijezakemijskotretiranjeribolovnihvoda . . . . . . . . . . . . . . . . .161 18.2. Načinitretiranjaribolovnihvoda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .162 18.3. Načinitretiranjariba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .16319. VODIČ ZA POSTUPANJE KOD POMORA RIBA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 165 19.1. Definicijapomora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .165 19.2. Lažnipomor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .165

8

SADRŽAJ

19.3. Prirodnipomor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .165 19.4. Uzimanje,pakiranjeislanjeuzoraka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .166 19.4.1. Uzimanjeuzorakavode . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .167 19.4.2. Uzimanjebiološkihuzoraka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .167 19.4.3. Uzimanjeuzorakaribe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .167 19.4.4. Pakiranjeislanjeuzorakaribe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .168 19.5. Opiskarakteristikaribolovnevode . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .170 19.5.1. Mapiranjepodručjapomora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .170 19.5.2. Fotografskizapisiopojedinostima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .170 19.5.3. Procjenarazmjerapomora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .170 19.5.4. Evidentiranjepodataka. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .171 19.5.5. Uzimanjeizjavasvjedoka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .172 19.6. Simptomiimogućiuzrociuginuća . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .172 19.7. Postupakdojaveidržavnatijelaupostupku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .173 19.7.1. Obvezeovlaštenikaribolovnogprava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .173 19.7.2. Državnatijelaupostupku. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .174 19.8. Optužniprijedlog . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .17920. PROCJENA BROJA I MASE UGINULIH RIBA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 181 20.1. Procjenarazmjerapomora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .181 20.2. Procjenabrojauginuleribenakategoriziranojtežini uginule ribe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .181 20.3. Procjenabrojaribapomoćureprezentativnihpresjeka . . . . . . . . . . .18221. ZAŠTITA RIBA OD ŽIVOTINJA I KRAĐE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 189 21.1. Kontrolanepoželjnihvrstariba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .189 21.2. Kontrolaprisutnostizmija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .190 21.3. Kontrolaprisutnostižaba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .191 21.4. Kontrolaprisutnostiihtiofagnihptica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .191 21.5. Kontrolaprisutnostividre,rovkeibizamskogštakora . . . . . . . . . . . .193 21.6. Zakonskaregulativa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .195 21.7. Sprječavanjekrađe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .19522. METODA ODREĐIVANJA NAKNADE ŠTETE NA RIBAMA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 197 22.1. Zakonskaregulativa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .197 22.2. Metodaizračunaštete . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20023. PROBLEM NEPOŽELJNOG MIRISA I OKUSA MESA RIBE „NA MULJ” I „NA ZEMLJU” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 203 23.1. Postupcirješavanjaproblemamanaokusaimirisariba . . . . . . . . .204 23.1.1. Kontrolarastamodrozelenihalgi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .204 23.1.2. Promjenaodnosadušikaifosfora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .204 23.1.3. Povećanacirkulacijavode . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 205 23.1.4. Reduciranjefitoplanktonabiološkimputem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20524. LITERATURA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20625. ŽIVOTOPIS AUTORA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 209

9

RIJEČUREDNIKA

Temeljem zakona koji regulira slatkovodno ribarstvo Hrvatski športsko ribolovnisavez(udaljnjemtekstu:Savez)imaod2001.godinejavneovlastizaorganiziranjeiprovođenjeribičkihiribočuvarskihispita,vođenjaviševrstaupisnika,edukaciječlanstvateostalihposlovauvezisnatjecanjimausport-skomribolovu.Zaprovođenjejavnihovlasti,kaoizaunapređenjesportskogribolova iedukaciju,Savezseuodređenompostotkufinancirasredstvimakojauplaćujuribičikaonaknaduzaribičkedozvole. ZbogobavezeedukacijeribičaSavezje2005.godineizdaoPriručnik za polaganje ribočuvarskog ispita,a2010.godineiprvoizdanjeknjigedr.sc.Jo-sipaPopovićapodnaslovomGospodarenje ribolovnim vodama. Tu su knjigu vrlodobroprihvatiliribiči,znanstveniciizpodručjaagronomije,biologijeive-terinarstvaitonesamoizRepublikeHrvatske,većiribičiizsusjednihdržava. Zbogvelikogzanimanjaribičazanavedenisadržajteknjige,udogovorusa Savezom autor je pripremio ovo drugo, dopunjeno i izmijenjeno izdanje, kojejenakon10godinaosuvremenjenostručnimiznanstvenimpodacima. Knjigaćeposlužitikaodragocjenizvorpodatakaiusmjeritipozornostči-tatelja na potrebu zaštite riba, pokazati osnove za izradu planova upravljanja ribolovnimvodamaiunaprijeditistručnoupravljanjeribljimfondom.Sadržajoveknjigemožebitiglavnaliteraturaosobamakojećepolagatistručniispitzaupravljanjeribljimfondomribolovnezone.Osimtoga,knjigajepriređenaizasvečitateljekojiželepobližeipomnijeupoznatibiologijuiekologijuko-pnenih voda, s naglaskom na ihtiologiju i gospodarenje ribolovnim vodama. Autor je ovom knjigom popunio veliku višegodišnju prazninu u struč-no-popularnojliteraturispodručjaekologijeibiologijekopnenihvoda. Vjerujemkakoćeovaknjigabitipoticajdasejošvišepišeoslatkovod-nomribarstvuuRepubliciHrvatskoj,naafirmativan,raznovrsnijipačakikri-tičniji način, a posebnoo ribolovnimvodama jer je trenutačnonedovoljnopisaneriječioovomvelikomhrvatskombogatstvu. Stara latinska izreka glasi Verba volant, scripta manent(Riječiodlijeću,pisa-noostaje). Iztograzlogaovaćeknjigazauzetiposebnomjestoupisanimdokumen-timaslatkovodnogribarstva21.stoljeća.

mr. sc. Zlatko Homen, mag. biol.

10

PREDGOVORRECENZENATA

Poznataječinjenicadajenanašimribolovnimvodamaodavnonarušenaprirodnaravnoteža,kaorezultatrazvojadruštvabezodgovarajućesmislenezaštite.Uzpogoršanjefizičko-kemijskihznačajkivoda,narušenesuibiološ-keznačajke.Kaorezultattihpromjenaičestihpomorariba,narušenajepri-rodna kvalitativna i kvantitativna struktura riba. Zbog toga rekreacijski ribolov ribolovce ne zadovoljava u dovoljnoj mjeri. Ribolovninaporjesuviševelik,aulovjeupraviluuvijekisti,ribakojapotječeizuzgoja.Poribljavanjeribolovnihvodauzgojnimvrstama,iakoribičimaosiguravaulov,samopotenciradaljnjudevastacijuribolovnihvoda,pretvarajućiihu„skla-dišta“zaprihvatribenamijenjenezazadovoljenjepovećanihpotrebaribiča. Premda je u nas propisana obveza gospodarenja ribolovnim vodama na baziribolovno-gospodarskihosnova,stanjesenepopravlja.Onesuzakonskiodređenetakodadefinirajupostojećestanje,nedajućiprijedlogezasanira-njepostojećeganeprirodnogstanja,negosenautvrđenompreporučujumje-rezazadovoljenjepotrebaribiča,poribljavanjemuzgojnimvrstamariba. I sam autor ove knjige, kao osoba koja je u svojoj karijeri izradila velik broj ribolovno-gospodarskihosnovasukladnozakonskimodredbama,aliikaoin-spektornadziralanjihovuprovedbu,čestojeupozoravalanamanjkavostipred-metnezakonskeregulative.Zahvaljujućivelikomipraktičnomiskustvukojejestekaoradećinabrojnimribnjačarstvimaufunkcijitehnološkogsavjetnikate izradi brojnih studija za otvorene vode u funkciji ihtiologa, kao i brojnim kon-taktimasribičimanaribolovnimvodama,autorjestečenoznanje,iskustvoipraksupretočiouknjigupodnaslovomGospodarenje ribolovnim vodama. Knjigasesobziromnasadržajmožekoncepcijskipodijelitiu tridijela.Uprvomdijeluobrađujusefizičko-kemijskeznačajkevoda,značajkebioto-paibiocenozauribolovnimvodama.Drugidioobrađujetehničko-tehnološkemjerezaodržavanjeribolovnihvodanaprirodnojrazini,aufunkcijiobavljanjarekreacijskogribolova.Trećidioknjigeobrađujemogućeuzrokeuginućariba,postupanjeu timsituacijama teprocjenu veličinepomora i načinprocjeneučinjeneštetenaribolovnojvodi.Posebnojevrijednouknjizištojeautorsveštosemoglooprimjeritiizračunomiegzaktnoprikazao.Timejematerijaoveknjigepribliženakorisniku,dobilajepraktičnuvrijednostipostalasvrsishodnazasvekojijumoguiželekoristiti.Konačno,ovaknjigalogičanjerezultatbo-gateiraznolikestručno-znanstvenekarijereautora,kojaćepomoćiribičimaugospodarenjuribolovnimvodama,nekimdijelovimapomoćislatkovodnimuzgajivačimariba,kaoistudentimaprirodnihstudija.

prof. dr. sc. Zdravko PetrinecZavod za biologiju i patologiju riba i pčela

Sveučilište u Zagrebu, Veterinarski fakultet

11


Drugo, izmijenjeno i dopunjeno izdanje Kadaseujedineuspješanznanstveno-istraživački rad, bogatopraktičnoterenskoiskustvo istrastpremaposlukojiseradi, tada jenužnaposljedicakvalitetanpriručniktemeljennastručnimznanjima,aistovremenopristupačanširokomkruguzainteresiranihčitatelja.Upravotosemožerećizadr.sc.JosipaPopovićainovoizdanjenjegovavećdokazanouspješnogdjela.Naime,autorjeprofesionalnostasaokaoznanstvenikuInstitutu(kasnijeIstraživačko-razvoj-nomcentru)zaslatkovodnoribarstvo,pregazivšivelikidioslatkihvodabivšedržave,kaoisurađujućisazaposlenimauribnjacima,podvodstvomistaknutihihtiologadr.sc.DobroslaveĐogićHabekovićiakademikaprof.dr.sc.TihomiraVukovića.Kakojeprivatizacijomovaustanova,nažalost,ugašena,dr.sc.Po-povićzaposliosekaodržavniribarskiinspektor,štomujedaloizravanuvidustanjeiproblemeribarstvanaterenu.Spremajućisezamirovinu,svojebogatoznanstvenoipraktičnoiskustvoodlučiojepretočitiuovajpriručnik.Kakojeodprvogizdanjaprošlovećcijelodesetljeće,tijekomkojegajeautormogaopratiti„život“svogadjela,sadagajeodlučioizmijenitiinadopunitiudvamapoglav-ljima–četvrtomidevetnaestom,teobavitiiostalemanjenadopune.Četvrtopoglavljeodnosisenapodjeluribapremavišekriterija(sportsko-rekreacijskavrijednost,endemske,alohtoneiinvazivnevrstetezakonskaregulativa).Kakojeradnasistematiciribavećduževrlointenzivansvejetrebalouskladitistre-nutačnomnomenklaturom.UdevetnaestompoglavljuVodič za postupanje kod pomora riba, u dijelu koji se odnosi na postupak dojave pomora i postupanje državnihtijelaupostupku,autorjeažuriraonovonastalepromjene. Prvihtrinaestpoglavljapostupnonasuvodiupoznavanjefizike,kemijeibiologijeslatkihvoda,sasvimpratećimtemamakaoštosugnojidba,vap-njenjeirješavanjepratećihproblema(zamućenja,kontrolarazvojaplankton-skihalgaidr.).Udarnapoglavljazagospodarenjeribolovnimfondomsuod14.do16.,gdjesevrlopristupačnoobjašnjavajuporibljavanje,introdukcijateprocjenagodišnjeprirodneprodukcije.Poglavljaod17.do23.tematizirajunačinesuočavanjasproblemimakaoštosuuginućariba,zatimvrlokorisnametodazaodređivanjenaknadezaštetenaribljemfonduidr.Završnapo-glavljaodnosesenakorištenuliteraturuteautorovbogatživotopis. Širokiznanstveno-popularanpristupupisanjuoveknjigekoristitćeve-likomkrugučitatelja,kakoribičimausportsko-ribolovnimdruštvima,takoikaopraktičnanadopunastudentimaagronomskih,prirodoslovnihiveterinar-skih studija te svim zaljubljenicima u slatke vode, riblji svijet i prirodu.

dr. sc. Tomislav Treer, prof. emer.Zavod za ribarstvo, pčelarstvo, lovstvo i specijalnu zoologiju

Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet

12


Drugo, izmijenjeno i dopunjeno izdanje RepublikaHrvatskamožesepohvalitiiznimnomraznolikošćuslatkovod-ne ihtiofaune koja ju brojem vrsta svrstava u sam europski vrh. Naravno, ta-kvobogatstvosasobomdonosiivelikuodgovornostkadajeriječoočuvanjujerjeslatkovodnaihtiofaunadioprirodekojiimavelikuvažnostzaRepublikuHrvatsku.Zakonoslatkovodnomribarstvunalažedaseribama,kaovažnimdijelombiološkeraznolikostiivažnimstrateškimresursom,upravljanaodr-živnačin.Osimtoga, ribesučesto iciljnevrsteekološkemrežeRepublikeHrvatskekojajedioekološkemrežeEuropskeunijeNatura2000tesunekesvojteistrogozaštićenepasenesmijunitiuznemiravatinitiloviti. Udanašnjevrijemesveviše jačaekološkasvijestgrađana,aposebnomjestozauzimajuisportskiribolovci.Svojomsustalnomprisutnošćunavo-damatebrigomzapodručjakojasuimpovjerenanaupravljanjeneprocjenji-vovažnijersuprvikojimoguopazitištetnepromjeneireagiratineposrednimdjelovanjemiliobavještavanjemnadležnihslužbi,stogapredstavljajunepro-cjenjivu vrijednost za cijelo društvo. Drugo, izmijenjeno i dopunjeno izdanje knjige Gospodarenje ribolovnim vodamadr.sc.JosipaPopovićapublikacija jekojasustavnoprikazujesvevažneaspekteuodrživomgospodarenjuslatkovodnimvodama.Dakakodaje knjiga proizašla iz bogatog iskustva autora te je utemeljena na autorovoj osobnojuključenostiuznanstveno-istraživačkiistručniraduslatkovodnomribarstvu.Pisanjestručneknjigeodgovoranjeposaokojizahtijevaiznimnopoznavanje problematike, potkrijepljeno brojnim literaturnim izvorima te spo-sobnostpribližavanjasloženematerijenarazinurazumijevanjaprosječnogciljnog korisnika – slatkovodnog ribolovca. Ova knjiga sjedinjuje sve prijenavedenekarakteristike tećesvojimsadržajembitinezaobilaznapomoć isportskimribolovcimauodrživomiracionalnomupravljanjupovjerenimimvodamai ribarskimstručnjacimaupromišljanjumjeraunapređenjaslatko-vodnog ribarstva. Ponosan sam što sam kao recenzent pridonio nastanku ove vrijedne knjigekojaćenesumnjivopomoćiuboljemupravljanjuslatkovodnimribljimfondom u Republici Hrvatskoj.

dr. sc. Zoran Marčić, doc.Biološki odsjek, Sveučilište u Zagrebu

Prirodoslovno-matematički fakultet

13

Citatičlanka: „PROMJENE U NAČINU GOSPODARENJA RIBOLOVNIM VODAMA“ prof. dr. Krešimir Pažur Prilozi ribarstvenoj struci

„Poznatojedajeprincipeksploatacijevećineprirodnihizvorau20.sto-ljeću uglavnom napušten zbog spoznaje o ograničenosti tih izvora, pa seprešlonametodegospodarenja.Na taj senačinmogućnost raspolaganjaresursimavremenskiznatnoproduljila,akoneitrajno.Inatekućimvodamainajezerimadanasvladaistiprincip,jerseshvatilodajetojedininačindasemogućnostuiskorištavanjutrajnoprodulji.Metodegospodarenjadanassuposvedrukčijenegoprije,aitamogdjeihjoševentualnonematrebaihsmjesta uvesti.“ Prema istom autoru, razlozi su za gospodarenje ribolovnim vodama, a ne samonjihovaeksploatacija: • Povećanibrojribolovaca,premapodacimačasopisa»Blinker«iz2005.

kojinavodibrojribolovacaueuropskimzemljama(bezvelikihdržavaeuropskogIstoka).Takosenavodiukupanbrojod25.059.000ribolo-vaca. Zanimljivo je spomenuti u kojem postotku ukupnog stanovništva svojezemljesudjelujuribolovci -uFinskoj(26,7%), Islandu(18,3%),Švedskoj(22,7%)teNorveškoj(32,2%).UHrvatskoj,premaevidencijiHŠRS-a,u2004.biloje37.628športskihribolovacaraznihkategorija,daklemanjeod1%ukupnogstanovništva(odnosisesamonaribolov-cenakopnenimvodama).Navedenibrojustvaripredstavljabrojproda-nihdržavnihdozvola.Kakopojediniribolovcizaobavljanjeribolovanavišeribolovnihpodručjakupujuvišedržavnihdozvola,tojeistvarnibrojribolovacaneštomanjiodnavedenog.Premaistomautoru,optereće-nostribolovnihvodaribičimainijevelika.Naotprilike60.000haribo-lovnihvoda,kolikoihimauHrvatskoj,dolazimanjeod40.000športskihribolovaca(legalnih),štojeneštovišeod1,5haporibolovcu.

• „Drugi jevažančimbenikkojidjelujenapromjeneušportsko-ribolov-nom gospodarenju postojanje oko milijun kormorana koji, da bi pre-

UVOD

14

UVOD

živjeli,godišnjepožderuoko170.000tonaribe,odčegaoko100.000tonaotpadanatekućevode,aostataknašaranskeribnjake.“

„Brojribolovacaiproždrljivostkormoranadovelisudoznatneredukcijeribljegfonda,štetanaribnjacima,aliismanjenjaulovaribolovaca.Ovlašteni-ciribolovnogpravarazličitosureagiralinarealnosmanjenjeulovariba,jerjemogućnostprirodnoguzgojaurijekamaijezerimaznatnomanjaodprehram-benihpotrebakormoranaiželjašportskihribolovaca.“ Gledenavedenogstanjanaribolovnimvodama,ribolovneudrugesma-njivalesukoličinedopuštenogulova,ograničavalebrojribolovnihdana,pro-pisivaleukidanjekontrakukanaudicama,uvodilesustav»Catch&Release«(C&R-uhvatiipusti)teporibljavalesamo„konzumnomribom“. „Športski ribolov jevećodavno izašao izpodručjasocijalnekategorije,panećezačuditiakosebrojribolovacapočnesmanjivati.Sobziromnaopćepoznatepsihofizičkekoristi koje suustanovljenekodšportskog ribolovca,tosenebismjelodopustiti.Sviovipodaci,bezobzirananjihovumogućunetočnost - no točnijihnema, trebajubiti analiziraniod tijela koje sebavepolitikomšportskogribolova,tevaljadonijetizaključkenatemeljukojihbisepoboljšala ova dosta sumorna slika u našem športskom ribolovu. Nakon provedenih analiza smatramo da treba slijediti i radikalna promjena gospodarske politike na ribolovnim vodama. Naglasak treba biti na eliminaciji viškakormorana,zatimnaporibljavanjuribamlađihuzrasnihklasakojećesvojoptimalni reprodukcijski ciklus obaviti u rijekama i jezerima, a ne na ribnjacima.“ Unavedenomraducijenjenisveučilišniprofesori istinskidoajenšport-skogribolovaprof.dr.sc.K.Pažuropravdanoupozoravanaprošlosvršenovrijeme kada su ovlaštenici ribolovnog primarno okupljali ljude istih interesa. Danas,uvrijemeindustrijalizacije,čestihonečišćenjaribolovnihvoda,pogor-šanja fizičko-kemijskih karakteristika voda, smanjenja prirodne produktiv-nosti ribolovnih voda, velikoga ribolovnog pritiska na ribolovne vode, propi-sivanjazaštitnihmjerazaribeštetnihživotinja,propisivanjezaštitnihmjera(minimalneveličineilovostajnograzdoblja)većinomzagrabežljivevrsteriba,neplaniranimunosomnepoželjnihvrstaribaidr.degradirajuribolovnevode,ograničavajućimrijestirazvojriba. Uvezisnavedenim,smatramokakojekrajnjevrijemedaseovlašteniciri-bolovnogpravaneponašajukaovatrogasci,ublažavajuposljedicelošegsta-nja(smanjivanjembrojaribolovnihdana,ukidanjemkontrakukenaudicamaisl.),većdastručnimiprovjerenimpostupcimaosigurajukvaliteturibolovnevode u svim aspektima za mrijest, hranidbu, prirast i zaštitu planiranih popu-lacija riba.

15

UVOD

Stomsvrhom,anatemeljuvlastitapredmetnogastručnog iskustva,udobrojnamjerinapisanajeovaknjiga,uželjidapomognesvimovlaštenicimaribolovnogpravakaoiuzgajivačimaribaugospodarenjuribolovnimvodamai ribnjacima. Imam potrebu posebno zahvaliti prof. dr. sc. Zdravku Petrincu i prof. dr.sc.EmiluGjurčevićusVeterinarskogfakulteta,dr.sc.TomislavuTreeru,prof.emeritususAgronomskog fakulteta idr.sc.ZoranuMarčiću,doc.sPrirodoslovnomatematičkogfakultetakojisumisvojimstručno-znanstve-nimsavjetimapomoglipodićikvalitetuknjige.Također imzahvaljujemnapredgovorima. ZahvaljujemurednikuipredsjednikugospodarskekomisijeHŠRS-a,svomdugogodišnjemkolegimr.sc.ZlatkuHomenu,stručnjakuuribarstvu,osniva-čuUpravezaribarstvo,prvompomoćnikuministrazaribarstvoiravnateljuUpravezaribarstvo,nariječiurednikatenalijepiminezaboravnimzajednič-kim vremenima u Institutu za ribarstvo i Ministarstvu. PosebnozahvaljujemVladimiruSeveru,predsjednikuHrvatskogšport-skogribolovnogsavezaitajnikuDomagojuCekoviću,mag.ing.ribarstvailovstva,kojisukaoizdavačinesebičnodoprinijeliobjavljivanjuizdanjaoveknjige.

Autor

17

Ovlašteniciribolovnogpravanaribolovnojvodičestosenađuusituacijida uzorak vode moraju poslati na analizu u laboratorij, s napomenom da je riječouzgojnimiliribolovnimvodama.Nakonanalizedobivajuizvješćesre-zultatimafizičko-kemijskihznačajkivodaukojimaobitavaju ribe.Slijedomtoga, pojavljuje se problem interpretacije rezultata obavljene analize. Povr-šinskevodeizloženesuzrakuisuncuizbogtogapodložnepromjenama,bezobziranatojeliriječotekućicamailistajaćicama.Podzemnesuvodeoneizizvorailivrelakojeizbijajunapovršinuizpodzemnihvodospremnikaičestosu bez otopljenog kisika. Zbog toga je za ispravno interpretiranje rezultata važnoznatipodrijetloanaliziranogavodenoguzorka-jeliriječopovršinskojili podzemnoj vodi. Priuzorkovanjuvodeosobitupažnjutrebausmjeritinareprezentativnostuzorka. Kako mora biti reprezentativan za ribolovnu vodu uzima se na više mjesta.Uzorkovanjevodeneprovodiseupodručjuobraslostiribolovnevodevodenom vegetacijom i na mjestima gdje alge stvaraju površinski pokrov.

1.1. Temperatura vode (°C) Temperatura vode određuje intenzitet života u vodenom biotopu. Kodtekućica, fizičko-kemijske i biološke značajke pokazuju manja variranja uodnosunastajaćice.Ustajaćicamadubinedo8mizmjenavodenihslojevaokomita je u toplije doba godine. Danju zagrijani površinski sloj vode hladi setijekomnoćiikaotežispuštanadno.Tomizmjenomdolazidomiješanjacijelogavodenogstupcastajaćice,ujednačujućifizičko-kemijske ibiološkekarakteristike vode. Nisketemperaturevodeuzimskomrazdoblju,naročitostajaćica,izaziva-justvaranjeleda.Vodaimanajvećuspecifičnutežinu(gustoću)pritempera-turiod+4°Cizbogtogaseteživodenislojspuštanadno,onemogućavajućismrzavanjevodeucijelomstupcudodnaitakozaštićujeribe.Upravilu,vodedublje od 0,5 m nikada se ne zamrzavaju do dna. Kodriba jetemperaturatijela ista,odnosnood0,5do1°Cviša ilinižaodtemperaturevodeukojojžive.Višatemperaturatijelariberezultiravišimmetabolizmom.

1.FIZIČKO-KEMIJSKE ZNAČAJKE RIBOLOVNIH VODA

18

FIZIČKO-KEMIJSKEZNAČAJKERIBOLOVNIHVODA

Temperaturavodeznatnoutječenapočetakitijekbrojnihribljihbolesti.Optimalnojedjelovanjeimunološkogsustavauvećinevrstaribapritempera-turivodeodoko15°C. Ribelakotolerirajurasponsezonskihpromjenatemperature,npr.oko0°Czimii20-30°Cljeti. Promjene temperature ne smiju biti nagle jer izazivaju temperaturni šok kojinastajekadaseribastaviunovusredinu,gdjejetemperaturanižailivišaodtemperaturevodeizkojepotječu.Pokazujućisimptomeparalizerespira-tornih isrčanihmišića, takvepromjenedovodedouginuća riba.Kod ribljemlađi,problemitemperaturnogšokanastajuiprimanjimtemperaturnimra-zlikamavode(npr.1-2°C). Upraksijepoznatopravilodaseribenehraneuočiprevoženja.Razlogjeimogućnostuginućaakoseiznenadnounesuuvoduhladnijuod8°C.Utomslučajuusporavajuseprobavniprocesisvedonjihovazaustavljanja.Svetorezultiraneprobavljenomhranom,nastankomplinova,gubitkomravnoteže,akonačnoiuginućem. Na ribolovnim vodama temperatura se mjeri površinski, uranjanjem ter-mometranadubinuoko15cmteočitanjemtemperaturepritomnevadećitermometar iz vode. Mjerenje temperature vode dna obavlja se mjerenjem temperatureuuzorkuvodesdna,odmahpoizlaskunapovršinu.Uzorkovanjevodesdnaobavljasepomoćupriručnoguređajakojisesastojiodstaklenebocesaširokimgrlom,kojajezavezanazakrajštapa.Prazna,plutenimčepom(kojijepovezanskonopom)zatvorenabocapuštasedodna.Naglimpote-zomkonopaspovršinepovlačisečepiotvarabocaukojuprodirevodasdna. Temperaturavodemjerisedvaputdnevno,odmahpoizlaskusunca(naj-nižavrijednost-dnevniminimum)isredinomdana(dnevnimaksimum).

1.2. Strujanje vode Strujanjevodatekućicauvjetovanojegeomorfološkimsvojstvimatere-na.Kodstajaćicagibanjasuizraženauformivalovauvjetovanihdjelovanjemvodenihilizračnihmasa(vjetar).Kodtekućicapribrzinistrujanjavećojod3,5m/snenalazimorazvijenevodeneorganizme,dokkodstrujanjabrzinedo1m/suvoditekućiceživesviorganizmikojenalazimoiustajaćicama. Strujanjevodeaktivnosudjelujeudonošenjuhranjiva,povećanjukoličinakisika,odstranjenjuprodukatametabolizmaiizjednačenjutemperaturavode.Stoga je poznato da su ribe znatno aktivnije za olujnog vremena. Jačinustrujanjavodenemaseodređujeikarakterdna.

19


Brzina protoka (m/sek.) Tip dna

3-20 organski detritus, mulj

21-40 sitni pijesak

41-60 grubi pijesak, sitni šljunak

61-120 krupni šljunak

120-300 kameni blokovi

Tab.1.1.Utjecajbrzineprotokanaformiranjetipadna

1.3. Svjetlost Uprocesufotosintezeautotrofnogbiljasvjetlostsanorganskimtvarimasudjelujeunastajanjuorgansketvari.Prodorsvjetlostiuvoduotežavajugu-stoćavode,suspendiranemineralnetvari,fitoizooplanktonskiorganizmikaoiviševodenobilje,osobitopovršinskoplivajućebilje(emerzno). Svjetlosnaenergijaupijaseiraspršujeuvodi,diosereflektira,adiopre-tvarautoplinu.Uvjetiprolaskasvjetlostiuvodupogoršavajusepovećanjemeutrofikacije (planktonski organizmi, vodeno bilje) te aktivnošću riba kojesvojimnačinomhranidbemutevodunadnu. Prodor svjetlosti u vodu smanjen je i u zimskom razdoblju, kada je voda prekrivena ledom na kojemu je snijeg. Ta situacija rezultira smanjenjem kisi-kasasvimnepovoljnimpratećimposljedicamanaživivodenisvijet.

1.4. Gustoća vode Ovisiokoličiniotopljenihsoli,temperaturiitlaku.Vodajenajgušćakodtemperatureod4°C,kadaiznosi1g/cm3.Napovršinikod0°Cvodaimanaj-manjugustoću(najlakšaje)teseiprvasmrzava.Ispodledasugušćiitoplijislojevikojinisuzamrznutiteomogućujuopstanakiživotribamauzimskomrazdoblju.

1.5. Kisik (O2) Kisik nastaje u vodi u procesu fotosinteze autotrofnih biljaka ili u vodu ulaziizatmosfereuslučajevimakadavodanijezasićenakisikom.Količinaotopljenogkisikaovisiotemperaturivode.Vodanižetemperaturemožeoto-pitivišekisikanegovodavišetemperature.Količinaotopljenogkisikamoževariratiod0mg/ldo18mg/l.Očitanjavrijednostiotopljenogkisikavišaod18mg/lfizičkisunemoguća.

20


Uribolovnimvodamaotopljenikisikuvelikojmjerivarirasintenzitetomprodukcije kisika u procesu fotosinteze autotrofnih biljaka tijekom dana, s intenzitetom potrošnje kisika uslijed procesa disanja vodenih organizama te s oksidacijskim procesima organske tvari u vodi. Kaorezultatnavedenihprocesa,otopljenikisikuobičajenodostižemak-simalnu vrijednost kasno popodne, a minimalnu rano ujutro. Stoga se kisik mjeridvaputdnevno-poizlaskuiuočizalaskasunca. Različitevrsteribaiskazujurazličitezahtjevepremakoncentracijiotoplje-nog kisika u vodi. Salmonidne vrste zahtjevnije su za kisikom u vodi, za njih jeoptimalnakoncentracijaotopljenogkisika8-10mg/l.Kodsmanjenjakon-centracijekisikanižeod3mg/lpokazujuznakovegušenja.Ciprinidnevrstemanjesuzahtjevne,mogunapredovatiuvodikojasadrži6-8mg/l,azna-kovegušenjapokazujukadasekoncentracijakisikasmanjina1,5-2,0mg/l.Uzimajućišaranakaotemeljnuvrsturibezautvrđivanjepotrebazakisikom,označavajućinjegovupotrebuzakisikomskoeficijentompotrebe(1),datjeprikaz potreba za neke slatkovodne vrste riba.

Vrsta ribe Koeficijent potrebašaran 1,00

pastrva 2,83smuđ 1,76

crvenperka 1,51kečiga 1,50grgeč 1,46štuka 1,10jegulja 0,83linjak 0,83

babuška 0,50

Tab.1.2.Potrebezaotopljenimkisikom

1.6. Zasićenost vode kisikom, saturacija (O2 %) Zajednostavanprikazodređivanjazasićenostivodeotopljenimkisikommožeposlužitigraf.1kojislijedi.Zatojepotrebnopoznavati: • količinuotopljenogkisikaumg/l, • temperaturuvodeu°Ci • nadmorskuvisinuvodeu(m)(korekcijskifaktor),tab.1.3.

21


Nadmorska visina (m) Korekcijski faktor0 1,00

100 1,01200 1,02300 1,04400 1,05500 1,06600 1,07700 1,09800 1,10900 1,111000 1,121100 1,141200 1,151300 1,171400 1,181500 1,19

Tab.1.3.Korekcijskifaktorizanadmorskuvisinu

Graf.1.1.Grafikonzaodređivanjevrijednostizasićenostivodekisikom

22


Primjer:određivanjazasićenostivodekisikom

Ulazniparametri: • vrijednostotopljenogkisika5,2mg/l • nadmorskavisina300m(korekcijskifaktorza300m=1,04) • temperaturavode21°C • 5,2mg/lX1,04=5,4mg/l

Primjer: Naskalizakisikodreditivrijednost5,4mg/l,ravnomcrtomspojitijusaskalomzatemperaturuvodenavrijednost21°C.Tamogdjeravnacrtasiječeskaluzazasićenostvodeotopljenimkisikomočitativrijednost(60%).

Saturacija kisika u vodi % Utjecaj na ribe125iviše previsoka za opstanak nekih vrsta riba80-124 odličnazaopstanakvećinevrstariba60-79 odgovarajućazaopstanakvećinevrstariba

nižeod60 preniskazavećinuvrstariba,uginuće

Tab.1.4.Utjecajzasićenostivodekisikom(%)naribe

1.7. Aktivna reakcija sredine (pH) Aktivnareakcijasredine,izraženakrozpH,definiranajekaonegativnilo-garitam koncentracije vodikovih iona. Ta nam mjera pokazuje koliko je voda kisela,odnosnobazična.Naskaliod0do14,vrijednostpH-7upućujenane-utralnureakciju,pričemujejednakakoličinavodikovih(H+)ihidroksilnihiona(OH-).Prirodnevoderijetkoimajuneutralnureakciju: -ukiselimvodamavišejevodikovih,amanjehidroksilnihiona

(pHjenižiod7) -ualkalnimvodamamanjejevodikovih,avišehidroksilnihiona

(pHjevišiod7). pH-vrijednosturibolovnimvodamanijepostojana.PoznatasusezonskavariranjapH-vrijednosti(zimiiljeti),kaoidnevnavariranja,naročitoizraženau vodama s razvijenom vodenom vegetacijom. Aktivnareakcijasredine(pH)sudjelujeuprocesimaizmjenetvari,životi-nja i bilja. Kod alkalne reakcije vode smanjuje se propusnost stanica algi, neki elementipotrebnivodenombiljupostajunetopivi(neupotrebljivi),smanjujese propusnost vanjskog epitela za prolaz plinova i soli u riba, smanjuje se otpornost prema bolestima.

23


Kiselareakcijavodesmanjujemogućnostiskorištenjahraneuriba.OvisinipH-vrijednostivodeovisiprimjenaiučinkovitostdjelovanjalijekovazaribe. pHjevažankontrolnifaktorkodmnogihkemijskihravnoteža,uključujućiodnosnetoksičnogamonijevaiona(NH4

+)itoksičnogamonijaka(NH3),kaoiizmeđutoksičnognitritiona(NO2

-)ivrlotoksičnenitritnekiseline(HNO2). UribolovnimvodamadiodanakadjeuzetuzorakvodeizravnoutječenapH-vrijednost,zbogvariranjakoncentracijeugljičnogdioksida(CO2)uvodi: • tijekomdanavodenobiljeuprocesufotosintezetrošiugljičnidioksid,

štorezultirapovišenompH-vrijednošću • unoćnomrazdobljuvodenobiljeoslobađaugljičnidioksidkojiseaku-

mulirauvodiiuzrokujenižepH-vrijednosti.

EkstremnepH-vrijednostimogubitiizravnotoksičnezaribeilisinergijskidjelovati s drugim otopljenim ionima u vodi, kao što su amonijak i vodikov sulfid,povećavajućinjihovutoksičnost. TijekomslanjauzorkavodezaanalizupHdolazidopromjenapH-vrijed-nosti,osobitouvodamaopterećenimaorganskomtvari(tj.algama,bakterija-ma...),stogazatočnoutvrđivanjepH-vrijednostitrebamjeritinasamojvodi. MjerenjepH-vrijednostikoristiseizautvrđivanjemineralnekiselosti,takopH-vrijednostinižeod4,5upozoravajunajakumineralnukiselost,štetnuzaribe, a iziskuju znatna sredstva za njezinu neutralizaciju. Pastrvske vrste riba, u usporedbi sa šaranskima, manje su otporne na vi-sokpH,aotpornijesunanizakpH.Kaoobranuprotivučinakakiseleilialkalnereakcijevode,ribesezaštićujujačimizlučivanjemsluzinakožu.

Efekti graničnih pH-vrijednostiminimum maksimum efekti

3,8 10,0 ribljajajašcamoguseizvaliti,ličinkeimlađčestosu deformirani

4,0 10,1 granicezanajizdržljivijevrsteriba4,1 9,5 granice koje toleriraju pastrvske vrste riba4,5 9,0 pastrvskajajašcailičinkerazvijajusenormalno4,6 9,5 graničnevrijednostizaporodicugrgeča5,0 ---- graničnavrijednostzaGasterosteidae(badelj)5,0 9,0 podnošljivrasponzavećinuriba---- 8,7 gornja granica za dobre ribolovne vode

24


5,4 11,4 ribe izbjegavaju vode izvan ovih granica6,0 7,2 optimalni(najbolji)rasponzaribljajajašca3,3 4,7 larvekomaracaživeunutarovograspona7,5 8,4 najbolji raspon za rast algi

Water, Water Everywhere; Hach

Tab.1.5.EfektigraničnihpH-vrijednostinaribe

1.8. Ugljični dioksid (CO2) Ugljičnidioksiduvodudospijevaizatmosfereprocesomdisanjavodenihorganizama te razgradnjom organske tvari. Iz vode se troši u procesu fotosinteze. Količineugljičnogdioksidauvodinisupostojane.Visokekoncentracijeugljič-nogdioksidatoksičnesuinepovoljnodjelujunaotpornostribainjihovuhranidbu. Otapanjemslobodnogaugljičnogdioksidauvodinastajeugljičnakiseli-na(H2CO3),kojadisocirana(H+)i(HCO3-).Vodikoviionizakiseljujuvodu.

1.9. Elektroprovodljivost vode (EP) Elektroprovodljivost jemjera koja pokazuje koliko dobro voda (ustvariotopina)provodielektricitetkoji jeukorelaciji sasadržajemsoli,odnosnootopljenihionauvodi.ProvodljivostseizražavaujedinicamaμSiemens/cm (mikrosimenspocentimetru).Slatkovodneribeopćenitodobronapredujuuširokomrasponu(EP).Nekiminimalnisadržajsoliuvodipoželjanjedariba-maomogućiodržavatiosmotskuravnotežu.

Elektroprovodljivost

Poželjni raspon Prihvatljiv raspon

100 – 2.000 μSiemens/cm 30 – 5.000 μSiemens/cm

Rasponi(EP)varirajuuodnosunaribljuvrstu.Takoprimjericekanalskisomić(catfish)možepodnijetisalinitetevišeod½salinitetamorskevode.Morskavodaima(EP)od50.000do60.000μSiemens/cm. Elektroprovodljivostmožedatigrubuprocjenuukupnekoličineotopljenihkrutihtvari(UOT)uvodi.Upravilu(UOT)sevrijednostizražavaumg/l,aizno-siokopolovinuEPuμSiemens/cm.

25


Elektroprovodljivostseneznatnomijenjatijekomslanjauzorkavodedolaboratorija.Specifičnaprovodljivost jemjeraprovodljivostina temperaturiod25°CzanekeprosječneionskevrsteiizražavaseuµS/cm.

Uzorak vode na 25 °C Provodljivost, µS/cm

ultračistavoda 0,055

vodazapiće 50

vodakojatečeprekogranitneilidruge eruptivne stijene 10-50

vodakojatečeprekovapnenačkeformacije 150-500

morskavoda(višakoncentracijaotopljenihsoli) 50.000-60.000

Tab.1.6.Karakterističnevrijednostiprovodljivostivoda

1.10. Ukupni alkalitet (UA)

Ukupnialkalitetvodemjerajenjezineukupnekoncentracijekarbonataibikarbonata,kalcijaimagnezija.Uprirodnimvodamaobičnodominirajukal-cijevibikarbonati.UAigravelikuvažnostzauzgojidržanjeriba.Pokazujeko-likovodenareakcijasredine(pH)moževariratiikolikajekoncentracijaraspo-loživogaugljičnogdioksida(CO2)zapotrebeprocesafotosinteze.Eventualnatoksičnostnekekemikalije,kaoštojebakrenisulfat,moževariratiovisnoovisini ukupnog alkaliteta.

Ukupni alkalitet ovisi o karakteristikama tla i vode.Za vode s visokimalkalitetomkažemodaimajudobarpufernikapacitet,kojiosiguravaujedna-čenukvalitetuvodetijekomdana.

Udobrimribolovnimvodamaukupnasetvrdoćanesmijeuvećojmjerira-zlikovatiodukupnogalkaliteta.Stogamekevodesmalomtvrdoćom,smaloCaiMg,običnoimajuiniskiukupnialkalitetiobrnuto.

Ukupnialkalitetizražavaseumg/lodgovarajućegkalcijkarbonata(CaCO3).Izračunavasepomoćuizraza:UA=50xAmg/lCaCO3, gdje je A utrošak HCl ml(ulaboratorijskompostupkuodređivanjaalkaliteta).

Primjer: A=2,3ml;UA=50X2,3=115mg/lCaCO3,

26


Ukupni alkalitet CaCO3 mg/l Važnost za ribolovne vode

< 5 vrlonizakalkalitet,vodajakokisela,neupotrebljivazadržanjeiživotriba

5-25 nizakalkalitet,sadržajCO2 prenizak za proces fotosinteze, ugroženživotriba

25-75 srednjialkalitet,srednjaopskrbljenostvodesCO2 za proces fotosinteze

75-175visokalkalitet,pH-vodevariraunutaruskihgraničnihvrijednosti,optimalnakoličinaCO2zaprocesfotosinteze,uvjetizaživotribadobri

>175 vrlovisokalkalitet,pH-vodevrlostabilan,opskrbljenostvodesCO2smanjujesespovećanjemalkaliteta,životribanijeugrožen

Tab.1.7.Značenjeukupnogalkalitetauribolovnimvodama

UAnižiod20mg/lograničavaprimarnuproduktivnostvodaitevodetre-bavapniti.PoželjnirasponUAuribolovnimvodamanalaziseunutarvrijedno-sti50-150mg/lCaCO3. Ukupnialkalitetuzorkapovršinskihvodakojisešaljenaanalizuobičnosenećeznatnijepromijenititijekom2-3dana.

1.11. Tvrdoća vode Vodajekemijskispojkisikaivodika.Uprirodinepostojevodekojesa-državajusamotadvaelementa.Sobziromnapriroduotopljenihtvariuvodirazlikujemoukupnu,karbonatnu(prolaznu)inekarbonatnu(stalnu)tvrdoćuvode. - Ukupna tvrdoćajemjerakoncentracijekalcija(Ca2+)imagnezija(Mg2+)

u vodi. Kalcij i magnezij nalaze se u prirodnim vodama u obliku hidro-karbonata,sulfata,klorida ilinitrata.Ovesolisuštetneuvodama jerreagirajusasapunima,stvarajućinetopivespojevekojisekaotakvita-lože.Ukupnatvrdoćajednakajezbrojuprolazneistalnetvrdoće.

- Karbonatna (prolazna tvrdoća)kojučinehidrokarbonatikalcija ima-gnezija,možeseuklonitizagrijavanjemvodeduljevrijemepri90°Cdo100°C,pričemusehidrokarbonatraspadanakarbonat,ugljičnidioksidivodu:

Ca(HCO3)2 CaCO3+CO2 + H2O

27


- Nekarbonatnu (stalnu tvrdoću) čine pretežno sulfati, kloridi i nitratikalcijaimagnezija.Nemožeseuklonitizagrijavanjemvodenatempe-raturu vrenja.

Kada se govori o tome da neke ribe preferiraju meku vodu, misli se ponaj-prijenaukupnutvrdoću,anenakarbonatnutvrdoću.Poželjanrasponukupnetvrdoćeuribolovnimjevodama50-150mg/lCaCO3. Tvrdoćavodeizražavaseunjemačkim,engleskimilifrancuskimstupnje-vima,iliumg/lCaCO3.JedannjemačkistupanjdHiznosi17,8ppmCaCO3.

0-4 dH 0-70 mg/l vrlo meka4-8 dH 70-140 mg/l meka8-12 dH 140-210 mg/l srednje tvrda12-18 dH 210-320 mg/l tvrda18-30 dH 320-530 mg/l vrlo tvrdavišeod30 dH višeod530 mg/l jezero Malavi, Mozambik

Tab.1.8.Tvrdoćavode

Utvrđivanjevrijednostikalcijevetvrdoćevodevažnojekodgnojidberib-njaka.Većekoličinefosfornihgnojivapotrebnesukodvećihkoncentracijakalcijevetvrdoće.Najmanje5mg/lkalcijevetvrdoćepotrebnojeuvodikojase koristi u mrijestilišnim objektima. Poputukupnogalkaliteta,takoseiukupnatvrdoćanećeznatnijemijenja-ti tijekom slanja na analizu.

1.12. Karbonati (CO3) i bikarbonati (HCO3) Karbonatiibikarbonatisotopljenimugljičnimdioksidom,komponentesuukupnogalkaliteta.RelativnakoličinasvakeodovihkomponenataovisiopHuzorka vode. Karbonatnatvrdoćaribamaneštetiizravno,međutim,akojekarbonatnatvrdoćanižaod4.5dH,stalnotrebakontroliratipH.

1.13. Željezo (Fe) i mangan (Mn) Ovadvaelementauvodiseponašajuslično.Dobrevodemogusadržatipovećane razineželjeza (u feroobliku) imanganaadase idaljedoimajučistima.Kadasudobrevodeizloženekisiku,željezosemijenja(uferioblik),dajućivodihrđavosmeđuboju.

28


Poželjni raspon Prihvatljivi raspon

Zavodemrijestilišta: ferooblik:ništa ferioblik:ništa

Zavodemrijestilišta: ferooblik:ništa ferioblik:manjeod0,1mg/lzaličinkeimanjeod 1,0mg/lzavećinuriba

Zaribnjačarskevode: ferooblik:ništa ferioblik:bilokojarazina

Zaribnjačarskevode: ferooblik:prihvatljivuograničenojzoniupodručjuulaza vode ferioblik:bilokojarazina

Tab.1.9.Poželjniiprihvatljivirasponiželjezauribarstvu

1.14. Fluor (F) Fluorjeelementkojiseuvodipojavljujeutragovima,običnourasponu0,1-1,5mg/l.Vrijednostivišeod3mg/l,premanekimistraživanjima,uzroku-ju gubitke kod nekih ribljih vrsta ovisno o kompleksnim vodenim uvjetima.

1.15. Sulfati (SO4) Sulfatisuuobičajenakomponentauvodi,pojavljujusekaorezultatota-panjatlaistijena.Uobičajenarazinauvodamaje0-1000mg/l.Ribetolerirajuvisokevrijednosti,alinevišeod500mg/l.

1.16. Nitrat (NO3) i nitrat-nitrogen (NO3-N) Površinskevodeimajurazinunitrata(NO3)unutar0,005-0,5mg/l.Nitratnijetoksičanzaribeinemaštetnogutjecajanazdravljeriba,osimuslučaje-vimakadaserazinapodignenavišeod90mg/lNO3-N. NO3(nitrat) iNO3-N(nitrat-nitrogen)dvasunačinazaizražavanje istogparametra. NO3-N(nitrat-nitrogen)izražavakoncentracijunitratatemeljenusamonatežinidušikaunitratu.DaseNO3-N(nitrat-nitrogen)pretvoriunitrat,potrebnojevrijednostNO3-N(nitrat-nitrogen)pomnožitis4,43.

NO3-N u ppm ili mg/l Kvaliteta vode0–1,0 odlična1,1–3,0 dobra3,1–5,0 zadovoljavajuća5,0 ili više slaba

Tab.1.10.Utjecajnitrat-nitrogenanakvalitetuvode

29


1.17. Nitrit (NO2) i nitrit-nitrogen (NO2-N) Poželjnevrijednostinitritaukopnenimsuvodama0-1mg/l.Nitritisudrugioblikdušikakojisemoženaćiuribolovnimvodama,običnounutargra-ničnihvrijednostiod0,005do0,5mg/l.Amonijaksemožetransformiratiunitrit, anitrit unitrat sdjelovanjemodređenihbakterija.Tijekomproljeća ijesenirazinanitritamožeseuvelikojmjeripovećati.Utomslučajumogućajepojavabolesti„smeđakrv“.Riječjeobolestiriba,kojanastajeakovodasadrživisokekoncentracijenitrita,kojikrozškrgeulazeukrvotokmijenjajućibojukrviučokoladnosmeđu.Hemoglobinkojiprenosikisikukrvi,spajases nitritom u methemoglobin, koji je u tom obliku nesposoban za transport kisika.Kako„smeđakrv“nemožeprenositidovoljnekoličinekisika,čestosedogađadaseribeugušezbogmanjkakisika,unatočodgovarajućojkoncen-tracijikisikauvodi.Tapojavaizazivadvojbukodutvrđivanjauzrokauginućasamonatemeljuvanjskihznakovapomanjkanjakisikakojiseočitujunaribiinatemeljukemijskoutvrđenogsadržajakisika.Naniskisadržajnitritaizrazi-tosuosjetljivisom,salmonidiinekedrugevrstekoježiveuhladnimvodama.

1.18. Amonijak-nitrogen (NH3-N) Nastajeuanaerobnimuvjetimarazgradnjombjelančevina,dobroseota-pauvodi.PrivišimpH-vrijednostimaivišimtemperaturamaprelaziuneioni-zirani(NH3)oblikkojijejakotrovzaribe.

Poželjni raspon Prihvatljiv rasponukupni NH3-N:0-2mg/l ukupni NH3-N:manjeod4mg/l

neionizirani NH3-N:0mg/l neionizirani NH3-N:manjeod0,4mg/l

Tab.1.11.Poželjniiprihvatljivirasponiamonijak-nitrogenauribolovnimvodama

Ribeizlučujuotpadneproduktemetabolizma(80-95%)krozškrge.Odtekoličinevišeod50%jeamonijak.Zanormalnoodvijanjeprocesaizlučiva-nja,reakcijavode(pH)trebabitisličnailinižaodreakcijekrvi(pH7,0-7,5).SvišimpH-vode,višimodpH-krvi,amonijakseizribesvetežeizlučujeprekoškrga.Nakupljajućiseuorganizmuribeuzrokujesamootrovanje. AkovodakodpovišenepH-vrijednostisadrži ipovećanukoncentracijutoksičnogamonijaka,dolazidonjegovaprelaženjaizvodeukrv,oštećujućiškrgeribaiuzrokujućiidrugetegobe. ZašaranskevrstepHtrebabitinižiod8,5,akoncentracijaNH3nižaod0,02mg/l,dokzapastrvskevrsteribapHtrebabitinižiod8,0,akoncentracijaNH3nižaod0,01mg/l.

30


1.19. Fosfat (PO4) Fosfor(P)uvodamajeuglavnomuformifosfata(PO4).Najvećidiofosfo-rauribolovnimvodamavezanjenaživeilineživečesticematerije.Fosforjebitnobiljnohranjivoikaotakvočestojelimitiran.Dodavanjemfosforauvodepotičeserastbilja(algi).

PO4 u ppm ili mg/l Kvaliteta vode

0,0-1,0 odlična

1,1-4,0 dobra

4,1-9,9 zadovoljavajuća

10,0iliviše slaba

Tab.1.12.Utjecajfosfatanakvalitetuvode

1.20. Metan (CH4) Metan nastaje mikrobiološkom razgradnjom organske tvari u anaerob-nimuvjetima.Tijekomzimovanjaribauzrokujetegobeiuginuća.Meliorativnemjere tla dna, s ciljem smanjenja organske tvari i njezinom mineralizacijom tetretiranjemvapnom,mogusmanjitinastajanjenepoželjnogmetana.

1.21. Sumporovodik (H2S) Sumporovodik nastaje aerobnom razgradnjombjelančevina. Vodi dajeneugodanmiris,azaribejerizičan.

1.22. Kalcij (Ca) Kalcijseukopnenimvodamapojavljujeuoblikukarbonata-CaCO3, fosfata -Ca3(PO4)isulfata-CaSO4.Važanjebiogenielementkojipospješujeprocesmineralizacijeuginulihbiljnihiživotinjskihorganizama. Mnogiproblemikojiseodnosenakvalitetuvode,askojimasesuočavajunositelji gospodarenja ribolovnim vodama i vlasnici ribnjaka, ne mogu biti riješeni samo rezultatima analiza kvalitete vode. Uobičajenjeivodećiuzrokuginućaribaniskisadržajotopljenogkisika,kojimorabitiizmjerenilifiksirannaterenu,budućidasenjegovevrijednostiznatnomijenjajupridostavidolaboratorija.Sličnosedogađaisuzorcimavodasvisokimsadržajemugljičnogdioksidailisumporovodika(H2S),kojinemogubitiodređeniizuzorakakojisedostavljajupoštom.

31


VodeniparametrikaoštosupHiamonijakmijenjajusepodutjecajemdjelovanja bakterija, koje su prirodno prisutne u vodi uzorka. Upravozbognavedenihrazloga,nemogućnostipravodobnogaistručnoguzorkovanjateprovedbepojedinihanalizanasamomterenu,vrlorijetkoćerezultatikemijskihanalizapomoćiudeterminacijiuzrokauginućariba.Uslu-čajevimauginućariba,azamogućudeterminacijuuzrokauginuća,potrebnesurazrađenemetodeuzorkovanja,specijaliziraniibrzitestovizaanalizunaterenu i u laboratoriju.

1.23. Ukupno otopljene tvari (TDS) Ukupnootopljenetvari (TDS) izraz jezakombiniranisadržajsvihanor-ganskih i organskih tvari sadržanih u tekućini, koje su prisutne umoleku-larnom, ioniziranomilimikrozrnatom(koloidnasol)suspendiranomobliku.Općenito,krutinamorabitidovoljnomaladaprođefiltracijukrozsitoveličine„oka”oddvamikrometra.Mjerakoncentracijeukupnootopljenihtvariobičnoseprimjenjujezaprocjenuproduktivnostislatkovodnihsustava (tekućica istajaćica). PoznatesudvijeglavnemetodemjerenjaTDS-a-gravimetrijskaivodlji-vost.Gravimetrijskametodabazirasenaisparenomostatkutekućine,kojasezatimvažeanalitičkomvagomtočnosti0,0001g.Drugametodajemjerenjeelektričnevodljivostiuzorkavode(vidipoglavlje1.9.).Mjeraelektroprovodlji-vostivode(EP)dajepribližnevrijednostizaukupnootopljenetvari(TDS). VisokarazinaTDS-amožeutjecatinanekevodenevrste,osobitosalmo-nida,tijekomkritičnefazeživota,kaoštojemrijest.MjeraTDS-amožeposlu-žitizaprocjenuproduktivnostiribolovnihvoda(vidipoglavlje14.12.).

33

Ribolovnevode(vodenibiotop),promatranobiološki,predstavljajumje-stokojenaseljavajuskupinebiljnihiživotinjskihpopulacija.Zaodržavanjetihpopulacijapotrebnisumanjeilivišeujednačenifizičko-kemijskiibiološkiuvjeti sredine. Skupbiljnihiživotinjskihzajednicaunutarbiotopanazivasebiocenoza.Zajedništvobiocenozeiodređenogbiotopanazivaseekosustav.

Biotop Biocenoza Skupine unutar biocenoze

vodeni stupac -pelagijal

planktonfitoplankton-biljni

zooplankton-životinjski

nekton ribe

neuston skupineorg.kojiživenapovršinivode

dno - bental bentosfitobentos-biljni

zoobentos-životinjski

Tab.2.1.Biocenozevodenihbiotopova

2.1. Plankton Planktonskuzajednicuuribolovnimvodamačinibiljniiživotinjskiplan-ktonkojiživiustupcuvodeustanjulebdjenja(bezmogućnostivoljnogkre-tanja).Planktonpredstavljajumikroskopskiorganizmikojisesobziromnaveličinudijelenačetiriskupine:

Naziv skupine planktona Raspon veličina

makroplankton do nekoliko cm

mezoplankton od1mmdo10mm

mikroplankton od0,05mmdo1mm

nanoplankton manji od 0,05 mm

Tab.2.2.Podjelaplanktonapremaveličini

2. BIOLOŠKE ZNAČAJKE RIBOLOVNIH VODA

34

BIOLOŠKEZNAČAJKERIBOLOVNIHVODA

Planktonska mreža koristi se za uzorkovanje planktona okomitimpotegom.Sastojiseodtrijuglavnihdijelova:

• reducirajućegkonusaodplatna,strima veznim konopima • konusno-filtrirajućommrežicom • specijalnodizajniranogamjedenogkućištas ventilskimotvaračem.

Mjere:dužinapl.mreže60–70cm;dijametarotvoramreže 10cm;veličina„oka“filtracijskemrežeod80µmdo150µm.

Principrada:pl.mrežasazatvorenimventilomspuštase okomitonaodređenudubinu.Zatimselaganopodižeizvode.Kad je izvan vode lagano se protrese da sva voda iscuri iz mreže,aplanktonseispuštauepruvetuotvaranjemventila.Znajućidubinupotegaiveličinuotvoramreže,izračunavasekoličinaprocjedaplanktonaulitrama.

Sl.2.1.Planktonskamreža

2.1.1. Fitoplankton Fitoplanktonskiorganizmisujednostaničniiživepojedinačnoiliudruženiukolonijama.Jednaodizraženijihznačajkifitoplanktonskihpopulacijanjiho-vajevelikabrojnost.Ovisnooprisutnostihranjivihsoliuvodiiodgovarajućojtemperaturivode,njihovabrojnostdosežedonekolikomilijunaind/l.

Sistematska skupina Značajke skupine

Cyanophyta (modrozelene alge)

•masovnoserazvijajuuljetnimmjesecima•voduobojemodro-zelenoilimodro•vodidajuintenzivanmiris•nekevrsteizazivaju„cvjetanje“vode•izlučujutoksinekojiizazivajuuginućeriba

Euglenophyta•jednostaničnealge,bičašices1,2ili3biča•nalazeseumalimiplitkimvodama•vodidajuzelenuboju

Pyrrophyta•najčešćeživepojedinačno•imajudvanejednakabiča•nekevrsteizazivaju„cvjetanje“vode

35


Chrysophyta (žutozelene alge) (žutosmeđe alge)

•živepojedinačnoiliukolonijama•zimiiuproljećečineglavnidiofitoplanktona•moguizazvati„cvjetanje“vode

Chlorophyta (zelene alge)

•živepojedinačnoiliukolonijama•dominirajuukasnoproljećeiranujesen

Tab.2.3.Sistematskeskupinefitoplanktona

2.1.1.1. Fotosinteza Fotosinteza je biokemijski proces u kojembiljke, alge i neke bakterije(svi organizmi koji u sastavu stanice imaju klorofil) transformiraju svjetlo-snuenergijusunčevazračenjaukemijsku,sintetizirajućiorganskespojeveizugljičnogdioksidaivodeuzoslobađanjekisika. Ovakosintetiziraniorganskispojevipredstavljaju izvorhrane ienergijebiljkamakoјesuihsintetizirale,kaoiostalimorganizmimanaZemlji.ZbogtogajeprocesfotosintezetemeljzaopstanakživotanaZemlji. Uprocesu fotosinteze,fitoplanktonuvoduoslobađaenormnekoličinekisika. Prema literaturnim podacima, polovica svjetske produkcije kisika po-tječeupravoodfotosintezefitoplanktona,adrugapolovicakisikapotječeodfotosinteze ukupnoga kopnenog bilja. Za odvijanje fotosinteza potrebne su odgovarajuće količine energije(svjetlosne-Sunce),ugljičnogdioksida(CO2),temperaturavode,mineraliimikroelementi.

6 CO2 + 12 H2O Õ C6H12O6 + 6 O2 + 6 H2O

Proces fotosinteze

Svjetlost:Fotosintezapokazujesnažnuovisnostokvalitetiikoličinisvje-tlosti.Povećanjem intenzitetaosvjetljenjabrzina fotosintezeupočetku selinearnopovećava,zatimsepostupnosmanjujeikadasefotosintetskiaparatzasitisvjetlošću,poprimakonstantnuvrijednost. Koncentracija ugljikova dioksida:PovišenjemkoncentracijeCO2 mogu-ćejepovećatistopufotosinteze.VećinaCO2ulistulaziprekopora,budućidajekutikulakojaprekrivalistnepropusnazaCO2. Temperatura: Biljke mogu fotosintetizirati u velikom rasponu tempera-turaod0do50°C.Zavećinubiljnihvrstaoptimalnajetemperaturaizmeđu20i30°C.Temperaturadjelujenasvebiokemijskereakcijefotosinteze.Priniskomintenzitetuosvjetljenja,povišenjetemperatureneutječenarazinufo-

36


tosinteze.Privisokomintenzitetuosvjetljenja,uodređenomrasponutempe-raturedolazidosnažnogpovećanjarazinefotosinteze.

2.1.2. Zooplankton Zooplanktonpredstavljajurazličitiživotinjskiorganizmi,odjednostanič-nihdovišestaničnihživotinja.Uzooplanktonsvrstavamoinajranijerazvojnestadijepojedinihživotinjskihskupina,kaoštosubentosniinektonskiorga-nizmi.Zooplanktonsehranifitoplanktonomibakterijamatepredstavljakva-litetnohranjivozaribeusvimživotnimfazama,dokjenezaobilazanunajra-nijimživotnimfazamariba.

Sistematska skupina Značajke skupine

Protozoa (praživotinje)

•jednostanični,sitniorganizmi(predstavnicinanoplanktona)•živepojedinačnoiliukolonijama•imajusposobnostbrzograzmnožavanja•uvelikombrojusuparaziti

Rotatoria (kolnjaci)

•najmanjevišestaničneživotinje•uvodamasukvalitativnonajbrojniji

Cladocera (vodenbube)

•dužiod1mm,razmnožavajusejajašcima•velikaplodnostnavišimtemperaturamavode

Copepoda (veslonošci) •osimljeti,brojnisuiuzimskimmjesecima

Tab.2.4.Sistematskeskupineslatkovodnogzooplanktona

2.2. Nekton Nektonpredstavljaskupinuvećihvodenihživotinjakojesekrozvodenusredinuaktivnokrećuzahvaljujućidobrorazvijenimorganimazakretanje.Utojskupinivodenihživotinjadominirajuribe.

2.3. Neuston Neustonjeskupinaorganizamakojazahvaljujućipovršinskojnapetostivode(izraženojnaizrazitomirnimvodama)živinapovršinivode.Predstavni-ci te skupine su razne bakterije, alge i insekti.

2.4. Bentos Za razliku od planktona, nektona i neustona, predstavnici bentosa vezani suzadno.Ono imslužikaoživotnostanište,gdjenalazehranu,skloništei supstratza razmnožavanje.Bentosniorganizmimogubitipokretni (vagi-

37


nalni)ilisupričvršćeninapodlogu(sesilni).Osimtihdvijuskupinapostojiibentosnaskupina(infauna)kojaseudnoukopavaido40cm.Svibentosniorganizmi imaju sposobnost dnevnih i sezonskih migracija, bilo aktivnim kre-tanjem ili korištenjem snage strujanja vode. Kodbentosa razlikujemobiljni bentos (fitobentos) i životinjski bentos(zoobentos).

2.4.1. Fitobentos Predstavnici fitobentosa su mikrobiljke (jednostanične i višestaničnealge)tepredstavnicivišegavodenogbilja.

2.4.2. Zoobentos Predstavnici zoobentosa zauzimaju važnomjesto u prirodnoj hranidbiriba.Zakvalitativno-kvantitativnuanalizuiprocjenuzoobentosauribolovnojvodikoristeseEkmanovbagerisitozaispiranjesedimentaisakupljanjeben-tosa.UplićimtekućicamaslužimoseSurberovommrežom.

Ekmanov bager dizajniran je za sakupljanje me-kanogdna,blatnogmulja ilifinogtresetaustaja-ćicamaidubljimtekućicama,auciljuutvrđivanjakvalitativno-kvantitativnog sastava zoobentosnihorganizama. Bager se konopom spušta na dno, na-kon toga po istom konopu spušta se uteg koji svo-jomtežinom(udarom)oslobađanategnutabočnakrila bagera, koja ga zatvaraju. Zatvoreni bager sa sadržajemdnaizvlačisenapovršinu.Sadržajba-gera se potom prazni u sito za ispiranje.Uradusbageromtrebapoznavatizahvatbagera.Zahvat bagera je bazna površina bagera, npr. bager imabaznestranice20x20cm=400cm2=0,04m2.

Sl.2.2.Ekmanovbagerzauzorkovanjetladnaribolovnevode

Sito za ispiranjesadržajadnasakupljenogEkma-novim bagerom dizajnirano je sa svrhom ispiranja muljnogsadržajadnaradilakšegsakupljanjazooben-tosa.DimenzijesitazaispiranjeoviseoveličiniEkma-novabagera.Uobičajenedimenzijesu35x50x10cm.Veličina„oka“čeličnemrežeupraviluje600µm.

Sl.2.3.Sitozaispiranjetladnaribolovnevode

38


Sistematska skupina Značajke skupineTurbellaria (virnjaci)

•spljoštenicrvido3cm,priljubljeninakamenjuibilju,•živeučistimibrzimvodama

Mollusca (mekušci)

•školjkeipuževikojiuranimživotnimstadijimapripadaju planktonu•vrijednaribljahrana

Oligochaeta (maločekinjaši)

•živeukopaniumulju,natijelusenalazečekinje•nekevrstepodnosevelikaonečišćenjavode

Hirudinea (pijavice) •ektoparazitinaribama,žabamaipuževimaCrustacea (rakovi)

•naseljavajučistevodetekućicauvelikombroju•vrijednahranazaribe

Hydrachnidae (vodene grinje)

•crvene,okrugle,sitnedonekolikomm,živeutoplimvodama•nemajuvrijednostkaoribljahrana

Insecta (kukci)

•naseljavajuvodusamoustadijuličinke•najbrojnijaskupinaživotinja•vrijednaribljahrana

Coleoptera (tvrdokrilci)

•veličinado5cm,služekaoribljahrana•štetnizaribljumlađkojunapadaju

Rhynchota (vodene stjenice)

•nemajuvrijednostikaoribljahrana•štetne,napadajuribljumlađ

Odonata (vretenci)

•služekaoribljahrana•štetne,uhranidbikonkurirajuribljojmlađi•napadajuribljumlađ

Ephemeroptera (vodencvjetovi)

•naseljavajuvodusamoustadijuličinke•živeusvimtipovimavoda,najvišeutekućicama•vrijednaribljahrana

Plecoptera (obolčari)

•naseljavajuvodusamoustadijuličinke•živeusvimtipovimavoda,najvišeutekućicama•vrijednaribljahrana

Megaloptera (muljari)

•živeumuljustajaćicaitekućica•vrijednaribljahrana

Trichoptera (tulari)

•živeustanjularveusvimvodama,naročitoutekućicama•gradecjevastekućiceodkamenčića,dužinakućice3-4cm

Diptera (dvokrilci)

•naseljavajuvodusamoustadijuličinke•živeusvimtipovimavoda•vrlovrijednahranazaribe(Chironomidae)

Tab.2.5.Najčešćesistematskeskupinezoobentosakopnenihvoda

39


2.5. Makrofiti Makrofiti,viševodenobilje,razvijasenadnuiliuslobodnojvodiusvimvodenim biotopovima. Razvoj višega vodenog bilja ograničen je dubinomvode,upravilunerasteuvodidubljojod2do2,5m.Viševodenobiljeunutarbiotopapredstavljastaništezafitofilneživotinjskeorganizme,kojisuvrijed-naribljahrana.Osimtoga,onisupodlogazamriješćenjevelikogbrojariba(sljepljivomikrom). Uzkorisnost,viševodenobiljemožeprouzročiti išteteunutarbiotopa.Masovnirazvojbiljaoduzimahranjivetvariizvodeitla.Smanjujemogućnostrazvojaplanktona,smanjujekoličinukisikatrošenjemtijekomnoćiirazgrad-njubiljnemase.Otežavakretanjeribaionemogućujekvalitetnobavljenjere-kreacijom na vodi u svim segmentima. Viševodenobiljedijelimoučetiriosnovnebiološkeskupine: • više alge • nadvodno bilje • plivajuće(emerzno)bilje-lišćeplivanapovršinivodei • podvodno(submerzno)bilje.

Sl.2.4.Nitella spp. (višealge)

Sl. 2.5. Typha latifolia (nadvodnobilje)

40


2.5.1. Više alge

naziv lat. nazivparožina Nitella spp.parožina Chara spp.nitaste alge Lyngbya10,0 ili više slaba

Tab.2.6.Predstavnicivišihalgi

2.5.2. Nadvodno bilje

naziv lat. nazivtrska Phragmites communisrogoz Typha latifolia, T. angustifoliašašina Scirpus lacustrisšaš Carexsitine Juncuspirevina Glyceria aquaticastrelica Sagittariažabočun Alisma plantago-aquatica

Tab.2.7.Tipičnipredstavnicinadvodnogbilja

Sl.2.6.Nuphar luteum (plivajućebilje)

Sl.2.7.Ceratophyllum demersum (podvodnobilje)

41


2.5.3. Plivajuće bilje (emerzno)

naziv lat. nazivbijeli lopoč Nymphaea albalokvanj Nuphar luteumplavun Nymphoides peltatažabogriz Hydrocharis morsus ranaevodeni orašak Trapa natansdvornik Polygonum amphibiummrijesnjak Potamogeton natansvodena paprat Salvinia natansraznorotka Marsilia quadrifolialemna Lemna minor, L. polyrhiza,

Tab.2.8.Predstavnicibiljačijelišćeplivanapovršinivode(emerznobilje)

2.5.4. Podvodno bilje (submerzno)

naziv lat. nazivmriješnjaci Potamogeton pectinatus, P. crispuskrocanj Myriophyllum verticillatum, M. spicatumvoščika Ceratophyllum demersumpodvodnica Najas major, N. minormješinka Utricularia vulgarismahovine Cinclidotus, Fontinalis, Cratoneurumpotočarka Nasturtium officinalevodnica Callitriche vernalis

Tab.2.9.Predstavnicipodvodnogbilja(submerznobilje)

2.6. Ekosustav Ekosustavribolovnihvodaodređujučetiriosnovnekomponente: 1. Abiotički okoliš,činegasvineživifizičkiikemijskičimbenicikaošto

suhranjivesoli,voda,atmosferaidr.,akojiutječunaživisvijet.

42


2. Proizvođači (autotrofni organizmi),zelenobiljesklorofilom,kojiko-risteći sunčevu energiju, hranjive tvari iz abiotičkog okoliša i CO2 iz zraka ili vode, u procesu fotosinteze sintetiziraju organske spojeve uz oslobađanjekisika.

3. Potrošači (heterotrofni organizmi), organizmi koji se hrane drugim or-ganizmima.

4. Razgrađivači, organizmi (bakterije, gljive, crvi, gliste, člankonošci…)koji energiju koriste razgradnjom biootpada ili mrtvih organizama.

Sl.2.8.Prehrambenapiramida

predatorne ribe

zooplanktofagne i bentofagne

ribe

fitofagne ribe

I. trof. razinaprimarni

proizvođači100

II. trof. razinapotrošači prve

razine10

III. trof. razinapotrošači druge

razinemesojedi

1

IV. trof. razinapotrošači treće razinegrabljivice mesojeda

0,1

zooplankton

vodena makrovegetacija fitoplankton

43

Kodklasifikacijeribolovnihvodanajčešćeseprimjenjujeosnovnapodje-labazirananatemeljukretanjavode.Prematojpodjelirazlikujemotekućiceistajaćice.Tekućicesuvodenisustaviukojimasevodenamasanalaziustal-nomkretanju,odizvorapremaušću.Stajaćicesudepresijeispunjenevodompovršinskog podrijetla ili vodom iz podzemnih izvora.

3.1. Osnovne značajke tekućica

Jednaodosnovnihznačajkitekućicajeujednačeniokomitirasporedfi-zičko-kemijskihkarakteristikakaoposljedicamaledubineistalnogmiješanjavode u cijelom vodenom stupcu. Planktonjeutekućicamaslaborazvijeninemavećegznačenja,razvijaseudonjimmirnijimdijelovimagdjebrzinatokavodenijevećaod1m/s.Pokvalitativnomsastavu,planktontekućicasličanjeplanktonustajaćica.Mak-simalanjerazvojplanktonautekućicamauljetnomijesenskomrazdoblju. Utekućicama,sobziromnakarakteristikedna,razvijasebentos(životnezajedniceškoljaka,puževa,insekata,tulara,vodencvjetovaidr.).

3.1.1. Ribolovna podjela tekućica

Općejepoznatodapratećitekućiceuzdužnjihovatokanenalazimoistevrsteriba.Premaraspodjelivrstaribautokutekućica,vodotokjeribolovnopodijeljenpremazonama:

3. VODENA STANIŠTA

44

VODENASTANIŠTA

3.1.1.1. Zona pastrve Izvorni je dio vodotoka koji karakterizirajumale količine vode, do 0,1m3/s, jakostrujanje inisketemperaturevode(do12°C).Uzdovoljnooto-pljenogkisikaimaloorgansketvaritopodručjenastanjujepotočnapastrva(Salmo trutta m. fario).Akosutigornjidijelovivodotokaneštomirniji,pastr-visepridružujupaklarica(Lampetra planeri),pior(Phoxinus phoxinus),peš(Cottus gobio), tivuška(Nemachilus barbatulus) iponekadklen(Leuciscus cephalus).Prinosribautojzonivariraunutargranicaod2do15kg/ha,patuzonu svrstavamo u siromašniju.

3.1.1.2. Zona lipljana Područjevodotokasasmanjenombrzinomprotokaimanjimnagibomuodnosunazonupastrve,alivećomkoličinomvode,do10,0m3/s.Taj jedio nešto dublji, dno je kamenito ili pjeskovito s razvijenom vegetacijom. Glavnipredstavniktezonejelipljan(Thymallus thymallus),uzpratećevrstepotočnupastrvu,piora,peša,brkicu,podusta(Chondrostoma nasus)iklena.Uvodotocimadunavskogslijevautojzonimožeobitavatiimladica-glavati-ca(Hucho hucho).Prinosribautojzonidostižedo20kg/ha.

Sl.3.1.Ribolovnapodjelatekućica

45

VODENASTANIŠTA

3.1.1.3. Zona mrene Ovopodručjekarakterizirabrzostrujanjevodebogatekisikom,razmjer-no više temperature i s bolje razvijenom vegetacijom. Ta zona dijeli se u tri podzone: • mali vodotoci zone mrene: karakteriziraju ihmale količine vode, do

0,1m3/s,dominirapotočnamrena,izanjetunalazimokrkušu,klena,ukliju, dvoprugastu ukliju, brkicu i podusta. Prinos riba u toj podzoni dostižedo40kg/ha,patevodespadajuusrednjebogate.

• veliki vodotoci zone mrene:karakteriziraju ihvećekoličinevode,odnekoliko desetaka m3/s.Ribljipredstavnikkojidominirauovomdijeluvodotokajemrena(Barbus barbus).Osimribakoježiveuuzvodnimdi-jelovimatekućice(podust,klen,potočnamrenaidr.),ovuzonunasta-njujuštuka(Esox lucius),grgeč(Perca fluviatilis),smuđ(Stizostedion lucioperca)ibalavac(Acerina cernua),povremenošaranisom.Prinosribautojpodzonidostižedo60kg/ha,patevodespadajuusrednjebogate.

• prijelazno mrenska zona: donji dio zone mrene koje karakterizira mir-nijitok,većekoličinevode,dubljevodesplavnimzonama.Populacijaribajeistakaoiuprethodnojpodzoni,stimedaseuzvećibrojšaranaisomovamožepojavitiikečiga.Prinosribautojpodzonidostižedo100kg/ha,patevodespadajuubogate.

3.1.1.4. Zona deverike Područjetekućicavećihširinaidubina,velikihplavnihpovršina,sporijegtoka,pjeskovito-muljevitogdnasvrlorazvijenomvegetacijom.Napovršinivodesadržedostakisika,apridnumalo.Zaovopodručjekarakterističnajedeverika(Abramis brama)sribamaizzonemrenetešaranom(Cyprinus carpio),uz linjaka (Tinca tinca), crvenperku (Scardinius erythrophthalmus),krupaticu(Blicca bjoerkna),karasa(Carassius carassius),soma(Silurus glanis)idr.Prinosribautojzonidostiževišeod150kg/ha,patevodespadajuubogate.

3.1.1.5. Zona bočatih voda Područjetekućicagdjeseonemiješajusmorem.Plićejeivišetempe-rature vode, muljevitog dna pokrivenog vegetacijom. Tu zonu nastanjuju ribe kojesemoguprilagoditipromjenamasadržajasoliuvodi.Zaovopodručjekarakterističanjebalavac(Acerina cernua)uziverak(Pleuronectes flesus)teneke obalne morske vrste riba.

46

VODENASTANIŠTA

3.2. Osnovne značajke stajaćica Jednaodzajedničkihznačajkistajaćicavelikesuamplitudesezonskihkolebanjatemperaturepovršinskevode.Ovisnoodubinistajaćiceodređenesufizičko-kemijskeibiološkeznačajke.Stajaćiceserazlikujupremakvalita-tivno-kvantitativnomsadržajuplanktona,kojijeuodnosunatekućiceznatnobolje razvijen. Svestajaćicepremaproduktivnosti(količinibiogenihelemenatauvodi)iintenziteturazvojaživotnihzajednicadijelimoučetiriosnovnatipastajaćica: • oligotrofna jezera • mezotrofna jezera • eutrofna jezera • distrofna jezera.

3.2.1. Oligotrofna jezera Malisadržajbiogenihelemenata,izrazitoslaborazvijenevodeneživotnezajednice(plankton,bentos,ribeidr.),velikaprozirnost,zasićenjevodekisi-komuvijekvišeod80%.

3.2.2. Mezotrofna jezera Srednjisadržajbiogenihelemenata,srednjomprodukcijomfitoplankto-na, algi i riba.

3.2.3. Eutrofna jezera Veliki sadržajbiogenihelemenata, vrlodobro razvijenevodeneživotnezajednice(plankton,bentos,ribeidr.).Čestosejavlja„cvjetanjevode“,naro-čitomodrozelenealge.Malaprozirnost,pridnupunonataloženeorgansketvari,čijarazgradnjaizazivanestašicukisika.Tajtipkarakteriziravelikamasavodenihorganizamaimalibrojvrsta(pojavljujusesamoonekojesudobroprilagođenevelikimfizičko-kemijskimpromjenamaunutarbiotopa).

3.2.4. Distrofna jezera Jezera(bareimočvare)uposljednjemstadijudinamikerazvojajezera-odumiranje.Unjimajeslabarazgradnjaorgansketvari,vodajebistraspHvri-jednošćumanjomod7(kisela).Pridnusetaložeuginuliorganizmi,stvarajućitresetišta.Unasjemalotipičnihdistrofnihjezera.

3.3.1. Tipovi stajaćica Stajaćicesedijelenaprirodnaiumjetnajezerateribnjake.Prirodnaje-zerasualpska,kraška,tektonskairiječna.Umjetnajezeranastalasuradomčovjekauciljuakumuliranjavodenemasezapotrebeenergetike,navodnja-

47

VODENASTANIŠTA

vanja,zaštiteodbujičnihvoda,rekreacijeišporta,akumuliranjapitkevode,razvoja ribarstva i dr. Osimnavedenih izravnih nastajanja umjetnih jezera, postoje i umjetnajezera koja su nastala neizravno kao posljedica korištenja mineralnih sirovina (šljunka,gline,pijeskaisl.).

3.3.1.1. Kraška jezera Napodručjukraša(jadranskislijev)nalazimoprirodnaiumjetnakraškajezera.Nekeodnjihkarakteriziraperiodičnost,pojavljujuseukišnodobago-dine ili u vrijeme topljenja snijega, a nestaju poniranjem vode u podzemlje u sušnom dijelu godine. Temperatura voda kraških jezera u ljetnom razdoblju višajeod20°C.Zbogvelikogvariranjarazinevodautimjezerima,otežanjemrijestribakojeseupravilumrijesteuvodotocimakojiutječuutajezera.Utim vodama u pravilu obitavaju salmonidi, jegulja te endemske vrste iz poro-dice Cyprinidae.VažnasuprirodnakraškajezeraPlitvičkajezeraikriptode-presijaVransko jezero(čije jednonižeodpovršinemora),sprocijenjenimprinosomribaodoko25kg/ha.

3.3.1.2. Riječna jezera Upravilu sepojavljujuuznaševećevodotoke iz kojihpodzemnimpu-tem dobivaju vodu. Nastala su kao ostatak nekadašnjih tokova rijeka koje su meandrirale. Danas u takva jezera spadaju stari rukavci, mrtvaje, limani i sl. Riječjeoplitkimeutrofnimjezerimakojapostupnoprelazeudistrofnajezera.Populacijaribamožebitibogataipomasiipojedinicipovršine,alismanjimbrojemvrsta.Tajbiotopnaseljavajutzv.barskevrste-linjak,babuška,čikov,bodorka,crvenperka,šaran ištuka.Procijenjeniprinosovogbiotopamoževariratiuširokomrasponuod20do150kg/ha.

3.3.1.3. Akumulacijska jezera Spadajuuumjetnajezerakrozkojavodaprotječeizazivajućivelikeosci-lacijerazinevode.Varirajusobziromnaveličinuidubinu.Ovisnoofizičko-ke-mijskimparametrima,osobitoo temperaturivode,količinibiogeniheleme-nata,karakteristikamadnaterazvojuživotnihzajednica,prinosakumulacijakodoligotrofnogtipanijevišiod5kg/haribe,dokkodeutrofnogtipamožebitiivišiod150kg/ha.

3.3.1.4. Jezera nastala vađenjem mineralnih sirovina Tuspadajušljunčare,gliništa,pjeskareisl.Tajezerakarakterizirajurazli-čiteveličineidubine.Upravilusutooligotrofnajezera, iznimnosiromašna

48

VODENASTANIŠTA

organskom tvari, velike prozirnosti i s velikim temperaturnim razlikama vode površine i dna. Naseljavaju ih ribe manjega tjelesnog habitusa, športsko nea-traktivnihvrsta.Tevrstepredstavljajuprehrambenubazuzagrabežljivevrste-štukuismuđa.Prinostihbiotopovanijevišiod5kg/ha.Svremenomdolazidobiološkogsaniranjatakvihbiotopova(„zrenja“),povećavasetrofičnostipostupniprijelazueutrofnitip,aposljedicajeipovećanjeprinosa.Tevodesu„skladišta“ukojasenasađujuribe,asobziromnatodanemajudovoljnekoličineraspoloživehranezarazvoj,ucijelostisunamijenjenezaizlovkrozšportski ribolov.

Zakonska regulativa

Zakon o zaštiti prirode propisuje da sva prirodna jezera i bare, sve lokveupriobaljuvećeod0,01ha,močvarevećeod0,25ha,izvori,ponoriipotocisobalnimpojasomod2mpredstavljajuekološkivažnopodručje.Ekološkivažnopodručjejepodručjekojebitnopridonosiočuvanjubiološ-ke raznolikosti u Republici Hrvatskoj.

49

Prema literaturnim podacima, u slatkim vodama u Hrvatskoj do danas je zabilježenooko137vrstariba(odukupnopoznatih560slatkovodnihvrstaribauEuropipremaJörguFreyhofu).Premabioraznolikostislatkovodnihvr-staribaHrvatskaspadausamvrhEuropepobrojuslatkovodnihribljihvrsta.

4.1. Prema športsko-rekreacijskoj vrijednosti

Br. oznaka Kvalitativni razredhrvatski naziv lat. naziv

1.0. Prvorazredne vrste1.1. mirne (toplovodne) vrste

šaran Cyprinus carpiolinjak Tinca tincamrena Barbus barbuskečiga Acipenser ruthenusbijeli amur Ctenopharyngodon idellabijeli tolstolobik Hypophthalmichthys molitrixsivi tolstolobik Hypophthalmichthys nobilis

1.2. grabežljive vrstesom Silurus glanisštuka Esox luciussmuđ Sander luciopercabolen Aspius aspiusmanjić Lota lotajegulja Anguilla anguillapastrvskigrgeč Micropterus salmoides

1.3. hladnovodne vrstepotočnapastrva Salmo trutta m. fario

4. PODJELA RIBA

50

PODJELARIBA

jezerska pastrva Salmo trutta m. lacustriskalifornijska pastrva Oncorhynchus mykisslipljan Thymallus thymallusmladica-glavatica Hucho hucho

2.0 Drugorazredne vrsteklen Squalius cephaluspodust Chondrostoma nasusdeverika Abramis bramajez Leuciscus iduskrupatica Blicca bjoerkna

3.0. Trećerazredne vrstekaras Carassius carassiusbodorka Rutilus rutiluscrvenperka Scardinius erythrophthalmus

4.0. Četvrtorazredne vrsteuklija Alburnus alburnusgovedarka Gobio obtusirostrisbalavac Gymnocephalus cernuagavčica Rhodeus amarus

5.0. Štetne (nepoželjne) vrstesunčanica Lepomis gibbosuspatuljastisomić Ameiurus nebulosuscrnisomić Ameiurus melasgrgeč Perca fluviatilis

Tab.4.1.Podjelaribapremašportsko-rekreacijskojvrijednosti

4.2. Endemske slatkovodne vrste riba Endemskevrste riba (endemi)živenamalompodručju, samouodre-đenimvodama,inenalazesenigdjedrugdje.Endemskevrstenalazeseujadranskomslijevu (38vrsta) i dunavskomslijevu (12vrsta).Najvećibrojendemskihvrstavezan jeuzspecifičnakrškastaništapodzemnihvodauDalmaciji.

51

PODJELARIBA

Jadranski slijevvrsta lat. naziv rasprostranjenost

jadranska jesetra Acipenser naccarii Jadranskomoreipripadajućerijeke

neretvanska uklija Alburnus neretvae Slijev Neretve i pritoke, Kuti, Baćinskajezera

oštrulj Aulopyge huegelii Cetina,KrkaiČikolamren Barbus plebejus Rijeke Istre, Krka i Zrmanja

podustva Chondrostoma knerii Donji tok Neretve, Modro oko, Crna rijeka

podbila Chondrostoma phoxinus Cetina, Ruda, Prološko blato i Sijacetinski vijun Cobitis dalmatina Cetina

ilirski vijun Cobitis illyrica Baćinskajezera,Matica, Prološko blato

jadovski vijun Cobitis jadovaensis Jadovaneretvanski vijun Cobitis narentana Neretva, Modro oko, Desne i Kuti

imotska gaovica Delminichthys adspersus Vrljika,Crvenojez.,Matica,Baćinskaj.,Norin

popovska gaovica Delminichthys ghetaldii IzvorOmblejadovska gaovica Delminichthys jadovensis Jadova

vrgoračkagobica Knipowitschia croatica Donji dio Neretve s pritocima, Matica

visovačkiglavočić Knipowitschia mrakovcici Visovačkojezeroglavočićvodenjak Knipowitschia panizzae Ušćarijekajadranskogslijevanorinskiglavočić Knipowitschia radovici Norinslatkov.glavočić Padogobius bonelli Jadranskislijevdinarska pijurica Phoxinellus alepidotus Cetina, Sinjsko poljedalmatinska pijurica Phoxinellus dalmaticus Čikola,Krkaglavočićcrnotrus Pomatoschistus canestrinii Jadranskislijevtalijanska krkuša Romanogobio benacensis Mirna

masnica Rutilus aula Mirna, Raša, jezera u okolici Zadra

basak Rutilus basak Neretva,VrljikaiProloškoblato

52

PODJELARIBA

mekousna pastrva Salmo obtusirostris Neretva,Krka,Jadro,Vrljikariječnizubatak Salmo dentex Neretvaglavatica Salmo marmoratus Krka, Neretvavisovačkapastrva Salmo visovacensis Krkazrmanjska pastrva Salmo zrmanjaensis Zrmanjadrlja Scardinius dergle Krka, Cetinapeškelj Scardinius plotizza Donji dio slijeva Neretveilirski klen Squalius illyricus Cetina, Krka

bijeli klen Squalius squalus RijekeIstre,Vranskoj.naCresu,donji tok Krke

makal Squalius microlepis Neretva,Matica,Baćinskaj.,Prološko blato

svalić Squalius svallize Neretva,Matica,Baćinskaj., j.kodVrgorca

sitnoljuskavi klen Squalius tenellus Cetina, Rudazrmanjski klen Squalius zrmanjae Zrmanja, Krkahrvatski pijor Telestes croaticus Jadova,Ričicakonavoski pijor Telestes miloradi Ljutaturski klen Telestes turskyi Krka,Čikolacetinska ukliva Telestes ukliva Cetina

Dunavski slijevmladica-glavatica Hucho hucho Kupa,Unaveliki vijun Cobitis elongata Sava,Kupa,Unakrbavska gaovica Delminichthys krbavensis Krbavsko poljedunavska paklara Eudontomyzon vladykovi Drava, Dunav i Sava s pritocima

dunavska krkuša Gobio obtusirostris Drava, Dunav, Sava, Kupa s pritocima

bjeloperajna krkuša Romanogobio vladykovi Dunavski slijevtankorepa krkuša Romanogobio uranoscopus Sava, Mura, Drava i Kupaprugasti balavac Gymnocephalus schraetser Sava, Drava i Dunav

plotica Rutilus virgo Dunav,većerijekedunavskogslijeva

53

PODJELARIBA

krbavski pijor Telestes fontinalis Krbavsko polje

kapelska svijetlica Telestes karsticus Stajničkop.,Drežničkop., Jasenačkop.

svijetlica Telestes polylepis Zelenojez.,ponorRupećica kodOgulina

Tab.4.2.Hrvatskeendemskeslatkovodnevrsteriba

4.3. Alohtone vrste Alohtonevrsteribasuvrstekojesenenalazenapodručjusvojeprirodnerasprostranjenosti,većsuslučajno ilinamjernouneseneunovostaništeukojem nisu nikad obitavale. Poznatoje26alohtonihslatkovodnihvrstariba,kojesuuhrvatskevodeuglavnomuneseneizAzijeiAmerike.Postojeidrugislučajevi,vrstekojesuautohtone za neke naše vode, a u drugim su strane. Primjerice za rijeku Ceti-nu danas prisutne vrste šaran i štuka su translocirane vrste, dok su primjerice cetinska ukliva ili ilirski klen u toj rijeci autohtone vrste. Kada bi se te dvije autohtone vrste riba rijeke Cetine našle u ostalim našim ribolovnim vodama, imale bi status translociranih vrsta.

Alohtone vrste riba za sve hrvatske ribolovne vode

slika hrvatski naziv latinski naziv

kalifornijska pastrva

Oncorhynchus mykiss

jezerska zlatovčica

Salvelinus alpinus

54

PODJELARIBA


potočna zlatovčica

Salvelinus fontinalis

babuška Carassius gibelio

zlatna ribica

Carassius auratus

bijeli amur

Ctenopharyngodon idella

sivi glavaš, sivi tolstolobik

Hypophthalmichthys nobilis

bijeli glavaš, bijeli tolstolobik

Hypophthalmichthys molitrix

55

PODJELARIBA


bezribica Pseudorasbora parva

sunčanica Lepomis gibbosus

pastrvski grgeč

Micropterus salmoides

patuljasti somić

Ameiurus nebulosus

crni somić Ameiurus melas

gambuzija Gambusia holbrooki

56

PODJELARIBA


velika ozimica

Coregonus lavaretus

rotan Perccottus glenii

ostale:

hrvatski naziv latinski naziv prisutnaafričkisom Clarias gariepinus u akvakulturiameričkaveslokljunka Polyodon spathula u akvakulturiglavočićokrugljak Neogobius melanostomus u prirodiglavočićtrkač Babka gymnotrachelus u prirodikeslerovglavočić Ponticola kessleri u prirodiriječniglavočić Neogobius fluviatilis u prirodisibirska jesetra Acipenser baerii u akvakulturinilska tilapija Oreochromis niloticus uprirodizabilježenajedanput

pirapatinga Piaractus brachypomus uprirodizabilježenedvijejedinke

4.4. Strane invazivne vrste UHrvatskoj jedodanaszabilježeno26stranihslatkovodnihvrstariba.Jedanputunesenaalohtonavrstaribeuribolovnuvodumožeseprilagoditiiline prilagoditi uvjetima koji u njoj vladaju. Za alohtone vrste riba koje se ne mogu prilagoditi uvjetima novog sta-ništa, npr. nema uvjeta za prirodno razmnožavanje ili nema odgovarajućehrane,unesenaalohtonavrstazakratkoćevrijemenestati,neporemećujućiprirodnuravnotežuunutarstaništa.

57

PODJELARIBA

Neke se alohtone vrste riba, zbog otpornosti na ekstremne nepovoljne uvjetesredine,moguprilagodititakvimuvjetimasredineiboljeodzavičajnihvrsta,teseuspješnorazmnožavajuirastu.Zauzimanjemprostora,prehram-benebaze,mogućegrabežljivosti, tevrsteugrožavajuzavičajneautohtonevrste. Te alohtone vrste riba nazivamo invazivnim vrstama riba. Osimstranihvrstariba inekesunašezavičajnevrsteriba(15vrsta) izsvojihprirodnihstaništadunavskogslijevaposredovanjemčovjeka translo-ciraneuvodejadranskogslijeva.Uzciljanevrstešarana,štuke,grgeča,somai lipljana kolateralno su u vode jadranskog slijeva ušle i bezribica, babuška, sunčanica,crnisomić,crvenperkainekedruge.Nekeodnjihsasvojimznačaj-kamanepovoljnoutječunazavičajnevrstetesusteklestatusinvazivnihvrsta. Invazivnevrsteugrožavajubiološkuraznolikostribolovnevodeikadsujednomuneseneuvodugotovoihjenemogućeuklonitibezdrastičnihpoteza(potpuniizlov/uništenjeribaustajaćicama). Za tekućice ne postoji rješenje potpunog uklanjanja, već eventualnosamo smanjenja, npr. selektivni ribolov. Danas je u našim ribolovnim vodama poznato deset invazivnih vrsta riba.

hrvatski naziv latinski nazivkalifornijska pastrva Oncorhynchus mykissbabuška Carassius gibeliobijeli amur Ctenopharyngodon idellabezribica Pseudorasbora parvasunčanica Lepomis gibbosuspastrvski grgeč Micropterus salmoidescrni somić Ameiurus melaspatuljasti somić Ameiurus nebulosusgambuzija Gambusia holbrookirotan Perccottus glenii

Tab.4.3.Invazivnevrsteriba

Zakonska regulativa: Zakonosprječavanjuunošenjaiširenjastranihteinvazivnihstranihvrstaiupravljanjunjima,pročišćenitekst,„NN15/18,14/19“izmeđuostalogpropi-sujesljedeće:

58

PODJELARIBA

Bijela listajepopisstranihvrstačijestavljanjenatržištei/iliuzgojukon-troliranimuvjetimai/iliuvođenjeuprirodunepredstavljajuekološkirizikuRH. Crna lista je popis invazivnih vrsta koje izazivaju zabrinutost u RH. Invazivnevrstekojesunavedenenacrnoj listi nesmijuse: unositi napodručjeRH,stavljatinatržišteRH,razmjenjivati,držati(uključujućiiukon-troliranimuvjetima),uzgajatii/ilirazmnožavatiteuvoditiuprirodu. SviupravnipostupciiztogazakonaunadležnostisuMinistarstvazaštiteokolišaienergetikeainspekcijskinadzorunadležnostiDržavnoginspektorata.

4.5. Strogo zaštićene vrste U zakonu o zaštiti prirode NN 80/13,15/18,14/19,127/19., i Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama NN 144/13,73/16,15/18,14/19., dat je popis strogozaštićenihvrstariba. Premapostojećojzakonskojregulativi,vrsteribakojesuugroženeilirijet-ke,zaštićujusekaostrogozaštićenevrsteriba. Strogozaštićenimvrstamaproglašavajusezavičajnedivljevrstekojesuugrožene ilisuusko rasprostranjeniendemi ilidivljevrstezakoje je takavnačinzaštitepropisanpropisimaEuropskeunije,kojimaseuređujeočuvanjedivljihvrstailimeđunarodnimugovorima. StrogozaštićenevrstetemeljemCrvenogpopisa(popisadivljihvrstačijijestupanjugroženostiprocijenjenpremameđunarodnimprihvaćenimkriteri-jima)proglašavaMinistarstvozaštiteokolišaienergetike,Pravilnikomostro-gozaštićenimvrstama.

Zabranjene radnje sa strogo zaštićenim vrstama riba: • svi oblici namjernog hvatanja ili ubijanja • namjernouznemiravanjeuvrijemerazmnožavanja(mrijesta),hiberna-

cije i migracije • namjerno uništavanje spolnih produkata • namjernouništavanjepodručjarazmnožavanja • zabranadržanja,prijevoza,prodajeilirazmjene. Nenamjerno hvatanje i/ili ubijanje strogo zaštićenih riba prijavljuje senadležnomministarstvu.Ministarstvovodievidencijuonenamjernouhvaće-nimi/iliubijenimstrogozaštićenimživotinjamateodlučujeozaštitnimmje-ramauciljusprječavanjanegativnogutjecajanapojedinevrste.Namjernohvatanjei/iliubijanjestrogozaštićenihribaprijavljujeseDržavnominspekto-ratu(inspekcijizaštitiprirode).

59

PODJELARIBA

Strogo zaštićene vrste riba

porodica lat.naziv hrvatski naziv ugroženost endem napomena

Cephalaspidomorphi-paklare

Petromyzontidae Eudontomyzon mariae

ukrajinska paklara

načelo predostrožnosti

Eudontomyzon vladykovi

dunavska paklara


Lampetra zanandreai

primorska paklara EN

Petromyzon marinus

morska paklara


Actinopterygii-zrakoperke

Acipenseridae Acipenser gueldenstaedtii jesetra RE

Acipenser naccarii

jadranska jesetra CR(EN)

Acipenser nudiventris sim RE

Acipenser stellatus pastruga RE

Acipenser sturio

atlanska jesetra RE

Huso huso moruna RE

Anguillidae Anguilla anguilla jegulja CRnaraziniEu

Clupeidae Alosa fallax čepa EN

Alosa immaculata

crnomorska haringa

DD,načelo predostrožnosti

Cyprinidae Alburnus arborella

primorska uklija VU

Alburnus neretvae

neretvanska uklija


Alburnus sarmaticus velika pliska VU

Aulopyge huegelii oštrulja EN

60

PODJELARIBA

Barbus plebejus mren EN

samo u Kupi i Krki te Zrmanji unutar parka prirodeVelebit

Carassius carassius karas VU

Chondrostoma phpxinus podbila CR

Delminichtys adspersus

imotska gaovica VU

Delminichtys ghetaldii

popovska gaovica EN

Delminichtys jadovensis

jadovska gaovica CR

Delminichtys krbavensis

krbavski pijor CR

Leucaspius delineatus belica VU

Phoxinellus alepidotus pijurica DD,načelo

predostrožnosti

Phoxinellus dalmaticus

dalmatinska gaovica VU

Romanogobio kesslerii

keslerova krkuša


Romanogobio uranoscopus

tankorepa krkuša


Romanogobio vladykovi

bjeloperajna krkuša

DD,načelo predostrožnosti

Rutilus aula masnica NT

Squalius microlepis makal CR

Squalius zrmanjae

zrmanjski klen VU da

samo u Krupi i Zrmanji unutar parka prirode Velebit

Telestes ukliva cetinska ukliva CR da

Telestes croaticus

hrvatski pijor EN da

Telestes fontinalis

krbavska gaovica EN da

61

PODJELARIBA

Telestes karsticus

kapelska svijetlica da

Telestes metohiensis

gatačka gaovica RE

Telestes polylepis svijetlica CR da

Telestes souffia blistavac VU

Telestes turskyi turski klen CR da

Cobitis bilineata

dvoprugasti vijun


Cobitis dalmatina

cetinski vijun VU da

Cobitis elongata veliki vijun VU

Cobitis illyrica ilirski vijun VU da

Cobitis jadovensis

jadovski vijun da

Cobitis nerentana

neretvanski vijun VU

Misgurnus fossilis piškur VU

Sabanejewia balcanica zlatni vijun VU

Cyprinodontidae Aphanius fasciatus obrvan EN

Umbridae Umbra krameri crnka EN

Gastrosteidae Gasterosteus aculeatus koljuška EN

Blennidae Salaria fluvia-tilis

riječna babica VU

Percidae Gymnocephalus baloni

Balonijev balavac VU

Gymnocephalus schraetzer

prugasti balavac CR

Zingel streber mali vretenac VU

62

PODJELARIBA

Zingel zingel veliki vretenac VU

Gobiidae Knipowitschia croatica

vrgoračka gobica CR da

Knipowitschia mrakovcici

visovački glavočić EN da

Knipowitschia panizzae

glavočić vodenjak


Knipowitschia radovici

Radovićev glavočić DD da

Padogobius bonelli

slatkovodni glavočić EN

Pomatosc-histus cane-strinii

glavočić crnotrus EN

Salmonidae Salmo dentex zubatak CR

Salmo faroides primorska pastrva EN

Salmo marmoratus glavatica CR

Salmo visovacensis

visovačkapastrva EN da

Salmothymus obtusirostis mekousna CR

SamouKrki,Jadru,ihtiološkom rezervatu Vrljikaodizvoradoušćar.Sije,teudeltiNeretve.

Cottidae Cottus gobio peš VU Samo u Zrmanji

Napomena: Tablicaostrogozaštićenimvrstamaribamapreuzeta je izPravilnikaostrogozaštićenimvrstama.Taksonomskinazivinekihvrstaribasuumeđuvremenupromi-jenjeni,anisuažuriraniupredmetnompravilniku.

Legenda: • oznaka (CR) označava kritično ugroženu vrstu • oznaka (EN) označava ugroženu vrstu • oznaka (VU) označava osjetljivu vrstu • oznaka (DD) označava nedovoljno poznatu vrstu • oznaka (NT) označava gotovo ugroženu vrstu • oznaka (načelo predostrožnosti).

63

Polazište u upravljanju ribolovnim vodama nije poznavanje naziva ribo-lovnevode,većpoznavanjeosnovnihveličinaribolovnevode.Nauobičajenopitanjeopovršiniodređeneribolovnevode,osobekojeupravljajutimvodamanajčešćeodgovarajunpr.2-3ha.Odnepoznavanjapovršineribolovnevodejošjevećenepoznavanjeprosječnedubine,avolumenvodepotpunajenepo-znanica.Gotovonijednanašaribolovnavoda(stajaćica)nemavodomjerizkojegbisemoglaiščitavatirazinavode. Gospodarenje ribolovnomvodompodrazumijeva poduzimanje određe-nihradnjiuciljustvaranja,održavanjaizaštitekvaliteteribolovnevodeiživot-nih zajednica. Preduvjet za ispravnu provedbu i primjenu tehnoloških radnji gospodarenja na ribolovnim vodama poznavanje je njihovih osnovnih mjera -površine,prosječnedubineivolumena. Kod umjetno nastalih stajaćica vrlo vjerojatno postoji projektna doku-mentacijaizkojesemogudoznatitraženipodaci(planovieksploatacijemi-neralnih sirovina, projektna dokumentacija za izgradnju akumulacija, rekre-acijskih jezera i športskih ribnjaka).U slučajevimakada su traženi podacinepoznati,odgovarajućimizmjeramairačunskimputempotrebnojeprocije-niti površinu, dubinu i volumen. Ribnjaci i ribolovne vode mogu imati gotovo pravilne oblike kvadrata, pra-vokutnika,trokuta,kruga,trapezailisl.,štoznatnoolakšavaizračuntraženihmjera.Tražene vrijednostimnogo težeprocjenjujemoako su ribnjaci ili ri-bolovnevodenepravilnaoblika.Utimslučajevimaucijelostisagledavamonepravilan oblik ribnjaka ili ribolovne vode, obavljamo podjelu nepravilne po-vršinepodvodomzamišljenimlinijama,itotakodadijelovibuduštosličnijinekom geometrijskom liku, kako bismo lakše odredili njihovu površinu.

5.1. Mjerenje dužina koracima Mjerenjedužinazaizračunpovršinaizpraktičnihrazlogaobavljasekora-cima.Kakobisemjerenjedužinskihdimenzijaribolovnihvodamogloprimije-niti,potrebnoještotočnijeizmjeritidužinukorakaosobekojaćemjeriti.Kakobismoutvrdili prosječnudužinu korakaodređeneosobe,moramo izmjeriti

5.ODREĐIVANJE POVRŠINE, DUBINE I VOLUMENA RIBOLOVNE VODE

64

ODREĐIVANJEPOVRŠINE,DUBINEIVOLUMENARIBOLOVNEVODE

100mravnelinije,odtočkeAdotočkeB.Uobičajenomdužinomkorakatuudaljenost osoba prelazi uz brojanje koraka.

Primjer: Udaljenostod100mosobajeprohodalaodbrojivši154koraka.Kolikajeprosječnadužinakorakateosobe?

dužinakoraka=100m:154koraka=0,649mPotrebnojeumetrimaodreditidužinukojujetaosobaprohodala

s384koraka.384korakax0,649m=249m

5.2. Određivanje površine ribolovne vode Ribnjaciiribolovnevodemogubitirazličitihoblikakojisemoguuspore-ditisasljedećimgeometrijskimoblicima,radiizračunapribližnihpovršina.

Oblik pravokutnika:

Nepravilan četverokut:

d1 = 100 mš1 = 45 m

d1 = 85 md2 = 110 mš1 = 40 mš2 = 55 m

P = 100×45 = 4500 m2 (0,45 ha)

65


Krug:

Trokut s kutom od 90°:

Trokut bez kuta od 90°:

gdjeje:

r = 12 mp = 3,14

d1 = 100 mš1 = 40 m

d1 = 80 md2 = 45 md3 = 85 m

P = 122×3,14 = 452,16 m2

2

11šd

P�

�

66


Površineribolovnihvodanepravilnogoblikaizračunavajusetakodaseribolovnavodapodijelinapoznategeometrijskeoblike,čijesepovršinelakoizračunajupoznatimformulama.Zbrajanjemtihparcijalnihpovršinaodređu-jesepribližnaukupnapovršinaribolovnevodenepravilnogoblika.

5.3. Određivanje prosječne dubine Zapravilnoodređivanjeprosječnedubineribolovnevodetrebamjeritidu-binuvodekodnajvišeprirodne(neplavneipoplavne)razinevodezaturibo-lovnuvodu.Maksimalnuprirodnurazinuvodetrebazabilježitinavodomjerukoji se postavi na najprikladnije mjesto unutar ribolovne vode kako bi se sva-

Nepravilan oblik:

mDp

16,519

98��

=prosječnadubinaribolovnevode,

=zbrojpojedinačnihmjerenjadubina,

n=brojpojedinačnihmjerenjadubina

Primjer:

67


kodnevnomoglolakoočitavati.Prosječnadubinaribolovnevodekodmak-simalnoga prirodnog vodostaja određuje se višekratnim reprezentativnimmjerenjima dubina na cijeloj površini ribolovne vode, koja se podijeli prema mrežastom uzorku. Pojedinačne vrijednostimjerenja zbrajaju se i dijele sukupnimbrojemmjerenja.Uobičajenibrojmjerenjazautvrđivanjeprosječnedubinepribližnoje15-20mjerenjapohapovršine.

Sl.5.1.Vodomjernaletva

5.4. Određivanje volumena ribolovne vode Jednom utvrđena prosječna dubina ribolovne vode kodmaksimalnoga prirodnog vodostaja nemože se korigirati s prosječnomdubinomuda-nomtrenutkubezvodomjera.Stogazaodređivanjevolumenaribolovnevodetrebauskladitiprosječnedubinekodmaksimalnogaprirodnogvodostajasprosječnomdubinomuvrijemekadatrebadoznativolumen,radiodređenogtretiranjaribolovnevode.Zbogtoganavodomjerumorabitioznačenamak-simalnarazinuvode(kojaodgovaraprosječnojdubini,odnosnoodređenom

68


volumenuvode).Usvezistomoznakomtrebaznatikakosepadrazinevodeočitujenaprosječnudubinu(odnosnovolumen).Ovisnoovećemilimanjemnagibuobala,višeilimanjemijenjaseipovršina.Uzimajućisvetemogućno-stipromjenaparametara,lakoseizračunavolumenvode-množenjempovr-šineiprosječnedubinevode,arezultatseizražavaum3.

Opće pravilo koje se mora poštovati: Nikada ne nagađati o površini i volumenu svoje ribolovne vode, jer su posljedice vrlo skupe.VAŽNO

69

Zasvakuribolovnuvodustajaćicuosnovnijeuvjetdadrživodu.Razinavodeustajaćicimijenjaseovisnoo: • razini podzemnih voda • dotoku površinskih voda • količinipadalina • evaporaciji(isparavanju). Zadržavanjevodeusvakojstajaćiciovisiokvalitetitla,odnosnookapa-citetutlazadržanjevode.Tlasvisokimsadržajemglinedobrodrževodujerčesticeglineudodirusvodomnabubreitakoonemogućujudaljnjeprodira-nje vode. Padrazinevodeustajaćicamamožebitikontroliraninekontroliran.Kontro-liranogubljenjevodeizstajaćicedogađaseuakumulacijskimjezerima,jeze-rimakojaslužezanavodnjavanje,retencijamaiuribnjacima.Nekontroliranigubitakvodemožebitiuvjetovanprirodnimuzrocima,kaoštosuisparavanje(evaporacija)uljetnimmjesecimailispuštanjemrazinepodzemnevode. Neprirodninekontroliranigubitakvodedogađasezbognepromišljenogdjelovanjačovjekaidjelovanjaživotinjakojesunanekinačinvezanezavodu.Dinamikakretanjakoličinevodeznatnoutječenavodenibiotopiživotneza-jednice,stogajezapraćenjeikontrolurazinevodeneophodnopostavitivo-domjer. Svaki nagli pad razine vode bez poznatog uzroka zahtijeva istragu u ciljuutvrđivanjauzrokagubitkavode. Ključnijeproblemtraženjemjestanakojemstajaćicagubivodu.Obila-skomobalnogpodručjatražesemjestazakojapostojisumnjadasupropu-sna(ulegnuća,povećanavlažnostpodručja,uočljivprotokisl.). Uklanjanjedrvaigrmlja,aliizatrpavanjejazbinaživotinjakoježiveupri-obaljuribolovnevode(vidreibizamskištakori),dobrojezasprječavanjene-kontroliranoga gubitka vode curenjem. Zabrtvljenjedna i obala ribolovnih vodau cilju sprječavanjagubljenjavoda koriste se prirodni i umjetni materijali. Za njihovu primjenu treba ispra-znitistajaćicu,akojetomoguće,iliiskoristitirazdobljesnajnižimvodosta-jemiučinitionoštodopuštajuuvjetinaterenu.

6.ZAŠTITA RIBOLOVNIH VODA OD GUBLJENJA VODE

70

ZAŠTITARIBOLOVNIHVODAODGUBLJENJAVODE

Brtvljenjepropusnogdnamožeseobavitistajskimgnojivomkojeseras-porediposuhomdnuukoličininajmanje2m3na100m2 površine dna. Mje-sta,pukotinenakojimapropuštaobalaočisteseodraslinja,ogradeseople-tenimvrbovimšibama-„fašine“-teprostorispuninabijenimstajskimgnojivom. Druga je poznata metoda prirodnog brtvljenja tzv. gleizacija. Na isuše-no ipropusnodnoribolovnevode razastresestajskignoj (preporučujesesvinjski)uslojuod10cm,apotompokrijeslojembiljnogmaterijalakojijenaraspolaganju.Svesetopotompokrivaslojemtlaod10cmdebljine.Navede-neslojevetrebaovlažitiisabititepričekatitritjednaipotomvodupolaganopuštati do potrebne razine. Rješavanjegubljenjavodenatlimasniskimsadržajemgline(pjeskovitim)uspješnoseprovodibentonitom,glinomkojaseudodirusvodompoveća8-20putauodnosunaizvornusuhuveličinu.Postojedvijevrstebentonitgline. Natrijbentonit imaprirodnusposobnostbubrenja i zadržava juzasvevrijemeupotrebe.Drugavrsta jekalcijbentonitkojinemoženabubritibezaditiva. Postignuta nabubrenost je kratkotrajna i zbog toga se ne primjenjuje zabrtvljenjednaiobalaribolovnihvoda.Bentonitsenepreporučujeuribolov-nimvodamačijivodostajvarirauširokimgranicama.Premavrstibentonitaianalizi tla za brtvljenje bentonitom primjenjuju se doze od 5 do 25 kg bento-nitapočetvornommetru.

Tip tla Aplikacijska doza kg/m2

glina 5,0–7,0pjeskoviti mulj 9,0–12,0muljeviti pijesak 12,0–15,0čistipijesak 17,0–19,0kamen, šljunak 19,0–25,0

Tab.6.1.Aplikacijskedozebentonita

Na ribolovnim vodama koje karakteriziraju krupno zrnata tla, koja su zbog svojeporoznostipodložnijagubljenjuvode,koristesevodonepropusnefoli-je(obloge).Teplastičneoblogepokrivajusezaštitnimpokrovomzemlje ilišljunkomusloju10-15cm.Prijepolaganjaobloge,mjestanakojimapropu-štavodatrebaočistitiodvegetacije,korijena,kamenjaisvegaštobiuodre-đenimokolnostimamogloprobitifoliju.Akotrebapolagativišetrakafolije,slažusetakodarubnojednapokrivadruguuširiniod20cm.

71

7.1. Erozija tla obala i dna ribolovnih voda Odsviherozijskihagenasavodajenajmoćnijiinajčešćielementusvimsvojimoblicima.Ovisnoosnazikretanjavodeuprocesuerozije,dolazidopomicanjačesticatlaštoukonačnicirezultiraurušavanjemobala.Osimštomože izazvatibočnuerozijuobale, tijekvodeutekućicamavrločesto,ovi-snookarakteristikamadna,erodiradnotekućiceprodubljujućinjezinokorito.Obaletakoprodubljenetekućiceupravilusustrmeipodložnijebočnimerozi-jamauodnosunapoloženijeobalnestranetekućice. Kodstajaćihvoda,ovisnoopovršinistajaćice,izloženostivjetrukaoina-gibuobale,upravilusedogađajusamoerozijskiprocesiobale.Vjetruizlo-ženaodvalovanezaštićenaobala(pojasomvišegavodenogbiljailisl.),sastrmijomobalom,osobitojepodložnaeroziji.

7.ZAŠTITA I SANIRANJE OBALA RIBOLOVNIH VODA OD EROZIJE

Sl.7.1.Erodiranaobala

72

ZAŠTITAISANIRANJEOBALARIBOLOVNIHVODAODEROZIJE

U zimskomdijelu godine voda se zamrzava. Led izaziva eroziju obalekojajeposebiceizraženautekućica,kadasesnagomvodepokrenukomadiledakojiudarajućiuobaluizazivajuerozijskeprocese. Uznavedeneprirodneelementekojiizazivajueroziju,vrločesto,anaro-čitokodstajaćicaururalnimpredjelima,domaćeživotinječestimulascimaiizlascima u vodu erodiraju obalu. Erozijskiprocesi,osimštomijenjajuoblikobalaribolovnihvoda,zamuću-juvoduizazivajućitakonepoželjneposljedicenaživisvijetribolovnihvoda.Osimtoga,erozijskimprocesimaodvojeniobalnimaterijalprekrivaprirodnisupstratdna,mijenjajućiuvjetezahranidbu,mrijestikretanjeriba.Nesani-ranje obale u cilju zaštite od erozije izaziva trajnu iritaciju kod riba i drugih vodenihživotinja.

7.2. Zaštita i saniranje obala od erozijskih procesa Prilikomprojektiranjaiizgradnjeumjetnihstajaćica,aliivodotoka,trebatežiti izgradnji položenijih i stupnjevitihobala.Preporučeni jeodnosmjera(vodoravno: okomito) 3: 1, a to znači da je dužinanagibaobale najmanjetriputvećaodvisineobale. Dijeloviobalekodstajaćica,kojisusobziromnapoložajizloženijištet-nom djelovanju valova, mogu se zaštiti od erozije gusto isprepletenim ogra-dama-„fašinama“-odvrbovihgrana.

Sl.7.2.Gustopletene„fašine“odvrbovihgrana

73


Učinkovitazaštitaoderozijskihprocesapostižeseipriobalnomsadnjomvrbovihsadnicailivišegvodenogbilja(šaš,rogoz...),kaoipolaganjemšljun-ka.Obalnavegetacijadjelotvornoodvraćaplovke(patke,guske...)odspušta-njaipenjanjapoobalamaribolovnihvoda.Osimplovki,istokasenaslobod-noj ispašičestonapajanaribolovnimvodama,uzrokujućioštećenjaobale,izazivajućieroziju.Natimmjestimakaozaštitamožeposlužitiogradakojasprječavapristupvodi.

Sl.7.4.Lomljenikamen

Sl.7.3.Obalnizaštitnipojasvodenogbilja

74


Obalnidiotekućicakoji je izložen jačemištetnomdjelovanjubujičnogtokavode,naročitovanjskizavoji,učinkovitosezaštićujepolaganjemkame-nihploča,lomljenogkamenailikojegadrugogarobusnijegmaterijala. Vrlosečestouneposrednojbliziniobaleilinavrhovimanasipanalazeputovikojimaseodvijapješačkiilikolnipromet.Prometuneposrednojbli-zini obale izaziva eroziju, stoga je najbolje da se u neposrednoj blizini obale ribolovnihvodaneodvijakolnipromet.Zapješačkeputovepoželjno jedabuduzatravnjeni.Akojeriječokolnomprometu,tadaprometnicamorabitipovršinskizaštićenaslojemšljunkadebljinenajmanje5-8cm.

75

Dobreribolovnevodeusvomprirodnomstanjuribamapružajudobreuv-jetezamrijest,zaštituza ličinke imlađ,staništezaživot i rast,zaštituodpredatoratepodloguzarazvojorganizamakojislužekaoprirodnahranariba. Mnoge ribolovne vode karakterizira nedostatak prirodnih skloništa koja privlačeizadržavajuribeitimepovećavajuuspjehribolovauodnosunaistikadasuribenezaštićeneiraspršene.Tasituacijapoznatajekodstajaćicaumjetnonastalihprimineralnomiskorištavanjusirovina(pijesak,glina,šlju-nakidr.). Naprirodnimribolovnimvodamatosedogađapodnekontroliranimdje-lovanjemamura,kojisvojimnačinomhranidbeuništavabiljnaskloništa.Vo-doprivredneorganizacijeuređujuvodotokeipritomizvodauklanjajusrušenodrvećeidrugestrukturekojepredstavljajuidealnaskloništazaribe. Postavljanjeumjetnihstrukturauribolovnevodeučinkovitjenačinzašti-te,sakupljanjaizadržavanjaribaasamimtimeipovećaniuspjehribolova. Postavljanje ribljihskloništadajenajbolje rezultateustajaćicamakojenemaju ilisudeficitarneprirodnimskloništima,kojenemajurazvijenupod-vodnuvegetacijuisl.,kaoštosunpr.gliništa,šljunčare,pješčareidrugesta-jaćicenastaleiskorištavanjemmineralnihsirovina. Prekomjernopostavljanjeribljihskloništamožerezultiratinarušavanjemprirodneravnoteže,zbogprekomjerneineprirodnezaštiteribljegmlađa.Sto-gatrebastručnoodreditivrstu,brojimjestoskloništa.Priizborutipaskloništatrebaizabratitipkojićepružatinajvišezaštite,kojiniukojempogledusvojimfizičko-kemijskimsvojstvimanećeštetitiribolovnojvodi,kojićesesvojimka-rakteristikamanajboljevizualnouklopitiuprostorikojinećeometatiribolov. Skloništakojasekoristekaozaštitazaribeizrađujuseizprirodnogipot-punoumjetnogmaterijala.Najčešćekorišteniprirodnimaterijalisukamen,drvećeiligrmlje.Takosuprimjerdobrogaprirodnogskloništabožićnadrvcakojasudostupna2-3tjednanakonblagdana,jersetadamasovnoodbacuju.Odbačenazimzelenadrvcaopterećujusebetonskimelementima.Polažuseu zimskom razdoblju, kada se takve strukture ostave nazaleđenojpovršinivodeatopljenjemledasamaćesepoložiti(potonuti)naodgovarajućemje-

8. UMJETNA SKLONIŠTA ZA RIBE

76

UMJETNASKLONIŠTAZARIBE

sto.Druginačinjedaseuproljećeispuštajuuvoduizplovila.Ujesentrebaprovjeritistanjezimzelenogdrvcaipopotrebigazamijenitičimsunamdos-tupnanovoodbačena. Skloništaodumjetnogmaterijalamogubitiotpadnogpodrijetla-beton-skiblokovi,stareautomobilskegume,plastičnaambalažaislično.Tajotpad-nimaterijal povezujese i opterećuje i takopostajesklonište.Taskloništamogupružatiučinkovituzaštitu,alisezbogneatraktivnogizgledanemogupolagatiusvevode.Uposljednjevrijemezapočelosesindustrijskomizra-domskloništa.Takvaskloništaudovoljavajusvimzahtjevima,pružajuučin-kovituzaštitu,aizrazitomaloilinimaloneometajupriudičarenjutedobroizgledajujersuprilagođenatipuvode.

8.1. Vrste skloništa

B. Jimmy Houston

A. G. W. Lewis

77


C. Bill Dance Sl.8.1.Različitekonstrukcijeumjetnihskloništazaribe

Izvor:VirginiaTechLab.Sl.8.2.Skloništezaribljumlađizrađenoodprirodnogmaterijala.

78


8.2. Izbor tipa, mjesta i dubine polaganja skloništa Priizborutipaskloništatrebaproanaliziratikarakteristikeribolovnevode:tekućica,stajaćica,toplovodna,hladnovodna,velika,mala,plitka,dubokaidr.Natemeljuanalizeribolovnevodeodlučujeseotipuskloništa,potrebnombroju i mjestima za polaganje. Takoseprimjericeučistuiprozirnupastrvskuvoduzaskloništanepo-lažubetonskiblokovi,granje,povezaneautogumeislično.Zatakvevodepo-željnajeizgradnjaipolaganjeskloništaodprirodnogkamenailinamjenskaskloništaodumjetnogmaterijala,umjetnatravaisl.Utoplovodnimribolov-nimvodamasasmanjenomprozirnošćuivećimdubinamapolažuseskloni-šta poput povezanih betonskih blokova, povezanih autoguma, povezanog i opterećenogsuhoggrmlja,drvećaisl. Nepostojipraviloidealneveličineibrojaskloništakojasekoristeuribo-lovnimvodama.Pritomtrebapoštovaticiljdapoloženaskloništanesmijupokrivati više od 20 do 25 m2na1hastajaćice.Skloništasepolažuupodruč-jakojanisuizloženautjecajuniskogvodostaja,natvrdodnonapodručjuizplićegudublje.Polažuseudužinskimserijamaokomitopremaobali(nikakousporednosobalom,zbogpoteškoćauribolovu).Preporučujeseobilježava-njelokacijeplovkomradikontroleuzabacivanjuudičarskogpriboraieventu-alnihprovjeraiizmjenastruktura(naročitozimzelenih). Zaribemanjeghabitusaskloništesesmještanadubinuod1,5do3m,dokjezavećeribedobromjestozaskloništenadubiniod4,5do9m.Dubokevodeobičnosudeficitarnekisikom,zbograzgradnjeorganskihmaterijalakojise sakupljaju u najdubljim dijelovima. Polaganje skloništa u dubljim dijelovi-mavodasasmanjenomkoličinomkisikanećemoćiprivućiizadržatiribe. Upraksisvaovdjenavedenaskloništaprivlačeizadržavajuribe,no,pre-maliteraturnimpodacimapoanketišportskihribiča,najvišeribelovljenojekodstruktureizrađeneodzimzelenihstabalacacrnogorice.Količinaulovlje-neribekodtestrukturebilajeizmeđu5i10putavećaodulovakoddrugihstruktura, i ti podaci stavljaju tu strukturu skloništa ispred ostalih.

79

Prijepočetkakontrolevodenogbiljailiprogramazanjegovosmanjenjenaprihvatljivukoličinu,trebapoznavativažnostvodenogbiljauvodenimsu-stavima. Za provedbu kontrole razvoja višega vodenog bilja treba razmotriti svepoželjneinepoželjneučinkenjihoveprisutnostiuribolovnojvodi.

9.1. Korisnost vodenog bilja • staništefitofilnihživotinjskihorganizama,vrijednehranezaribe • mjestozamriješćenjeiodlaganjeikrevelikogbrojavrstariba • hrana i sklonište za vodene ptice i ostale vodene organizme • u procesu fotosinteze produciraju kisik. Smatraseda20%površineribnjakailiribolovnevodeobraslevodenomvegetacijom pozitivno djeluje na hranidbu riba, produkciju kisika, zaštitu riba te reprodukciju.

9.2. Nepoželjni učinci vodenog bilja • oduzimaju hranjive tvari iz vode i tla • zasjenjujuvoduitakosprječavajurazvojplanktonskihorganizama • bezsvjetlosti(noću)trošekisikitakougrožavajuvodeneorganizme • u procesu razgradnje troše kisik i stvaraju otrovni sumporovodik • otežavajukretanjevodenihorganizama • onemogućuju obavljanje športsko-rekreacijske djelatnosti (veslanje,

plivanje,ribolov…) • narušavaju izgled ribolovne vode • uprocesupropadanjapovećavajukoličinusedimenta,smanjujućidubi-

nu vode.

9.3. Metode kontrole razvoja vodenog bilja Prvi i osnovni korak u kontroli vodenog korova njihova je ispravna iden-tifikacija,tojestutvrđivanjekojojbiološkojskupinipripadaju(višimalgama,nadvodnim,plutajućimilipodvodnimbiljkama)iokojojjevrstiriječ.

9.KONTROLA RAZVOJA VIŠEGA VODENOG BILJA

80

KONTROLARAZVOJAVIŠEGAVODENOGBILJA

Poznatasučetiriopćatipakontrolevodenogbilja: 1.prevencija(najboljakontrola) 2.fizičko/mehaničkakontrola-privremenakontrola 3.kemijska-specifičnakontrolai 4.biološkakontrola.

9.3.1. Metode prevencije za kontrolu razvoja vodenog bilja Od svih poznatih metoda kontrole vodenog bilja, preventivne metodesprječavanjapretjeranograzvojavodenogbiljatrebajubitiprimarne,budućida one daju najbolje rezultate ako se provode smisleno i pravodobno. Preventivnemetodekontrolerazvojavodenogbiljauključuju: • odgovarajućehidrograđevinskeizvedbe • sprječavanjenekontroliranogunosabilja • ispravnugnojidbu(samozastajaćice) • bojenjevode(samozastajaćice) • snižavanjevodostaja(samozastajaćice)i • korištenjebentosnihbarijera(samozastajaćice).

9.3.1.1. Hidrograđevinski zahvati • nastajaćicamaizraditiupusno/ispusnesustavezamanipulacijuvodom • izraditizaštitneobodnekanaleuzdužobalezaodvodnjuispiranjavoda

s okolnih poljoprivrednih površina.

9.3.1.2. Sprječavanje nekontroliranog unosa bilja • spriječitislučajneintrodukcijebilja(čamcima,alatima,opremom,akva-

rijskimbiljemisl.).

9.3.1.3. Gnojidbeni zahvati Gnojidbomribolovnihvoda,osimdopovećanjanjezinebiološkeproduk-tivnosti, dolazi i do reduciranja prodora svjetlosti kroz vodeni stupac. Hranjiva izgnojidbestimulirajurastplanktonskihalgiitakopovećavajubiološkoza-mućenjevode,smanjujućiprodorsvjetlosti. Gnojidbamožebitiučinkovitnačinsuzbijanjanitastihalgi(filamentnih)ipodvodnogbilja,kojisuukorijenjeninadnuizapreživljavanjeirastoviseo sunčevoj svjetlosti.Programgnojidbepovećava riblju produkciju u vodi.Gnojidbamorabitiobavljenakorektnoikontinuiranoodpočetka.Najčešćajegreškagnojiti jedanput,dvaput,azatimsveprekinuti.Ostvarenirezultatizamućenjagubeseunutarnekolikotjedana.

81


Pogrešno je pretjerani razvoj nadvodnog iplutajućegbiljakontroliratignojidbom.Gno-jidbomćeseintenziviratirastirazvojtogbilja.Upravilu,nikadasenegnojiakosufilamentnealge ili podvodno bilje narasli do ispod same površine vode.

9.3.1.4. Reduciranje prodora svjetlosti bojom Bojezabojenjevodastajaćicakoristeseza reduciranje prodora svjetlosti u vodu. Blo-kirajuvalnudužinusvjetlostipotrebnuza fo-tosintezu.Gornjivodenisloj50-60cmostajeproduktivan za osiguranje hranjiva za ribe. Aplikacijske vrijednosti boje ovise o volume-nu vode. Tretman djeluje oko šest mjeseci ili dulje,ovisnookoličinamavodekojasegubiikoličinamakojimasenadopunjujuizgubljenekoličine.Uslučajevimavećezakorovljenosti,prijetretmanabojamakorovtrebamehaničkiukloniti. Za reduciranje prodora svjetlosti uo-bičajenesunijanseplaveizeleneboje.

9.3.1.5. Spuštanje razine vode Spuštanje razine vode kao preventivna mjera uglavnom djeluje samo na podvodnobilje.Općenitosenepreporučujekodstajaćicapovršinevećeod1/2ha.Tumetodumogućejeprimijenitisamonaobjektimasupusno/ispu-snimsustavimazaregulacijuvodeidovoljnomkoličinomdostupnevode,itoza hladnijeg vremena. Spuštanjerazinevodezakontrolurazvojakorovavrloseučinkovitopro-vodi u zimskom razdoblju, kada u kombinaciji s isušivanjem i izlaganjem ni-skim temperaturama dolazi do uništenja korova. Tijekomtoplijihmjesecinepreporučujesesnižavanjerazinevode,jerjestresnozaribeipovećavarasprostranjenostobalnogavišegavodenogbilja(šaš,trstikaisl.).

9.3.1.6. Bentosne barijere Bentosnebarijeresuneprozirnaplatnaizdržljivestrukturekojasemogudobrorasprostrtibeznabiranja.Takvebarijerepolažuseustajaćicuukojoj

Izvor:Northerntool.com Sl.9.1.Bojazabojenje

ribolovne vode.

82


želimospriječitirazvojvodenogbilja.Morajubitidobropričvršćenezadnoribolovnevode.Neprozirnabarijerablokirasunčevosvjetlosprječavajućipro-cesfotosintezeitakoonemogućavarastbilja.Polaganjembarijerenesprje-čavasekruženjeplinova, što jebitnozapreživljavanjesićušnihbentosnihorganizamakojiživenadnuribolovnevode. Barijeresenepolažuuribolovnevodeplićeod1,0m.Morajuseredovitopovršinskičistiti,jersesjemebiljakojeslobodnoplutauslojuvodemoželakozakorijeniti na sedimentu koji se akumulira na površini zapuštene barijere. Bentosnebarijereposvesuneučinkovitezasuzbijanjeplivajućegaivode-nog bilja koje izbija iz vode.

Sl. 9.2. Bentosna barijera

9.3.2. Fizičko/mehanička kontrola vodenog bilja Mehaničkouklanjanje korova ču-panjem rukama, mrežarenjem, grab-ljanjem,lančanjem,kosidbomilibage-riranjemuobičajenesuiskupeformekontrole korova. Provode se samo akojepotrebnatrenutačnakontrolailiu okolnostima kada se druge metode ne mogu koristiti. Oprema zamehaničko sakuplja-nje pokošenoga vodenog bilja dos- Sl.9.3.Kosazasječuvodenevegetacije

83


tupna je iskupatenepraktičnazamaleobjekte.Posebnapozornostmorase obratiti na potpuno uklanjanje bilja s obzirom na to da dijelovi bilja imaju sposobnostponovnogukorjenjivanja.Izvučenobiljetrebaodložitinaobalinaudaljenostskojejeonemogućenonenamjernoponovnonasađivanje.Ukla-njanjembiljaizvodespriječenajerazgradnjavegetacije,nestajuuvjetizane-poželjnocvjetanjenitastihalgiiliugibanjaribazbognedostatkakisika.

Sl.9.4.Vađenjepokošenevegetacije

9.3.3. Kemijska kontrola vodenog bilja Kemijska kontrola prekomjernog razvoja višega vodenog bilja provodi se vodenimherbicidimakojimorajuproćiodgovarajućetestiranjezakorištenjeu vodenoj sredini. Slijedom togaupromet semogustaviti herbicidi niske toksičnosti naribeivodenisvijet,aukonačniciinačovjeka.Herbicidetrebakoristitipremapropisanimuputamaonačinukorištenja,količinamairestrikcijama. Kemijskotretiranje imasvojaograničenja.Primjenaherbicidazahtijevaspecijalnuopremuistručnostonogkojijeprovodi. Neki herbicidi mogu biti vrlo skupi, a drugi ne mogu ponuditi dugotrajniju kontrolukorova.Ukorijenjenobiljeobičnoserazvijauzaštićenimvodamailisuvišečistimvodama.Čakinakontretmanavegetacije,uvjetikojisupogodnizarastbiljamogujošpostojati.Ponovnoopažanjeistogilinekogadrugogabiljnog(korov)problemačestozahtijevadodatneaplikacijeherbicida.Stogajevažnoeliminiratiuvjetekojipotičurastirasprostranjenostvodenogbilja.

84


Prijeaplikacijeherbicidatrebaidentificirativrstukorova(zatosekoristiključzadeterminacijuvodenogbilja).Nadalje,trebautvrditipovršinuivolu-menvode, jer sekoličinaherbicidazakorištenje izražavakrozpovršinu ilivolumen tretirane vode. Zadjelotvornukontrolukorovatrebaizabratiodgovarajućiherbicidiapli-ciratiganapropisaninačin.

9.3.4. Biološka kontrola vodenog bilja Danasseukontroli(višega)vodenogbiljakoristerazličitevrstebiljojed-nihriba,itoponajprijezbogtogaštoserazmjernolakonabavljaju,učinkovitesu u suzbijanju vodenog bilja, a biljnom hranidbom nastaju visoko vrijedne animalne bjelančevine. Za tu svrhu u našim ribolovnim vodama koristi seizrazitibiološkikontrolorvodenogbilja-amur.

Značajke amura (Ctenopharyngodon idella): Ženkibijelogamurazasazrijevanjeikrepotrebnoje1350-1450D°,stup-njevadana(ukupanzbrojprosječnihdnevnihtemperaturavodemjerenood1.siječnjatekućegodine). Ikraamurajepelagična(slobodnoplivauvode-nomsloju).Mrijestisepritemperaturivodeizmeđu26i30°C.Zbogtogaseamurunašimribolovnimvodamanemožemrijestitiprirodnimputemvećnaumjetni-kontroliraninačin.Udržavamaukojejeuvezenradikontrolevode-nogbilja,aklimatskiuvjetiomogućujuprirodnimrijest,proizvedenajetriplo-idna forma amura, nesposobna za reprodukciju. Sam postupak bazira se na tretiranjuoplođeneikrenarežimunespecifičnoniskihtemperaturaipritiska,kojekodribauzrokujurazvojekstrasetkromosoma(triploid).Teribesuste-rilne i nema opasnosti za njihovom nekontroliranom reprodukcijom ako po-bjegnu u otvorene vodene sustave.

Sl. 9.5. Amur

85


Svedodužineod5cmamursehraniisključivozooplanktonom.Navege-tarijanstvoprelazikadadostignedužinuod10cm.

Količinapojedenevegetacijeovisiouvjetimasredine-temperaturivode,kemizmuvodeivrstiraspoloživogbilja.Količinapojedenogbiljavarirasveli-činomamura: • amurodoko3kgpojedebiljaukoličini100%svojetjelesnetežine

na dan • amurodoko6kgpojedebiljaukoličini75%svojetjelesnetežine

na dan • velikimamurimadnevniobroksmanjujesedo25%tjelesnetežine.

Amuri preferiraju meko, slabo vlaknasto bilje kao što je Lemnairazličitopodvodnobilje.Akoželjenevrstebiljanisuraspoložive,hranitćesenadvod-nimbiljem,aakonemaraspoloživogavodenogbilja,uzimatćeikopnenuve-getaciju,travu,kaoilišćegrmljakojevisiiznadvode.Takoizražen(proždrljiv)apetitzabiljemamuračiniiznimnopogodnimzakontroluvodenogbilja.

Amur u pravilu odgriza bilje neposredno iznad dna ili u njihovu središnjem dijelu.Učinkovitokontroliravelikbrojrazličitogbilja,uključujućiivišestaničnealge-parožinerodaCharaspp.,običnižabočun(Alisma plantago-aquatica),češljastimrijesnjak(Potamogeton pectinatus L.)initastealge.

Uobičajenevrste (Ranunculus spp.vodenižabnjaci,aosobitobijeli vo-denižabnjak)najmanjesupoželjneamuru,njihuzimaukrajnjojnuždi,samokada nestanu vrste bilja koje preferira. Te se vrste mogu kontrolirati amurom jedinounajmlađojfazi,kadaamurjedenjihovemekeisočneizdanke.

Prema znanstvenoj literaturi, količine konzumiranja vodenog bilja kodamurauneposrednomsuodnosustemperaturomvode: • kodtemperaturevodeod13°Cdnevniobrokiznosi5%tjelesnetežine • kodtemperaturevodeizmeđu18i25°Cdnevniobrokiznosi25%tjele-

snetežine • hranidbaamuraoptimalnajekodtemperatureod18°Ciliviše.

Ribolovnevodeukojimaseželikontroliratirazvojvodenogbiljanasađujusedovoljnimkoličinamaamura,alineukoličinamaukojimabionimogliupotpunosti iskorijeniti svu vegetaciju.

Amur je „alat“ za kontrolu vodenog bilja, a ne „alat“ za potpunu elimina-ciju vodenog bilja.

86


Mogućnost kontrole Vrsta vodenog bilja Preporučeni nasad amura

laka kontrola meko podvodno (submerzno)bilje

nasadustandardnimkoličinama,kontrola unutar jedne sezone osimkodvećezakorovljenosti

otežanakontrola

Myriophyllum spicatum, Myriophyllum aquaticum, Myriophyllum verticillatum, Eleocharis spp., Lemna minor, Lemna polyrhyza.

nasad1–2xvećiodstandar-dnekoličine,kontrolavišeodjedne sezone

kontrola s maksimalnim nasadom

Filamentous algae (Spirogyra, Anabaena, Oscillatoria, Lyngbya, Pithophora spp.)

nasad60-130kom./ha

nemogućakontrolaamurom

Typha latifolia, T. angustifolia, Wolffia spp., Nymphaea alba, Salix nigra, Ludwiga spp., Pistia stratiotes, water hyacinth

koristiti druge kontrolne mjere i amura nasaditi u standardnim količinamazapreventivnosma-njenje nekonzumnog bilja kroz konzumiranje mladih izdanaka

Tab.9.1.Mogućnostibiološkekontrolevišegavodenogbiljaamurom

Ako jeamurgustonasađen,početćetrošiti injemumanjeprihvatljivuvegetaciju.

Bilje koje amur ne jede

Sl.9.6.Rogoz(Typha latifolia) Sl.9.7.Bijelilopoč(Nymphaea alba)

87


Prisutnost grabežljivaca amur (cm)

Obraslost vodenom vegetacijommala srednja velika

da 20-30 20-30kom./ha 30-50kom./ha 50-140kom./hane 5-15 30-40kom./ha 30-55kom./ha 55-150kom./ha

Tab.9.2.Preporučenestandardneveličineikoličineamuraza kontrolu vodene vegetacije

Akosenasađivanjeamuraplanirauproljeće,tadasenasađujepritempe-raturivodeod10°Civiše,sciljemboljeaklimatizacijeipripremezahranidbumladim biljnim izdancima. Nakonredukcijevodenogbiljapopulacijuamuratrebasmanjiti50%,itoizlovommrežama,udičarenjemilielektroagregatomzalovriba. Jedanputkadamurdosegne10-15kg,njegovadjelotvornostkaokontro-lora razvoja korova smanjuje se uz smanjeni biološki kapacitet rasta. Stoga jezaodržavanjekontrolekorovapotrebnoperiodičnoponovnonasađivanjeamura(upetogodišnjoj,sedmogodišnjojrotaciji).

Narodno ime Znanstveno ime Stupanj poželjnosti konzumiranja

Učinak kontrole

voščike Ceratophyllum sp. visoki visokipodvodnice Najas sp. visoki visoki

mješinke Utricularia sp. visoki visokiparožina Chara sp. visoki visokiparožina Nitella sp. visoki visoki

hidrila Hydrilla verticillata visoki visokivodena kuga Egeria densa visoki visoki

lemne Lemna sp., Spirodella sp. visoki niskisitnaleća Wolffia sp. visoki niski

vodena gorušica Nasturtium officinale srednji visokimrijesnjaci Potamogeton sp. srednji srednji

krocanj Myriophyllum sp. srednji srednjinitaste alge Spirogyra sp. srednji niski

strelice Sagittaria sp. srednji niskivodena paprat Azolla caroliniana srednji niski

88


lokvanji Nuphar sp. niski niski

šiljevi Cyperus sp. niski niski

oblić Scirpus sp. niski niski

vrbe Salix sp. niski niski

jezernica Eleocharis sp. niski niski

rogozi Typha sp. niski niski

vodeni dvornik Polygonum sp. niski niski

planktonske alge mnoge vrste niski niski

plivajućiježinac Sparganium sp. niski niski

Nemogućakontrola amurom

•Typhalatifolia,širokolisnirogoz•Typhaangustifolia,uskolisnirogoz•Nymphaeaalba•Salixnigra•Ludwigaspp.• Pistia stratiotes

Upotrijebitidrugekontrolnemjereiamuranasaditiustandardnimkoličina-ma za preventivno smanjenje za njega neželjenogbiljakrozkonzumiranjenjihovihmladihizdanaka(uvjetjepravodobninasadamura).

Tab.9.3.Stupanjpoželjnostikonzumiranjavodenogbiljazaamura

Zatočnijeodređivanjenasadnogbrojaamurazakontroluvodenogbi-lja,temeljenognavišeulaznihparametara,usljedećojtablicidatjeprimjerizračuna:

Značajka Stupanj značajke

Pokazatelj značajke Faktor

Standardni broj nasadnog amura kom./hektar: S

S=400 kom. (25 cm)/ ha

Temperatura vode

visoka više od 25 1,00

400x1,30=520kom.srednja 18-25 1,30*

niska manjeod18 1,40

Gustoća vodenog

bilja

niska rijetka, male niske naku-pine vodenog bilja 0,40

520x0,60=312kom.srednja srednje gusta, raste prema površini 0,60*

visoka gusta, raste kroz cijeli vodeni stupac i izvan 1,00

89


Obraslost ribolovne vode vod.

biljem

niska obalni dio, manje od 1/3površine 0,40

312x1,00=312kom.srednja manjeod1/2površine 0,80

visoka višeod1/2površine 1,00*

Vrste bilja - hranidbena poželjnost

za amursku konzumaciju

niska

Filamentnealge (Spirogyra, Anabaena, Oscillatoria, Lyngbya,

Pithophora spp.)

1,30

312x1,10=343kom.Srednja

Myriophyllum spicatum, Myriophyllum aquaticum, Myriophyllum verticillatum,

Eleocharis spp., Lemna minor,

Lemna polyrhyza.

1,10*

visoka Meko podvodno (submerzno)bilje 1,00

% vodene vegetacije koji želimo da ostane

20-25 idealno za ribe i vodeniživot 0,75*

343x0,75=257kom.10-20 rekreacija i minimalno za ribe 0,85

1-10 vodene zalihe, estetika, uzgoj riba 1,00

Vrijeme potrebno za

provedbu kontrole vodenog

bilja

3-4godine rekreacijski ribolov, živisvijet 0,80

257x1,00=257kom.2-3godine vodene zalihe, dekoracije, estetika 0,90

1godina vodene zalihe, uzgoj riba 1,00*

Veličine nasadnog

amura

7-20cm - 1,50

257x1,00=257kom.20-35cm - 1,00*

35-50cm - 0,70

više od 50 cm - 0,60

Nasadni broj amura za kontrolu vodenog bilja na površini1hektara 257kom.

90


Primjer:Nasadnibrojamurazaribolovnuvodu površine4.500m2(0,4ha) 116kom.

Napomena: Standardni nasadni broj amura S = 400 kom. (25 cm)/ha uzima se kao polazna konstanta. Oznaka (*) označava izbor faktora u primjeru izračuna nasadnog broja amura.

Tab.9.4.Metodaizračunanasadnogbrojaamurazakontroluvodenogbilja.

Zaštita amura od grabežljivaca Prijenasađivanjaamurauribolovnevodetrebasmanjitiiliupotpunostiuklonitigrabežljivevrste riba (soma,štuku,pastrvskogagrgeča),kojesvo-jimnačinomhranidbeiveličinomupotpunostimoguobezvrijeditisamunosamura.Prinasaduamurauvodeukojimaobitavajunavedenevrste,nasađu-juseupraviluvećiamuri,dužiod20cm. Pticepoputkormorana,čaplje,bjelorepogorlaidr.takođersuuspješnipredatori riba, posebice u manjim ribolovnim vodama. Kada amuri dosegnu dužinuodoko35cm,postajumanjeosjetljivinadjelovanjepredatora.

Drugi biološki regulatori Šaran:preporučujesezakontrolunitastihalgi,naročitoupočetnojfazinjihovarazvoja.Njihovnačinhranidbemožeizazvatištetneučinkenaribolov-nuvodukojajenamijenjenaizadrugevidoverekreacije,budućidamutivodu. Tilapija:tropskaribakojaodgovaranašojsunčaniciikojamožekontro-lirati određenu vodenu vegetaciju. Za kontrolu se preporučuju dvije vrste.Takoplavatilapijamožekontroliratialge(planktonskeinitaste),alinemožekontrolirati podvodno vaskularno bilje. Redbelly tilapia radije jede podvodno vaskularnobiljenegoalge.Kakosutilapijetropskevrste,nemogupreživjetiuobičajenezimsketemperaturevode istogatevrsteneobitavajuunašimvodama.

91

Alge su autotrofni organizmi koji procesom fotosinteze stvaraju organ-skutvar.Njihovaveličinamožebitiurasponuodmikroskopskislobodnopli-vajućihorganizama–fitoplanktona,dodivovskihmorskihtravakojenarastuivišeod50metaradužine.Nalazeseupovršinskomdijeluvodegdjejesun-čevasvjetlostdovoljnojakadajeupijealginklorofilitadaseizjednostavnihanorganskihmaterija,ugljičnogdioksidaivodeprocesomfotosintezesinte-tizirajuugljikohidratiuzoslobađanjekisika. Alge su bitan dio ekosustava ribolovnih voda, koje osim svoje prehram-benevrijednostiproducirajukisik,neophodanzaodržanježivotauribolovnojvodi. Poputsvihbiljaka,takoialgezarastireprodukciju,trebajuhranjiva.Velikbrojvrstaalgislobodnosuplivajućibiljniorganizmi,kojipotrebnahranjivamorajudobitiizvode,aneiztlakaoostalobilje.Spovećanjemrazinehranji-vihsoli,povećavaseikoličinaalgi. Kod male razine hranjivih soli u vodi dolazi do razvoja algalne zajednice u kojojnajčešćedominirajunitastealge,štoseposebnodogađatijekomljeta.Kod vrlo visoke razine hranjiva, dolazi do cvjetanja algi u kojim dominiraju planktonske alge.

10.KONTROLA RAZVOJA PLANKTONSKIH ALGI

Sl.10.1.Nitastealge Sl.10.2.Planktonskealge

92

KONTROLARAZVOJAPLANKTONSKIHALGI

Gusteprostirkealgikojenastajukaorezultatnjihovacvjetanjasmanju-jurazinukisikauribolovnimvodama,sprječavajućiprodorsvjetlostiuvodu,onemogućavajućiprocesfotosintezeatimeiprodukcijukisikapodvodnogavodenog bilja. Kakosevećidioproizvedenogkisikaodalgispovršineribolovnevodegubiuatmosferi,toćeicvjetanjealgiimatitrendredukcijekisikauvodi.Ovi-sno o vremenu koliko dugo potraje cvjetanje algi, smanjenje kisika na dulje razdoblje vodi pomoru riba.

10.1. Dominantno prisutne alge u ribolovnim vodama Chlorophyta: (zelenealge)živepojedinačnoiliuskupinama.Nalazeseusvim tipovima voda. Plankton zelenih algi u ribolovnim vodama najbrojnije je razvijenukasnoproljećeiranujesen.Predstavnicizelenihalgi,vrstarodovaPediastrum, Scenedesmus i Eudorina, povremeno izazivaju cvjetanje vode. Cvjetanjem zelenih algi poboljšava se hranidbena baza za vodene organizme u hranidbenom lancu. Cyanophyta:Plavozelenealge,čestosepogrešnosvrstavajuualge.Oviorganizmi zapravo su fotosintetske bakterije. Pravilan naziv za ovu grupu je Cyanobacteria. Dominantne vrste su iz rodova Microcystis, Aphanizomenon i Anabaena.Jednostaničnisuorganizmikojiživepojedinačnoiliukolonijama.BitnaznačajkapopulacijeCyanobacteria velika je brojnost, koja se u povolj-nimuvjetimatemperatureihranjivamasovnopoveća,izazivajući„cvjetanjevoda“ i veliko osciliranje pH. Cvjetanjem Cyanobacteria nastaju toksini koji pogoršavajuuvjeteživotaribaidrugihorganizamauvodi,asamojvodidajuneugodan miris i loš okus.

10.2. Subdominantno prisutne alge u ribolovnim vodama Chrysophyta:Ovajsistematskiodjelčine jednostaničnevrstekoježivekaopojedinačnejedinkeilisuzdruženeunitasteilirazgranatekolonije.Pred-stavnici Chrysophytanaseljavajusvetipovevodaidijelesena: • Chrysophyceae(zlatnealge):Većinačlanovasuflagelati(bičaši)ibroje

oko 500 vrsta • Xanthophyceae(žutozelenealge):najvećidionijepokretljiv,nalazeseu

slatkojibočatojvodi,brojeoko550vrsta • Bacillariophyceae (dijatomeje): alge kremenjašice vrlo su rasprostra-

njene.Zimi iuproljećečineglavnidiofitobiomase, temogu izazvaticvjetanje vode.

Pyrrophyta (Dinoflagellata):Većinapripadnikaoveskupinejednostaničnisuorganizmikojiživepojedinačnoaiznimnorijetkoukolonijama.Predstav-

93


niciovogasistematskogodjelaobojenisuurasponuodzelenedožuto-zele-neboje.Čestosemasovnorazvijuiizazivajucvjetanjevode.Dinoflagellatalučespecifičanotrovkoji je izrazitoopasanzavodeneorganizmeibentosakoseobilnijerazvijuuograničenomvodenombiotopu. Rhodophyta (crvene alge): Crvenealgesuvišestaničniorganizmiodkojihoko100vrstaživiuslatkimvodamaiobičnosupovezanespodlogom. Euglenophyta:jednostaničnealgekojeupraviluživepojedinačno.Pretež-nosuzeleneboje.Naseljavajuseupraviluumanjim,plitkimstajaćimvoda-ma,kojesuopterećenevećimsadržajemorgansketvari.

10.3. Dinamika razvoja planktonskih algi Nisketemperaturevodezimizaustavljaju(inhibiraju)reprodukcijuirastalgi.Utomrazdobljugodinebrojnostalginajnižajeitojejedanodrazlogaza-štojevećinaribolovnihvodaziminajprozirnija.Uproljeće,podizanjemtem-peraturevode,povećavaseintenzitetreprodukcijeirastalgi,svedonjihovacvjetanja.Prozirnostribolovnevodepostupnosesmanjuje.Vodaseobojize-lenoilismeđe,ovisnoovrstialgekojadominira.Ukasnoproljećezapočinjereproduciranjerazličitihmikroskopskihživotinja-zooplankton(npr.Rotifera,Daphniaidr.)stvarajućivelikepopulacijekojesehranealgamaitakopoveća-vaju prozirnost voda. Jednomkadatemperaturavodedosegneoko20°C,zooplanktonskepo-pulacije ubrzano se smanjuju kroz smanjenje reprodukcije i zbog intenzivne hranidbeličinkiriba.Tasituacijaplanktonskimalgamaomogućujeponovnirazvoj,aliobičnonikadanarazinuprvograzvojnogciklusa. Uvećiniribolovnihvodarazinaplanktonskihalgiostajestabilnatijekomljeta,osimakoneočekivanekoličinehranjivihsoliizazovunjihovoljetnocvje-tanje.Postupnimhlađenjemribolovnihvodapostupnosesmanjujekoličinaalgi u ribolovnim vodama, sve do njihove zimske razine.

10.4. Izvori unosa ekscesnih količina hranjivih soli Poznatisumnogimogućiizvorineželjenogunosaekscesnihkoličinahra-njivihsoliuribolovnevodekojemoguizazvatineželjenocvjetanjealgi: • gnojidba poljoprivrednih površina oko ribolovnih voda • velika jata vodene peradi na ribolovnoj vodi • blizinastočarskihfarmi • ispuštanjeilipropuštanjeokolnihseptičkihsustava • iznenadno nastajanje hranjiva iz uginule vodene vegetacije ili nitastih

algi koje su tretirane herbicidima.

94


Uvijekkadaseuribolovnuvoduunesuneplanskiekscesnekoličinehra-njivih soli dušika i fosfora u ljetnom razdoblju, dolazi do cvjetanja algi, do-stignuneželjenurazinuitadapredstavljajuopasnostzaribeidrugevodeneorganizme. Uslučajuiznenadnoguginućacvjetajućihalgiuzrokovanognaglimvre-menskim promjenama, naglim smanjenjem razine hranjivih soli u vodi ili tre-tiranjemalgiherbicidima,onepadajunadno.Velikabiomasauginulihalgiintenzivnoserazgrađuje,trošećipritomvelikekoličinekisikaštorezultirana-glim smanjenjem kisika u vodi i ljetnim pomorom riba.

10.5. Kontrola razvoja algi

10.5.1. Proaktivna prevencijska kontrola razvoja algi Provedba koncepta proaktivne prevencije najefikasnija je za kontrolucvjetanjaalgi.Temeljisenasprječavanjuireduciranjumogućnostinekontro-liranihunosahranjivihsoliuribolovnevode,čijivišakuzrokujenekontroliraniineželjenirastalgiirezultiracvjetanjem. Poznataposlovica„Boljespriječitinegoliječiti“imasvojupotvrduikodzašiteribolovnihvodaodštetnogutjecajacvjetanjaalgi.Sprječavanjecvje-tanjaalgiuvijekjeuprednostiuodnosunamogućefinancijskeizdatkekojinastaju u procesu tretiranje algi u vrijeme cvjetanja s namjerom njihova uni-štenja. Zaizbjegavanještetaodneželjenogcvjetanjaalgitrebaispitatislijevnopodručje ribolovnevodeuciljuutvrđivanjapotencijalnih izvoraunosaeks-cesnihhranjivadušikaifosfora(NiP),kaoidrugihtvari.Zasvakuribolovnuvodutrebanapravitikatastarpotencijalnihonečišćivačastipovimaonečišće-nja.Podeterminaciji izvoraonečišćenja ribolovnih voda treba izraditi plannjihove imobilizacije, uklanjanja, preusmjerenja ili smanjenja njihova štetnog utjecaja na ribolovne vode. Sprječavanje i reduciranjemogućnosti nekontroliranogunosahranjivihsoli u ribolovne vode provodi se zaštitom ribolovnih voda od ispiranja okol-nog zemljišta, izgradnjom obodnih kanala.

10.5.2. Reaktivna kontrola razvoja algi Reaktivni pristup kontrole razvoja i cvjetanja algi uključujemehaničke,kemijskeibiološkemetode,kojeuvećinislučajevadjelujunasimptome,ane na sam izvor problema s algama. Reaktivne metode kontrole razvoja algi provodesepomoću:

95


• bakrenog sulfata • ječmeneslame • bijeloga i sivoga glavaša, bijelog amura • akustičnenaprave • bojenja vode • mijenjanjaodnosaN:F(ukoristN) • ostalo.

10.5.2.1. Kontrola algi bakrenim sulfatom Bakar se koristi dugi niz godina u slatkovodnim ribnjacima, kao djelotvo-ranalgicidusuzbijanjualgi (uključujućinitastealge ivišealge,npr.Charaspp.).Osimzatenamjene,koristise izakontroluvećineektoparazitakodriba.Problemkorištenjebakrauuskojjelinijirazgraničenjaveličinedozakojeodvajajurazinuefektivnogtretiranjaodrazinepredoziranja,akojamožeuzro-kovatiuginućeriba. Nekolikoformibakramožeseupotrijebitiuvodi.Najjeftinijainajuobiča-jenijaformajebakrenisulfat(CuSO4),kojiseisporučujekaokristal iliprah(zvanigalica,plavikamen,plaviprah).Bakrenisulfatpotpunojetopivuvodi. Prije upotrebe bilo koje bakrene forme za tretiranje treba izmjeriti ukupni alkalitet vode, jer se toksičnost bakrana ribepovećava kako se smanjujeukupnialkalitet.Akojeukupnialkalitetvišiod50mgCaCO3/l,algesemogutretirati u prisutnosti riba, u suprotnom se tretiranje smije provesti samo bez riba.Kadseodredikoličinaukupnogalkaliteta,trebadeterminiratitipalgi.

Primjer izračuna količine bakrenog sulfata za tretiranje algi:

• Volumenribolovnevode(Vm3)=površina(m2)Xprosječnadubina(m) • PotrebnakoličinaCuSO4mg/l=(ukupnialkalitet(ppm)/100) • UkupnakoličinaCuSO4mg=Volumenribolovnevode(Vm3)X

potrebnakoličinaCuSO4mg/l Izračun: • Volumenribolovnevode(Vm3):2300m2X2m=4.600m3

• Kemijskomanalizomodređenukupnialkalitet:150ppm v PotrebnakoličinaCuSO4mg/l:(150ppm/100)=1,5ppmCuSO4

=1,5miligrama/lCuSO4

• 4.600m3=4.600000litara • 4.600000litaraX1,5miligrama/lCuSO4=6.900000mgCuSO4

=6.9kgCuSO4

96


Akojeukupnialkalitetmanjiod50ppm,tretiranjebakromnepreporučujesejerjerizikoduginućaribavelik.Kadajeukupnialkalitetvišiod250ppm,nekoristisevišeod2.5ppmbakrenogsulfata(2,5mg/lCuSO4). Zakorištenjebakrenogsulfata,potrebnogajeprvootopitiuvodi.Račun-skiodređenakoličinabakrenogsulfatapotrebnogzatretiranjecjelokupnogvolumena vode otopi se u potpunosti u posudi. Tom otopinom tretiramo cije-lupovršinuvode,dodajućijevišenapodručjasvećomkoncentracijomalgi,natzv.vrućetočke.

Mjereopreza: Poznato je da alge u procesu fotosinteze produciraju kisik. Njihovom eli-minacijomsmanjujeserazinakisikauvodi.Razinakisikasmanjitćeseipro-cesomraspadanjaalgi(procesoksidacije).Smanjenjekoncentracijekisikamože rezultirati uginućem riba. Slijedom toga, nakon tretiranja galicom tetaloženjemalginadno,potrebnojeosiguratiaeracijuvodeilinataloženealgetretirati vapnom u svrhu prekidanja procesa oksidacije i stvaranja uvjeta za mineralizaciju organske tvari. Bakarizbakrenogsulfataotrovanjezabeskralježnjakekaoštosupuževiivećinuzooplanktona(Daphnia, Rotifera,itd.).Stoga,akojevodanamijenjenazauzgojličinki,nekoristisebakrenisulfat. Tretmanibakrenimsulfatomvrlosuefikasniirazmjernojeftiniuuspored-bisdrugimtretmanimazakontrolurazvojaalgi.Oprezmorabitiusmjerennanjegoveštetneefektenaribeidrugiživisvijetuvodi.Uslučajevimaniskogalkalitetailijakogcvjetanjaalgiabezmogućnostiaeracije,neprimjenjujesetretiranje bakrenim sulfatom. Kaosigurnosnamjerapreporučujeseribolovnevodetretiratibakrenimsulfatomnajednojtrećiniilipolovicipovršinevodeuslučajunižegaukupnogalkalitetailiakojeodređenadozazatretiranjevišaod1g/m3. Za sigurno tretiranje potrebno je izračunati volumen vode. Kadgod jemogućetretirasezasuhogimirnogvremena.Popotrebi,tretiranjesemožeponoviti za nekoliko tjedana. Nakon tretiranja potrebno je pratiti znakove smanjenja kisika.

Doze: Zatretiranjejednostaničnihivećihkolonijalnihvrstaalgikoristimopro-sječnedozeod0,1do0,3gCuSO4/m3 vode. Za tretiranje nitastih algi i više-staničnihvrsta(Spirogyra, Anabaena, Oscillatoria, Chara ili Nitella)potrebnesuvećedozeCuSO4.

97


Alkalitet vode mg CaCO3/l Tretman bakrenim sulfatom (mg CuSO4/l)

manje od 50 ne tretirati u vodama s ribom, u vodama bez riba tretirati s 0,5 g CuSO4/m3 vode

50-100 uvodamasribomtretiratispažnjoms0,5gCuSO4/m3 vode100-200 tretiratis0,5-1,0gCuSO4/m3 vode200-400 tretiratis1,0-2,0gCuSO4/m3 vodevišeod400 netretiratisCuSO4

1g/m3=1mg/lTab.10.1.Kontrolanitastihivišestaničnihalgibakrenimsulfatom

10.5.2.2. Kontrola algi ječmenom slamom TehnikakorištenjaječmeneslamezakontrolurazvojaalgirazvijenajeuEngleskoj,gdjesetametodaprimjenjujeuzatvorenimiotvorenimvodenimsustavima(ribnjaci,kanaliiakumulacije). Točanmehanizamdjelovanjaslameječmazakontrolurazvojaalginijeupotpunostirazjašnjen.Općenito,slamaječmaizloženasuncuuaerobnimuvjetima,uzaktivnostgljivica,započinjesprocesomraspadanja(truljenja).Pritomnastajekemikalijailivišenjihkojekočerastalgi,bezsmanjenjarastaostalih vodenih biljaka i nepovoljnog utjecaja na ribe. Specifična kemikalija koja sprječava rast algi nije identificirana, no, tomogubitioksidiranipolifenoliivodikovperoksid.Također,nijepotpunojasnoizlučujelisezagonetnakemikalijaizječmeneslamesamaodsebe,ilinastajekaometaboličkiproduktgljivičneaktivnostiuprocesutruljenja. Ječmenaslamadjelujekaoalgistatik(sprječavarastnovihalgi),anekaoalgicid(kojaubijavećprisutnealge). Kaoalgistatikječmenaslamanajčešćeseprimjenjujeukoličini100-250kg/ha(10-25gramaslamepočetvornommetrupovršine,bezobziranadu-binu),smještenau4-6bala/ha.Uvodamakojesučestozamuljene(mutne)ilikojekarakteriziraobilanrastalgi,potrebnesu2-3putavećepreporučenedozezapočetni tretman.Utimslučajevimamorasečešćepratitikretanjekisikauvodi,jerslamatruljenjemoduzimakisikizvodeštoukonačnicimožeuzrokovatiuginućeriba.Algistatičnaaktivnostslameodvijatćesesamouvodenojsredinisdovoljnomkoličinomkisika.Sveštomožepovećatiaeracijuvodepomažeprocesimaslameurealizacijiiodržavanjualgistatičneaktivnosti. Slamasepuniucilindričnemrežekojesekoristezabaliranjebožićnihdrvaca,koristećiiuređajnamijenjenzatusvrhu.Mrežnecilindričnebalesa

98


slamomobičnosudugeovisnooveličinivodeukojusestavljaju.Takosenaprimjermrežadužine20mpunisoko50kgslame.Slamaumrežnimcilindri-matrebabitiukoličiniistupnjunabijenostikojaosiguravadobruprozračnosti cirkulaciju vode. Zbijenebaleslamesprječavajudistribucijukisika i izazivajusmanjenjekisikauvodi.Balesepolažuusvjetlosnoj(fotičkoj)zoni,gdjealgerastuigdjese reproduciraju.

Sl.10.3.Balaječmeneslame.Littlejobs.biz

Ječmena slama, doza aplikacije kg/ha Temp. vode °C Početak aktivacije algistatičkog

djelovanja slame / za tjedana

•nemanjeod100kg•prosječno250kg•zamutnevode500-1000kg•nevišaod1000kg

manjeod10°C 6-8

10-20 5-3

više od 20 1-2

Tab.10.2.Početakaktivacijealgistatičkogdjelovanjaječmeneslame kodrazličitihtemperaturavode

99


Učinkovitost algistatičkog djelovanja slame smanjuje se povećanjemsuspendiranihsedimenatauvodi(mutnavoda).Zbogtogamutnevodeza-htijevajuvećedozeslame. Višeod1000kg/haslamereducirakisikdomjerekojaizazivastreskodriba,apotomismrti(anoksija). Slamaseaplicirauranoproljeće,dovoljnoranodazapočnuprocesitru-ljenjaidaspriječiproljetno/ljetnocvjetanjealgiuzrokovanopovećanjemrazi-nevodeuribolovnimvodamaiunosomneželjenihkoličinahranjivihsoli. Jedanputaktiviranaslamazadržatćeefikasnostalgistatičkogdjelovanjaokošestmjeseci.Kodovemetodenisuzabilježenenegativnestranenavo-denusredinuiživotunjoj.Osimpozitivnogalgistatičkogdjelovanja,ječmenaslamapremanekimistraživanjimadjelujepozitivnoinapovećanjepopulacijebeskralježnjakaistanješkrgauriba.

10.5.2.3. Kontrola algi biljojednim vrstama riba Biološki tretman za kontrolu razvoja algi u ribolovnim vodama provodi se biljojednimvrstamariba: Bijeli glavaš (Hypophthalmichthys molitrix):filtriranjemvodezadržava ikoristibiljniplankton(planktonskealge)kojesumuprimarno/dominantnahrana.Pokazaoseučinkovitimizakontroliranjerazvojaštetnihnitastihalgiiplavo-zelenealge,kojetakođeruzima.

Sl.10.4.Bijeliglavaš

Bijeli amur (Ctenopharyngodon idella):uglavnomsekoristizakontroluvodenogbilja(korova),kaoipodvodnihvišihalgikaoštosuNitella spp., Chara spp. i Lyngbya. Bijeli amur ne hrani se nitastim algama.

100


Objeoveribeekonomičansuizborjerjedokazananjihovaučinkovitostukontrolirastaiširenjaalgiuzostvarenjeodgovarajućegprirasta.

10.5.2.4. Kontrola algi ultrazvučnim vibracijama Uništavanjealgiultrazvučnimvibracijamaprovodiseultrazvučnimure-đajimakojiputempodvodnogultrazvučnogemitatoraemitirajuultrazvučnevalove.Jedinicakojaplivaneposrednoispodpovršineubijaalgeproduciraju-ćiodređenufrekvencijuultrazvučnihvalovakojirazarajustaničnufunkcional-nostistrukturualge.Navedeniuređajjejednostavanzakorištenjeisiguranzaribe,biljeiostaliakvatičnisvijet.

Sl.10.6.Chara spp.

Sl.10.5.Lyngbya

Sl.10.7.Nitella spp.

101


Električnakutijaultrazvučnogure-đajamontirasenasuhomizaštiće-nommjestuselektro-priključkomilisolarnom panel elektro-jedinicom.Elektro-kutijasekabelomspajaspod-vodnim ultrazvučnim emitatorom,koji se smješta na pogodno mjesto u vodi. Pritom prednja strana emita-tora treba biti usmjerena prema vo-denoj masi koju je potrebno tretirati. Ultrazvučni vibrirajući valovi iz emi-tatora šire se okomito i vodoravno. Efektširenjaultrazvučnihvalovaovi-si o eventualnim preprekama, otoci-ma,uvalamaisl.Uvodamasmnoš-tvom uvala treba postaviti dva ili više emitatora u sredinu vode, usmjerena prema nasuprotnim obalama. Urokudanilidvapotretiranjumoguseopazitiprvirezultatidjelovanjaultrazvuka pod mikroskopom. Kada su alge razorene, dignu se na površinu i

Sl.10.9.Algerazoreneultrazvučnim vibracijama

LGSOUND,UltrasonicAlgaeControl

Sl.10.8.Shemaultrazvučnoguređajazakontrolualgi LGSOUND,UltrasonicAlgaeControl

102


plutaju. Tada je potrebno pravilno postupanje u cilju kontrole procesa njihova truljenja kada padnu na dno.

10.5.2.5. Kontrola algi vodenim bojilima Vodenaribnjačarskabojilakoristesezareduciranjeprodorasvjetlostiuvodu,blokirajuvalnedužinesvjetlostikojajepotrebnazafotosintezuirastalgi.Riječjeopreventivnomsredstvukojimsetretirajuribolovnevodeuko-jimapostojipovećanamogućnostcvjetanjaalgi.Aplikacijskevrijednostiovi-seovolumenuvode.Samobojenjeprovodisepovlačenjemporoznevrećesbojompomoćuplovilapocijelojpovršinivode.Tretmandjelujeokošestmjeseciilidulje,ovisnookoličinamavodekojasegubiikoličinamakojimasenadopunjujuizgubljenekoličine.Plavipigmentjeneškodljivzaribu.

10.5.2.6. Kontrola algi mijenjanjem odnosa dušika i fosfora (u korist N) Produkcijaalgiukorelacijijesrazinamadušika(N)ifosfora(P)uvodi.Zadobruprodukcijualgipoželjnekoncentracijefosforasuod0,2do0,4mg/l,adušikaod1,5do3mg/l.NajboljiodnosfosforapremadušikuuribolovnimvodamajeP:N=1:4do1:8. Općenito,fosfatukoncentraciji0,1mg/lpodržatćerazvojalgiunutaropti-malnihgranica,dokkoncentracijefosfatavećeod0,4mg/lpovećavajubiološkuplodnostribolovnevodeuzmogućecvjetanjeiproblemekojipratetupojavu. Uribolovnimvodamasvišeod0,4mg/lfosfataiužimodnosomP:N=1:4upravilucvjetaju.UtakvimsituacijamatrebapovećatiodnosN:PukoristN.Tosepostižetretiranjemvodedušičnimmineralnimgnojivimaureom(N=46%)ikanom(N=27%).

10.5.2.7. Kontrola algi ostalim metodama • Uribolovnimvodamasniskimsadržajemkalijaograničenjerastviše-

gavodenogbilja,štoalgamaomogućavaintenzivanrazvoj,budućidaim više bilje ne konkurira u potrošnji hranjivih soli N i P. Podizanje razine kalijautakvimribolovnimvodama,unosompotaše-kalijevakarbonata(K2CO3),pomoćićerastuvišihvodenihbiljakastvarajućikonkurencijuukorištenjukorištenjuhranjivihsoliitimeograničavajućirazvojalgi.

• KodribolovnihvodaspHvišimod8trebasmanjitipHkakobisestvoriliuvjetikojipovoljnoutječunasmanjenjerazvojaalgi.KratkoročnosetomožepostićisumpornomkiselinomH2SO4,kojamožepomoćiakojepH ribnjaka visok.

• Unosombentonitgline(koagulanta)uribolovnevodedolazidokoagu-lacijeglineialgi,pasetikoagulantitaloženadnu.

103

Tijekomgodineribolovnevodemogubitimanjeilivišezamućene.Sma-njenaprozirnost vodemožebiti uvjetovanabiološki, intenzivnim razvojemplanktonaisedimentno(česticetla). Kodbiološkogslučajazamućenjagovorimoobiološkojproduktivnostivodasasvimprednostimazaživisvijetunjima,svedokserazvojplanktonanalazi unutar normalnih granica. Zamućenje ribolovnevode izazvanosedimentnimčesticama,osimne-poželjnogizgledavode,kodjačegstupnjazamućenjadjelujenepovoljnonavodeniživisvijet.Opterećenjevodesuspendiranimsedimentnimčesticamauzrokujeniznepoželjnihproblema.

11.PROBLEM ZAMUĆENOSTI RIBOLOVNE VODE

Sl.11.1.Zamućenaribolovnavoda

104

PROBLEMZAMUĆENOSTIRIBOLOVNEVODE

11.1. Nepoželjni učinci izazvani sedimentnom zamućenošću vode • smanjenamogućnostprolaskasvjetlosti • smanjena vidljivost • smanjenamogućnosttopivostikisika • povećanatemperaturavode • smanjena produkcija planktona • smanjena dostupnost riblje hrane • smanjen rast ribe • izazivanjeugušenjaikreimlađa • loš okus mesa riba i • smanjenje volumena ribolovne vode.

11.2. Načini rješavanja sedimentne zamućenosti vode

11.2.1. Preventivni načini rješavanja sedimentne zamućenosti vode • smanjenjemilipotpunimuklanjanjemribakojesvojimnačinomhranid-

be(rovanjempodnu)dižusedimentnečestice • onemogućivanjemnekontroliranognapajanjainapasanjastokeublizi-

ni ribolovne vode • udaljavanjemdomaćepatkeiguskesribolovnevode • uspostavljanjem zaštitnog pojasa vegetacije oko ribnjaka za zaštitu

obale od valova koji izazivaju eroziju.

Predloženimpreventivnimmjeramaribolovnevodedugoročnonajboljezaštićujemooderozijednaiobale,štorezultirapovećanjemsedimentnihče-stica,odnosnozamućenošćuribolovnevode.Ovesupreventivnemjerejed-nostavnijeigospodarskiisplativijeuodnosunamjererješavanjazamućenjavodekadjeonavećpostalaproblem.

11.2.2. Tretmani za rješavanje zamućenosti vode Za tretiranjevećzamućenih ribolovnihvodaprimjenjujusekemikalije -flokulanti(kojisuspendiranečesticevežuupahulje)ilikemikalije-koagulanti(kojeaglomerirajususpendiranečestice). Zaučinkovitouklanjanjesuspendiranihčesticaizribolovnihvodakoristeseorganskidodatak(sijeno)ianorganskiaditivi(kalijevaluminijsulfat–ala-un/stipsa,kalcijevsulfat-poljoprivrednigipsiligašenovapno).Aditivipotičupovezivanjesuspendiranihčesticaizvode,kojetakopostajutežeipadajunadnopovećavajućiprozirnostribolovnevode.

105


11.2.2.1. Rješavanje zamućenosti vode sijenom Preporučenajeukupnadozasijena500kg/ha.Unosiseudvijedoze,pri-obalnododubineod1m: • prvadoza250kg/ha • drugadoza250kg/ha,unosisedvatjednanakonprvedoze. Dozesijenanalazeseumrežastimvrećama,kakobisenjimalakšema-nipuliralopriunosuivađenjuizvode. Ovametodaneprimjenjujeseuribolovnimvodamaukojimasuzabilje-ženičestipomoririba.Tretiranjesijenomprovodiseuproljećekadasuvrijed-nostikisikauvodivisokeibezvećihvariranja.

11.2.2.2. Rješavanje zamućenosti vode alaunom (stipsom) Alaun,kalijevaluminijsulfat(KAl(SO4)2-12H2O)najučinkovitijejesred-stvozapročišćavanjezamućenevode. Preporučenadozazatretiranjezamućenevodealaunomiznosi80-200kg/ha. Kodtretiranjas200kg/ha,dozaalaunaraspoređujeseudvadijela: • prvadoza100kg/ha • drugadoza100kg/ha,unosisedanposlijeprvedoze,itojedinoakose

vodanijepročistilanakonprvedoze.

Tretira se za mirnog vremena, bez vjetra i gibanja vode. Alaun se prije upotrebe otopi u vodi a potom se tom otopinom poprska površinavodekojasepročišćava. AlaunmožesmanjitipHribolovnevode iuzrokovati jakukiselinskure-akcijuuvodi.Prijetretmanaalaunom,uciljusprječavanjaštetnogučinkanaribe,trebaizmjeritipH-vrijednostvode.VrijednostispitanogpHvodenesmijebitinižaod7,0.Kodnižihvrijednostidodajesegašenovapnoukoličini60kg/ha, koji puferira nepovoljan utjecaj kiselina.

11.2.2.3. Rješavanje zamućenosti vode gašenim vapnom Gašeno vapno, kalcijev hidroksid Ca(OH)2, koristi se za pročišćavanjevode.Preporučenesudozeurasponuod90do150kg/ha,uzprimjenumeto-desličnekodprimjenealaunaigipsa. Kodtretiranjasa150kg/ha,tadozagašenogvapnaraspoređujeseudvadijela:

106


• prvadoza100kg/ha • drugadoza50kg/ha,unosisedannakonprvedoze,itojedinoakose

vodanijepročistilanakonprvedoze.

11.2.2.4. Rješavanje zamućenosti vode gipsom (sadrom) Poljoprivrednigips,kalcijevsulfat-dihidratCaSO4*2H2O,zapročišćava-njevodadajeseovisnookoncentracijisuspendiranihčesticaudoziuraspo-nuod400do2000kg/ha.Gipsjenajmanjeučinkovitosredstvozauklanjanjesuspendiranihčesticaglineuodnosunaalauniligašenovapno. Gipsjenajboljepodijelitiudvijedozekojeseaplicirajuunekolikodana,itoposlijeuvidaurezultatpročišćavanjanakonprvedoze.Primjenagipsadaje neutralnu reakciju u vodi.

107

Uvećininašihribolovnihvoda(stajaćica)nedostatakbiogenihelemenatauvjetujesiromaštvoprirodnehranezavodeneorganizmeitojeograničavaju-ćičimbenikrastairazvojariba.Prevladavanjetogastanjamogućejepotica-njemrazvojabiljnogplanktona(phytoplanktona),unosombiogenihelemena-ta(gnojidbom)kaotemeljnimpostupkomzarazvojipovećanjerastariba.Fitoplankton,autotrofnivodeniorganizmikojifotosintezomstvarajuorgan-skutvar,uzvodenebakteriječinetemeljnohranjivozaživotinjskeplanktonskeorganizme(zooplankton).Propadanjemplanktona,viševodenevegetacijeiuginulih vodenih organizama nastaje organski mulj koji predstavlja izvanred-nupodloguza razvojživotinjskihorganizamadna (zoobentos).Sve točinitemeljzahranidburibakojesuprehrambenabazazagrabežljivevrsteriba. Kako bismo ostvarili navedenu prehrambenu piramidu, moramo pota-knutirazvojbiljnogplanktona, itopovećanjemhranjivihelemenata(dušikaifosfora)uribolovnojvodi,štojemogućegnojidbomribolovnihvodaorgan-skimilianorganskimgnojivima.Primjenomgnojivapovećavaserastbiljnogplanktona (baznogdijela prehrambenepiramide), što u konačnici rezultira100-300postotnimvećimgodišnjimprirastomribeuodnosunaribolovnevode u kojima se nije primijenila gnojidba. Zarealizacijutakvihprirastaribetrebanapravitidugoročniprogramgno-jidbe,kojimorasadržatisvepotrebnefizikalno-kemijskeibiološkeznačajkeribolovnevode.Otomeovisiizborgnojivazapovećanjeprirodneprodukcije,vrijemepočetkagnojidbe,količinaprveiidućihgnojidbi,aliinačininjegoveprimjene.Jednokratnagnojidbaupravilujeneekonomičnaivišeštetinegoštodajekoristi.Gnojidbomtijekomtoplijihmjeseciodržavaserazinahranji-vihsoli(NiPuvodi)potrebnazarazvojbiljnogplanktonanapoželjnojrazini,štoosiguravadovoljnekoličinebaznehranezarastirazvojribauribolovnojvodi.

12.1. Ograničenja za primjenu gnojidbe Za djelotvornu primjenu gnojiva u ribolovnim vodama za potrebe progra-magnojidbetrebapoznavatiodređenečimbenike.

12.POVEĆANJE PRODUKTIVNOSTI RIBOLOVNIH VODA GNOJIDBOM

108

POVEĆANJEPRODUKTIVNOSTIRIBOLOVNIHVODAGNOJIDBOM

12.1.1. Protok Neprekidniprotokvodekrozstajaćicuuproljetno-jesenskomrazdobljugnojidbučininedjelotvornomionaseutimvodamaneprovodi,kaoniuteku-ćicama.Protokiliupuštanjevodekrozstajaćiceutomjerazdobljuopravdanojedinouslučajudopunevode,manjkakisikailismanjenjapovišeneorgansketvari.

12.1.2. Zamućenje vode mineralnim česticama Zamućenjevodemineralnimčesticamaustajaćicamanajčešćeuzroku-ju erozijaobale i aktivnost riba i ostalih vodenih životinja koje tražesvojuhranunadnustajaćice.Bojatakvevodejesmeđaodbojezemlje.Akotakvozamućenjesmanjiprozirnostvodenamanjeod30cm,znatno jesmanjenprodorsunčevesvjetlostiuvodu,štonepovoljnoutječenarazvojplanktona.Utakvimuvjetimagnojidbajenedjelotvornaineisplativapaseneprimjenju-je.Utakvimokolnostimavodutrebapročistitiodzamućenjaitakopovećatiprozirnost.

12.1.3. Zakorovljenost stajaćica Zakorovljenestajaćicesenegnoje.Naime,gnojidbabisamopospješilarastvodenevegetacije,budućidaonaimajačikapacitetiskorištenjahranjivihsoliuodnosunafitoplankton.Bujnirastvodenevegetacijesprječavaprodordnevnogsvjetla i timeonemogućuje razvoj biljnogplanktona, što rezultirasmanjenjem prirodne produktivnosti ribolovne vode a time i lovnosti riba. Osimnavedenog,vodenavegetacijatrošećikisikunoćnomrazdobljuizravnougrožavaživotriba.Zatakveribolovnevodeprioritetjesuzbijanjeikontrolavodene vegetacije.

12.1.4. Reakcija vode, pH UvodamagdjejepH-vrijednostmanjaod6,učinakgnojidbejemaliine-isplativ.VapnjenjempodižemotvrdoćuvodeipHnavrijednost7-8(blagolužnatareakcija)itimepovećavamoučinkeprimjenegnojiva.Gnojise4-6tjedananakontretiranjavapnom.Uslučaju istovremenogtretiranja,kalcijizvapnavežeses fosforom izgnojiva ion je time izgubljenzaosnovnunamjenu.

12.2. Mjerenje gustoće planktona Učinkovitost gnojidbe prati se u razmacima između unosa doza plani-ranihgodišnjihkoličinagnojiva.Osimposvijetlozelenojbojivode,učinkovi-

109


tost obavljene gnojidbe ocjenjuje se mjerenjem prozirnosti vode, koja je ufunkcijigustoćeplanktonskihorgani-zama,fitoplanktonaizooplanktona.Zatu namjenu koristimo Secchijev disk, metalnuokruglupločupromjeraoko20cm,sdvjemanasuprotnimčetvrti-nama obojenim bijelo i crno, montira-nima na mjernu motku. Uranjanjemdiskauvodumjerimoprozirnost vode, odnosno gustoćuplanktonskih organizama.Ovameto-daneprimjenjujeseuslučajuprivre-menog zamućenja vode mineralnimkoloidima,araspoznajeseposmeđojboji vode.

Sl.12.1.Secchijevdiskzamjerenje prozirnosti vode

Očitanje Secchijeva diska Preporučene mjerevišeod60cm slaborazvijenplankton-intenziviratignojidbu45-60cm razvijenplankton-nastavitisgnojidbom

30-45cm dobrorazvijenplankton-nastavitisgnojidbomuzpovećanupažnju

30cmilimanje jakorazvijenplankton-prestatisgnojidbomibiti spreman na nestašicu kisika u ranim jutarnjim satima

15cmilimanje previšerazvijenplankton-negnojitiibitispremannanestašicukisikaunoćnomrazdoblju

Tab.12.1.ZnačenjavrijednostiočitanjaSecchijevadiska

Gnojidbaseprimjenjujesamonastajaćimribolovnimvodama. Zagnojidburibolovnihvodaprimjenjujuseanorganska(mineralna)ior-ganskagnojiva.Mineralnagnojivamogubitiu formigranula iliu tekućemstanju.Uovisnostiosvrsi,cijeni,dostupnostiinačinuprimjeneodlučujemosezajedanodoblikagnojiva-granuleilitekućinu.

12.3. Gnojidba anorganskim (mineralnim) gnojivima Mineralna gnojiva su soli dobivene preradom prirodnih materijala, koji su neophodni za rast i razvitak bilja.

110


Formulacijamineralnogagnojivazatretiranjeribolovnihvodaimavisokesadržajedušikaifosfora. Poželjnesukoncentracijefosforauribolovnojvodi0,2–0,4mg/l,aduši-ka1,53mg/l.NajboljijeodnosfosforapremadušikuP:N=od1:4do1:8. Općenito, fosfat u koncentraciji 0,1mg/l podržava razvoj algi unutaroptimalnihgranica,dokkoncentracijefosfatavišeod0,4mg/lpovećavajubiološkuplodnostribolovnevodeuzmogućecvjetanjeiproblemekojipratetu pojavu. Uribolovnimvodamasvišeod0,4mg/lfosfataiužimodnosomP:N=1:4upravilucvjetaju.UtakvimslučajevimatrebapovećatiodnosN:PukoristN,štosepostižetretiranjemvodedušičnimmineralnimgnojivimaUreom(N=46%)iKanom(N=27%).

NPKgnojivavisokekoncentracijebiogenihhranjiva: NPK17-8-9 NPK10-30-20 NPK7-20-30 NPK15-15-15

OvuskupinučineNPKgnojivavisokihkoncentracijahranjivihsoli(55-60%).Dušik je u svim formulacijama u amonijskom, nitratnom ili amidnom obliku, fosforkao(P2O5)vodotopiv,akalijkaokalijevoksid(K2O).

Izračun elemenata NPK 7-20-30

P=P2O5x0,44P2O5=Px2,29

20 P2O5x0,44=8,8P8,8Px2,29=20P2O5

K=K2Ox0,83K2O=Kx1,2

30K2Ox0,83=24,9K24,9Kx1,2=30K2O

Gnojidbuprovodimoonolikoputakolikojepotrebnozaodržanjeoptimal-nerazinerazvojabiljnogplanktonaurazdobljuodsvibnjadorujna.Gnojidburibolovnihvodazapočinjemouproljeće,kadasetemperaturavodepovećana18°Civiše.Ranijaprimjenagnojiva,kodnižihtemperatura,možeizazvatirastnepoželjnihnitastihalgi. Radiučinkovitogiskorištenjaunesenogagnojivauvode,nerazbacujemogaupodručjasdubokomvodom.Granulemineralnogagnojivaunosesenapodručjanedubljaod60cm,gdjećebiljniplanktonimatiodličneuvjetezarazvoj,dostatnekoličinesvjetlaitopline.

111


Preporučujeseizradapriobalnedrveneplatforme,nakojusepolažegra-nulatmineralnogagnojivau rastresitomstanju iliuoriginalnojambalažnojvrećikojajesgornjestraneotvorena.Timesesprječavadodirgnojivastlomionemogućavagubitakfosfora,kojibiseakumuliraoutluinebiseiskoristiou svrhu osnovne namjene. Površina platforme od 2 m2,priobalnopoložene30-50cmispodpovrši-ne vode, dostatna je za smještaj mineralnoga gnojiva potrebnog za površinu jednog hektara ribolovne vode. Konstrukcija platforme s prikazom djelovanja gnojivauribolovnojvodiprikazanajenaslici12.2.

Izvor:AdvancedTechnicalAquaticControlLLC,Lebanon,Oregonia Sl.12.2.Gnojidbenaplatformasprikazomhranidbenoglanca

12.3. 1. Određivanje potrebnih količina mineralnih gnojiva

12.3.1.1. Određivanje količine na bazi fosfora iz gnojiva Zaodređivanjepotrebnekoličinemineralnihgnojivakg/hamožeposlužitijednostavnaformulanabaziključnogelementa-fosforaizgnojiva. Količinagnojivakg/ha=(9x100)/iznosfosforaugnojivu

112


Primjer: KojukoličinugnojivaNPKformulacije7:20:30trebamozagnojidburibo-lovnevodepovršine3ha?

Količinagnojivakg/ha=(9x100)/iznosfosforaugnojivu •(9x100)/20=45kg/ha •45kg/hax3ha=135kg

12.3.1.2. Određivanje na bazi kemijske analize vode Dušikuvodiobičnonalazimokao ioneamonija (NH4+) initrata (NO3-).Nitrit(NO2)jenestabilanproduktrazgradnjeproteinapaganalazimojedinouizrazitoonečišćenimvodama.Stogaseukemijskimanalizamaribolovnevodeutvrđujuvrijednostiamonijainitrata.Poznatojedasezašaranskorib-njačarstvokaooptimalnavrijednostdušikauvodinavodi2,0mg/lafosfora0,5mg/l,štopredstavljaodnosP:N=1:4. Ovisnoonizučimbenikasredine,upraksisuusvojeneprosječnevrijed-nostikoličinafosforaidušikakojiseuuzgojneobjektedodajuputemgnojiva.Tijekomgodineunosiseoko80kgNi15-20kgP.

Primjer: KojukoličinugnojivaNPKformulacije17:8:9trebamozagnojidburibo-lovnevodepovršine1ha,ukojojsuanalizomutvrđenevrijednostiza:NH4=0,06mg/liNO3=0,02mg/l?

Izračunrezultatianalize:NH4=0,06mg/l optimalnakol. N=2,0mg/lNO3=0,02mg/l N=0,08mg/lN=0,08mg/l deficitarnakol. N=1,92mg/l,kojasedodajegnojivom.100kgNPK17:8:9ima17kgN1ha/m(površina1haidubine1m)=10000000l10000000x1,92mg/l=19200000mgN=19,2kgN(ukupnadeficitarnakol.Npotrebnazadodatnognojivo)100kgNPK17-8-9:17kgN=X:19,2kgN

X=113,0kgNPK17-8-9(potrebnakoličinazagnojidbu1ha/m)

Količinagnojivasmanjujeseakoznatnopremašujepotrebezafosforom.

113


Apsorpcijafosforautluovisiofizičko-kemijskimznačajkamadna.Tlosasitnijimkoloidnimčesticamaimavećuapsorpcijskupovršinuodtlasvećimčesticamaistogaimavećuapsorpcijskumoćzafosfor. KiselareakcijavodekodpHnižegod7 jačevežefosforzatlo,dokgaalkalnareakcijavode,gdjejepHvišiod7,lakševraćauvodu. Gnojidbuzapočinjemoudarnomdozomkojaupraviluiznosi100kggra-nulatanahektar.Slijededozepo50kg/haurazmacimaod30dana,apremapotrebi razmacimogubiti i kraći, ako je topotrebnozaodržavanje razinebiljnog planktona. Kodprimjenetekućegagnojiva,kojejetežeodvode(tonenadno),prijenjegovaunosauribolovnuvodumoramogarazrijeditivodomuomjeru1:10,apotomprskalicamaunositiuribolovnuvodu.Udarnadozaiznosi100litararazrijeđenogagnojivanahektarpovršine,aslijededozepo70l/haiunoseseu razmacima od mjesec dana. Svijetlozelenabojavodeupućujenauspješnugnojidbu(planktonucva-tu).Blijeđenjesvijetlozelenebojeiuočljivosmanjenjekoličinezooplanktonaustupcuvode,osobitoračićanižegrazredaCopepodaiCladocera,znakjepotrebe za gnojidbom. Ujesenkadajetemperaturevodenižaod20°Cprestajesesgnojidbom.

12.4. Skladištenje mineralnih gnojiva Nepreporučujeseskladištenjemineralnihgnojivaduljevrijeme,stogaseonanabavljajuprematrenutačnimpotrebama.Mineralnognojivomorabitipakiranouneoštećeneplastičnevreće,aodvlagesezaštićujepolaganjemna drvene palete u natkritom prostoru. Ne treba preuzimati mineralno gnojivo koje nije u rastresitom stanju.

12.5. Gnojidba organskim gnojivima Organskognojivo sadrži hranjive biogene elemente pretežito u oblikuorganskihspojeva,anajčešćesuprirodnogpodrijetla,kaoštosustajnjak,treset,slamaisl.Ovagnojivaimajutendencijuiniciranjabrzograzvojazo-oplanktona i drugih bentosnih organizama kojima se hrane ribe, i to znatno brže u odnosu na anorganska gnojiva. Riječ je o kompleksnim i kemijskiizbalansiranimgnojivimazačijuprimjenuupravilunijepotrebnakemijskaanaliza vode. Sastav najčešće korištenoga organskoga stajskoga gnojiva je 75 %vode,21%organsketvarii4%mineralnetvari.Idealnaorganskagnojivatre-

114


bajuimatinizakomjerugljikapremadušiku(C:N),jergatakoboljekoristevodenebiljkeiživotinje. Biološkavrijednostorganskogagnojivaovisiostupnjunjegovedjelomič-ne ilipotpunerazgradnje(mineralizacije).Uprocesutruljenjabakterije raz-građujuorganskutvar,apritomseuprocesumineralizacijeoslobađadušikifosfor u obliku koji se koristi u izgradnji mikro i makro biljnih organizama. Osimnavedenog,određenaorganskagnojiva(npr.peradi)sadrženepro-bavljenahranjivakaoštosužitarice,kojeosimzapovećanjeprirodneproduk-tivnostislužeizravnokaohranjivozaribe. Gnojidbomorganskimgnojivimauvodisepovećavaugljičnidioksid(CO2)kojijevažanzadobroiskorištenjeprisutnihhranjiva,osobitoakosedodajeukombinacijismineralnimgnojivima.Primjenaorganskihgnojivapovećavabrojnostbakterijauvodi.Kakosebakterijamahranizooplankton,povećavase injihovbroj.Organskognojivopopravljastrukturudna ribolovnevode ipozitivnodjelujenaorganizmedna(bentos). Uz prednosti gnojidbe organskim gnojivima, poznati su i nedostatci.Mnogigospodariribolovnihvodaizraznihserazloganeodlučujunaprimje-nu tihvrstagnojiva.Nadalje,organskagnojivasadrženiske razinedušika,fosfora i kalija u usporedbi s anorganskim gnojivima, i ta gnojiva smanjuju koncentraciju otopljenog kisika. Različiteživotinjeproducirajugnojivorazličitihvrijednosti.Gnojivoodpe-radi najbogatije je hranjivima, a gnojivo od stoke i konja siromašno. Neka gnojivaseoptimalnoprimjenjujuusvježemstanju(stočno,konjskoisvinj-sko),doksegnojivoodperadideponiranjemmoraosušiti(osloboditivlage).

Životinja Dušik (N) Fosfor (P) Kalij (K)

krava 1,5-3,0 0,4-0,5 0,7-1,8

konj 1,8-2,0 0,5-1,2 0,7-1,0

svinja 2,5-3,0 1,3-1,7 1,4-1,6

ovca 1,5-1,9 0,7-1,4 0,5-0,7

kokoš 2,9-5,1 1,3-2,3 1,9-2,0

guska 0,5-0,6 0,2-0,3 0,7-0,8

Tab.12.2.SadržajNPKudehidriranomorganskomgnojivu

Gnojidbaorganskimgnojivimau ribolovnimstajaćimvodamadolazi uobzirudvaslučaja:

115


• Može seprimijeniti u ribolovnim vodamakoje semogu isprazniti. Utomslučajudobrojeiskoristitituprilikudaseudnozaore1000kg/hastajskogagnoja.Dozegnojaodperadinižesuiiznose300-500kg/ha.

• Udrugomslučaju,stajskisegnojtijekomtoplijihmjesecimožeunositiizravnouribolovnuvoduunakupinama(volumenpunevreće),itoprio-balno na mjestima ne dubljima od 50 cm, s time da iznad njih bude sloj vode.Kupovignojamogusestavljatiuribolovnuvoduuproljeće,kadjetemperaturavodevišaod10°C,atimesestvarajupreduvjetizaranirazvojnajsitnijihformiplanktonakojimćesekoristitimlađribazasvojuhranidbu.Ovo jevrlovažno,budućida ikoduspješnogmrijestariba,čimpotrošesadržajsvoježumanjčanevrećicenjihoveličinkeprelazenaprirodnuhranidbunajsitnijimplanktonima.Uvećinislučajevaoneseutodobagodinenalazeuizrazitosiromašnim(sterilnim)vodamaiugibajuzboggladi,anezbogneuspjelogmrijesta.Česteprocjenekojejemogućečutinaribolovnimvodamakakoseunekojvodinemrijestinpr.šaran,upravilunisuutemeljene.Utimvodamašaranseuspješnomrijesti, ličinkepotrošesvoju žumanjčanuvrećicu i u „sterilnoj“ vodinestanuodgladiadaihribičiinezapaze.

Ribolovnevodepredstavljajusložensustavkojikarakterizirajumnogipa-rametri,izmeđukojihpostojemnogeisloženeinterakcije.Rezultatitihinte-rakcijanemoguseuvijekpredvidjeti.Stogasumogućeiodređenekorekcijeza opisanu okvirnu metodologiju gnojidbe.

Preporučuje se zapamtiti: • sprječavatislučajnugnojidbuispiranjemhranjivihsolisokolnogpoljo-

privrednog zemljišta • tretiranje voda gnojivima jedanput ili dvaput na godinu više šteti nego

što koristi • akonakonzapočetegnojidbenezapočne razvojfitoplanktona, treba

provjeriti: 1.potrebuzavapnjenjem 2. protok 3.zakorovljenost 4.zamućenostmineralnimkoloidima.

Uz navedeno, temperatura, oblaci i eventualni drugi vremenski uvjetimogu biti uzrok kašnjenja razvoja planktona.

117

Dobrogospodarenjepodrazumijevapovećanjeprodukcijevodakrozpo-boljšanje opskrbljenosti ribnjaka i ribolovnih voda prirodnim hranjivima kao štosufitoplanktonizooplankton.Provodisegnojidbom(fertilizacijom)vode.Uspjehfertilizacijeovisioodgovarajućojkvalitetivode. Ribolovnevodeneodgovarajućekvaliteteimajuniskuproduktivnostkojasenemožepovećatifertilizacijom.Takvevodetrebamokorigirati(kondicio-nirati)uelementimakojinisuodgovarajućizaučinkovitodjelovanjefertiliza-torasnamjerompovećanjabioproduktivnosti.Jedanodnajčešćekorištenihelemenata za kondicioniranje vode svakako je vapno, koje se, osim za korek-ciju nekih kemijskih parametara vode, koristi i kao sredstvo koje poboljšava strukturu tla dna i kao dezinfekcijsko sredstvo. Tako se primjerice zemljani ribnjaci u pripremi proizvodnog ciklusa kondicioniraju vapnom ili kemijskim supstancijamabogatimkalcijem(Ca)usvrhudezinfekcijeikontroleštetnika.

13.1. Kada ribolovne vode tretirati vapnom? Tretiranjevapnomnijeuvijekpotrebno.Uodređenimslučajevimatomožebitinepotrebnotrošenjenovacainepotrebniutrošakrada,amožebitiivrloštetno za ribe i druge vodene organizme. Prije donošenja odluke o tretiranju vapnom treba sagledati stanje ribnjaka ili ribolovne vode, osobito karakteri-stike vode i tla dna.

akojepHdna(tla)nižiod6,5 tretiranje vapnom dna je opravdano

akojednojakomuljevito,budućidanijeregulirananjegovadrenažaiisušivanje

tretiranjevapnompoboljšatćeuvjetedna

ako postoji opasnost od širenja zaraznih i nezaraznihbolestikoježelimokontrolirati

tretiranjevapnommožepomoći, osobito ako je ribnjak isušen

akojekoličinaorganskematerijesuviševisoka, bilo u tlu dna ili u vodi tretiranjevapnommožesepreporučiti

ako je ukupni alkalitet vode manji od 25 mg/lCaCO3

tretiranje vapnom je opravdano

13.TRETIRANJE RIBOLOVNIH VODA VAPNOM

118

TRETIRANJERIBOLOVNIHVODAVAPNOM

ako je pH vode na kraju dana pH vode tretiranje vode vapnom

< 5,5 obavezno

5,5–6,5 potrebno za povišenje pH i alkaliteta

6,5–8,5 eventualnozapovećanjealkaliteta

>8,5 nimalo(opasno)

Tab.13.1.Kadaribolovnevodetretirativapnom

Jedanodnajvažnijihučinaka,aliijedinikojisemožemjeritiikoristitizakontrolu tretiranja vapnom, utjecaj je vapna na ukupni alkalitet vode.Alkalitet(baznost)vodečinehidroksidi,karbonatiibikarbonatialkalnihize-mno alkalnih metala, uglavnom natrija, kalcija i magnezija. Ukupni alkalitet (UA) je ukupna koncentracija baza u vodi izražena uppmilimg/lCaCO3.Ovebazeobičnosubikarbonati(HCO3)ikarbonati(CO3)kalcijaimagnezija,adjelujukaopufersustavikojisprječavajudrastičnepro-mjenepH-vrijednosti.Uprirodnimvodamakalcijevibikarbonatiobičnosudominantni. Kodvodasniskimalkalitetom,pHmoževariratiod6ilinižedo10iviše,dokkodvodasvisokimalkalitetompHvariraunutaružegintervalaod7,5do8,5.Stogasezavodesvisokimalkalitetomkažedaimajudobarpuferskika-pacitet. Kemijski su stabilne i njihova kvaliteta ne varira znatno tijekom dana. Ukorelacijisukupnimalkalitetomsvakakojeiukupnatvrdoćavode,kojučinesvekalcijeveimagnezijevesolisadržaneuvodi,tj.nesamoonekojesuvezanenaugljičnukiselinuuoblikubikarbonata,većionekojesuvezanenasumpornu,solnuidušičnukiselinu.Uvodamadobrimzauzgojribaukupnatvrdoćanijesuvišerazličitaodukupnogalkaliteta.Prematome,mekevode(niskatvrdoća),smalokalcijai/ilimagnezija,običnotakođerimajuniskial-kalitet,dok tvrdevode (visoka tvrdoća) imaju tendenciju visokealkalnosti,dobroga puferskog kapaciteta.

mg/L CaCO3 njemački stupnjevi °nj vrsta vode

<71,4 <4 meka

71,4-142,8 4-8 lagano tvrda

142,8-321,4 8-18 umjereno tvrda

119


321,4-535,7 18-30 tvrda

>535,7 >30 jako tvrda

Tab.13.2.Vrstevodepremaparametruukupnetvrdoće

Tvrdoća vode izražava se u mg/l CaCO3 ili stupnjevima

mg/l CaCO3 njemački stupanj francuski stupanj engleski stupanj

1,0 0,056 0,1 0,07

Ukupni alkalitet (CaCO3 mg/l) Mogućnost za uzgoj riba

< 5 vrlo mala: voda jako kisela, neupotrebljiva za uzgoj riba

5-25 mala:pHvodevarira;prisutniugljičnidioksidumanjkuzabiljnufotosintezu;uzrokujemortalitetriba

25-75 srednja:pHvodevarira;prisutanugljičnidioksidimasrednjevrijednosti potrebne za biljnu fotosintezu

75-175visoka: pHvodevarirasamounutaruskihgranica;prisutanugljičnidioksidimaoptimalnuvrijednostpotrebnuzabiljnufotosintezu,osobitozafitoplankton

>175srednja do mala:pHvodevrlostabilan;prisutanugljičnidioksidsmanjujesekakosepovećavaalkalitet;zdravljeribanijeugroženo

Tab.13.3.Utjecajalkalitetanaribolovnevode

Tretiranjemvodevapnompostižusemaliučinci inemagospodarskogopravdanja: • akojepHtladnavišiod7,5 • ako su izmjene vode kroz ribnjak suviše brze • akojepHvodenakrajudana7,5iviši • akojeukupnialkalitetvišiod50mg/lCaCO3.

Tretiranjevapnomneprovodiseakosenakontoganećeobavljatigno-jidba(kada se ribe hrane dodatnim kompletnim hranjivima),akojevodajakokiselailiakopHvodenakrajudanadoseževrijednostiod8,5iviše.

120


13.2. Korisni učinci tretiranja vapnom

Obavljeno tretiranje vapnom Rezultat tretiranja

a potom obavljene i fertilizacije povećanjeribljeprodukcije

dna

poboljšanastrukturadna,štorezultirabržimivećimoslobađanjemmineralaihranjivaiztlau vodu, a samim time smanjuje se potreba za otopljenim kisikom

vode

povećanistabiliziranpH,povećanalkalitetdaju-ćivišeugljičnogdioksidapotrebnogzafotosin-tezu,povećansadržajkalcija,neutraliziraitaložitoksičnesupstancije(npr.spojeviželjeza),taložiekscesnekoličineorgansketvariitakosmanjujepotrebu za otopljenim kisikom u vodi

Tab.13.4.Učincitretiranjaribolovnihvodavažpnom

13.3. Tipovi vapnenih materijala

Os. k

em.

uobičajeni naziv

toks

ično

st

za ri

be

rela

tivna

ci

jena učinkovitost preporučuje se

CaCO

3

vapnenac(90-95%CaCO3)dolomiteCaMg(CO3)2 lapor je mješavina gline i vapnenca(20-80%CaCO3)

nisk

a

nisk

a

niska i sporaza vode s pH višimod4,5;prisutne ribe

Ca(O

H) 2

gašeno vapno, (približno70%CaO) sr

ednj

a

sred

nja

srednja 0,7kg=1kgCaCO3

za vode s pH ni-žimod4,5;uvjetnoprisutne ribe

CaO živovapno

viso

ka

viso

ka visokaibrza: 0,55kg=1kgCaCO3

za tretiranje dna isušenih voda

Tab.13.5.Tipoviiznačajkevapnenihmaterijala

Svakiodovihproizvodarazlikujesepotoksičnostizaribe,učinkovitostitretiranjavapnomicijenikoštanja.Učinkovitostvapnenihmaterijalapoveća-

121


vasesmanjenjemnjihovepojedinačneveličinečestica.Stogaseboljiučincizakondicioniranjeribnjakapostižufinosamljevenimvapnom,apreporučljivojedaprolazikrozrešetoveličine„oka“0,25mm.

13.4. Metoda izračuna potrebnih količina vapna Potrebaribolovnevodezavapnomdefiniranajekaokoličinamaterijalakojijepotrebanzatretiranjeusvrhu: • neutralizacije kiselosti dna • povećanjatotalnogalkalitetavodeiznadnajmanje25mg/lCaCO3. Količinepotrebavapnavariraju,ovisnookarakteristikamatladna: • težatla-glinastazahtijevajuviševapnanegopješčanatla • pHtla(kiselatlatraževiševapnanegoneutralnatla). Količinapotrebnogvapnaovisiiokoličinimulja: • muljusloju30-40cmzahtijevaviševapna • muljusloju5-10cmzahtijevamanjevapna. Količinapotrebnogvapnaovisiiovisiniukupnogalkaliteta: • ribolovnevodesniskimukupnimalkalitetom-mekanetrebajuviševapna • ribolovnevodesvišimukupnimalkalitetom-tvrdetrebajumanjevapna. Ovisnoookolnostima,preporučujesenekolikorazličitihnačinakondicio-niranjaribolovnihvodavapnom: • početnitretmannovihribolovnihvoda • tretiranje dna isušenih ribolovnih voda • tretiranje ribolovnih voda.

13.4.1. Početno tretiranje vapnom novih ribolovnih voda • Premakarakteristikama tla rasprostrijeti:2000kg/haCaCO3 za laka,

pješčanatla;do4000kg/haCaCO3, za teška, glinasta tla, prije napušta-njavode,ilidruguekvivalentnukoličinudrugogtipavapna.

• Napuniti ribnjak vodom. • Jedandodvamjesecakasnijeutvrditiukupnialkalitet(UA)uvodi.Ako

jevišiod25mg/lCaCO3, tretiranje vapnom više nije potrebno. • Ako jeUAnižiod25mg/lCaCO3,dodatidrugudozuod2000kg/ha

CaCO3 u vodu. • AkojeUAjošuvijeknižiod25mg/lCaCO3,dodatitrećudozuod2000

kg/haCaCO3 u vodu. • ProvjeritiUAjedanmjeseckasnije,kadabiontrebaobitivišiod25mg/l

CaCO3.

122


13.4.2. Tretiranje vapnom dna isušene ribolovne vode Jedanputnagodinutrebadodatijednučetvrtinuukupnekoličinevapne-nog materijala potrebnog za potpuno tretiranje nove ribolovne vode (vidi13.4.1.). Vapnosemožeraspršitilopatomnasuho.Jednostavnijejetretiratilaga-nim upuštanjem vode u objekt te unosom vapna u vodu na upusnom mjestu. Timnačinomvapnosevodomravnomjernorasprostrepocijelojpovršinidnaribolovne vode.

Sl.13.1.Tretiranjevapnomdnaribolovnevode.Wuatkerala.org.

13.4.3. Tretiranje vapnom ribolovne vode Jedanputnamjesec,nakrajudana,provjeritipHribolovnevode,iakoje: • pHvodenižiod6,5-tretiratisa150-200kg/haCaCO3,provjeravajući

kasnijepHjedanputnatjedaniponavljajućitretiranjevapnomsvedokje pH nizak

• pHizmeđu6,5i8,5-provjeritiUAvodeiakojenižiod75mg/lCaCO3 upotrijebitivapnozapovećanjenjegovevrijednosti,dodajući jednu ili

123


višedozaod150do200kg/haCaCO3 u tjednim razmacima sve dok se UAnepoboljša

• pHvišiod85-tretiranjevapnomnijepotrebno.

Tretiranje ribolovnih voda vapnom u praksi se obavlja njegovim rasprši-vanjempocijelojpovršinivode.Zatosekoristiploviloupokretu, i to: ras-pršivanjem lopatom, raspršivanjem vodenim mlazom ili ispiranjem vapna iz poluuronjenih perforiranih sanduka smještenih na bokovima plovila.

Sl.13.2.Raspršivanjevapnavodenimmlazom.Ag.auburnedu.

Napomena: Akosekoristi vapnenackoji sadrži90%CaCO3, tadaseodređujepo-trebnakoličinatogmaterijalazavapnjenje(sukladnoiznijetimnormativima),takodasepredloženedozemnožesa1,11(objašnjenje:100:90%=1,11). Ako se za vapnjenje ne koristi kalcijev karbonat (CaCO3), nego živo iligašenovapnonaisušenomtluzakontroluštetočina,radivećeučinkovitostiproračunpotrebnihkoličinaprovodisepremaformuli:

100kgCaCO3=70kgCa(OH)2=55kgCaO

Primjer: Zavapnjenjednaisušeneribolovnevodepotrebnoje2000kg/ha(ili20x100kg/ha)CaCO3.Umjestotogamožesekoristitigašenoiliživovapno:

124


• Ca(OH)2udozamaod20x70kg/ha=1400kg/haili • CaOudozamaod20x55kg/ha=1100kg/ha.

Akosedodajuuvodu,učinciživogigašenogvapnamnogosubržiitre-bajubitipozornopraćeni.Utakvimslučajevima,zaaplikacijujeboljekoristitinekiodvapnenihmaterijalakaoštojeCaCO3sumjerenombrzinomučinkauodnosu na druge materijale. Upravilu,materijalizatretiranjevapnomignojidbudodajuseodvojeno,jer se kalcij iz vapna veže s fosforom (limitirajućimelementomu vodi) izgnojiva,stvarajućispojukojemjefosfornedostupanzaupotrebu.Tretiranjevapnom u pravilu se provodi najmanje dva tjedna do jednog mjeseca prije dodavanja gnojiva. Ribnjaci i ribolovne vode koje se mogu prazniti, mogu se tretirati vapnom ujesen,nakon izlova i ispuštanjavode.Živo iligašenovapnoraspršisenavlažnodno ribnjaka,doksegnojivadodaju isključivouproljeće.Ribnjaci iribolovnevodekojisutijekomzimebilisuhi,tretirajusevapnomuproljeće,kodpunjenjavodom(1/2odukupnepopunjenosti),agnojivasedistribuirajukasnije.

13.5. Skladištenje vapna Zaočuvanjeaktivnostivapnapotrebnogajeispravnoskladištiti.Živova-pnonijezaskladištenjeako jepakiranouvrećama, jer reagirasugljičnimdioksidomizzraka.Vrećesgašenimvapnomtrebačuvatiusuhominatkri-venomskladištu.Živoigašenovapnomorajuzadržatisvježinuipraškastustrukturu,vlažnaizgrudanavapnagubesvojuaktivnost.

125

Višenamjensko korištenje kopnenih voda iskazuje nepovoljne učinkena funkcioniranje vodenih ekosustava. Poznata su tri glavna uzroka stalnog smanjivanja ribljih resursa u našim kopnenim vodama, a time i narušavanja biološkeraznolikostiribljihpopulacija: • nedovoljnopoznavanjemeđuodnosaizmeđuvrstaribainjihovastaništa • slaba valorizacija slatkovodnog ribarstva u odnosu na druge oblike ek-

sploatacije istog vodenog resursa i • izoliranost upravljanja slatkovodnog ribarstva u odnosu na upravljanje

ostalih korisnika istoga vodenog resursa.

Zbogtogajeporibljavanjejedanodnajjednostavnijihinajčešćeprimjenji-vanihpostupakazaspašavanjeugroženeihtiofaune.Poribljavanjeseunasprovodis5-9vrstariba(šaran,amur,glavaš,linjak,smuđ,štuka,som,kali-fornijskapastrvaipotočnapastrva),sveuzgojnevrste.Udrugimeuropskimzemljamabrojvrstakojimaseporibljavajuotvorenevodevećijeod20-uSlo-vačkojnpr.21vrsta,auČeškoj25.Premanekimmišljenjimas20-25vrstapredviđenihzamogućeporibljavanjemožesepopravitinarušenabiološkaravnoteža ivodamavratitiprirodnaribljaraznolikost.Zaosiguranjetolikogbroja raspoloživih vrsta ribapotrebna je razvijenaakvakulturnadjelatnost.Stogajerazvojakvakulture,aposebiceuzgojaonihvrstakojesuugroženezbogvelikogribolovnogpritiska,imperativbudućnosti.

14.1. Razlozi poribljavanja ribolovnih voda Postojemnogirazlozizanasađivanjeribauvode.Premdasesvakasi-tuacijarazlikuje,potrebezanasađivanjemmogusesvrstatiujedanodšestrazloga.

14.1.1. Formiranje novoga ribolovnog područja Kodstvaranjanovogaribolovnogpodručjapotrebazanasađivanjemribapostaje osnovna i neophodna. Takvo poribljavanje u stvari je unos riba u pra-znuvodusciljemkreiranjauvjetazarazvojšportsko-rekreacijskogribolovanaodređenojvodi,uvodećijutakouribolovnevode.

14. PORIBLJAVANJE RIBOLOVNIH VODA

126

PORIBLJAVANJERIBOLOVNIHVODA

14.1.2. Ublažavanje nepoželjnih učinaka (sanacijsko) Nasađivatisemožeradiublažavanjanepoželjnihučinakanekeaktivnostinaribljuprodukciju.Primjerice,učinkepregradnjevodotokakojomsuonemo-gućenemrijestnemigracijenekihvrstariba,asamimtimeirazmnožavanjeipadpopulacije,možemoublažitisanacijskimunosom.

14.1.3. Povećanje prisutne riblje populacije Jedanodnajčešćihrazlogaporibljavanjasvakakojepovećanjeprisutneribljepopulacije.Provodiseuribolovnimvodamagdjejenovačenjeribasla-bozbogograničenihuvjetazamrijestipreživljavanjeribljegmlađa,aistovre-menopostojiodgovarajućinosivikapacitetzaribeostalihživotnihfaza.

14.1.4. Obnova riblje populacije Ovajtipnasađivanjaobavljaseuciljuobnoveribljepopulacijeunutarjed-neribolovnevode,gdjejeizbiotičkihiabiotičkihrazlogadošlodopotpunogpomora, nestanka riba iz ribolovne vode.

14.1.5. Smanjenje brojnosti nepoželjnih vrsta i bolesnih jedinki Uribolovnimvodamasobiljemmanjevrijednihvrstariba,kojeuhranidbiiprostorukonkurirajuvrjednijimvrstamariba,nasađujusegrabežljive(pre-datorne)vrsteriba,radismanjenjabrojnostimanjevrijednih,neželjenihvrstariba.Osimtoga,nasađenigrabežljivciuklanjajubolesnejedinke,održavajućipopulaciju zdravom.

14.1.6. Pojačani intenzitet ribolova Najčešćijetipnasađivanja,kojiseprovodiponajprijeradipukogzadovo-ljavanjaželjaribičazasigurnimulovom,aciljjedasedo90%uneseneribeizlovitijekomribolovnesezone.Količineribakojimasenasađujuribolovnevodeodređujusenatemeljubrojaribiča,priljevafinancijskihsredstava,alisepritomzanemarujubiološkeznačajkeribolovnevode.Slijedomtogautimslučajevima ribolovna vodapredstavlja skladišni prostor unutar kojeg ribečekajusvojreddabuduulovljene.Takvoporibljavanje,ukojemuneseneribekonkurirajuzatečenimvrstamaribauprostoruiprehrambenojbazi,dovodidosmanjenjazatečenihvrstariba(upraviluneuzgojnih)iukoličiniirazno-likosti.Nažalost,tajjetipporibljavanjaunašimribolovnimvodamapostaodominantan i ozbiljno narušio prirodnu raznolikost. Svakajeodovihnasadnihsituacijarazličitairazmatranjesvakogslučajaserazlikuje.Razlozizanasađivanjeribauribolovnevodemorajuserazmotritiirazjasnitiprijesamogporibljavanja.Jedanputkrivodonesenaodlukaupo-

127


stupkuporibljavanjanajčešćepostajetrajnagreška,jediniučinkovitiispravakjepotpunopražnjenjestajaćiceilipotpunipomor.Kodtekućicajetoupraksinemoguće.

14.2. Planiranje unosa riba u ribolovne vode Unos ribau ribolovnevodeskupa je investicija, a zbogkompleksnostineophodnoju jeobavitinanajboljimogućinačin.Razmatranjesituacijezaporibljavanjeistudioznoplaniranjeporibljavanjadovodidopovećanjapoten-cijalanasađivanja,smanjenjapratećihrizikaiosiguranjapovratainvestiranihsredstava,krozdugotrajnirazvojribolovnogpodručja.Prijedonošenjaodlukeonasađivanjuribapotrebnojepažljivorazmotriti:

14.2.1. Određivanje tipa ribarstva Odiznimnejevažnostiimatijasnuslikuotipuribarstvakoježelimostvo-riti i razvijati.O tomeovisi izborvrsta riba,veličina inasadnekoličine.Pri-mjerice,akoželimostvoritidobrumiješanuribljupopulaciju,nenasađujemovelikbrojjednevrstekoja,eventualno,možedominiratinaštetudrugihvrsta.Ufaziprocjenetiparibarstvapotrebnojerealnoinatemeljuvjerodostojnihpodataka(fizičko-kemijskihibiološkihkarakteristikavodenogbiotopa)tesu-kladnopravilimaribarskestrukeodreditiodgovarajućitipribarstva.

14.2.2. Određivanje nosivog kapaciteta ribolovne vode Svaka ribolovna voda ima svoju maksimalnu populacijsku kvantitativnu razinuriba,kojuonaprirodnomožeuzdržavati.Turazinumogućegdržanjamaksimalnekoličineribanazivamo„nosećikapacitet“ribolovnevode.Nose-ćikapacitetnekeribolovnevodeodređenjenjezinomkvalitetom(hidrološ-kimparametrima).Poznatojedavećinavodamožepodnijetivećunasadnugustoćuriba(koristitivećistupanjnosećegkapaciteta),akojeriječoviševr-snimpopulacijamauodnosunaribolovnevodenasađenejednomvrstom.Vi-ševrsnimpopulacijamapružasevećamogućnostiskorištenjasvihprehram-benihnišaunutarribolovnevode,omogućujućinjihovprogreskojiseočitujekrozpovećanumogućnostrastaireprodukcije.

14.2.3. Određivanje produktivnosti ribolovne vode Produktivnost ribolovne vode je vrijednost godišnjeg prirasta riba (pri-nos)izraženaukg/ha.Ribolovnevodesdobrimfizičko-kemijskimibiološkimznačajkamateuravnoteženimribljimfondom,pokoličiniiprisutnimvrstama,daju dobre prinose.

128


Slijedom toga u tabeli su prikazane orijentacijske granične vrijednostimogućegagodišnjegprinosapojedinicipovršinezarazličitetipoveribolov-nih voda, pod optimalnim uvjetima.

Godišnji prinosi riba u vodenim biotopovima (orijentacijske vrijednosti)

Tip vodenog biotopa kg/haprirodna planinska jezera 2-100akumulacijska jezera 5-150stabilizirana umjetna jezera 50-200zrela nizinska jezera 50-250toplovodni ribnjaci 100-350rijeka 2-80rječica 2-200potok 10-100kanal 20-300zona pastrve 2-15zona lipljana do 20zona mrene 20-100zona deverike 50-150

Tab.14.1.Orijentacijskevrijednostigodišnjihprinosariba

14.2.4. Određivanje ukupne ihtiomase Izgodišnjihprinosa(godišnjeprodukcijeriba)procjenjujeseukupnapri-sutnabiomasariba,množenjemprinosasfaktorom3-5.Toznačidasenaprocijenjenih100kg/hagodišnjegprinosa,procjenjujeihtiomasaizmeđu300i500kg/haribe. Uribolovnimvodamakojesuizloženekrivolovu,zaprocjenuihtiomasegodišnjiprinosmnožisesfaktorommanjimod3.Kodribolovnihvodagdjejeulovusklađensprisutnombiomasomriba,množisesfaktorom4,akodribolovnihvodanakojimajeslabintenzitetribolovamnožisesfaktorom5. Svakopovećanjebiomaseriba(poribljavanjem)unekojribolovnojvodivećeodmaksimalnoganosećegkapacitetatevodeuzrokujeprenasađenostribolovnevode.Onapakuzrokujecijeliniznepoželjnihposljedicapookoliširibe,dovodećidodevastacijeribolovnevode.

129


Radi izbjegavanjaprenasađenosti (povećanjebiomasevećeodprirod-noga nosivog kapaciteta), prije eventualnog poribljavanja treba poznavatibiološkeznačajkeribolovnevodetekvalitativno-kvantitativnustrukturupri-sutnih vrsta riba kao i njihovo zdravstveno stanje. Na temelju provedenih istraživanjadonosisekonačnaodlukaopotrebinasađivanjatočnoodređe-nimvrstama,uzrasnimklasamaikoličinama. Ako jeutvrđenabiomasapostojećihpopulacijaunekoj ribolovnojvodimanjaodpreporučenenasadnemase,tojestakosenekoristinjezinmak-simalni nosivi kapacitet, prije dopunskog poribljavanja treba utvrditi uzroke takvog stanja. Akojeprisutnabiomasaribaograničenaosiromašenimokolišem,ogra-ničenimkoličinamaraspoloživihhranjivailijesmanjenanjezinamogućnostreprodukcijeiobnove,tadasedopunskimnasađivanjemribanepoboljšavastanjenaduljirok.Utakvimslučajevimazaodrživirazvojribarstvanatakvompodručju,odunosavišeribaboljejeiučinkovitijepoboljšanjeuvjetasredine,kaopreduvjetazaprirodniiodrživirazvojriba. Upojedinimslučajevima,naodređenompodručjumogućejesmanjenjebrojnostiribakaorezultatprirodnihmigratornihkretanja.Utimslučajevimaunosomribamožemopovećatibrojnost,ovisnoovrstimigratornogkretanja,nosivom kapacitetu voda i intenzitetu ribolova.

14.3. Unos stranih vrsta riba (introdukcija) u ribolovne vode Prije donošenja odluke o unosu nove vrste ribe u neku ribolovnu vodu, moramoiznaćiodgovornaodređenapitanja: • Jelinovavrstakonkurentnaprisutnimvrstama? • Jelinovavrstapredatorskauodnosunaprisutnevrste? • Pogodujelinovavrstatipuribolovnogpodručjaukojiseunosi? • Nijelinovavrstaograničenauvjetimasredineribolovnogpodručja? • Kakoćenovavrstautjecatinaekologijuribolovnogpodručja? Zakonoslatkovodnomribarstvudajeznačenjepojma„stranavrstariba(alohtona)“.Riječjeovrstamaribakojeprimarnoneobitavajuuodređenojribolovnoj vodi. Prema našoj zakonskoj regulativi, gospodarenje ribolovnim vodama te-meljisenaodredbamaizPlanaupravljanja(gospodarskihosnova).Uslučajuinteresa za unos strane vrste ribe u neku ribolovnu vodu, zakonodavac je pro-pisaodaPlanupravljanjamorasadržatiStudijuutjecajaunosastranihvrstariba ili podvrsta na okoliš.

130


Kakobiseribolovnevodesačuvaleodneplaniranogunosastranihvrstariba, zakonodavac je propisao i zabranu lova riba u ribolovnim vodama uz uporabustranevrsteribe(živeilimrtve)kaomamca.

14.4. Preporuke za unos ribe u vode s pojedinim istaknutim značajkama Uribolovnimvodama: • u kojima se tijekom godine intenzivno razvija biljni plankton, uz ostale

prisutne vrste riba obvezno se nasađuje i bijeli tolstolobik • u kojima se tijekom godine intenzivno razvija zooplankton, uz ostale pri-

sutne vrste ribe obvezno se nasađuju šaran i sivi tolstolobik • u kojima se tijekom godine intenzivno razvija više vodeno bilje, uz ostale

prisutne vrste riba obvezno se nasađuje i amur • u kojima se tijekom godine intenzivno razvijaju organizmi dna (Chiro-

nomidae, Oligochaetae i dr.), uz ostale prisutne vrste riba obvezno se nasađuje i šaran

• koje obiluju velikim populacijama riba manjih tjelesnih veličina i nepo-željnih vrsta riba (ukliva, balavac, crvenokica, babuška, bezribica, sunča-nica i dr.), uz ostale prisutne vrste riba obvezno se nasađuju i grabežljive vrste (smuđ, štuka i pastrvski grgeč)

• s muljevitim dnom, pliće, s čestim nestašicama kisika, obvezno se uz ostale prisutne vrste riba nasađuju veće količine linjaka.

14.5. Pravila poribljavanja s obzirom na dobnu kategoriju riba

Dobna kategorija Uvjeti sredine Prednosti/nedostaci

ikra,ličinke, mlađ

Nasađujuseuribolovnevodesdo-voljnoprirodnehrane(zooplanktona),malopredatora(tipasunčanica,grge-ča,pat.somićisl.),dovoljnoskloništa.

Rezultati su vidljivi tek za2-3godine,kada dostignulovnuveličinu.

jednogodišnja riba

Nasađujeseuvodesdovoljnoraspo-loživeprirodnehraneimalograbežlji-vih vrsta.

Dio jednogodišnjih riba za godinu dana, ovisno o prirastu, ulazi u lovnu kategoriju.

dvogodišnja iba

Možesenasaditiuvodesmanjeprirodne hrane u kojima se nalaze grabežljivevrstekaoštosusmuđ,bolenimanić.

Znatan dio dvogodišnjih ribaimalovnudužinuispreman je za lov.

131


trogodišnja ribaMožesenasaditiuribolovnevodes malo prirodne hrane u kojima se nalazeivećegrabežljivevrsteriba.

80-90%trogodišnjih ribaimalovnuveličinu.

matičneribeUpravilusenasađujuuistevodekaoiličinke,uzuvjetdapostojiprirodnisupstrat za odlaganje ikre.

Rezultati su vidljivi tek za2-4godine,kadapotomstvo dostigne lovnuveličinu.

Tab.14.2.Poribljavanjesobziromnadobnukategorijuiuvjetesredine

14.6. Pravila poribljavanja grabežljivim vrstama riba Grabežljive(predatorne)vrsteribadijelesepoosnovnojpodjelipremave-ličiniplijenakojimogunapastiipojesti.Ugrabljivevrstekrupnihribaspadajuštuka,somipastrvskigrgeč,augrabljivevrstemanjihribaubrajamosmuđa,bolena,pastrvu,manićaigrgeča. Uribolovnimvodamagrabežljivevrsteribaatraktivnesukaolovneribeiznimneprehrambenevrijednosti,aliipozitivnoutječunaribljupopulaciju,ito: • smanjuju brojnost manje vrijednih vrsta riba koje nemaju lovnu vrijed-

nost a istovremeno konkuriraju atraktivnijim lovnim vrstama riba u hra-nidbi i prostoru

• održavajupopulaciju ribaribolovnevodezdravom,oslobađajući ribo-lovnu vodu od bolesnih i zaostalih jedinki.

Prilikom poribljavanja grabežljivim vrstama riba treba voditi računa otomedase: • grabežljivevrsteribanasađujuuribolovnevodeutjelesnojveličinikoja

onemogućujehranidbusnamaželjenimvrstamariba • ribolovnevodedobrihfizičko-kemijskihkarakteristika(dostakisika)na-

sađujusesmuđemipastrvskimgrgečom • ribolovne vode lošijih fizičko-kemijskih karakteristika (manjak kisika)

nasađujusesomomištukom • ribolovnevodesobiljempunoglavacaižabanasađujusesomomipa-

strvskimgrgečom • ribolovnevode(stajaćice)zakojenepostojimogućnostpražnjenjane

nasađujusesomom,dokseštukanenasađujeuvodamagdjejeinten-zitet ribolova na nju mali

• grabežljivevrsteribanasađujuseuribolovnevodeuzdužobale,itonavećemrastojanju.

132


14.7. Optimalno vrijeme poribljavanja Najboljevrijemezaunosribauribolovnuvodujejeseniliranoproljeće.Utodobazahtjeviribazatemperaturomikisikomsunajniži,akapacitetvodena kisik je najviši. Manipulacija ribom u tom je razdoblju najmanje stresna u odnosunatoplijarazdoblja,kadasenajčešćejavljatemperaturnišok.

14.8. Rizici poribljavanja Samčinporibljavanjanosimnogerizike.Svakiunosribamožeporeme-titiodnoseunutarpopulacijeribauribolovnojvodi,načinribolovaiekologijuvoda.Budućidaopasnostipostoječak ikodnajmanjihunosa,osnovno jepitanje,kojesenamećeprijenasađivanja ribaunekopodručje, je lizaistapotrebnonasađivanjeribe? Jedanputunesene ribe iproblemikojimoguproizaći izunosapostajučinjenicanakojusevrlomalomožeutjecatiuciljuispravljanjaeventualnihpogrešaka. Međutim,iakoserizicikojiprateunosribauribolovnuvodunećenikadaucijelostimoćiizbjeći,smislenimsagledavanjemstanjauvodi,poštivanjempravilaribarskestrukeiplanskomprovedbomunosamogućiriziciunosasvo-desenanajmanjumogućumjeru.

14.8 1. Rizik unosa bolesti Jedanodnajvećihinajčešćihrizikakojisepojavljujupriunosuribauribo-lovnevodesvakakosuzarazneinametničkebolestiriba,kojesesnasadnimoboljelimribamaprenosenaostaleribenekogaribolovnogpodručja.Kakobismosmanjilirizikunosabolestiunekoribolovnopodručje,ribekojimapo-ribljavamo moraju biti zdravstveno ispravne. PremaPravilnikuouvjetimazdravljaživotinjakojiseprimjenjujenaživo-tinjeakvakulture injihoveproizvode tesprječavanje isuzbijanjeodređenihbolestiakvatičnihživotinja(NN42/08.)učl.15.(4),propisanoje: „Ribeizakvakulturemogusepustitiuprirodujedinousvrhuporibljavanjapoduvjetomdasukliničkizdrave,nesmijupotjecatiizuzgajalištaukojemupostojipovećanoneobjašnjenouginućeživotinja,tedapotječuizuzgajalištačiji jezdravstvenistatusnajmanje istovjetanzdravstvenomstatusuvodaukoje se te ribe puštaju. Uslučajudasunepoštivanjemnavedenihpravilaunesenomribomunese-nezarazneinametničkebolesti,toćesenepovoljnoodrazitinacjelokupniribljifond ribolovne vode. Stoga je za smanjenje rizika unosa bolesti u ribolovne vodepotrebnonabavljatiribuodregistriranogiprovjerenogdobavljača“.

133


14.8.2. Rizik nepovoljnog utjecaja na prisutne ribe Unosvećegbrojariba,iliodređenevrsteribe,možeuzrokovatinepovoljneefektenaprisutneribeunutarribolovnevode.Nasađivanjevećegbrojaribanepovoljno se ogleda na prostornu i prehrambenu komponentu ribolovne vode.Premdatoukratkomvremenumožepovećatiintenzitetribičkihulova,smanjujućiribolovninapor, ipaksetonepovoljnoodražavakrozsmanjenjeintenzitetarastaribaipostizanjazakonskipropisanelovneveličinezavrsteza koje su određene.U ekstremnimslučajevima, smanjuju se raspoloživahranjiva i konzumacija, kasnije spolno sazrijevanje riba, slabljenje imuniteta, bolestiteuginuća.Zbogsveganavedenog,uciljusmanjenjamogućihštetanastalihprenasađivanjem,prijeodlukeonasadutrebaprocijenitinosivikapa-citet ribolovne vode, ali i prisutnu biomasu riba. Jednokratnivećiunosribaznatnijeutječenaprisutneribeuodnosunavišekratniunossmanjimkoličinama.Manjenasadnekoličineriba,kojesuplanskiodređene, rezultiraju lakšomadaptacijomnauvjetesredine tema-njimmogućimekološkimporemećajima. Osimnavedenog,uneseneribemogunepovoljnodjelovatinazatečeneprisutne ribe, takoda jemogućeneželjenokrižanje između različitih vrstaistogroda(species-bastard)ilirazličitihvrstarazličitihrodova(genus-bastard).Poznato je da semnoge vrste istog rodamogumeđusobnokrižati, ali sesamomalibrojvrstarazličitihrodovamožemeđusobnokrižati.Plodnostpo-tomakatakvihkrižanja(bastarda)vrlojemalainajčešćesusterilni. Takoseprimjericekarasvrlolakokrižasašaranomajošboljesbabuš-kom.Timejepopulacijakarasauribolovnojvodiukojusenasađuješaranozbiljnougrožena,jerbastardizacijadovodidobrzogsmanjenjavrstesvedonjezina potpunog nestanka.

14.8.3. Rizik poremećaja ekološke ravnoteže ribolovne vode Ekologijaprirodnihvodauravnoteženajeizmeđufizičko-kemijskihzna-čajkivoda,akvatičnogbilja,biljnihiživotinjskihmikroskopskihorganizama,beskralježnjaka,ribaidrugihživotinjakoježiveuvodiiliokovode.Među-sobniodnosiizmeđusvakogapojedinogabiljnogailiživotinjskogorganiz-mamogubitipotpunoilidjelomičnouravnoteženi.Svakiunosribaunekuribolovnuvodunarušavameđusobnuuravnoteženostbiljnogiživotinjskogsvijetavodeukojusenasađujeriba.Veličinaštetakojenastajuporemeća-jemravnotežeunutarribolovnevodeovisioispravnomodređivanjunasad-nih parametara.

134


Princip mjera opreza pri poribljavanju Zlatnojepravilosvakogunosariba-AKO POSTOJI DVOJBA, NE PO-RIBLJAVAJ!Akoiposlijeprovjerenogpopisanemožemoodreditikojiće ikakavutjecajpredviđenevrsteribazaunosimatinaribolovnuvodu,najboljajeopcijanepočinjatitajproces.Jedanputkadasuribeuneseneuribolovnuvodu,njihovoeventualnouklanjanje je teško, skupo inajčešćenemoguće.Mnogi problemi uzrokovani neodgovarajućim unosom riba trajno ostaju.Izazivaju nepovratne štete na ribama, kvaliteti ribolova, ekologiji te biljnom i životinjskomsvijeturibolovnogpodručja.Zbogtogasemjereoprezamorajuuvijek primjenjivati.

14.9. Provjereni popis za opravdanje unosa riba • Postojilijasnapotrebazaunosriba? • Jelinampoznattippostojećegribarstvailinamjejasantipkojiželimo

oformiti? • Jelinampoznatnosivikapacitetribolovnevode? • Jelinampoznataihtiomasaribolovnevodeinjezinodnospremanosi-

vomkapacitetu? • Akosenasađujenovomvrstom,jelinampoznatozaštovećprijenijebila

unesenaikakoćeutjecatinaostaliživiineživisvijetribolovnogpodručja? • Jesmolirazmotriliidrugeradnjeosimporibljavanja,kojemogupobolj-

šatistanjeribolovnogpodručjaiuštedjetifinancijskasredstva? • Znamoligdjeiodkogaćesenabavljatiriba? • Jelinampoznatodajeunosriba(povrsti,kategorijiikoličini)zaodre-

đenuribolovnuvoduzakonskidopušten?

14.10. Nabava riba za poribljavanje Ribe se nabavljaju iz različitih izvora, ribogojilišta, trgovaca ribom i dr.Nabavljajućiribuodpoznatoga(registriranog)dobavljača,spoznatimzdrav-stvenim statusom ribogojilišta i obvezom zdravstvenog pregleda riba kroz duljerazdobljepraćenja,možemobitisigurnidakupljenaribazaunosuribo-lovnuvoduzadovoljavaodgovarajućomkvalitetomizdravstvenimstanjem. Svaribakojasenabavljazaunosuribolovnevodekoddobavljačamoraproćiprekosortirnogstola,gdjesesortirasobziromnatraženuvrstuika-tegoriju.Prisortiranjuribetrebapazitidasenehoticeneprovukuneželjenevrsteriba(sunčanica,bezribica,patuljastisomić,babuškaisl.),kojesuikoduzgajivača„korovriba“.

135


Nadalje, dobro zdravstveno stanje unesenih riba može biti osiguranosamo ako je voda u koju se unosi riba primjerena dobroj ribolovnoj vodi. Ako tonijeslučaj,nasadneribenaprezatćesezaprilagodbunanepovoljneuvjetesredine,štoćedatislaberezultateunosaidodatnopogoršatistanjeunutarribolovne vode.

Sl.14.1.Sortirnistolzasortiranjeriba.Fao.org.

14.11. Poboljšanje stanja ribolovnih voda bez dodatnog poribljavanja Poribljavanjejesamojedanodnačinakojimsemožepoboljšatiribolovunutarnekogaribolovnogpodručja.Unosribanijeuvijekodgovornasma-njeniulov.Znatnafinancijskasredstvamoguseutrošitizakupovinuriba,adapritomnasađivanjeribanerezultiraočekivanimučincima.Kadaseutvrdidasuograničavajućičimbenicisredineglavniuzrokslabogulova,tadajeodunosaribaopravdanijeiisplativijepoboljšatiograničavajućeuvjetesredine.Poboljšanjekvaliteteribolovnevode(aeracija,vapnjenjeisl.),povećanjepri-rodneprodukcijefloreifaune(gnojidba),sprječavanjerazvojanepoželjnogavodenogbilja,uklanjanjenepoželjnihvrsta riba,zaštita ribaodgrabežljivihptica, zaštita prirodnih mrijestilišta, polaganje umjetnih skloništa itd., neizrav-nopovećavajukoličineulova.Čestosepoboljšanjapostižuiselektivnimizlo-

136


vomodređenihkoličinaribakojesupremašilenosivikapacitettevode.Timeseomogućujeuspješnijenovačenjeriba,ubrzavarastiuspostavljaprirodnaravnotežaribolovnogpodručja. Smanjujućipopulacijušaranauribolovnojvodiukojojobitavailinjak,pri-mjerice, smanjuje se prehrambena, prostorna konkurentnost te vrste na linja-ka,štorezultirapovećanjempopulacijelinjaka,tzv.Pepeljugemeđuribama.

14.12. Poribljavanje salmonidnih voda Većinanavedenogupoglavlju14vrijedi i zaporibljavanjesalmonidnihvoda.Kaoikodciprinidnihvoda,mnogičimbeniciutječunadonošenjeodlu-ke o potrebi poribljavanja, vrstama riba, uzrasnim kategorijama i nasadnim količinamariba.Zbogtoganiovdjenepostojiformulaukojubiseuvrstilevrijednosti koje određuju uspješno poribljavanje, već o tome odlučuje timstručnjakanatemeljukvalitetevode,biološkihznačajkistaništaipredviđe-nognačinakorištenjaribolovnevode. Na uspješno poribljavanje salmonidnih voda, jezera, potoka i rijeka, izme-đuostalihutječuibiološkakvalitetastaništa,kvalitetavode,promjenerazinevode, predacijski pritisak, dostupnost plijena, interspecijska i intraspecijska kompeticija,genetskedeformacije,bolesti/parazitiimrjestilišnepodloge. Osim navedenih čimbenika, na uspjeh poribljavanja salmonidnih vodapresudnomoguutjecati idrugičimbenici -stresribaizazvanprevoženjem,tehnološkipostupciporibljavanja(frekvencija,vrijemeporibljavanja,količina,dob,veličinaidr.).Uzimajućiuobzirsvenavedenečimbenikebezsagledava-njamogućnostieventualnogbijeganasađenihriba,cijeliprojektporibljavanjadoživljavaneuspjeh. Prema literaturnim podacima, prirodni mortalitet pastrva kojima se pori-bljavajuribolovnevodeuglavnomjeuzrokovangrabežljivošćuprisutnihribaiostalihvodenihživotinjateihtiofagnihptica.Takojekodnasadnihpastrvadodobiod12mjeseciprirodnimortalitet30-60%,akodstarijihod12mjesecido20%. Umanjimvodenimstaništima (jezerca,potoci), veličinamortalitetaodgrabežljivaca kod nasadnih riba ovisi o brojnosti skloništa. U vezi s timemlađekategorijepastrvanasađujuseuribolovnevodesobiljemskloništa,odgovarajućeprirodnehraneismalimbrojemgrabežljivihvrstariba.Radisi-gurnijeg postizanja uspjeha poribljavanja, u praksi se to provodi s pastrvama većimod10ivišecentimetara. Poribljavanjemjezerapastrvskimvrstamapostižuseboljirezultatiuod-nosunapotokeukojimajepreživljavanjetihnasadnihvrstamanje.

137


Sam unos pastrva u ribolovne vode obavlja se na mjestima prikladnima za pristup vozilom. Za visokih voda ili poplavnog razdoblja poribljavanje se neprovodi.Daseizbjegnuobalnegrabežljivevrste,ličinke,mladunciimlađimlađ ispuštajuseudubljuvodu.Ribesnasadnomdužinomvećomod20cmmoguse ispuštatibezdubinskogograničenja,uzobvezu izjednačenjatemperature transportne i prijamne vode, s ciljem izbjegavanja stresa. Nekesalmonidnevrsteribaponasađivanjuiskazujuuzvodnailinizvodnamigratornakretanjauvjetovanapojačanomprotočnošću,smanjenjemrazinevode,prenasađenošću ribolovnevode,povišenjem temperature vode,obli-kovanjem leda na površini vode i onečišćenjem. Američki ihtiologMoring(1993.)navodipodatakonizvodnommigracijskomkretanjukalifornijskepa-strveod84km,četiridanapounosuuribolovnuvodu. Danasseprimjenjujudvijeosnovekodporibljavanjaribolovnihvoda,ito: 1.stavi/izvadi(put - and take) 2.stavi/rasti/izvadi(put - grow - and take).

Odlukaoizboruovisiponajprijeokvalitetistaništaiplanukorištenjaribo-lovnevode.Vodeukojimapostojedobriuvjetizaprirodanuzgojsalmonidanasađujusemlađemkojićekoristećiprirodneresursenarastidolovneveli-čine.Nasađivanjetihribolovnihvodazahtijevastručnoplaniranje,uzimajućiuobzir svečimbenikekoji utječunauspjeh, svrhu i ekonomičnostsamogporibljavanja. Ribolovnevodebezdobrihuvjetazarastribanasađujuselovnimveliči-nama riba koje su spremne odmah zadovoljiti apetite rekreativnih ribolovaca. Takvevodepredstavljaju„skladišta“kojaseneprestanopuneuovisnostioizlovljenimkoličinama riba.Za takavnačin trebaosigurati ažurnovođenjeizlovnih lista. Kodplaniranjaporibljavanjanatemeljuunosalovnihveličina(put - and take)trebapoštovatiodređenekriterije: • osiguratiribičkiulovodnajmanje60%nasađenihlovnihveličina,ili • osiguratiribičkiulovod90%nasađenihribauroku60dana. Kodplaniranjaporibljavanjana temeljuunosamlađa (put - grow - and take)potrebnojeprirodnimnačinomuzgojitilovnuveličinupastrvaiosiguratiprosječniulovporibiču,jednapastrvazadvasataribolova. Pratećipodatkekojiseodnosenaporibljavanjesalmonidnihvoda,uoča-vasevelikaraznolikostuodređivanjukoličinapojedinicipovršine,dobnihitjelesnihklasakojimaseporibljavajujezeraitekućice.Taraznolikostpotvr-đujebrojnostivarijabilnostčimbenikakojiutječunaporibljavanje.

138


Usvezistomraznolikošćuuodređivanjunasadnihkoličinazaporibljava-nje salmonidnih voda, skupina ribarskih biologa odbora Wyoming Game and Fish Department (2006.)razvila jevodičzanasađivanjepastrvapo jedinicipovršine na temelju biološkog potencijala vode za prirodni uzgoj pastrva, pre-ma principu put - grow - and takezastajaćice. Prikazmetodezaodređivanjenasadnihkoličinapastrvanajedinicupovr-šinestajaćice,osimbiološkogpotencijalauključujeiribolovninapordefinirankroz ukupni broj provedenih sati u ribolovu tijekom godine na jedinici površi-nestajaćice. Metoda zaodređivanjenasadnih količinapastrva za stajaćice, premaprincipu put - grow - and take:

Elementi Određenje Vrijednost

Konkurentnost

nemakonkurentnostimeđuvrstama,samopastrva 5

malibrojkonkurenatameđuprisutnimvrstamariba 4

srednjibrojkonkurenatameđuprisutnimvrstama 2

velikibrojkonkurenatameđuprisutnimvrstama 0

Produktivnost (TDS)

izvanredna za rast pastrva TDS≥200mg/l 10

dobra za rast pastrva TDS100-200mg/l 8

dovoljna za rast pastrva TDS<100mg/l 5

slaba za rast pastrva TDS≤40mg/l 2

TDS(vidipoglavlje1.23.)Tab.14.3.Elementiodređenjavrijednostibiološkogpotencijala

Zaodređivanjevrijednostibiološkogpotencijalavrijednostkonkurentno-stizbrajasesvrijednošćuproduktivnosti.

Vrijednost produktivnosti

Indikatorski raspon vrijednosti biološkog potencijala

izvanredna 14-15dobra 11-13dovoljna 8-10slaba <8

Tab.14.4.Indikatorskirasponvrijednosti biološkog potencijala salmonidne vode

139


Nasadnekoličinepastrvakom./hazastajaćice,premaprincipuput - grow - and take,zanasadneveličinepastrva:(3-8cm)ili(8-13cm).

Ribolovni napor sati/godina/ha

Biološki potencijal ribolovne vode

slab dovoljan dobar izvanredan

mali(≤60) <60kom./ha 60kom./ha 120kom./ha 185kom./ha

srednji(60-185) 185kom./ha 310kom./ha 430kom./ha 500kom./ha

veliki>185 310kom./ha 430kom./ha 500kom./ha 500kom./ha

Tab.14.5.Nasadnekoličinepastrvakom./hazastajaćice

Primjer: Izračunatikoličinu(brojkom.)pastrvapotrebnuzaporibljavanjejezerapovršine2,5ha.Ujezeruobitavajuidrugevrsteriba,međukojimajemalibroj vrsta koje mogu biti konkurentne pastrvama. Kemijskom analizom ribo-lovnevodejezerautvrđenajevrijednostzaukupnootopljenetvari(TDS)=140mg/l. Zanasadnamjenaraspolaganjukategorijapastrvaveličine8-13cm.Na navedenom jezeru, prema podacima nositelja ribolovnog prava, tijekom godineobavljaserekreativniribolovuukupnomtrajanjuod160satinapovr-šini od jednog hektara.

Izračun:Tab. 14.3.Konkurentnost:malibrojkonkurenata(4)+produktivnost-TDS=140mg/l(8)=12(vrijednostbiološkogpotencijala).

Tab. 14.4.Premaindikatorskomrasponubiološkogpotencijala(11-13)utvrđenaje vrijednostproduktivnostiribolovnevode,uovomprimjeru„dobra“.

Tab. 14.5.Premapodacima:160sati/godišnje/haodređenjesrednjiribolovninapor. Zatajribolovninapor,ustupcudobreproduktivnostivodeiščitavamo vrijednostnasada,430kom./ha.Zapovršinujezeraod2,5hapotrebnojeosigurati1075kom.pastrvanasadneveličine8-13cm.

140


Nasadnekoličinepastrvazatekućice,premaput – grow - and take:

Veličina tekućica Produktivnost Kom./ha Kategorija

veće visoka 120-370 starijeod12mj.(1+)

manje do srednje prosječna 120-250 starijeod12mj.(1+)

manje do srednje prosječna 250-500 mlađeod12mj.

Tab.14.6.Nasadnekoličinepastrvakom./hazatekućice

Kadaseuribolovnevodeunoselovneveličinepastrvapremaosnoviput-andtake,tadanasadnavrijednostovisioribolovnompritisku(brojuribiča)iiznosi600-1800kom./ha.

14.13. Uzgoj pastrva u uzgojnim potocima Uzgojpastrvskihvrstaribauuzgojnimpotocimaupraviluseprimjenjujeuslučajevimauzgojatzv.divljihautohtonihsalmonidnihvrsta.Tajnačinuz-gojapružačitavnizprednostiuodnosunauzgojtihistihvrstaunutarpastrv-skihuzgajališta,gdjeseostvarujuvećiproizvodniefektiubrojnostiiuvećojprosječnoujednačenojtežini,aliuzvećetroškove.Uzgojpastrvauuzgojnimpotocimaimavećekomadnegubitke,nižuostvarenuprosječnuineujednače-nutežinu.Međutim,onoštopastrvuuzgojenuuuzgojnimpotocimastavljauprednostpremaistojizribogojilištapritomje: • navikanasamostalnotraženjehraneuprirodi • odsamogpočetkanavikauzimanjaprirodnehrane • prilagođenijajepromjenamaprirodnihuvjetastaništa • otpornija je na bolesti • ima razvijenu samozaštitu, skrivanja u skloništa • prošlajeprirodnuselekciju(nemaškarta).

Sve to ribi daje prvoklasnu vrijednost i prirodno ponašanje koje u ribolovu rezultira„mudrijomiborbenijomribom“odjednakeuzgojeneuribogojilištu. Karakteristikestaništauzgojnihpotoka: • Uzgojnipotocisumanjipotociuplaninskimpodručjukojisupostrani

pritocivećihpastrvskihvoda. • Uzgojnipotocinisuširiod3m,nisudubljiod0,5m,snagibomdo3%i

relativnomalimprotokomdo10l/sek. • Uzgojnipotocinesmijubitipodložnibujičnimvodama,zamućenjimai

presušenju.

141


• Tokuzgojnihpotoka trebabiti krivudav, snaizmjeničnimplićim idu-bljim dijelovima, brzacima i tišacima.

• Temperaturavodetijekomgodinejeod8-12°C,količinakisikanikadmanjaod7mg/lipHoko7.

• Uzgojni potoci bogati suprirodnomhranom, faunadna (larve raznihinsekata,račića,puževaidr.).

Na ušćima uzgojnih potoka u veće pastrvske tekućice treba postavitipregradeod žičanihmreža radi zaštitemlađaodprodora većih riba.Prijenasađivanjapastrvskih ličinki ilimladunacauuzgojnepotoke trebaočisti-tistanište, i tokrčenjempriobalnevegetacije ičišćenjemkoritapotokaodkrupnogaprirodnogaineprirodnogotpada.Uzgojnipotoktrebaupotpunostiizloviti,najčešćeodpeša(Cottus gobioL.). U takopripremljenuzgojnipotoknajčešćesenasađuje jednomjesečnimlađpotočnepastrve. Nasadni normativi za uzgojne potoke ovise o karakteristikama staništa. Premapodacimaizprakse,onisekrećuunutarodređenihvrijednosti:

Broj komada pastrva

Jedinična površina/ dužina Uzrasna kategorija

2-10 m2 jednomjesečnjaci

5-10 m jednomjesečnjaci

5* m2 jednomjesečnjaci

10* m jednomjesečnjaci

*upraksidokazaneoptimalnevrijednosti

Tab.14.7.Nasadnekoličinepastrvauuzgojnompotoku

Prirodniuzgojnasađenih jednomjesečnjakazapočinjenasađivanjemuproljeće,anjihovizlovplanirasezapočetakjeseni.Tojerazdobljekadaseporibljavajuvećesalmonidnevode(put – grow - and take)zadaljnjiuzgojdolovnihveličina.

Stvarni primjer: Premaliteraturnimpodacima,uNjemačkojnapodručjuOesede,uuzgoj-nipotokpovršine1,5hanasađenoje13.400kom.potočnepastrveudobiod20 dana.

142


Ušestmjeseciuzgojaizlovljenoje:

Broj komada % dužina (cm)

324 3,44 6-8

5111 54,26 8-10

3400 36,09 10-12

585 6,21 12-15

9420 100,00

Tab.14.8.Uzgojnirezultatiuzgojapastrva iz uzgojnog potoka

143

Pod pojmom introdukcije podrazumijeva se namjerni ili nenamjerni unos životinjskihvrsta ilipodvrstauekološkisustavnekogapodručja,ukojemuone nikad nisu prirodno obitavale. Unovonastalimstajaćicamabezriba,ovisnoobiološkomkarakteruvo-denogbiotopa,aliprioritetnoovisnoofizičko-kemijskimznačajkamavodekojeodređujuciprinidniilisalmonidnikaraktervoda,moguseintroduciratiiuzgojititipičnipredstavnicitihvoda-šaranikalifornijskapastrva. Formiranjeiuzgojintroduciranihvrstariba,zaobjevrsteriba,temeljisenaprirodnojproduktivnostiribolovnevodekojumoraodreditistručnaosoba.Utakvomprirodnomuzgojuisključujeseunoshranjiva(žitarice,kompleksnahranjivaidr.),pazatajuzgojnijepotrebnoishoditikoncesijuzauzgojriba(Zakonovodama)kaoipovlasticuzauzgoj(Zakonoslatkovodnomribarstvu).

15.1. Introdukcija i uzgoj šarana Zaizračunkoličinešaranapotrebnogzanasađivanjeribolovnevodeusvrhuuzgojanabaziprirodneproduktivnostiribolovnevodeprimjenjujeseformula:

Nbr=[(Pxprv)/p]+zNbr. =brojšaranazanasađivanjeribolovnevode(kom.)P =prirodnaprodukcijaribolovnevode(kg/ha)prv =površinaribolovnevode(ha)p =planiranikomadnigodišnjiprirast(kg)z =dodataknaplaniranigubitak(%). Zaodređenuživotnudobkodšaranasuodređenipostociuobičajenihgu-bitaka(prirodnimortalitet),kojisesmanjujuspovećanjemživotnedobi.

Oznaka kategorije Životna faza Gubitak %K0 ličinke 100Kr mlađ 15-25K1 jednogodišnji 10K2 dvogodišnji 3-5K3 trogodišnji 2

15.INTRODUKCIJA I UZGOJ RIBA U NOVONASTALIM STAJAĆICAMA(na bazi prirodne produktivnosti)

144

INTRODUKCIJAIUZGOJRIBAUNOVONASTALIMSTAJAĆICAMA

Primjer: Ujezerupovršine7,5haprocijenjeneprirodneproduktivnosti100kg/ha,želimonaprirodannačin,bezdodatnehranidbe,uzgajatišaranakojimbismokasnije poribljavali ostale ribolovne vode. Na raspolaganju imamo jednogo-dišnjegšaranaK1,prosječnetežine50g.Planiramodazagodinudanaposti-gneprosječnutežinuod600g(komadniprosječniprirodniprirast=550g).Planiranigubitak(z)zaK1je10%. Kolikoješaranapotrebnozaporibljavanjenavedeneribolovnevode?

IzračunNbr=[(100kg/hax7,5ha)/0,550]+z

Nbr=1363,64+136,36

Nbr=1500,00kom./7,5ha

Zanasađivanjeribolovnevodepovršine7,5hapotrebnojenasaditi 1500komadajednogodišnjegšaranaprosječnetežine50g.

15.2. Introdukcija i uzgoj kalifornijske pastrve Hladnovodne stajaće vodemogu se nasaditi kalifornijskom pastrvom(Oncorhynchus mykiss). Dobro podnosi temperature unutar temperaturnihgranicaod7do21°C.Beztežihoštećenjamožepodnijetitemperaturuvodeiod24°Ctijekomnekolikosati,međutim,temperaturavodeod30°Cmožesesmatrati smrtonosnom. Tu vrstu karakterizira velika tolerantnost na promje-netemperaturevode.Osimtoga,karakterizirajuivelikabrzinarastatebrzopostizanjemaksimalneveličine.To je ribakojasenešto teže lovi, ali takopružaivećezadovoljstvouribolovuzbogizraženeborbenosti. Kalifornijska sepastrvaupravilu nenasađujeu ribolovne vode toplijeod20°C.Toseuprvomreduodnosinapastrvskumlađ(odkojeseočekujerast).Iznimnosemogunasaditiribelovneveličine,kojesuponajprijenamije-njenepovećanimzahtjevimaribolova. Prirodnestajaćice, sodgovarajućomkvalitetomvodeza životpastrva,s prirodnomplodnošću i pripadajućomvodenomvegetacijom,producirajudovoljnekoličineprirodnehranezaprodukciju80-100kgpastrvanapovr-šini jednog hektara ribolovne vode. Sukladno tome, ribolovne vode mogu se nasaditi pastrvskimmlađemčiji broj varira sobziromna željenu konačnukomadnutežinuipredviđeniprirodnimortalitet.

145


Polaznaosnovazaodređivanjepotrebnihkoličinapastrvskogmlađa za nasađivanjeribolovnevodeusvrhuuzgojanabaziprocijenjeneprirodnepro-duktivnostiod80do100kg/haprikazanajeutablici.

produktivnost ribolovne vode 80 - 100 kg/ha prirodni mortalitet

temeljni broj riba za nasad kom./ha

željena završna težina ribe g/kom.

2,0-5,0cm (0,10-1,50g)

8,0-10,0cm (6,00-12,00g)

1000-1200 100-120

30-50% 10-20%750-1000 140-170

500-750 200-250

Tab.15.1.Nasađivanjeribanatemeljuproduktivnostiribolovnevode

Primjer: Ustajaćicipovršine2,5ha,procijenjeneprirodneproduktivnosti80-100kg/ha,želimonaprirodannačin,bezdodatnehranidbe,uzgojitikalifornijskupastrvu.Naraspolaganjuimamomlađkalifornijskepastrve,prosječneduži-ne10cmitežine12g.Planiramodazagodinudanapostigneprosječnuteži-nu200-250g(komadniprosječniprirodniprirastje188do238g).Planiranigubitakzanasadnuveličinuprocjenjujemona20%. Kolikojepastrvskogmlađapotrebnozanasadteribolovnevode?

Izračun • nasadnibrojribakom/ha=temeljnibr.ribazanasad+prirodnimortalitet% • ukupnibrojnasadnihriba=nasadnibrojribakom./haxpovršinaribolovne

vode(ha)

nasadnibrojribakom./ha=(500-750)+20%=600-900ukupnibrojnasadnihriba =(600-900)x2,5ha =1500,00-2250,00kom.

Zanasadribolovnevodeod2,5haprirodneproduktivnosti80-100kg/hazaprirodniuzgojpastrve,potrebnojenasaditi1500-2250kom.pastrveod10cmzaželjenukomadnutežinu200-250g.

Upravilu,pastrveseustajaćicenasađujunatemeljupotrebazaažurnoodržavanjeodgovarajućekoličinezašportskiribolov.Zaponovnoporibljava-njeribolovnevode,kojajevećprijeporibljavanapastrvama,preporučujese

146


poribljavatipastrvskimmlađemveličine12-15cmiliodraslimpastrvama,radi smanjenja mortaliteta od kanibalizma, od eventualno velikih pastrva koje potječuizprethodnogporibljavanja. Ograničenjeuopstankupastrvaustajaćimribolovnimvodamaizostanakjeprikladnihpodručjazamrijestteizostanakprotokapotrebnogzainkubaci-juikre.Toupraviluonemogućavareprodukcijupastrvaustajaćicama.Stoga,kaorezultatvisokogprirodnogmortaliteta,malogpostotkapreživljavanja iizostankaprirodnereprodukcije,samosemalibrojpastrva(običnomanjiod10%odnasadnogbrojapastrva)nalaziuribolovnojvodinakontrigodine. Iakopastrveupravilumožemonabavititijekomcijelegodine,preporuču-jesenasađivanjeiporibljavanjetijekomhladnijegrazdoblja,uranoproljećeili kasnu jesen. Potočnapastrva (Salmo trutta m. fario)nestavljaseustajaćicezbogizražene teritorijalnosti, izraženog kanibalizma, sporijeg rasta i duljeg raz-dobljapotrebnogzapostizanjemaksimalneveličine.

147

Johansen,LegerakasnijeiHuet(1949.i1964.)predložilisujednostavanmodel za procjenu godišnje produkcije riba (prirast), odnosno raspoloživekoličineribakojasemožeizlovititijekomgodinebezštetepomatičnojatouribolovnimvodamakojepripadajutemperaturnimuvjetimauEuropi.

16.1. Procjena godišnje prirodne produkcije riba u tekućicama Osnovna formula Leger-Huetmetode za procjenu godišnje produkcijeribautekućicama:

K = B x L x kK = godišnjaprodukcijariba(ilidopušteniulov)ribolovnihvodakg/kmtokaL = prosječnaširinavodotoka(m)B = biogenetskikapacitet(1-10)k = koeficijentproduktivnosti(k1 + k2 + k3)

Vrijednostibiogenetskogkapaciteta(B):M.L.Albrecht

Biogenetski kapacitet (B)

Količina bentosa g/m2

Produktivnost kg/ha Napomena

1 0 - 3 10 - 15ribolovne vode s malo riblje hrane2 3 - 6 15 - 30

3 6 - 10 30 - 454 10 - 20 45 - 60

ribolovne vode srednje bogate ribljom hranom5 20 - 30 60 - 100

6 30 - 40 100 - 1207 40 - 50 120 - 140

ribolovne vode bogate ribljom hranom

8 50 - 60 140 - 1609 60 - 70 160 - 180

10 > 70 180 - 200

16.PROCJENA GODIŠNJE PRIRODNE PRODUKCIJE RIBA

148

PROCJENAGODIŠNJEPRIRODNEPRODUKCIJERIBA

Koeficijentproduktivnosti(k)=k1 + k2 + k3

k1 =prosječnagodišnjatemperaturavode:

prosječnagodišnjatemperatura(°C) 7 10 16 22 28

k1 0,5 1,0 2,0 3,0 4,0

k2=kiselostilialkaličnostvode,njegovevrijednosti:

kisele vode k2=1,0

alkalne vode k2=1,5

k3=tipoviribljepopulacijesvrijednostima:

vrijednostzahladnovodne(reofilne)vrste k3=1,0

vrijednost za miješane zajednice riba k3=1,5

vrijednostizatoplovodne(limnofilne)vrste k3=2,0

Primjer: Procijenitigodišnjuprodukcijuriba(količinuribakojasemožeizlovititije-komgodinebezštetepomatičnojato)uvodotokudužine24km,prosječneširineL=14m?

Izračun

Upostupkuistraživanjavodotokautvrđenesusljedećevrijednostiparametara:

Biogenetskikapacitet(B)=4

Koeficijentproduktivnosti(k)=1,0+1,5+1,5=4,0

Godišnjaprodukcijariba(Kkg/km)=BxLxk =4x14x4=224kg/kmx24km=5.376kgProcijenjena je godišnja prirodna produkcija riba koja se u normalnim uvjetima možeizlovitiizvodotoka,poduvjetomdajematičnojatoribaveličineisposob-nostimaksimalnogiskorištenjaraspoloživeprehrambenebaze.

Prednosti su ove metode procjene brzina i jednostavnost, a ne iziskuje veća finan-cijska sredstva. Manjkavost je ove metode nedovoljna preciznost u procjeni koja ponajprije ovisi o točnosti procjene biogenetskog kapaciteta i najvažnije - o stanju matičnog jata.

149


16.2. Procjena godišnje prirodne produkcije riba u stajaćicama Osnovnaformulazaprocjenugodišnjeprirodneprodukcijeribaustajaći-cama:

K = B x Na/10 x kK = godišnjaprodukcijariba(ilidopušteniulov)ribolovnihvodakg/ar

Na = površinastajaćice(ar)(1ar=100m2)B = biogenetskikapacitet(1-10)k = koeficijentproduktivnosti(k1 + k2 + k3)

Primjer: Procijenitigodišnjuprodukcijuriba(količinuribakojasemožeizlovititije-komgodinebezštetepomatičnojato)ujezerupovršine16,3ara(1630m2)?

Upostupkuistraživanjajezerautvrđenesusljedećevrijednostiparametara:Biogenetskikapacitet(B)=6Koeficijentproduktivnosti(k)=1,0+1,5+2,0=4,5Godišnjaprodukcijariba(Kkg/km)=BxNa/10xk =6x16,3/10x4,5=44kg/16,3ara(1630m2)Procijenjena je godišnja prirodna produkcija riba koja se u normalnim uvjetima možeizlovitiizjezera,poduvjetomdajematičnojatoribaveličineisposobno-stimaksimalnogiskorištenjaraspoloživeprehrambenebaze.

16.3. Procjena dopuštenoga godišnjeg ulova riba na bazi prirodnog prirasta Procjena dopuštenoga godišnjeg ulova riba na ribolovnim vodama u praksi se određuje na temelju procijenjenoga godišnjeg prirasta ukupnemase riba u ribolovnoj vodi. Ribarskaistraživanjakojaseprovodenaribolovnimvodamatrebajudatiprocjenukvalitativneikvantitativnestruktureriba.Poznatojedavišerazliči-tihvrstaribauribolovnojvodiiskorišćujevišeprehrambenihniša,štorezulti-ravećomgodišnjomprirodnomprodukcijomriba. Stručneosobe, na temeljuobavljenih ispitivanja kvalitativne i kvantita-tivnestruktureriba,zasvakuribolovnuvodutrebajuizraditiplan(usvezisprirodnimuvjetima),optimalnekvalitativneikvantitativnestruktureriba.

150


Samo u ribolovnim vodama s optimalnom kvalitativno-kvantitativnomstrukturomribaostvaritćeseprocijenjenigodišnjiprirodniprirast.Utimvo-damagodišnjidopušteniulovpredstavljaprosječno60-70%prirasta.Preo-stali dio prirasta anulira gubitke izazvane prirodnim mortalitetom riba. Znajućiukupnugodišnjudopuštenulovnukoličinuriba,unutartekoličinetrebaodrediti lovnekoličinepovrstama.Takonpr. za ribolovnozanimljivevrstekojesubrojčanoumanjini(smuđisl.)smanjujemodopuštenipostotakulova.Zavrstekojesuneopravdanobrojčanodominantneodređujemovišipostotakdopuštenogagodišnjegulova.Kodvrstakojesunepoželjneilištet-nezaodređenuribolovnuvodu(babuškaisl.)dopuštasegodišnjiizlovbezograničenja,štouključujematičnojatoiukupnigodišnjiprirast.

151

Uginuleribeoznačavajuproblemkojemutektrebaodreditiuzrok.Kadaugibanjeribauribolovnojvodijedanputzapočne,vrlogajeteškozaustaviti.Radizaštiteribatrebautvrditiirazumjetiuzrokmogućeguginuća,kakobisemoglapredvidjetiuginućaipoduzetimjereradinjihovasprječavanja.

17.1. Ljetno uginuće riba

simptomi problem preporučeno rješenje

Izrazito razvijen fitoplankton,i/ilivodenavegetacija,i/ilive-liko opterećenje organskomtvari, i/ili puno ribe, visoketemperature, plitke vode - uodređenimdnevnimuvjetimasmanjuju koncentraciju kisika izazivajućizijevribanapovrši-nivode(udišuzrak)ilimasov-nouginuće.Uginuleribeimajuotvorena usta i raširene škrge.

Visoke temperature, više od24 °C, podižu temperaturuvode smanjujući sposobnosttopivosti kisika. Razgradnja organske tvari dodatno sma-njuje vrijednosti kisika. Vo-denavegetacijauz ribunoćutrošikisik,aoblačnojutrobezdovoljno svjetla produljuje neželjeno trošenje kisika odvodene vegetacije.

Ako je moguće, produbiti ri-bolovnuvoduradisprječava-nja podizanja temperature vode i zaštite od pretjeranog razvoja vodene vegetacije. Uklanjanje vodenevegetacijemehanički(kosidbom)biološ-ki(amur).Prekidanjemunosabiogenihhranjiva(naročitoP)spriječiti cvjetanje algi. Raz-gradnju organske tvari u vodi prekinuti vapnjenjem.

17.2. Zimsko uginuće riba


Razvijena vodena vegetacija, veća količinaorganskogmu-lja (uginulo bilje, plankton idrugivodeniorganizmi)možeizazvatiuginućeriba,kojeseuočava tekpo topljenju lede-nogpokrivača.

Lednapovršinivodesprječavakontakt atmosferskog zraka svodom,smanjujućikoncen-traciju kisika u vodi. Snijeg naleduonemogućavaprodorsvjetla i time aktivira proces disimilacije, potrošnje kisika odbiljauvegetaciji.Uzto,ok-sidacijom organske tvari sma-njuje se kisik do granica unu-tarkojihnemogupreživjetiniribe u hibernaciji, kada imaju smanjenu potrebu za kisikom.

Tijekom vegetacijske godine cijeli sustav ribolovne vode držatiuuvjetimakojinećere-zultirati ekstremnim razvojem bilja, planktona i koji u jesen-skom razdoblju neće stvoritipuno organske tvari. Zimi na ledu napraviti oduške i redo-vito uklanjati snijeg s njegove površine, radi omogućavanjaprocesa fotosinteze. Ako po-stoji mogućnost, uspostavljase lagani protok vode.

17.UGINUĆA RIBA PROUZROČENA ABIOTIČKIM ČIMBENICIMA

152

UGINUĆARIBAPROUZROČENAABIOTIČKIMČIMBENICIMA

17.3. Uginuće izazvano prekomjernim razvojem i propadanjem fitoplanktona


Vrlo razvijen fitoplankton napovršini i stupcu vode. Inten-zivno zelena boja vode. Niska razina kisika u vodi tijekom noćiiranihjutarnjihsatiuzro-kuje uginuće ili zijev riba napovršinivode(udišuzrak).Ze-lena boja vode prije ili tijekom pomora ribe.

Vodebogatebiogenimhranji-vima (naročito P) proizvodeveliku masu fitoplanktona(cvjetanje algi), koji se koduginućainjihovapadanadnou kratkom razdoblju razgra-đuju trošeći kisik (oksidacijaorganske tvari) potreban zaživotriba.

Prekinuti unos biogenih ele-menata (gnojidbu). Tretirativodu (organskog taloga ugi-nulih algi) gašenim vapnom,radi sprječavanja oksidacij-skih procesa, odnosno po-trošnjekisika.Akojemoguće,upustitisvježuineopterećenuvodu.

17.4. Uginuće izazvano prekomjernim razvojem i propadanjem vodene vegetacije


Vodesrazvijenomvodenomvegetacijom. Velika prozir-nost. Niska razina kisika u vodi tijekomnoći i ranih ju-tarnjihsatiuzrokujeuginućeili„pušenje“ribanapovršinivode (udišu zrak). Uginuleribe s otvorenim ustima i škrgama.

Vodenavegetacijanoćutro-ši kisik, proces disimilacije se produljuje i u dnevnim uvjetima smanjene svjetlo-sti. Uklanjanje vegetacije(kosidbom,herbicidimaidr.)i njezinom razgradnjom tro-ši se kisik i unutar nekoliko danauzrokujeuginućeriba.

Smanjiti vodenu vegetaciju povećanjemrazinevode,na-sađivanjem vode amurom,kosidbom, herbicidima (tre-tiranje prema uputi, ne više od 25 % površine po dozi).Pokošenu vegetaciju izvućiiz vode, a količine koje supale na dno tretirati vapnom.

17.5. Uginuće izazvano inverzijom vodenih slojeva


Nalazmrtvihriba(većeugibajuprve)nakonže-stokih vremenskih ne-pogoda, koje izazivaju jake i hladne oborine s jakim vjetrovima i gr-mljavinom.Uginule ribe s otvore-nim ustima i škrgama.

Velikiiznenadnidotocihladneoborin-ske vode i jaki vjetrovi miješaju vodu dna(siromašnukisikomiobogaćenuamonijakom)spovršinskomvodom.Rezultatjekritičnoniskarazinakisikau cijelom sloju vode. Ovo je naroči-to izraženo u plitkim zakorovljenimstajaćicama ili se događa u dubljimstajaćicamasizraženomtermalnomslojevitošću. Kod obaju tipova ribo-lovnih voda, u kombinaciji s velikim drenažnim slijevom i visokim vrijed-nostima dotoka izaziva ugibanje riba, bezobziranavrstuiveličinu.

Instalirati aeracijski su-stav, radi aeracije sloja vode dna, ali i smanjiti količinuvodenevegeta-cije.

153


17.6. Uginuće izazvano nedostatkom dnevnog svjetla


U ranim jutarnjim satima od4do7izaoblačnogjutraribeusporeno plivaju, gube ravno-težu,skupljajusenapovršini(zijev),ubrzanodišuimasov-no ugibaju.

Uginuleribesotvorenimusti-ma i škrgama.

Gusti nasad riba, razvijenavodena vegetacija i visok sadržaj organske tvari tije-komnoći(kadasezbogne-dostatka svjetlosti ne odvija fotosinteza uz produkciju ki-sika)trošikisik,kojijenajni-žiuranimjutarnjimsatima.Zajakooblačnogjutra,viso-ke temperatura zraka i vode (>25°C),bezvjetraivalova,smanjenog intenziteta svje-tla izazivaju pomor riba.

Urgentnopovećanjekoličinekisika u ranim jutarnjim sati-makadaseočekujeoblačnojutrosdotokomsvježevode,instaliranim aeratorima, vo-denim pumpama, radom izvanbrodskog motora na mjestu.Preventivno smanjivati razvoj višega vodenog bilja i algi, pratiti i smanjivati organsku tvar te ribolovnu vodu ne op-terećivatiribom.

17.7. Uginuće izazvano prekomjernim opterećenjem organskom tvari


Veliko opterećenje vodeorganskom tvari uzrokuje smanjenje kisika koje rezul-tira zijevom riba na površini vode(udišuzrak)ilimasov-nimuginućem.

Uginule ribe s otvorenimustima i škrgama.

Biljni i životinjski svijet vo-denog biotopa kao i s okol-nog područja (otpalo lišće,slijevanjeotpadnihvodaisl.)svojim propadanjem i raz-gradnjom troše kisik (pro-cesoksidacije).

Sprječavatiekstremnirazvojvodenih biljnih organizama. Onemogućiti slijevanje ot-padnih voda, smanjiti unos kopnene vegetacije i svega organskogštopovećavasa-držajorganske tvari u vodi.Za smanjenje prisutne or-ganske tvari u vodi tretirati gašenimvapnom.Unositiki-sik u vodu aeratorima, pum-pama i protokom.

17.8. Uginuće izazvano toksičnim supstancijama


Uginuće riba zbog izravneizloženosti toksinima. Ovi-snoovrijednostirazrjeđenjadotoka toksina, pomor riba može biti potpun ili djelo-mičan. Osim riba, ugibaju iostale vodene životinje. Uvodi ima kisika.

Često se javlja nakon jakihkiša kada se s okolnog po-ljoprivrednog zemljišta u ri-bolovnu vodu isperu pestici-di, herbicidi, gnojiva i druge toksičnekemikalije.

Pomogućnosti,okoribolov-nih voda izgraditi zaštitne obodne kanale za odvodnju nepoželjnihdotokaspoten-cijalno toksičnih izvora. Naadministrativnoj razini bori-ti se za zabranu korištenja otrovnih tvari unutar slijeva.

154


17.9. Uginuće izazvano eksplozivnim sredstvima


Kod uginulih riba plivajućimjehur je puknuo i takve ribe ne plutaju na površini, većtonunadno.

Uvodubačenoeksplozivnosredstvo.

Pronaćiizvršitelja.

17.10. Uginuće izazvano truljenjem otpalog lišća i drvnog materijala


Ugibanje riba u vodi nepri-rodno crne boje.

Visoki sadržaj lignina ili ta-nina u vodi kao rezultat tru-ljenja kore drveta i otpalog lišća.

Akopostojimogućnost,od-stranitidrvećeuzsamuribo-lovnu vodu ili vodu tretirati vapnomudozi150kgha/m.

17.11. Uginuće izazvano radom hidroelektrana


Nalazmasovnoguginućariba manjih tjelesnih veli-čina, nizvodno od branehidroelektrane.

Nalaz ribasmjehurićimanaočima,perajama,unu-tarnjim organima.

Manje ribe često bivaju povuče-ne u turbine hidroelektrane, što rezultira uginućem i nizvodnimnalazom. Osim toga, turbine za-hvaćaju hladnu vodu siromašnukisikom s dna uzvodne akumu-lacije, koja kod riba u odvodnom kanalu hidroelektrane izaziva ter-malnišok,kojimožeuzrokovatiiuginuće. Moguća pojava bolestimjehurićavosti,izazvanaprezasi-ćenošćuvodeplinovima.

Instalirati uzvodne elek-trobaražekojesprječava-jupribližavanjeribaulazuu turbine.

17.12. Uginuće izazvano radom industrijskih objekata


Nalaz masovnog uginućariba manjih tjelesnih veliči-na, nizvodno od industrij-skihobjekata,mogućinala-zimrtvihribasmjehurićimanaočima,perajama,unutar-njim organima.

Pojedine industrije u ribolov-nu vodu otpuštaju zagrijanu vodu koja, osim što izaziva termalni šok kod riba, izazi-va i supersaturaciju plinova u vodi, što dovodi do stva-ranjamjehurićaukoži,krviiunutarnjim organima.

Ako se ne može spriječitiulaz zagrijane vode, treba naćirješenjezanjezinohla-đenjeprijeulaskailiograditiprostor koji je pod izravnim djelovanjem tople vode.

155


17.13. Uginuće izazvano prirodnim uzrocima


Nekolikouginulihribanađe-nopriobalnouranoproljeće.

Nakon duge zime, ribi je pri-rodna otpornost na bolesti najnižauranoproljeće.Istotakoisamprocesmriješće-nja može izazvati stres iuzrokovati uginuće manjegbrojariba.Uztoiveće,sta-rije ribe mogu uginuti iz bio-loških razloga.

Ostavimoprirodidaregulirauginuća izazvanaprirodnimi biološkim uzrocima.

17.14. Uginuće izazvano mrijestnim stresom i bolestima


Uginućeizazvanonapadomnametnika, infekcijama, spolno zrelih jedinki jedne vrste u proljetnom raz-doblju. Nalaz uginulih riba samo jedne vrste s ozljeda-ma i ranama na tijelu, pera-jama,očimailiškrgama.

Stres izazvan mrijestom riba izaziva slabljenje orga-nizmakojipostajejačepod-ložannapadimanametnikaiinfekcijama.Najčešćesetodogađauproljeće, kadasemrijesti većina riba. Virusi,bakterije, paraziti, uzročnicibolesti koji uzrokuju ozljede i rane na ribama u pravilu se zapažajunajednojvrsti.

Nepostojidjelotvorannačinsuzbijanjauzročnikabolestina ribama u ribolovnim vo-dama.Preventivnoodržava-ti sanitarnu čistoću voda,ažurnoodstranjivatiuginuleribe, provoditi dezinfekciju riba kojima se nasađuju ri-bolovne vode. Kontaktirati veterinara specijaliziranog za bolesti riba.

Napomena:Biljkestvarajukisik,azatouprocesufotosintezetrebajudo-voljnodnevnogsvjetla.Procesomfotosintezebiljkestvaraju80%otopljenogkisikauvodi.Preostalih20%otopljenogkisikauvodipotječeodatmosfer-skogzraka(volumniudiokisikauzrakuje21%).

17.15. Znakovi na ribama i vodenom biotopu kod različitih uzroka uginuća MeyeriHerman(1990.)navelisuznakovenaribamapovezanesnjiho-vimuginućemizazvanimtrimaosnovnimuzrocima,ito:nedostatkomkisika,cvjetanjemalgiitoksičnimdjelovanjempesticida,kaoipromjenenanekimznačajkamavodenogbiotopakodnavedenihuzrokauginuća.

156


Znakovi na ribama povezani

s uginućem

Uzrok uginućasmanjenje

koncentracije otopljenog kisika

toksično cvjetanje algi pesticidi

ponašanje ribagutanjezraka(zijev)izadržavanjenapovršini vode

grčevito,besciljnoplivanje, usporenost

grčevito,besciljnoplivanje, usporenost

izbor vrsta koje ugibaju

većina,paisveugibaju, neke vrste toleriraju smanjenje

sve vrsteneke vrste su tole-rantnije, neke vrste ugibaju prije drugih

tjelesnaveličinariba

većeribeugibajuprve

manje ribe ugibaju prve

manje ribe ugibaju prve

vrijeme dana kada ugibaju ribe noćuiliranoujutro zasunčanogdana bilo koje vrijeme

danailinoćiznačajke vodenog

biotopa

koncentracija oto-pljenog kisika manjeod2mg/l

prezasićenostotopljenim kisikom, osobito na površini vode

normalne vrijednosti

pH-vode 6,0-8,3 9,0 i više 7,5-9,0

boja vode crna,sivailismeđatamnozelena, sme-đailizlatna,čestosjakim smradom

normalna boja i miris

brojnost algi i planktona

alge koje ugibaju, slabo razvijen zooplankton

neke su vrste alga brojnije, slabo razvi-jen zooplankton

Ako je insekticid, ribolovna voda je bez zooplanktona, ali s algama. Ako je herbicid, ribolovna voda je bez algi, ali sa zooplanktonom.

Izvor:MeyeriHerman(1990.)Tab.17.1.Znakovinaribamaivodenombiotopukodrazličitihuzrokauginuća

17.16. Nestašica kisika u ribolovnoj vodi Manjak kisika u ribolovnoj vodi u pravilu se pojavljuje ako je u vodi potroš-njakisikavećaodnjegoveprodukcije.Kadjedanputzapočneugibanjeribazbog

157


nestašice kisika, vrlo se teško zaustavlja pomor riba. Praksa je dokazala da je preventivnoboljedetektiratimogućeuzrokekojidovodedonestašicekisika,negoli rješavati probleme koje izaziva nestašica kisika u ribolovnoj vodi.

17.16.1. Uzroci smanjenja kisika u vodi Razgradnjomorgansketvaribiljnogiliživotinjskogpodrijetlauprocesuoksidacije troši se kisik. • Nestašicakisikauvodipojavljujeseunoćnomrazdoblju,kadaživotinj-

ski ibiljniorganizmitroševišekisikaodkoličinekisikaproizvedenogtijekom dana.

• Topla voda nema kapacitet otapanja kisika kao hladna voda. Kod voda svišomtemperaturomkojimasegospodarinaneodgovarajućinačin(velikamasariba,predoziranahranidba,predoziranagnojidba,nekon-troliraniunosiuvoduiliherbicidi).

• Nekolikooblačnihdana tijekomtoplijegvremenasmanjuje intenzitetfotosinteze što rezultira smanjenjem kisika.

• Vodesobilnimcvjetanjemalgionemogućujuprodorsvjetlosti,smanju-ju intenzitet fotosinteze što rezultira smanjenjem kisika.

• U zimskom razdoblju snježni pokrivačna leduonemogućavaprodorsvjetlostinužnezaprocesfotosintezevodenogbilja.

• Kemijskotretiranjezasuzbijanjevodenogbiljamožeizazvatismanje-nje kisika.

Sl.17.1.Produkcijakisikatijekom24sata

158


17.16.2. Preventivne provjere količine kisika (kaoupozorenjanamogućunestašicukisika) • nakon jakih kiša • tijekom razdoblja jakih vjetrova • tijekomvišednevnogamirnogaioblačnograzdoblja • tijekomjeseni,kodnaglihzahlađenja • nakonkemijskogtretmanavodenogbilja-korova.

Sl.17.2.Smanjenjekisikanakonvišednevnogaoblačnogvremena

Znakovinestašicekisikauribolovnojvodiiskazujusenoćuiuranimju-tarnjimsatima-ribanapovršiniuzimazrak(„puši“).Skupljasenamjestimagdjeulazisvježavoda.Ribaprestajeuzimatihranu. Mjerenjekoličineotopljenogkisikaprovodiseoksimetrom,uranimjutar-njim satima. Većinatoplovodnihvrstariba: • zaodržavanježivotatrebanajmanje1mg/l(1ppm)kisika • zanormalnofunkcioniranjetreba3mg/lkisika • zaoptimalnofunkcioniranjetrebavišeod5mg/lkisika.

Mjerenjemprozirnosti ribolovnih vodapomoćuSecchijevadiskamožesepredvidjetikoncentracijaotopljenogkisikaipravodobnospriječitinjezinosmanjenje.

159


Očitanje prozirnosti ribolovne vode (cm) pomoću Secchijeva diska

Predviđanje rizika smanjenja koncentracije kisika u vodi

manje od 25velik rizik od smanjenja koncentracije kisika, naročitokodjakenaoblake(2-3danazaredom)iizrazitomaglovitihjutara

25-60 rizik smanjenja koncentracije kisika još po-stoji,alisesmanjujepovećanjemprozirnosti

višeod60rizik smanjenja koncentracije kisika je mi-nimalan,osimuslučajevimadugotrajnogaoblačnogvremena(višeodtjedandana)

Tab.17.2.Predviđanjerizikasmanjenjakoncentracijekisikauvodi pomoćuSecchijevadiska

17.16.3. Načini povećanja kisika Uvodamasasmanjenomkoncentracijomotopljenogkisika,povećavanjekoncentracijekisikauvodiprovodisefizičkiikemijski.

17.16.3. 1. Fizički tretmani • Vijčani aerator (mlinsko kolo) sastoji se od dvaju bubnjeva s lopaticama

kojisuprekoosovinepovezanismotorom.Uradustimaeratoromtrebapazitidalopaticenepodižumuljsdna,jertosmanjujekoličinukisika.

• Vodena pumpa uzima vodu i raspršuje ju po površini ribolovne vode. Boljaučinkovitostpostižeseispuštanjemvodenogmlazaprekoperfo-rirane podloge, radi stvaranja boljeg kontakta vode i zraka.

• Izvanbrodski motorimogupomoćiakoradeufiksnojpoziciji,aneuvožnji.

• Upuštanje svježe vode vrlo je učinkovit način povećanja kisika, poduvjetomdazatopostojiizvorsdovoljnimkoličinamakvalitetnevode.

17.16.3.2. Kemijski tretmani • Tretirati s 20 - 30 kg kalijeva permanganata,KMnO4poha/m(10.000

m3).Kalijevpermanganat jako jeoksidacijskosredstvokoje sedobrootapauvodi,oksidiraorganskumaterijuuvodi,smanjujućipotrebuzakisikom.Potretiranjuvodaćeseobojitiljubičasto.Akovodaizgubiljubi-častubojuurokujednogsata,tretmanseponavljajednompolovinomprvedoze.Upravilu,njegovaprimjenapreporučujeseuranimjutarnjimsatima.Kalijevpermanganatuvećimdozamamožebititoksičanzaribe.

160


• Tretirati sa 60 - 120 kg trostrukog superfosfata (triplexa), Ca(H2PO4)2, po ha površine.Povećavaproizvodnjukisikaodbiljaka.Za tretiranjetrostrukim superfosfatom optimalno vrijeme je podne.

• Tretirati sa 60 - 150 kg kalcijeva hidroksida (gašeno vapno), Ca(OH)2, po ha površine.Tosmanjujekoličinuugljičnogdioksidauvodi,kisikpostajevišedostupanzaribe.Optimalnojevrijemetretiranjegašenimvapnomusumrak.Gašenovapnouvećimkoličinamamožebititoksič-no za ribe i stoga treba izbjegavati predoziranje.

Ribolovnevodesiromašnekisikomkod riba izazivajuvećupodložnostbolestima, štetnom djelovanju parazita, slabljenju obrambenog sustava, iza-zivajustresnostanjekojeukonačnicirezultirauginućem. Zasvakuribolovnuvodutrebautvrditimogućeuzrokesmanjenjakisika,sukladnoutvrđenimuzrocimaodreditipreventivnemjere inapravitiplanzanjihovuprovedbutijekomgodine.Istovremenotrebaodreditinačinpovećanjakisikauslučajevimakadajekoncentracijakisikanarazinikojaštetiribama.Zatusvrhuubliziniribolovnevodeupripravimoramoimatimehaničkasred-stva(ispravna)ilikemikalije(udovoljnojkoličiniizaštićeneodatmosferilija).

161

Upraksigospodarenjaribolovnimvodamačestaprimjenaodređenihke-mijskihsredstavazakontrolukvalitetevode,kontroluisuzbijanjenepoželjnefloreifaune,tretiranjailiječenjariba,izazivanedoumiceuprimjeninaispra-vanisigurannačin. Primjena kemikalija u ribolovnim vodama mora biti temeljena na struci i svakilaičkipristupnjihovukorištenjumožeuzrokovatinesaglediveštetepovodenibiotop,aukonačniciiugrozitizdravljeiživotljudi.Stogaprikorištenjukemikalijatrebapozornopročitatipriloženeupute,kaoizaštitnemjereupri-mjeniteonačinuodlaganjaizbrinjavanjaodbačeneambalaže.

18.1. Kalkulacije za kemijsko tretiranje ribolovnih voda Kemijskeformulacijevarirajuukoličiniprisutnihaktivnihsastojaka.Ak-tivnisastojcisukemikalijekojeubijajuštetnikailiispravljajuneželjenukvali-tetu vode. Inertni sastojci dodaju se radi poboljšanja udobnosti, sigurnosti i sigurnog rukovanja kemikalijama. Zaodređenuprimjenukemikalijabitna je količinaaktivnihsastojakaukemijskojformulaciji.Količinaaktivnihsastojakasadržanihukemijskojfor-mulacijiiaplikacijskadozaispisujusenaoznakevećineproizvoda.Tojeje-danod razlogazašto jevažnočitati informacijeotisnutenaambalaži iliuuputama za korištenje. Za djelotvornu primjenu kemikalija u ribolovnim vodama treba osigurati učinkovitukoncentracijuaktivnihsastojakakojićeeliminiratiproblemzbogkojegsepristupilotretiranju.Željenakoncentracijaaktivnetvariukemijskompreparatu prikazuje se u ppm.

1 ppm = 0,001 grama po litri, 1 miligram po litri

Primjeri izračuna: zatretiranjeribolovnevodekemikalijamaprimjenjujeseizraz:

količina kemikalije = V x Kf x Ekk x Al

18.PRAVILA ZA TRETIRANJE RIBOLOVNIH VODA KEMIKALIJAMA

162

PRAVILAZATRETIRANJERIBOLOVNIHVODAKEMIKALIJAMA

pričemuje: • V=volumenribolovnevodeum3(l) • Kf=faktorkonverzije,oblikkojijejednaktežinikemikalijekojasekori-

stiaizraženjeuppmuprocijenjenomvolumenuvode • Ekk=efektivnakemijskakoncentracijaaktivnihsastojakaizraženauppm • Al=ukupaniznosaktivnihiinertnihsastojaka,podijeljenskoličinom

aktivnih sastojaka.

Primjer 1. Koliko je potrebno dodati kemikalije A, s 2 ppm aktivnog sastojka, kemi-kalijaAje100%aktivna,zatretiranjeribolovnevodepovršine1ha(10.000m2)iprosječnedubineod2m?

V =10.000m2x2m =20.000m3=20.000.000l

Kf =0,001g/l 20.000.000lx0,001g/l=20.000g

Ekk =2ppm 20.000gx2ppm=40.000g

Al =100% 40.000x100/100=40.000g

Za tretiranje ribolovne vode od 20.000 m3potrebnoje40.000g(40kg)kemikalijeA.

Primjer 2. Koliko je potrebno dodati kemikalije B, s 0,25 ppm aktivnog sastojka, ke-mikalijaBje80%aktivna,zatretiranjeribolovnevodepovršine1ha(10.000m2)iprosječnedubineod2m?

V =10.000m2x2m =20.000m3=20.000.000l

Kf =0,001g/l 20.000.000lx0,001g/l=20.000g

Ekk =0,25ppm 20.000gx0,25ppm=5000g

Al =100/80 5000x100/80=6250g

Za tretiranje ribolovne vode od 20.000 m3,potrebnoje6250g(6,25kg)kemikalijeB.

18.2. Načini tretiranja ribolovnih voda 1. Površinsko tretiranje:Određujesenaribolovnimvodamaudozama

koje se odnose na površinu, a ne na volumen vode. Takvo tretiranje primjenjuje se kod tretiranja anorganskim gnojivima, vapnom, kontakt pesticidima i kod sredstava za popravljanje kvalitete vode. Tretiranje se provodi disperzijom sredstva na površinu vode.

163

PRAVILAZATRETIRANJERIBOLOVNIHVODAKEMIKALIJAMA

2. Tretiranje cijeloga vodenog stupca:Najčešćinačinkemijskogtretira-nja,pričemusetretiracijelivolumenvode(vodenistupac).Upraksiseodcijelogvolumenatretirasamojednačetvrtina ili jednatrećinaukupnoga vodenog stupca, temeljenog na površini.

3. Tretiranje dna: Specijalizirana primijenjena tehnika, namijenjena po-najprije za kontrolu podvodne vodene vegetacije. Sredstvo za tretira-nje unosi se iznad dna ribolovne vode putem cijevi.

Svako tretiranje vode kemikalijama ili bilo kojim drugim preparatom obvezno prepustiti stručnjaku kvalificiranom za to područje.VAŽNO

18.3. Načini tretiranja riba • Kupke Način tretiranja ribakupkamauključuje izlaganje ribaotopinamake-

mikalijatijekomrazličitograzdoblja,pasekupkedijelenatrenutačne,kratkotrajneidugotrajne.Osimnavedenih,utretiranjuribaprimjenjujuseiprotočnekupke.Ovommetodomkemikalijazatretiranjeribaaplici-rasenagornjemkrajuprotočnihbazena,inkubatoraisl.,aplavljenjemkroz vodeni sustav provodi se tretiranje riba.

• Aplikacija ljekovitih pripravaka Ovommetodomtretiranjaljekovitipripravakunosiseuprobavnitrakt

ribeputemhrane(peros-p/o).Najčešćajemetodaakoristisekodbakterijskihinametničkihbolestinaunutarnjimorganima.

Zaučinkovitu kontrolupojedinihbolesti nekimedikamenti aplicirajuseribiputeminjekcija(i/p,i/mirjeđes/c).Upravilusetoprovodikodribavisokebiološkeiligospodarskevrijednosti(npr.endemiilimatič-neribe).

Svako tretiranje riba na opisani način obvezno prepustiti ovlaštenom veterinarskom stručnjaku.VAŽNO

165

VladaRHdonijelajeZakonozaštitiokolišasnizompropisakojipoten-cijalneonečišćivačeokoliša(industriju,poljoprivredneobjekte,urbanesredi-neidr.)obvezujenaizraduprogramaitehnološkeprocedurezaštite,kojimasesprječavailismanjujeonečišćenjeokoliša.Međutim,iuzprogramzaštiteokolišapovremenosumogućeakcidentalnesituacijekojećerezultiratište-tom na prirodnim resursima. Stoga svaki pomor riba treba biti podsjetnik na nedostatke u zaštitnom programu.

19.1. Definicija pomora Pod pomorom ribe podrazumijeva se znatnije iznenadno i u kratkom roku uginućevećegbrojaraznihvrstaribai/ilidrugihvodenihživotinjakaoštosurakovi,žabeisl.,običnonaograničenompodručjuribolovnevode.

19.2. Lažni pomor Vrločestosribolovnihvodadolazeobavijestiozapaženimuginulimri-bama.Dolaskomnamjestodogađajapotvrđujesenalazuginulihriba,alijenjihovbrojmaliinjihovaukupnatežinanijevećaod20kg.Zatakveslučajevepostojiopravdanasumnjada je riječoodbačenomulovu.Tosepotvrđujekroznalazneatraktivnihvrstaribazaribiče,aliipregledomizgledaribeuciljunalazaozljedaodmrežailiudičarskihalata.

19.3. Prirodni pomor Pomorjednevrstebezznakovabolesti.Ovdjenavodimostvarnislučaj.NajednojstajaćojribolovnojvodiuZagrebutijekomdvatjednauprosincu2009.godineuginuloje17sivihtolstolobikaprosječnetežine40kg.Inspek-torskimuvidomutvrđenojesljedeće:Ribolovnaudrugaje1987.godinepori-bilajezeros24sivatolstolobikaprosječnetežine3kg,starostitrigodine.Usljedećemperiodusivitolstolobicisubrojčanoevidentiraniuplanktoniranju.Krivolovom(haklanjem)njihovbrojjesmanjenna17komada.Premalitera-turnimpodacimaživotnivijektolstolobikautekućicamajedo20godinaaustajaćicamaoko25godina.Sukladnotomeunavedenomslučajunabavljenitolstolobicivrlovjerojatnopotječuodistematiceteimajuistigenetskikod.

19.VODIČ ZA POSTUPANJE KOD POMORA RIBA

166

VODIČZAPOSTUPANJEKODPOMORARIBA

Živjelisuuistimekološkimuvjetimasredineidosegnulisvojumaksimalnudužinuživotaod25godina,štobiznačilodaimje“dogorjelasvijeća“.

19.4. Uzimanje, pakiranje i slanje uzoraka Usvijetujeuvedenapraksadaodređenoadministrativnopodručjeimabaremjednuslužbenoimenovanustručnuosobu-istraživača,odgovornuzapostupanjeuslučajupomora riba (dostupnu24sata).Taslužbenaosobaopremljena je za brzi dolazak, brzo sakupljanje uzoraka vode, riba te drugih biološkihuzoraka,mjerenjafizičkihparametara,analizuosnovnihkemijskihelemenata koji se moraju i mogu napraviti na samom mjestu incidenta. Saku-pljeneuzorkeistraživačodnosiuovlaštenelaboratorije,kojitakođermorajuimatiosiguranuslužbudežurstva. Istraživačmoraimatiopćeznanjeorelevantnimprocedurama,bitipropi-snoopremljenzauzorkovanjeičuvanjeuzoraka,moraimatistalnonaraspo-laganju vozilo te biti stalno dostupan, s dobrim komunikacijskim vezama. Zauspješnoistraživanjeuzrokauginućaribaovlaštenaosobatrebaimatiosnovnuopremu:

• velikuplastičnutorbu• litreneboceodstaklailiplastikesdobrimzatvaračima(najmanjedeset)• staklenebočicesbrušenimčepomzaWinklertest(250ml)• staklene tegle sa širokim grlom za biološke uzorke• kutijuspregradamazadržanjeuzoraka• uređajzamjerenjekisika(oksimetar)• markerotporannavodu,bilježnicu,olovku,naljepnice• mapuribolovnogpodručjasucrtanimmjestimapotencijalnihonečišćivača• metar i štopericu• pH-metar• potrebne pipete• metar, pincetu, kešer za sakupljanje riba• termometar• digitalni fotoaparat• aluminijsku foliju• čizmezavodu• prijenosni hladnjak• gumeničamac(kompaktni2-3m)• reagense: • mangankloridinatrijevhidroksid+kalijjodid,fiksatorekisika(Winkler) • natrijhidroksid(koncentriranzaočuvanjecijanida) • nitratnukiselinu(koncentriranuzaočuvanjemetala).

167


19.4.1. Uzimanje uzoraka vode Najboljejezaotkrivanjeuzrokauginućapoznavanjemjestaulazaoneči-šćenja(poslužitisekatastromonečišćivača).Akopostojisumnjadajeuvo-dotoku pomor riba nastao ispuštanjem otpadne vode ili otrovne tvari, potreb-nojeistražitiokojojsetvariradi.Utomslučajuuzorcivodeseuzimajuna4mjesta:uzvodnoodmjestaulaskazagađenja,izispustapotencijalnoštetnetvari,neposrednonamjestuzagađenjatenizvodnogdjesejošnalazeuginuleribe.Uputnojeuzetitrostrukeuzorkevode.Jedniuzorcišaljuseuovlaštenilaboratorijzaispitivanjevoda,drugisespremajuzapotrebumogućesuperanalize i to kod ribarskog inspektora i ovlaštenika ribolovne vode. Uzorcivodeuzimajuseuzmjerenjekoličinekisika, temperaturevode ipH.Mjerenjeotopljenogkisika i temperaturevodetrebaprovestibrzobaž-darenimoksimetrom ili kemijskimmjerenjemkisika (Winklermetoda). Sviuzorcimorajubitinaodgovarajućinačinobilježeni.

19.4.2. Uzimanje bioloških uzoraka Utvrđivanje nalaza beskičmenjaka (invertebrata), pregledom ispod ka-menja i na vodenom bilju. Njihovaukupnaodsutnostiliprisutnostmrtvihiliumirućihjedinkimogupružitivažnunaznakutraganavrstuonečišćenja.Sediment-staništebeskra-lješnjaka provjerava se jedino ako su na drugim podlogama odsutni. Također trebaobratiti pozornostnaprisutnost većeobraslosti vodenepovršine vodenim biljkama, veće razvijenosti algalnih površinskih pokrovakaoi/iliutvrđenogpokrovakanalizacijskihgljiva.

19.4.3. Uzimanje uzoraka ribe Osnovnojepravilokoduzorkovanjaribadaseuzimajuodmahpriprvojpojaviugibanja.Uslučajevimadugotrajnogugibanjauzorkovanjetrebapo-navljati u razmacima od dan, dva ili više. Uzorkovanjeribamorabitireprezentativnoukvalitativnomikvantitativ-nomsadržaju.Napretragusešaljuživeribe,najmanje5do10komadaodsvakevrste.Osimživih,iznimnosemoguuzetiiposvesvježelešine(ružiča-steškrge,prozirnarožnica,normalnailitamnijapigmentacijakože),najmanjeod10do20ribaodsvakeuginulevrste.Starijelešine,kojesuufaziraspa-danja i plutaju po površini, beskorisne su za dijagnozu i ne uzimaju se kao uzorak.Zaslanjetrebaizabratiribesjasnoizraženimznakovimabolestiilisatipičnimtjelesnimpromjenama.Sviuzorcimorajubitinaodgovarajućinačinobilježeni.

168


Ribesvakoguzorkatrebapojedinačnozamotatiualuminijskufolijuitakozamotanestavitiutermoizolirajućukutiju,pričemuseobložeplastičnimvre-ćamasledom.Sviuzorcimorajubitioznačeni.Kutijanesmijebitiprenatrpa-nauzorcima,zgnječeneribenisupogodnezaanalizu.Dopuštenojevrijemedostavenajviše24satanatemperaturinevišojod+4inenižojod0°C. Nasamommjestuuzorkovanjapotrebnojebrzinskipregledatiribe(kojeseneuzorkuju),uočitivanjskepromjene(promjenaboje,nadutostabdome-na,potamnjeleškrgebezsjaja,širomotvorenaustaisl.).

19.4. 4. Pakiranje i slanje uzoraka ribe Ribe i njihova tkiva lakosu i brzo razgradiva.Stogaseudijagnostičkilaboratorijupravilušaljuživeribe.Akouzorcinemogustićiulaboratorijživi,šaljusenaledu.Vrijemeizmeđuuginućaribaistavljanjanaledmorabitištokraće,ineduljeod24sata.Usporednosuzorkomšaljusepisanipodaciouzorku.Prijeslanjauzorakaribe,dijagnostičkilaboratorijtrebaobavijestitiouzorcimaivremenudolaskauzoraka.Zadonošenjetočnedijagnostikebole-stiribatrebaprovestinizkompleksnihanalizakojesuupraviluskupeičestozahtijevajudugotrajnepripreme.Dijagnostikasedodatnokomplicirajer: • kod dijagnostike bolesti u riba simptomi moraju biti vidljivi • postoji velik broj uzroka koji kod riba izazivaju bolesti • mnogirazličitiizvoristresamogupridonijetibolestiiuginućuriba • ribe mogu bolovati od više bolesti istovremeno • brzarazgradnjatkivauginulihribamožezamaskiratisimptome • čimbenicisredine,kaoštosuonečišćenjevode,lošahranidba,grubo

rukovanjeidrugo,mogubitiuzrokbolestiiliuginuća.

Svakiuzorakživeribepakiraseudvostrukuplastičnuvrećusvodomikisikomilizrakom.Općenitosunajprikladnijeambalažnebezbojneplastičnevrećeod50l.Štojeribamanja,temperaturavodejeviša,prevoženjeduljetra-je,potrebnojeosigurativiševodeikisikapo1kgribeuuzorku.Zatoplovodnevrste,tjelesnetežinedo5g,temperaturatransportnevodetrebabitiizmeđu15i20°C,azavećeribemožesesnizitiido5°C.Kodhladnovodnihvrstatemperaturatransportnevodenesmijebitivišaod15°C. Potrebankorisnivolumentransportneplastičnevrećezauzorakod10šaranailidrugihtoplovodnihribaraznihveličinautransportudo24satauzdodavanje kisika.

169


Pojedinačna težina u g Temp. transportne vode °C

Potreban korisni volumen vreće u litrama

0,5-10 15-20 5

10-505-10 5

20 10

50-1005 10

15-20 20

100-250do15 2015-25 40

250-5005 30

do15 40

više od 500 uviševrećaod40lpo 5kguvreći

Tab.19.1.Određivanjeveličinetransportnevrećezatoplovodneribe kodrazličitihveličinaribaitemperaturavode

Potrebankorisnivolumentransportneplastičnevrećezauzorakod10pastrvailidrugihhladnovodnihribaraznihveličinautransportudo24satauzdodavanje kisika.

Pojedinačna težina u g Temp. transportne vode °C

Potreban korisni volumen vreće u litrama

do1 5-15 11-10 5 21-10 15 411-50 5 1511-50 15 3551-75 5 1551-75 15 4076-150 5 40

višeod150 5 Uviševrećaod40lpo 1,2–2kguvreći

Tab.19.2.Određivanjeveličinetransportnevrećezahladnovodneribe kodrazličitihveličinaribaitemperaturavode

170


Vrećuzaslanjeuzorakaribenesmijesepunitikloriranomvodovodnomvodom.Najbolje jeuliti izvorsku ilibunarskuvodu.Kadgod jemogućenepuniti transportnu vreću vodomukojoj ribeugibaju.Akosemorakoristitikloriranavodovodnavoda,tadaseuvrećusvodomprijestavljanjaribestavinekolikozrnacaNa-tiosulfatazadekloriranjevode.Pristavljanjuribeutran-sportnuvodutrebapazitina izjednačenjetemperaturavodeizkojeseribeuzorkuju s temperaturom vode u kojoj se transportiraju. Za izbjegavanje tem-peraturnogšokadopuštenojeizjednačenje1°Ctijekom1sata.

19.5. Opis karakteristika ribolovne vode

19.5.1. Mapiranje područja pomora Utvrditiuzvodneinizvodnegranicegdjejezapaženamrtvaribaidrugevidljive promjene.

19.5.2. Fotografski zapisi o pojedinostima Tematskidobrosnimljenefotografijenasudumoguimatidokaznuvrijed-nost.Fotografijetrebajubitijasnooznačenenareversu,naslov,prikazdatu-ma, vrijeme, naziv vode, lokacija i ime autora.

19.5.3. Procjena razmjera pomora Snimiti fotografijesasvrhomprikaza razmjerapomora,vrsta i veličinariba.Procijenitiukupnukoličinupomora(vidljivu),procijenitipostotakpojedi-nih vrsta u pomoru, odrediti postotak nedoraslih unutar svake vrste, odrediti prosječnutežinuzasvakuvrstu.

Sl.19.1.PomorribanastarojDraviuKrižnici

171


19.5.4. Evidentiranje podataka (predloženi primjer evidencijskog lista)

Evidencijski list

Nazivribolovnevode(rijeke,jezera,itd.):Mjesto:Županija:Datumuzorkovanja:Vrijemeuzorkovanja:Istražneradnjeiuzorkovanjeprovodi:

A. Značajke tekućice:Tip:,rijeka,rječica,potok,kanal,drugo.Protok:m/sek.Prosječnadubina:m.Prosječnaširina:m.Vodostaj:normalanvisoknizak.Mirisvode:Zamućenost:Boja:Temp.°C.Napomena:

B. Značajke stajaćice:Tip:prirodnojezero,umjetnojezero,šljunčara,pjeskara , glinište , drugo Površina:ha.Prosječnadubina:m.Vodostaj:normalnivisokniski.Mirisvode:ZamućenostBoja:Temp.°CNapomena:

C. Vremenski uvjeti:Vrijemeuposljednjih48sati(temperaturazraka,oborine,intenzitetoblačnosti):

D. Izvori onečišćenja:Industrija,poljoprivreda,otpadnekomunalnevodeidrugiuzroci:

Vrstaotpada:Vrijemeprvogzapažanja:Trajanjeonečišćenja:

172


Tab.19.3.Primjerevidencijskoglistakojipratioznačeneuzorkevode, biološke uzorke i uzorke riba

19.5.5. Uzimanje izjava svjedoka Popisatiimenaiadreseosobakojesuvoljnesvjedočitiabilesunamje-stuonečišćenjaipomorauvrijemedogađanja(pripazitinatočnostpisanjaiistinitostpodataka).Osobekojeneželedatinauvidsvojeidentifikacijskedokumente ne uzimaju se za svjedoke. Iskaze svjedoka koristiti pri popunja-vanjupratećegevidencijskoglistaipisanjuizvješća.

19.6. Simptomi i mogući uzroci uginuća Iznenadnimasovnimortalitettijekomrazdobljaodnekolikosatinemožebitiuzrokovanzaraznombolešćuiliparazitima. Akosesumnjanaonečišćenjemetalima,100 - 200mluzorka vodeuodgovarajućimbočicama trebafiksiratis5kapinitratnekiseline,auzorakobilježitiuskladustime. Nadalje, neke otrovne tvari iskazuju se kroz simptome koji su karakteri-stičnizadjelovanjesamojednesupstancije. Utablicisunavedeninekiodlakoprimjetnihsimptomanaribamauzpri-kaznjihovihmogućihuzroka:

Simptomi Mogući uzrocibijelislojnakoži,ustimaiškrgama kiseline, teški metali, pikrinska kiselinaoštećenasluznicaškrga bakar,cink,olovo,deterdženti,amonijak

F. Mortalitet riba:Lokacijeiudaljenostodmjestaonečišćenja,uzvodnihnalazamrtveribe:

Lokacijeiudaljenostodmjestaonečišćenja,nizvodnihnalazamrtveribe:

Približanbrojuginulihriba:Vrsteuginulihriba,količineu%zasvakuvrstu:

Potpis ovlaštene osobe

173


tamnocrvene škrge niska koncentracija kisika, fenoližarkocrveneškrge cijanidižuteškrge dieldrin(insekticid)otečenostškržnogpoklopca fenol,cresol(lysol),amonijak,cijanidikrvarenjeizškržnihotvora deterdžentinanosomzačepljeneškrge velikazamućenostvodeotečenostabdomena kloriraniugljikovodičnipesticidi

Tab.19.4.Simptominaribamaimogućiuzroci

Analizatkivajesloženaiskupa.Dodatniproblemležiučinjenicidasamorijetkeotrovnetvarikojimasuribebilekratkoizloženeutkivuostavljajuostat-kekojejemogućedetektirati. Stoga,akosetražianalizatkivazautvrđivanjeuzrokauginuća,bitnojeimatidobarpokazateljmogućeuzročnesupstancijeiuskladustimeusmje-riti analitičara.Bezdobrogpokazateljamogućeguzrokauginuća, tonemasmisla dokazivati analizom tkiva. Osimtoga,utkivuribamogubitiutvrđenicink,bakar,živa,kadmij,spojevifenolaipesticidiadaoninebududokazaniuzročniciuginuća.Zadokaziva-njeuzrokauginućamorajusedokazatinjihovesmrtonosnekoncentracije.

19.7. Postupak dojave i državna tijela u postupku Uzorkovanjeribaivodejepotrebnoprovestikoordiniranimradomnadlež-nihslužbibudućidajeuslučajuotrovanjailiugušenjačestopotrebnoprove-stiistražnipostupak.NamjestodogađajapozivasepredstavnikMinistarstvaunutarnjihposlova,nadležniribarski inspektor,vodopravni inspektor,veteri-narski inspektor, inspektor zaštite prirode, predstavnik ovlaštenika ribolovne vode(športskoribolovneudruge),predstavnikpotencijalnogzagađivačate,pomogućnosti,istručnjakzabolestiriba.

19.7.1. Obveze ovlaštenika ribolovnog prava Zasvakuribolovnuvodutreba identificiratimoguće izvoreonečišćenjakojibimogliuzrokovatipomorriba(katastaronečišćivača),kao imogućihprirodnihuzroka(cvjetanjealgiisl.). Zakon o slatkovodnom ribarstvu NN 63/19,čl.49.,ovlaštenikribolovnogprava,ovlaštenikpovlasticezagospodarskiribolovteostalefizičkeipravneosobe obvezne su ribarskom inspektoru prijaviti pomor riba u ribolovnoj zoni

174


najkasnijeurokuod24sataodsaznanja.Prijavaseodnosinasvakupromje-nuponašanjariba,promjenufizikalnih,kemijskihibiološkihsvojstavaribo-lovnevodeilivodenogokolišailinasaznanjeopotencijalnomonečišćenju.Prijavasepodnosiidrugimovlaštenimdržavnimslužbenicima(ods): • ods Ministarstva poljoprivrede koje ovlasti ministar • odsministarstvanadležnogzaunutarnjeposlove,naribolovnimvodama • odsministarstvanadležnogzavodnogospodarstvo,naribolovnimvodama • vodnogospodarskimiveterinarskiminspektorimaDržavnoginspektorata.

19.7.2. Državna tijela u postupku Zakon o vodama NN. 66/19učl.59propisujedaprogramesmanjenjaonečišćenjavodaradiosiguranjakakvoćevodepogodnezaživotslatkovod-nihvrstadonoseHrvatskevodesukladnoPlanuupravljanjavodenimpodruč-jima. Otklanjanje posljedica onečišćenja voda provodi se sukladnoDržav-nomplanumjerazaslučajizvanrednihiiznenadnihonečišćenjavodainižimplanovima mjera donesenim temeljem tog plana. Hrvatske vode, ulica grada Vukovara220,Zagreb. Člankom69.istogzakona,onečišćivačsnositroškoveonečišćavanjavodeivodnogokoliša.AkojeonečišćivačnepoznattroškovesnoseHrvatskevode.

Sl.19.2.Cijevzaispuštanjeotpadnihvodaupotok

175


UnutarHrvatskihvodaformiranesu teritorijalne jedinicezaupravljanjevodamaušestvodnogospodarskihodjela(VGO)ipripadajućihvodnogospo-darskihispostava(VGI).

Ustroj vodnogospodarskih odjela

VGO RIJEKA

VGO SPLIT

VGO OSIJEK

VGO VARAŽDIN

VGO SREDNJA i DONJA SAVA

VGO GORNJA SAVA

VGI„Mirna-Dragonja“, Buzet

VGI„Dubrovačkoprimorje“, Dubrovnik

VGI„Baranja“,Darda

VGI„Bistra“,Đurđevac

VGI„Česma-Glogovnica“,Bjelovar

VGI „Zelina-Lonja“,Dugo Selo

VGI„GorskiKotar“, Delnice

VGI„Vrljika“,Imotski

VGI„Karašica-Vučica“,DonjiMiholjac

VGI„Trnava“,Čakovec

VGI„Ilova-Pakra“, Daruvar

VGI„Krapina-Sutla“,VelikoTrgovišće

VGI„Lika,Podvelebit-sko primorje i otoci“,Gospić

VGI„Neretva-Korčula“,Opuzen

VGI„Vuka“,Osijek

VGI„Plitvica-Bednja“, Varaždin

VGI„Kupa“,Karlovac

VGI„Zagrebačkoprisavlje“, Zagreb

VGI„Raša-Boljunčica“,Labin

VGI„Cetina“,SinjVGI„Županijskikanal“, Virovitica

VGI„Lonja-Trebež“,Kutina

VGI„Kvarnerskoprimorje i otoci“, Rijeka

VGI„Srednjedalmatinsko primorje i otoci“, Split

VGI„Šumetlica-Crnac“, Nova Gradiška

VGI„Krka-Šibensko primorje“, Šibenik

VGI„Subocka-Strug“, Novska

VGI„Matica“,Vrgorac

VGI„OrljavaLondža“,Požega

VGI„Zrmanja-Zadarsko primorje“, Zadar

VGI„Banovina“,Sisak

VGI„BrodskaPosavina“, Slavonski BrodVGI “Biđ-Bosut“,Vinkovci

Planzazaštituvodanapodručjuodređenežupanijemožepomoćiuiden-tifikacijimogućihizvoraonečišćenja.Osimtoga,uzlociranjeulazamogućegonečišćenja(kanalizacijskecijevi,mjestaispiranjasokolnogpodručjaisl.),

176


trebautvrditivrstuikoličinueventualnogonečišćenja,ali inakojisenačinsvakospecifičnoonečišćenjeočitujenaribiiostalimvodenimorganizmima.Po identifikacijimogućihmjestaonečišćenja, redovite kontrole, naročitouvrijemekadasunepovoljnivremenskiuvjeti(noć,kiša),moguspriječitineod-govornepojedinceunedopuštenimradnjamakojimaseonečišćujuribolovnevode. Hrvatskevode,Hidrotehničkiobjektid.o.o.,Savskacesta100c,Hrušćica,10373IvanjaReka,zapošljavajuvodočuvarekojisuorganizacijskilociraniuVGI. Izmeđuostalihposlovavodočuvarinadzirustanjevodaivodotokaiutvr-đivanjeonečišćenjavoda,pratepromjenenauređenimineuređenimvodo-tocima,surađujunautvrđivanjuiuklanjanjuuzrokaonečišćenja,surađujusnadležniminspekcijamaidojavljujupromjenekoordinatoruvodnogpodručja. SukladnoZakonuovodama,čl.223.,posloveneposrednognadzoranadstanjemvodaobavljajuvodočuvari.Osvakojpromjenivodočuvarisudužniodmah usmeno obavijestiti vodopravnu inspekciju, a pisanim putem najka-snijeurokuod24sata. Vodopravni inspektor obvezan je doći namjestoonečišćenja, provestiinspekcijski nadzor, usmeno odrediti mjere sanacije i proglasiti stupanj ugro-ženostivode.Istimzakonomčl.215.,vodopravniinspektorizmeđuostalogorganiziraiomogućujeuzimanjeuzorakavodeusvrhunjezineanalize.Ana-lizuvodaobavljajuslužbenilicenciranilaboratoriji.JedanodnjihjeiGlavni vodnogospodarski laboratorij hrvatskih voda (GVL), Savska cesta 100, Hru-šćica, 10373 Ivanja Reka, službeni laboratorij zauzimanjeuzorakavode iizradu analiza. Popis ovlaštenih laboratorija za ispitivanje voda objavljen je u NN147/09. Uzajedničkomjeinteresupovezivanjeribočuvaraovlaštenikaribolovnogpravasvodočuvarimapodručjanakojemsenalaziribolovnavoda. Svakaosobakojaprimijetionečišćenjevodailidapostojiopasnostodnastankaonečišćenja, trebao tome izvijestitinajbližupolicijskuupravunatelefon192ilipozivomnajedinstvenieuropskibrojzahitneslučajeve112. Tim pozivom komunikacijski centar Državne uprave za zaštitu i spaša-vanjezaprimaprijavezahitneintervencijeubilokojedobadanainoći.Uzdržavnicentar112,napodručjuRepublikeHrvatskedjelujei20županijskihcentara112. Telefonski poziv je besplatan, amože se uputiti preko svihmobilnih ifiksnihmreža,sasvihtelefonskihuređajajednostavnimbiranjem112.Kodpoziva112trebanavesti:

177


• što se dogodilo • gdje se dogodilo • kada se dogodilo • kakvajepomoćpotrebna • tko zove. Operatorkojizaprimipozivunajkraćemvremenuobavještavastrukovnoiteritorijalnonadležneinspekcijskeslužbekojećepružitipomoćilićepodu-zeti potrebne zaštitne mjere. Svenadležneinspekcijskeslužbe,osimribarskeinspekcijekojasenala-ziunutarMinistarstvapoljoprivrede,nalazeseunutarDržavnoginspektorata(DI),sjedišteuZagrebu,Šubićevaul.29.TakounutarDI-adjeluje17inspek-cijameđukojimasuzapostupanjekodonečišćenjaipomoraribanadležnepoljoprivredna inspekcija, vodopravna inspekcija, inspekcija zaštite prirode i veterinarskainspekcija.Poljoprivredniinspektorinadležnisuzanadzorone-čišćenjatlaivodauzrokovanognitratimapoljoprivrednogpodrijetla.

Područni uredi i ispostave Državnog inspektorata

Područni urediOsijek Rijeka Split Varaždin ZagrebĐakovo Gospić Dubrovnik Čakovec BjelovarNašice Krk Imotski Koprivnica DaruvarNovaGradiška Pag Knin Krapina KarlovacPožega Pazin Korčula Križevci KutinaSlavonski Brod Poreč Makarska Zabok OgulinVinkovci Pula Metković Zlatar SisakVirovitica Senj PločeVukovar ŠibenikŽupanja Zadar

Zakon o Državnom inspektoratu, NN 115/2018.,čl.124propisuje: (1) Zajednički inspekcijski nadzor inspekcije zaštite okoliša te inspekcija

nadležnih prema posebnim propisima za nadzor pojedinih sastavnica okoliša, zaštite od utjecaja opterećenja na okoliš provodi se u koordini-ranom inspekcijskom nadzoru na način određen posebnim propisom kojim se uređuje zaštita okoliša.

178


(2) Inspekcijski nadzor u zaštićenom području i području ekološke mre-že provode i druge inspekcije nadležne prema posebnim propisima iz područja zaštite okoliša, poljoprivrede, šumarstva, lovstva, ribarstva, vodnog gospodarstva, rudarstva, veterinarstva i zdravstva (koordinira-ni inspekcijski nadzor) na način određen posebnim propisom kojim se uređuje zaštita prirode.

Čl.126 istog zakona propisuje: Inspekcijski nadzor vodopravne inspekcije te inspekcija nadležnih za

nadzor prirode i pojedinih sastavnica okoliša može se provesti i za-jednički (koordinirani inspekcijski nadzor) na način određen posebnim propisom.

Kodutvrđivanjauzrokapomoraribauzvodopravnuinspekcijuuključujese iveterinarska inspekcijasciljemutvrđivanjazdravstvenogstanjaribaupomoru.Uzrokuginućamogubitiibolestiriba. Zbog toga korisnici slobodnih populacija riba (ovlaštenici ribolovnihvoda)trebadauspostavetrajanodnossveterinaromspecijalistomzaribljumedicinu,odnosnodijagnostičkimlaboratorijemkojiosiguravazaštituribljegzdravlja. Nastanak,tijekiishod,većinebolestiribauvelikeovisiostanjuživotnesredine.Fizikalno-kemijskeznačajkevodenužnesuzapostavljanjedijagno-ze,naročitoprisumnjinaotrovanjeiliugušenje.

Ako je zabilježeno uginuće više vrsta i različitih uzrasnih kategorija riba, u pravilu se sumnja na nedostatak kisika (asfiksija) ili otrovanje onečišćenjem, isključujući bolest riba kao uzrok uginuća. Nijedna zarazna bolest riba nije zajednička za više vrsta riba.

VAŽNO

Radiotkrivanja,nadziranja,sprječavanjaiširenja,suzbijanja,iskorjenjiva-njabolestiribačelnikveterinarskeupraveministarstvamože,izmeđuosta-log,odreditidijagnostičkeidrugepretrage,utvrđivanjeuzrokaoboljenjaiugi-nućatelaboratorijskupretraguvoda. Zakonodavac svake godine donosi Naredbu o mjerama zaštite zdravlja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju. Tako se u Naredbi NN5/19,određujeProgramzaotkrivanja,nadziranja,sprječavanja,širenja,suzbijanjaiiskorjenjivanjaodređenihbolestiribaizoonozau2019.Pozako-nu se suzbijaju koi herpes viroza, virusna hemoragijska septikemija i zarazna hematopoetska nekroza.

179


Uzorkovanje riba provode nadležne ovlaštene veterinarske organizacije iHrvatski veterinarski institut (HVI) ponalogu veterinarskog inspektora, ve-terinarskeorganizacijenauzgajalištima riba (pastrvski i šaranski ribnjaci),dok uzorkovanje divljih populacija riba provodi Hrvatski veterinarski institut. Laboratorijskepretrageribaprovodiveterinarskistručnjakzabolestiribailiosobljespecijalističkoglaboratorijapodnadzoromstručnjaka.Obveznepre-tragezautvrđivanjeuzročnikabolestikojesesuzbijajupozakonuprovodisamo nacionalni referentni laboratorij. Nacionalni referentni laboratorij za bolesti akvatičnih životinja je Hrvat-ski veterinarski institut, Odjel za patološku morfologiju, Laboratorij za pato-logiju riba, Savska cesta 143, Zagreb,sasvojimVeterinarskimzavodimauSplitu,Rijeci,KriževcimaiVinkovcima. Prisvakommasovnomuginuću,ribesešaljuuovlašteniveterinarskila-boratorij za bolesti riba, kako bi se na temelju obavljene analize mogle isklju-čitizarazneinametničkebolestikaouzrokuginuća.Tojeključnačinjenicauslučajupokretanjasudskogpostupka. U praksi, u slučaju onečišćenja ribolovne vode ili kojega drugog uzrokakoji rezultira uginućem riba, od trenutka zapažanja do obavijesti nadležnimslužbenimtijelimapasvedonjihovadolaskanaribolovnuvoduprođeisuviševremena,takodaseuzrociuginućanajčešćenemogudeterminirati iostajunepoznati.Kakojeuvećinislučajevastanjekojejeizazvalopomorribaupravilukratkotrajno,zauspješnodeterminiranjeuzrokaneophodnojestićinavrijeme. Pravodobno uzorkovanje vode, bioloških uzoraka, mikrobioloških uzora-kaiuzorkovanjaribadoksujošžive(ufaziugibanja),samosujedanodpre-duvjetazauspješnoutvrđivanjeuzrokauginuća. Osimzakašnjelogopažanjaonečišćenja,pomoraizakašnjelogdolaskaistražitelja,uvećinislučajevaistražiteljisustručnonepripremljenizaistražneradnjesciljemutvrđivanjauzrokapomorariba.Nesustavnosturaduineo-premljenostdodatnootežavaju istraguusvezisuzrokomuginuća.Premaliteraturnim podacima u svijetu, uspjeh rješavanja uzroka pomora ribe je mali (nevišeod20do30%),čakiondjegdjesudobroorganiziraneekipeigdjeseprimjenjujunajboljetehnike.Uvećinislučajevamnogipomoriinspekcijskisupotvrđeni,alibezodgovarajućeutvrđenihuzrokanemogusesankcioniratikrivci i nadoknaditi šteta nanesena na ribolovnoj vodi.

19.8. Optužni prijedlog Ondjegdjesuistražneradnjeprovedeneuciljuutvrđivanjauzrokauginu-ćaribaikojenavodenasumnjudajeribauginulazbogneodgovornosti,ne-

180


mara ili namjere, jasno je da su prekršene zakonske odredbe Zakona o zaštiti okoliša, Zakona o zaštiti prirode, Zakona o vodama i Zakona o slatkovodnom ribarstvu.Uvijektrebaznatidasvečinjeniceipodaciprikazanikaodokaziusudskim postupcima moraju biti dobro utemeljeni da bi bili uzeti u obzir. Sto-ga,svakojistrazitrebapristupitismaksimalnomozbiljnošćuiodgovornošću. Usudskimpostupcimačestojepotrebnodatipravilnuinterpretacijuana-litičkihnalazalaboratorija,atumogupomoćistručnjaci-ribarskibiolozi,tok-sikolozi, veterinari i dr. Optužniprijedlogpodnosenadležneinspekcijekaoiovlaštenikribolov-nog prava.

181

Upraksisesvakodnevnodogađadasenaribolovnimvodama,itoprio-balno, nalaze uginule ribe. Svakodnevnim obilaskom ribolovne vode, saku-pljanjemuginulihribaibrojemnalaza,stručnaosobasvelikomsigurnošćumoćićezaključitijeliriječoprirodnomilineprirodnommortalitetu.Akosunalaziuginulihribaveći,upravilusurezultatnarušavanjaekološkihuvjetailištetnogdjelovanjačovjeka.

20.1. Procjena razmjera pomora Uribolovnojvodimogućjepomorukupnepopulacijeriba(totalnipomor),ili što ječešće,samodijelapopulacije (djelomičnipomor).ZaodređivanjekoličineivrstaribakojesuuginuleutotalnompomorukoristesepodaciizPlanaupravljanja(gospodarskihosnova)zaturibolovnuvodu.Unjimasena-lazekvalitativno-kvantitativnipodacizaribeodređeneribolovnevode.Kakosutopodacidobiveniistraživanjemovlaštenihznanstvenihinstitucijaizpo-dručjaslatkovodnogribarstvateihjepotvrdilonadležnoministarstvo,imajuvrijednost valjanog dokaza u eventualnom sudskom postupku. UslučajupomoraribavećegodjednetrećineihtiomaseprocijenjenePla-nomupravljanja,kao iuslučajuproglašenjavećihelementarnihnepogoda(poplava,sušeitd.),potrebnojeobavitirevizijuplanaupravljanjaiprijeistekazakonskipropisanog rokaodšestgodina,članak29.Zakonaoslatkovod-nomribarstvuNN63/19. Kod djelomičnog pomora riba potrebno je procijeniti količine uginulihriba.Tosemožeobavitinadvanačina,itoprema: 1. metodi procjeneuginulih ribana kategoriziranoj pojedinačnoj težini

nađeneuginuleribe 2. metodiprocjeneribapomoćureprezentativnihtransekata.

20.2. Procjena broja uginule ribe na kategoriziranoj pojedinačnoj težini uginule ribe Premabrojunađenihlešina,mogućejeprocijenitipribližnubrojnostugi-nulihriba.Naime,kodjednogdijelaribepukneplivajućimjehurpapadnuna

20.PROCJENA BROJA I MASE UGINULIH RIBA

182

PROCJENABROJAIMASEUGINULIHRIBA

dnoiondjeostanu.Ovametodaodnosisenašaranskevrsteriba(šaran,de-verika,linjak,amur,bodorkaisl.).

Težina uginule ribe (dag)

Faktor množenja za ustanovljenje procijenjenog broja uginule ribe

1-2 20-502-5 10-305-10 5-2010-30 5-10

većaod30 2-5

Tab.20.1.Faktorizaprocjenuuginuleribenabazitežine

Primjer: Obilaskomjezeranađenoje9uginulihšaranaprosječnetežine50dagi4uginuledeverikeprosječnetežine8dag.Kako,natemeljunađenogbrojauginulihriba,procijenitiukupnumasuuginulihriba?

Izračun

vrsta ribe nađeno kom.

prosječna težina nađene

ribe (dag)

faktor procjene

procjena broja uginule

ribe kom.

procjena mase uginule ribe kg

šaran 9 50 2-5 18-45 9,0-22,5deverika 4 8 5-20 20-80 1,6-6,4ukupno 13 38-125 10,6-28,9

Natemeljunađenihuginulihriba,procijenjenibrojuginulihribanalaziseunutarintervala: zašarana: 18-45kom.;9,0-22,5kg zadeveriku: 20-80kom.;1,6-6,4kg.Ukupno38-125komada,ukupneprocijenjenemase10,6-28,9kg.

20.3. Procjena broja riba pomoću reprezentativnih presjeka Procjena ukupnog broja uginulih riba na temelju potpunog prebrojavanja uginulih ribaupraksi jenemoguća,naročitouslučajevimavelikihpomoraikodvećih ribolovnihvoda.Procjenaukupnogbrojauginulih ribamoraseobavitibrzo, jerdiouginulih ribazbogpucanjaplivajućegmjehura tonena

183


dno,adrugićediopojestigrabežljivevrsteribaufaziugibanja.Touprocje-ni ukupnog broja uginulih riba vodi podcijenjenom broju uginulih riba, dakle nepreciznoj procjeni. Zbog nemogućnosti prebrojavanja svih uginulih ribaprimjenjujesemetodauzorkovanja(prebrojavanjauginulihriba)nareprezen-tativnimpodručjima,kojamorajuprezentiraticijelupovršinuribolovnevode.

Osnovnanačelaodređivanjareprezentativnihpresjeka: Presjecisuusporednetrakepoznateširinekojemeđusobnonegraničeizajednoupotpunostipokrivajupodručjeribolovnevode,tekućiceilistajaći-ce.Njihovukupanbrojmorabitipoznat.Početakpresjekamorabitislučajan.Širinasvakogpresjekamorabitiista,njegovaveličinamoraomogućitidaseizčamcamoguprebrojitiisakupitiuginuleribe.Kodformiranjapresjekapazisedabududovoljnodugidasadržeupotrebljivbrojribazaprocjenu.Nesmijubitipredugi,jersutakvinepraktičnizabrojanje.Uslučajevimavelikegustoćeuginuleribe,trebatežitiformiranjuveličinepresjekapremaprincipudaunje-mubude50-200riba. Dužinapresjekamijenjaseovisnooširiniribolovnevodenapodručjupre-sjekaiobveznomorabitipoznata.Većibrojpresjekarezultiratćepreciznijomprocjenom broja uginulih riba. Za procjenu su potrebna najmanje tri presjeka.Kod pomora, mrtve ribe raspršene su po cijeloj površini ribolovne vode. Brojnostmrtvihribaprocjenjujesenaodređenimmjestimazauzorkova-nje, reprezentativnim presjecima odabranima nasumce, prema principu koji svakompodručjuomogućujepodjednakešansedabudeizabranokaorepre-zentativno. Unutar reprezentativnih područja broje se svemrtve ribe te zbrajaju sostalimkoličinamaribaizdrugihreprezentativnihpodručjausvrhuprocjeneukupnog broja uginulih riba. Točnostprocjeneovisiobrojureprezentativnihpresjekaibrojaribakojiseprebrojava.Većibrojreprezentativnihpodručjakaoivećibroj izbrojenihuginulihribaupodručjudajepouzdanijepodatkezakonačnuukupnuprocje-nu broja uginulih riba. Procjenabrojauginulihribapomoćureprezentativnihpresjeka:

(1) Primjer: Procjenaukupnekoličineuginulihriba(ipovrstama)natekućici. Elementiprocjene: • natekućicinadužiniod650mzapaženesuuginuleribe • odlučenojedaširinapresjekabude30m

184


• odlučenojedaseprocjenaobavina4reprezentativnapresjeka • metodomslučajnog izboraodređen jepočetakprvoga reprezentativ-

nogpresjeka,drugatripresjekaslijedeuistimrazmacimaod130m.

Sl.20.1.Procjenauginulihribanatekućici

Izračunprocjena broja:(1)ukupnibr.presjeka=650m/30m=21,66=21,7

vrsta ribe

repr. presjek ukup. br. izbrojenih riba % procij. br.

uginulih riba1 2 3 4A 58 62 43 32 195 56 1064B 15 40 26 15 96 27 513C 10 21 13 8 52 15 285D 4 1 2 1 8 2 38

ukupno 87 124 84 56 351 100 1900*

(2)Prosj.br.izbrojenihribaporep.presjeku=351:4(br.rep.seg.)=87,75(3)(1)x(2)=21,7x87,75=1904,2=1900*

185


procjena težine: (1)ukupnibr.presjeka=650m/30m=21,66=21,7

vrsta ribeukup. br.

izbrojenih riba

ukup. težina (kg) izbrojenih

riba

prosj. težina (kom/kg)

izbrojenih riba

procij. ukupna težina uginulih

riba (kg)

procij.udio nedoraslih riba % **

A 195 15,8 0,08 85,74 35B 96 26,0 0,27 141,09 10C 52 22,5 0,43 122,10 45D 8 19,4 2,43 105,27 5

ukupno 351 83,70 454,2 **koristisekodprocjeneštete

(2)Prosj.težina(kg)izvaganihribaporep.presjeku=83,70:4(br.rep.seg.)=20,93kg.(3)(1)x(2)=21,7x20,93kg=454,18=454,2kg*

(2) Primjer: Procjenaukupnekoličineuginulihriba(povrstama)nastajaćici.

Sl.20.2.Procjenauginulihribanastajaćici

186


Elementiprocjene: • najezerupovršine24.500m2(24,5ha)zapaženesuuginuleribe • odlučenojedaširinapresjekabude10m • odlučenojedaseprocjenaobavina5reprezentativnihpresjeka • metodomslučajnog izboraodređen jepočetakprvoga reprezentativ-

nogpresjeka,drugipresjecislijedeuistimrazmacimaod100m.

Izračunprocjena:(1)ukupnapovršinarep.presjeka=širinapresjeka(dužinapresjekal1+l2+l3+l4+l5+l)=10mx(25m+38m+46m+71m+17m)=10mx197m=1970m2

vrsta ribe

repr. presjek ukup. br. izbrojenih riba % procij. br.

uginulih riba1 2 3 4 5A 12 8 9 14 20 63 15 772B 34 21 17 24 16 112 27 1389C 25 18 20 14 17 94 23 1183D 5 7 4 9 6 31 8 412E 14 9 11 20 15 69 17 875F 9 15 12 3 1 40 10 514

ukupno 99 78 73 84 75 409 100 5145*

(2)ukupnibrojizbrojenihuginulihriba:409(3)prosječnibrojuginulihribanam2=(2):(1) =409:1970m2

=0,207=0,21(4)ukupniprocij.br.uginulihriba=površinastajaćicex(3)=24.500m2x0,21=5145*

(3) Primjer: Poznatojedase70-80%uginulihribasakupiuobalnompodručju,stogaseukupnakoličinauginulihribamožeučinkovitijeibržeprocijenitinjihovimbrojenjemunutaruskogaobalnogpojasa.Procijenjenakoličinapovećase20-30%itakoseodređujeukupanbrojuginuleribe.

187


Elementiprocjene: • ukupna površina ribolovne vode • dužinaiširinaobalnogpojasaumetrima • odluka o širini presjeka unutar obalnog pojasa • odluka o broju reprezentativnih presjeka • metodomslučajnogizboraodređenjepočetakprvogreprezentativnog

presjeka, drugi presjeci slijede u istim razmacima.

Procjenabrojaribaobavljasenaistinačinkaoiuprimjeru1.

Procijenjenibrojribaodnosisena:površinuobalnogpojasa(m2)=dužinaobalexširinaobalnogpojasa.

Za procjenu ukupnogbroja uginulih riba za cijelo područje, procijenje-nibrojribaunutarobalnogpodručjatrebapovećati20-30%(zaotvorenuvodu).Timpostupkomdolazisedoukupnoprocijenjenogbrojauginulihribaza ribolovnu vodu. Osimprebrojavanjapovrstama,zasvakuvrstutrebaprocijenitiikoličinunedoraslihribaunutarvrste,izražavajućijukaopostotak(%)ukupnekoličinezasvakuvrstupojedinačno,radiizradeodštetnogzahtjeva.

Sl.20.3.Procjenauginulihribanaobalnompodručjustajaćice

189

Ribeuribolovnimvodamapotrebnojezaštititiodgrabežljivacakaoštosugrabežljivevrsteriba,žabe,kornjače,zmije,ptice,vidre idr.Osimnepo-željnihvrstakojesehraneribama,postoje ivrstekojesvojomneizravnomaktivnošćuugrožavajuživotribauništavajućiobalu,vodenuvegetacijuisl.

21.1. Kontrola nepoželjnih vrsta riba Izraznepoželjnevrstemožeseprihvatitiuvjetno.Takojeodređenavrstaribeujednomtipuribolovnevodenepoželjna,dokjeudrugompoželjna.No,ipaksunampoznatevrstekojesuzasveribolovnevodeštetneistoganepoželjne.

Vrsta ribe Vrsta štetesunčanica (Lepomis gibbosus) hranisemlađemribapatuljasti somić (Ameiurus nebulosus) hraniseikromimlađemribacrni somić (Ameiurus melas) hraniseikromimlađemribagrgeč (Perca fluviatilis) hraniseikromimlađemribapeš (Cottus gobio) hraniseikromimlađemriba

Tab.21.1.Štetnevrsteribazasveribolovnevode

Vrsta ribe Vrsta štete

som (Silurus glanis): možejestivelikeribe,vrloštetanustajaćicamagdjenanosi velike gubitke, takve vode ne poribljavati

štuka (Esox lucius): možejestivelikeribe,vrloštetnaustajaćicama,gdje nanosi velike gubitke

babuška (Carassius gibelio): alohtona vrsta za sve ribolovne vode

veliki konkurent u hranidbi šaranu, opravdana nazočnosttevrstesamouvodamasekstremnološomvodomičestimnedostatkomkisika

amur (Ctenopharyngodon idella): alohtona vrsta za sve ribolovne vode

uodređenimslučajevimaupotpunostimože očistitiribolovnuvoduodvodenogbilja, narušavajućiprirodnuravnotežuribolovnevode

Tab.21.2.Uvjetnoštetnevrsteriba

21. ZAŠTITA RIBA OD ŽIVOTINJA I KRAĐE

190

ZAŠTITARIBAODŽIVOTINJAIKRAĐE

Smanjenje broja nepoželjnih vrsta riba provodi se na različite načine.Sunčanica priobalno gradi gnijezda pa je vrlo učinkovito možemo izlovitielektroribolovom, kao i peša u gornjim tokovima pastrvskih voda ili u uzgoj-nimpotocima.Smanjenjebrojnostipatuljastogsomićaigrgečauribolovnimvodamateškojeprovedivo.Jednaodmjerakojamožeutjecatinasmanjenjetih vrsta svakako je da pri nabavi ribe za poribljavanje ribolovnih voda sva riba prijeutovarautransportnebazeneprođeprekosortirnogstola,štoseodnosiinababušku.Zaribolovnevode(stajaćice)kojesepunevodomizvodotoka,naupusnimmjestimavodutrebapuštatiprekomrežnihfilterazasprječava-njenekontroliranogunosaoplođeneikreimlađanepoželjnihvrstariba. Smanjivanjebrojailipotpunouklanjanjesoma,bezobziranaveličinu,izstajaćica(gdjesunepoželjni)provodisemanjeilivišeuspješno,ovisnoopo-vršiniidubiniribolovnevode.Osimpostavljanjemsamica,određeniuspjesipostižuseiribolovomuzkorištenje„bučke“.Naplićimribolovnimvodamazalovsomamožesekoristitielektroribolovniaparatsnagevećeod3kW,itokešeromstasterom.Napodručjuunutarribolovnevodezakojeseznadaje„ležište“somova(običnoudepresijamadnailikodpotopljenihdebala),kešerseuronibeznaponadodnaizatimuključinaponiizvlačesomovi.Čimsenapovršinipojaviglavasomaunarkozi,trebagahitrouhvatitizaškržnipoklo-paciliustaiizvući.Svetotrebabrzoobaviti,jerjeglavasomateškaiodmahpočnetonuti,aizvlačenjezarepnemogućajemisija. Osimnavedenog,namanjimstajaćicamado100haopravdanobibiloadministrativno ukinuti zaštitne mjere lovostaja i minimalne mjere za soma. Kaoisom,takojeištukatežaod3kgizrazitoštetnazaribljifondstajaći-ca.Štukasenenasađujeuribolovnevodeukojimaseneobavljaintenzivanribolov na štuku.

21.2. Kontrola prisutnosti zmija Uznašeribolovnevodeživi: • bjelouška(Natrix natrix),zaštićenazavičajnavrsta,brojnautoplovod-

nimstajaćicama,alisemoženaćiiumanjimtekućicama • zmija ribarica (Natrix tessellata), strogo zaštićena zavičajna vrsta,

uglavnomobitavautekućicamailisporotekućimvodama.

Nijednaodovihdvijuvrstanijeotrovna,ahraneseribamaižabama.Lovesepostavljanjemjednostavnihcilindričnihzamki(vrša),promjera25cmidu-žine70cm,izrađenihodfinemetalnemreže.Naotvoresobijustranastavlja-juselijevciodistogmaterijala(takodaomogućujuulaz,asprečavajuizlaz),

191


jedanodnjihmorasemoćilakopomaknuti,radivađenjaulovljenihvodenihzmija. Zamke se postavljaju tako da polovica bude izvan vode. Kao mamac, u zamkusestavljajuribeiližabe.Osimnavedenog,danassezmijeodstranjujuizamkamauformiplastičnihkutijasdnompremazanimodgovarajućimlje-pilom(istimkaoizalovglodavaca).

21.3. Kontrola prisutnosti žaba Odnekolikovrstažabakojesenalazeunašimribolovnimvodama,naj-brojnijaaujednonanosiinajvećeštete,svakakojezelenažaba(Pelophylax esculenta).Hraniseličinkamaimlađemriba.Premaliteraturnimpodacima,jednažabadnevnomožeuništiti20-60komadaribljemlađiveličine2-2,5cm.Osimodraslih jedinki, ipunoglavcisehraneribljim ličinkama isitnijimmlađem,uztosehraneiprirodnomhranomtetakoribljemmlađuneposred-no konkuriraju u hranidbi. Vrstezelenihžabavrlojeteškorazlikovati,pajemogućeuništitiistrogozaštićenuvrstu,maluzelenužabu(Pelophylax lessonae)tezbogtogabiti isankcioniran.UDalmacijiobitavajusamovelikezelenežabe(P. ridibundus). Kontrolažabanijejednostavnairijetkojeupotpunostiuspješna.Zaredu-ciranjepopulaciježabaprimjenjujusesljedećipostupci: • proljetnopriobalnosakupljanjenakupinacrnihžabljihjaja • sakupljanje punoglavaca kešerom • uništavanjepunoglavacanaftom,10l/ha.Naftaseprolijevauzdužoba-

le ribolovne vode za vjetrovitog vremena, tako da vjetar prirodnim pu-tem proširi naftu po cijeloj površini. Punoglavci dolaze na površinu po zrak, udišu naftu i ugibaju.

• lovodraslihžabapodmetačima,zračnimpuškama,noćnimosvjetlje-njem i skupljanjemzaslijepljenihžaba,postavljanjembačvi s karabitlampama(bačvaviriizvode5cm,ananjojjemontiranakarabitlampa,koja noćuprivlači leteće kukce, a time i žabe, koje loveći upadaju ubačvu).Dobrirezultatipostižuseredovitomkosidbomnasipaivodenevegetacije, koja semoramaknuti dalje od ribolovne vodebudući dapredstavljastaništežaba.

• nasađivanjevodapastrvskimgrgečom,kojijebiološkiregulatorpopu-laciježaba.

21.4. Kontrola prisutnosti ihtiofagnih ptica Pticekojesusvojimnačinomživotavezanezavodu,upravilusuvezanenačinomhranidbe.Svesehranevodenimorganizmima,uključivo i ribama,

192


nanosećištete ribolovnojvodi.Njihovamasovnaprisutnost rezultirapove-ćanjemsadržajadušikaifosforauvodi(fekalije),štodovodidomasovnograzvoja algi sa svim negativnim posljedicama za ribolovnu vodu. Prenose bo-lesti,sjemenkebilja,čakiikruriba.Pticevrločestoozljeđujuribekojimaseranainficiraitakopostajuprijenosnicibolesti.Osimtoga,onešireparazitekaokonačnidomaćiniodređenogživotnogstadijaparazita(diplostomatoza,botriocefaloza,ligulozaidr.). Postojinekolikonačinazaštiteugroženihpodručjaodihtiofagnihptica-plašila,zamanjeobjekte,pokrovnemrežeod tankežice,plinski topovi inajučinkovitije-prisutnostčovjeka.Premanekimautorima,prisutnošćula-budova na ribolovnoj vodi odstranjuju se ihtiofagne vrste ptica. Kako bi se smanjilamogućnostnapadaptica,ribolovnuvodutrebaočistitiodsvihsta-rihdebalakojavireizvodeanakojimasezadržavajupticeradipraćenjainapada na ribe.

Izvor:naturephoto-cz.Sl.21.1.Velikivranac

193


vrsta vrsta štete statuskormoran, veliki vranac (Phalacrocorax carbo)

jatno organizirani predator na ribama koje lovi uspješno i u velikimkoličinama

siva čaplja (Ardea cinerea)

hrani se manjom ribom u plićacima,većuoštećujekljunom

bukavac (Botaurus stellaris)

hranisemanjomribomnoću,danju miruje

gnijezdeća populacija(EN)strogozaštićenavrsta

veliki ronac (Mergus merganser)

hrani se manjom ribom, i to u zimskom razdoblju kada dolazi na naše vode

gnijezdeća populacija(CR)strogozaštićenavrsta

ćubasti gnjurac (Podiceps cristatus) hrani se manjom ribom

preletnička populacija(LC)strogozaštićenavrsta

orao ribar (Pandion haliaetus)

hranisevećomribom,dioribeoštećuje

vodomar ribič (Alcedo athis)

hrani se manjom ribom na pastrvskim vodama

divlja patka (Anas platyrhynchos)

hraniseikrom,ličinkama, mlađemidodatnomhranomza ribe

liska (Fulica atra)

hraniseikrom,ličinkama, mlađemidodatnomhranomza ribe

Tab.21.3.Vodeneptice,vrsteštetaistatus Legenda: • oznaka(CR)označavakritičnougroženuvrstu • oznaka(EN)označavaugroženuvrstu • oznaka(LC)označavanajmanjezabrinjavajućuvrstu • oznaka(DD)označavanedovoljnopoznatuvrstu

21.5. Kontrola prisutnosti vidre, rovke i bizamskog štakora Vidra,rovkaibizamskištakorspadajuusisavcekojisusvojimnačinomživotavezanizavodu.

194


• Vidra (Lutra lutra) jestrogozaštićenavrsta (DD),aktivnigrabežljivackojilakoloviivećeribe.Uništavaribljifondivišeodonogaštojojjepotrebnozahranidbu.Lovinoćuzamjesečine.Prisutnostvidrenaribo-lovnimvodama,osimpotragovimanogunamjestuulaženjaiizlaženjaizvode,možesepotvrditiinalazimaribljihglava.Vidreupravilupojedutijelo, dok glavu ostavljaju.

• Vodena rovka(Neomys fodiens)činivelikeštetenaikriiribamaupa-strvskimvodama.Njihovbrojsesmanjujezamkama,fumigacijom(di-mljenjemsumporom)jazbina.

• Bizamski štakor, ondatra (Ondatra zibethicus) hrani se biljem.Aktiv-nošćuustvaranjusvojih jazbinabušiobaluomogućavajućigubljenjevode. Njihov broj smanjuje se zamkama i vršama postavljenima na ulaz u jazbinu.

Izvor:LubomirHlasek Sl.21.2.Bizamskištakor

195


21.6. Zakonska regulativa Zakonozaštitiprirode,„Narodnenovine“br.80/2013.,Pravilnik o strogo zaštićenima vrstama, „Narodne novine“, br. 144/2013.i 73/2016.,propisuje:„RepublikaHrvatskaneodgovarazaštetukojuprouzročedivljevrste,osimuslučajevimaodređenimzakonom. Pravnailifizičkaosobakojojživotinjestrogozaštićenihvrstaprouzročegospodarsku ilidruguštetu (udaljnjemtekstu:oštećenik)dužna jenapri-mjerennačininasvojtrošakučinitisvedopušteneradnjeizahvatekakobispriječilanastanakštete. Podradnjomilizahvatompodrazumijevaseučinkovitoograđivanje,cilja-nočuvanjedobarairastjerivanjestrogozaštićenihživotinjskihvrsta. • oštećenikimapravonanadoknadušteteuvisinistvarneštetekojuna-

nesuživotinjestrogozaštićenihdivljihsvojtiakojepoduzeopropisaneradnje i zahvate,

• oštećenikjedužanministarstvuilivještakukojegajeovlastioministarprijavitinastanakštetnogdogađajabezodgađanja,anajkasnijeurokuosam dana od dana nastanka štete,

• oštećenikivještaknamjestuštetnogdogađajautvrđujučinjenicekojesuznačajnezaustanovljenjenastankaštete,uzročnikaivisinuštete,očemuvještaksastavljazapisnik,

• akooštećenikurednoprijavištetuavještakneobaviočevidurokutridanaodprimitkaprijave,oštećenikmožeudaljnjemrokuodpetnaestdana odštetni zahtjev uputiti ministarstvu,

• visina naknade štete utvrđuje se sporazumno izmeđuministarstva ioštećenikanatemeljuzapisnikaoočevidu,auslučajusporaovisiništeteodlučujesud,

• popis vještaka objavljuje se u Narodnim novinama.“

21.7. Sprječavanje krađe Poseban,nemanji,problemvezanzaribe,jestkrađa–neprihvatljiva,alipopularna aktivnost pojedinaca koja se pojavljuje u svim sredinama bez obzi-ranastandard.Štoviše,većinatakvihpojedinacatakvootuđivanjenesmatrakrađom,većnestašnompustolovinom. Krađeribanaribolovnimvodamaupravilusedogađajuondjegdjesuonepoložajno izolirane i zbog togaslaboposjećene.Krivolov ribau ribolovnojvodiupraviluseobavljaunoćnimsatimauzpomoćpovlačnejednostruke

196


mreže s vrećom ili bez vreće za sakupljanje ulova, kao i bacanjemmrežesačmarice.Kakobisespriječionedopuštenizlovpovlačnimmrežamailiba-cajućimpoklopnicama „sačmaricama“, u ribolovnevode instalirajusepre-prekekojećeonemogućitimrežarenje.Preprekemogubitidrveni,betonskiili metalni stupovi, zabijeni u dno ribolovne vode, razgranati dijelovi debla i sl. (kojinesmijuizvirivatiizvode).

Sl.21.3.Preprekezazaštituodmrežarenja

197

22.1. Zakonska regulativa MetodaodređivanjanaknadeštetenaribljemfondutemeljemZakonaoslatkovodnom ribarstvu propisuje se Pravilnikom o zaštiti riba u slatkovod-nom ribarstvu. NavedenimPravilnikomodređujesevisinanaknadeštetekojufizičkailipravnaosobananeseovlaštenikuribolovnogpravanaribolovnompodručjuili ribolovnoj zoni, za koju je dobio ribolovno pravo, povredom odredaba Za-kona o slatkovodnom ribarstvu i podzakonskih propisa donesenih na temelju njega. Šteta u smislu ove naredbe podrazumijeva štetu koja je nanesena dora-slim i nedoraslim ribama. Visinanaknadeštetezadorasleinedorasleribeodređujesetakodasekoličinaribe(masaukilogramima)određenevrsteribenakojojjepočinjenaštetaobračunapocijeni jednog(1)kilogramazatuvrstu ribe ipomnožiskoeficijentomzatuvrsturibe. Ako ještetapočinjenanavrsti ribekojanijeobuhvaćenaovomnared-bom,kaoosnovicaza izračunavanje tržišnecijeneuzimase tržišnacijenašaranazaciprinidneiostalevrsteribatetržišnacijenakalifornijskepastrveza salmonidne vrste riba.

Visinanaknadeštetekojajenastalakaoposljedicaradnji: • onečišćenjevode • zabranjeno je loviti eksplozivnim i kemijskim sredstvima koja ih ubijaju,

trujuiliomamljuju,i/ilitakoulovljeneribestavljatiupromet • zabranjeno je loviti ribu podvodnom puškom, ili ostima, ili harpunima,

ilielektričnomstrujom, ilidrugimnedopuštenimsredstvima, i/ili takoulovljene ribe stavljati u promet

• zabranjenojelovitiribuizravnorukom,povlačenjemilikvačenjemudi-com s vanjske strane tijela ribe

• zabranjenoje lovitiribuunutarograđenogprostorahidroenergetskogobjekta

22.METODA ODREĐIVANJA NAKNADE ŠTETE NA RIBAMA

198

METODAODREĐIVANJANAKNADEŠTETENARIBAMA

• zabranjenojelovitiribu100muzvodnoinizvodnoodogradehidroener-getskog objekta

• zabranjen je ribolov u sustavu kojim se osigurava nesmetan prolaz riba • zabranjenjeribolovradiznanstvenogilistručnihistraživanjabezrješe-

njanadležnogministra • zabranjenjeribolovradiznanstvenogilistručnogistraživanjaprotivno

uvjetimapropisanimrješenjemnadležnogministra.

Visinaštetekojajenastalakaoposljedicanavedenihradnjiuvećavase: – 2(dva)putazadorasleribe, – 5(pet)putazanedorasleribe.

Vrsta ribeKoeficijent uvećanja za

nedoraslu ribu doraslu ribukečiga

12

5

štukašaran

8

linjak mrena bolen jezsom smuđ 12potočna pastrva

16 10kalifornijska pastrva jezerska pastrva lipljan mekousna pastrva solinka

2415mekousna pastrva zlousta

mladica

glavatica

Tab.22.1.Koeficijentuvećanjazautvrđivanje naknade štete

199


Vrsta ribe Cijena 1 kg u kunama

kečiga (Acipenser ruthenus L.) 40,00štuka (Esox lucius L.) 40,00šaran (Cyprinus carpio L.) 25,00linjak (Tinca tinca L.) 30,00mrena (Barbus barbus L.) 20,00bolen (Aspius aspius L.) 15,00jez (Leuciscus idus L.) 15,00som (Silurus glanis L.) 40,00smuđ (Stizostedion lucioperca L.) 50,00potočna pastrva (Salmo trutta m. fario L.) 40,00kalifornijska pastrva (Oncorhynchus mykiss Walbaum) 20,00jezerska pastrva (Salmo trutta m. lacustris) 25,00mekousna pastrva solinka (Salmothymus obtusirostris salonitana Heck) 150,00mekousna pastrva zlousta (Salmothymus obtusirostris krkensis Karaman) 150,00lipljan (Thymallus thymallus L.) 50,00mladica (Hucho hucho L.) 100,00glavatica (Salmo marmoratus L.) 100,00

Tab. 22.2. Cjenik riba za procjenu štete

Sl.22.1.Uginuleribe

200


22.2. Metoda izračuna štete Natemeljuprocijenjenogbrojauginulihribainjihovetežine,zasvakuvr-sturibapojedinačno,teudjelanedorasleribe,izračunavaseštetanaribama.

Primjer: Naribolovnojvodizabilježenjepomorriba.Količineuginulihvrstaribaprocijenjenesupremametodiprocjenebrojauginulih riba.Utvrđeniulazniparametri za procjenu štete, ukupno uginule ribe po vrstama, procjena po-stotka uginule nedorasle ribe za svaku vrstu, prikazani su u tabeli.

Ulazniparametri:

vrsta ribeprocjena uginule ribe

ukupno ribe (kg)

% nedorasle ribe

nedorasla riba (kg)

dorasla riba (kg)

šaran 25 10 2,5 22,5

babuška 139 30 41,7 97,3

deverika 35 45 15,8 19,2

linjak 14 20 2,8 11,2

jez 9 5 0,45 8,55

smuđ 6 60 3,6 2,4

som 28 10 2,8 25,2

ukupno 256 69,65 186,35

Izračun:

vrsta ribe

procjena uginule ribe cijena koeficijent

uvećanja šteta u kunama

nedorasla (kg)

dorasla (kg) kg/kn nedorasla

ribadorasla

ribanedorasla

ribadorasla

riba ukupno

0 1 2 3 4 5 6=1x3x4 7=2x3x5 8=6+7

šaran 2,5 22,5 25,00 8 5 500,0 2812,50 3312,50

babuška 41,7 97,3 25,00 8 5 8340,00 12.162,50 20.502,50

deverika 15,8 19,2 25,00 8 5 3160,00 2400,00 5560,00

linjak 2,8 11,2 30,00 8 5 672,00 1680,00 2352,00

201


jez 0,45 8,55 15,00 8 5 54,00 641,25 695,25

smuđ 3,6 2,4 50,00 12 5 2160,00 600,00 2760,00

som 2,8 25,2 40,00 8 5 896,00 5040,00 5936,00

ukupno 69,65 186,35 15.782,00 25.336,25 41.125,25

Procijenjena šteta na ribljem fondu iznosi 41.125,25 kn. Uzpretpostavkuda jeuzrokpomora ribena ribolovnojvodiposljedicaprije navedenih radnji npr. upotrebom eksplozivnog sredstva, nastavlja se izračunštetenaribljemfondunasljedećinačin:utvrđenaštetanadoraslimribamauvećavase2(dva)puta,aštetananedoraslimribama5(pet)puta.

vrsta ribešteta u kunama ukupno šteta

u kunamanedorasla riba dorasla riba

0 6=1x3x4 9=(6)x5 7=2x3x5 10=(7)x2 11=(9)+(10)

šaran 500,00 2500,00 2812,50 5625,00 8125,00

babuška 8340,00 41.700,00 12.162,50 24.325,00 66.025,00

deverika 3160,00 15.800,00 2400,00 4800,00 20.600,00

linjak 672,00 3360,00 1680,00 3360,00 6720,00

jez 54,00 270,00 641,25 1282,50 1552,00

smuđ 2160,00 10.800,00 600,00 1200,00 12.000,00

som 896,00 4480,00 5040,00 10.080,00 14.560,00

ukupno 15.782,00 78.910,00 25.336,25 50.672,50 129.582,50

Izračunataštetanauginulojribi,kaoposljedicaradnjinavedenihučlanci-ma iz Pravilnika o zaštiti riba u slatkovodnom ribarstvu, za navedeni primjer iznosi 129.582,50 kn. Navedeniizračunštetenaribljemfondupredstavljasamoprimjerpostu-pakaprocjene.StvarniizračunprovodisetemeljemZakonaoslatkovodnomribarstvuiparametara(koeficijenatazauvećanjesobziromnadobicjenikriba)iPravilnikaozaštitiribauslatkovodnomribarstvukojisunasnazi.

203

Slatkovodne vrste riba najčešće se vezuju s manama okusa i mirisamesa,kojeseopisujuriječima„namulj“i„nazemlju“.Navedenemaneuzro-kujusmanjenjezanimanjazaodređeneslatkovodnevrsteribauodnosunamorskeilipastrvskevrsteriba,štoslatkovodnoribarstvostavljaupodređenpoložajuodnosunamorskoribarstvo. Brojna istraživanjapotvrdilasudanepoželjanokus imirismesanekihslatkovodnihvrstariba,opisa„namulj“i„nazemlju“,potječeoddvajukemij-skihspojeva-geosmina i 2-metilizoborneola.Obasupolicikličnialkoholikojisu sekundarni metaboliti nekih vrsta modrozelenih algi i aktinomiceta. • GeosminseoslobađaprilikomuginućaalgeAnabaena. • 2-metilizoborneola stvaraju i izlučuju u vodu alge roda Oscillatoria.

Osimtogrodaalgi,iaktinomicetestvaraju2-metilizoborneol.

23.PROBLEM NEPOŽELJNOG MIRISA I OKUSA MESA RIBE „NA MULJ“ I „NA ZEMLJU“

Sl.23.1.Anabaena spp. Sl.23.2.Oscillatoria spp.

Osimnavedenihprimarnihalgiiaktinomiceta,unastajanjunepoželjnogokusa i mirisa sudjeluju i rodovi alga Microcystis spp. i Melosira spp. Povećanjebrojamodrozelenihalgiiaktinomicetaosobitojeizraženonapovišenimtemperaturamavodeurazdobljuodsvibnjadolistopada.Većinamodrozelenihalgikojeizazivaju„cvjetanjevode“masovnoserazvijapritem-

204

PROBLEMNEPOŽELJNOGMIRISAIOKUSAMESARIBE

peraturivodeod30°C.Izravnimilineizravnimkonzumiranjemalgimijenjaseokus mesa ribe. Geosmini2-metilizoborneolribeizvodevrlobrzoapsorbirajuutkivopu-temškrga,kože iprobavnogtrakta.Obaspojadobrosutopivaumastimapasedeponirajuumasnomtkivuribe(predjelimaabdomena,peraja, repa,bočnelinijeiposebicepodkožom). Jednomoslobođenigeosmini2-metilizoborneolizvodegubeseevapo-racijom i biorazgradnjom.

23.1. Postupci rješavanja problema mana okusa i mirisa riba

23.1.1. Kontrola rasta modrozelenih algi USAD-upostojenamjenskialgicidi,npr.Diuronzarješavanjeproblemaokusaimirisa„namulj“i„nazemlju“. Osimtoga,poznatojedabakardjelujeherbicidnouaplikacijskimdoza-maod2kg/havodepritemperaturivišojod20°C.Vodeniherbicidinedjelujunatemperaturamanižimod15°C.

23.1.2. Promjena odnosa dušika i fosfora Povećanjedušikauodnosunafosforuvodi.Smanjenjefosforaakumuli-ranogumuljunadnuribolovnevodepostižesetaloženjemsolimaaluminijaikalcija(aluminijevsulfat,kalcijevoksidilikalcijevkarbonat)ilipovećanjemsadržajakalijauvodi.

Sl.23.3.Microcystis spp. Sl.23.4.Melosira spp.

205

PROBLEMNEPOŽELJNOGMIRISAIOKUSAMESARIBE

23.1.3. Povećana cirkulacija vode Miris„namulj“(2-metilizoborneol)možeseuklonitiizmesaribetijekom3-5danadržanjaučistojvodi,stimedasevodamijenjavišeodtriputnadan. Miris„nazemlju“(geosmin)možeseuklonitiizmesaribeuzdugotrajnijedržanjeribaučistojvodi,između3i4tjedna.Zbogdugotrajnostitretmana,ribegube1-5%tjelesnetežine. Danassezauklanjanjeokusaimirisa„namulj“i„nazemlju“naprotočnojvodikoristesustavikojireciklirajuvoduzapročišćavanje-SiratiSirkis. Mršaveimanjemasnijeribebržeseoslobađajugeosminai2-metilizo-borneolaodkrupnijihimasnijihriba.Geosmini2-metilizoborneolvraćajusepreko škrga riba u vodu, a brzina ovisi o temperaturi vode. Što su temperature niže,duljejerazdobljeoslobađanja.

23.1.4. Reduciranje fitoplanktona biološkim putem Provodiseunosomplanktonofagnihvrstaribakojekonzumirajufitoplan-ktone.Uspješnoreduciranjefitoplanktonaprovodebiološkiregulatori-bijeliglavaš(Hypophthalmichthys molitrix)tekodnasnepoznatevrsteplavatilapi-ja(Tilapia aurea)inilskatilapija(Tilapia nilotica). Osim nabrojenih načina postoje i drugi, navedeni u poglavljuKontrola planktonskih algi.

206

LITERATURA

• Aganović,M.1979.Salmonidne vrste riba i njihov uzgoj. Sarajevo. • Antalfi,A.;Tolg,I.1974.ABCribnjačarstva,Osijek. • Apostolski, K. 1981.Ribarstvo-otvorene vode. Poljoprivredni fakultet,

Skoplje. • Austin,M. i dr. 1996.Ohio pond management handbook. Sport Fish

Restoration. • Boyd,C.1982.Water Quality Management for pond Fish Culture. • Brady,P.M.1981.Pond Management for Sport Fishing in Arkansas. Li-

ttle Rock. • Coche,A.G.;Muir,J.F.;Laughlin,T.1996.Management for freshwater

fish culture ponds and water practices.FoodandAgricultureOrganiza-tionofUnitedNations,Rome.

• Ćaleta,M.idr.2015.Hrvatske endemske ribe. Agencija za zaštitu oko-liša.

• Ćaleta,M.idr.2019.AreviewofextantCroatianfreshwaterfishandlampreys.Croatian Journal of Fisheries2019,77,137-234.

• Debeljak,Lj.1982.Životni uvjeti u vodi. Slatkovodno ribarstvo, Zagreb. • Debeljak,Lj. idr.1990.Mineral Fertilizers and Fish production in carp

Fish ponds.EIFAC/FAO,Prague. • Fijan,N.2006.Zaštita zdravlja riba.Poljoprivrednifakultet,Osijek. • Fink,N.1962.Ekologija životinja i zoogeografija. Zagreb. • Freyhof,J.;Brooks,E.2011.European Red list of Freshwater Fishes. • Goodwin,A.;Jackson,L.;Stone,N.1977.Farm pond Management for

Recreational Fishing. UniversityofArkansasatPineBluff. • Habeković,D.idr.1975.Ihtiološko bio-ekološka istraživanja i prijedlo-

zi o mogućnostima ribarskog gospodarenja na akomulacionom jezeru „Peruća“.Studija.Istraživačko-razvojnicentarzaribarstvo.Zagreb.

• Habeković,D.; Popović, J. 1978.Pozitivni rezultati ribarskih mjera na akumulacijskom bazenu Peruća. Saopštenja. Trebinje.

• Hirtz,M.1956.Rječnik narodnih zooloških naziva.Jugoslavenskaaka-demija znanosti i umjetnosti, Zagreb.

• Hristić, Đ. 1982.Ribarstvo na otvorenim vodama. Slatkovodno ribar-stvo. Zagreb.

• Huet,M.1971.Textbook of Fish Culture.FishingNewsLtd.London. • Kottelat,M.;Freyhof,J.2007.HandbookofEuropeanFreshwaterFis-

hes. Berlin.

207

LITERATURA

• Leiner,S.;Popović,J.1984.Rod Leuciscus (Cyprinidae, Pisces) u voda-ma jadranskog sliva s osvrtom na nalaz L. svallize Heck. et Kn., (1858.) i L. souffia Risso. 1826.Ichthyologia.

• Marko,S.;Balzer,I.1967. Životni uvjeti u vodi. Priručnikzaslatkovodnoribarstvo. Zagreb.

• Matoničkin,I.;Pavletić,Z.1972.Život naših rijeka. Zagreb. • Mareš,J.;Suchý,J.;Hochman,L.1970.Rybníkářství. Praha. • Mihinjač,T.idr.2019.Strane vrste slatkovodnih vrsta riba u Hrvatskoj.

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. • Mišetić,S.;Mrakovčić,M.;Popović,J.1989.Održavanje kvalitete vode

jezera Jarun pomoću ribljeg fonda. Studija. IRC za ribarstvo. Zagreb. • Mrakovčić,M.,idr.2006.Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske. Mi-

nistarstvokulture.Državnizavodzazaštituprirode.Zagreb. • Pažur,K.2006.Promjeneunačinugospodarenjaribolovnimvodama.

Ribarstvo, Vol.64.No.1. • Petrinec, Z. i dr. 1994.Uzimanje materijala za laboratorijske pretrage

riba i ihtiosanitarne mjere. Veterinarskifakultet.Zagreb. • Popović,J.1976.Značenje linjaka (Tinca tinca L.1758.) u akvakulturi. • Popović,J.;Mavračić,D.1981.OvisnostpHvrijednostiodugljičnekise-

line i alkaliteta u ribnjacima. Ribarstvo Jugoslavije. Zagreb. • Popović,J.1982.Procjena štete na ribljem fondu rijeke Zrmanje, IRC za

ribarstvo. Zagreb. • Popović,J.1985.Zaštitimonašeendemičnevrsteriba.Ribarstvo Jugo-

slavije. Zagreb. • Popović,J.idr.1986.Ribarsko iskorištavanje područja Kolanskog blata.

Studija. IRC za ribarstvo i Institut za ekonomiku i organizaciju poljopri-vrede. Zagreb.

• Popović,J.;Mišetić,S.;Šurmanović,D.1987.Procjena opasnosti pomo-ra ribe u kanalu Sakadaškog jezera.Expertiza.IRCzaribarstvo.Zagreb.

• Popović,J.1988.Mogućnosti razvoja ribarstva na otvorenim vodama područja Zajednice općina Varaždin.Elaborat.IRCzaribarstvo.Zagreb.

• Popović,J.1989.Procjena štete na ribljem fondu rijeke Drave, na po-dručjuVaraždinskogribolovnogdruštva.IRCzaribarstvo.Zagreb.

• Popović, J.;Mrakovčić,M. 1990.Artenzusammensetzung der Fische des speziellen Zoo-Reservates „Kopački Rit“ LimnologischeBerichte.Sofia.

208

LITERATURA

• Popović, J.;Mišetić, S. 1990.Pravilnik o održavanju planirane kvalitete vode u akumulacijskom jezeru Zoretići i HE Valići. IRC za ribarstvo. Zagreb.

• Popović,J.1991.Ugroženostribauspecijalnomzoološkomrezervatu„KopačkiRit“odriboždernihptica. Ekološki glasnik. Zagreb.

• Popović,J.;Mišetić,S.1991.Prijedlog ribarskog iskorištavanja akumu-lacionog jezera„Lisičine“PodravskaSlatina.Studija.IRCzaribarstvo.Zagreb.

• Popović,J.1993.Lovostajinajmanjaveličinauzakonuoslatkovodnomribarstvu. Ribarstvobr.48.Zagreb.

• Povž, M. i dr. 1990. Rare and endangered fishes from YugoslavianAdriatic rivers. Journal of Fish Biology.London.

• Treer,T.idr.1995.Ribarstvo, Hrvatsko obiteljsko gospodarstvo, edicija priručnici.

• Wiley,W.R.2006.Trout Stocking Rates: A Wyoming Perspective. WyomingGameandFishDepartment.

209

ŽIVOTOPIS

Josip Popović, rođen 30. kolovoza 1946. uSarajevu,od1949.živiidjelujeuZagrebugdjejezavršioosnovnuškolu,gimnazijuiFakultetpoljo-privrednihznanosti,Stočarskiodsjek.Prvostalnoradno mjesto dobio je u Poljoprivrednom kombi-natu„Hmezad“Celje,namjestuzamjenikaupra-viteljamliječne farme u Žalcu. Početkom 1974.zapošljava se u Institutu za slatkovodno ribarstvo u Zagrebu na radnom mjestu asistenta. Tijekom1975.obavljatromjesečnuspecijalizacijuuFAO-centruzaumjet-nimrijestriba,SzázhalombattaiDinnyés,Mađarska.Istegodineuorganiza-cijiZavodazabiologijumoraioceanografijuuKotoruzavršavaljetnuškoluoprimjenielektričneenergijeuribolovu,predavačdr.EgonHalsbandizInstitu-tauHamburgu,gdjestječezvanjestručnogvoditelja-instruktorauprimjenielektričneenergijeuribolovu. Zvanjemagistraspecijalistaizpodručjaribarstvastekaojenamatičnomfakultetu1981.godine.Uznanstveno-istraživačkozvanjeznanstveniasistentuznanstvenompodručjuagronomijeizabralogajeZnanstveno-nastavnovi-jećematičnogfakulteta1988.godine. Akademski stupanj doktora bioloških znanosti stekao na Prirodoslov-no-matematičkomfakultetuuSarajevu(1989.),podmentorstvomakademi-kaiprvogpredsjednikaEuropskeihtiološkeunijeprof.dr.sc.TihomiraVu-kovića.ZnanstvenonastavnovijećematičnogfakultetauZagrebuiMatičnakomisija zapodručjaagronomije, šumarstva i biotehnologije1991. izabiregauznanstveno-istraživačkozvanjeznanstvenogsuradnika,teseupisujeuregistaristraživačapriMinistarstvuznanosti,tehnologijeiinformatike. KaodjelatnikIstraživačko-razvojnogcentrazaribarstvo(bivšiInstitut)18godinaobavljao jecjelogodišnji tehnološkiservisna ribnjačarstvimauHR- Lipovljani,Sloboština,NašičkaBreznica,Poljana,CrnaMlaka,Pisarovina,Garešnica;uSLO-DravogradiPesnica;uBiH-PrnjavoriBardača. Do1991.objavioje21znanstvenirad,odtogadesetkaoprviautorte9stručnihradovai12popularnihčlanaka.Sudjelovaojeuizradi61studije,ela-borata,ribarsko-gospodarskihosnovatevještačenja.Sudjelujena9doma-ćihkongresaisimpozijasa16znanstvenihradova.Sudjelujenatrivanjskasimpozija:

210

ŽIVOTOPIS

EIFAC/FAO Symposium on production enhancement in still Water pond culture, Prague, Czechoslovakia (2rada);International Symposium on the bi-ology and conservation of rare fish, Lancaster, England (1rad)iInternationale Arbeitsgemeinschaft Donauforschung, Varna, Bulgarien(2rada). ROJugoslavenskaautorskaagencija-OOURAutorskaagencijazaHrvat-sku,Zagreb,Preradovićeva25(1983.),priznalamujeautorstvopronalaska“Uređajzapokusniriboloviizlovljavanjenepoželjnihvrstariba“podbrojem2396P-196/83.,kojijepremalicencnomugovoruspronalazačemproizvodi-laEl.zadruga„Struja“,Gundulićeva16,Zagreb,aprodavala„RIBOZAJEDNI-CA“ Zagreb. Potkraj1991.zapošljavaseuGradskomsekretarijatuzapoljoprivreduišumarstvoGradaZagreba,kadazapočinjedrugidionjegoveposlovneka-rijerekaoribarskoginspektora.DogovoromgradonačelnikaGradaZagrebaiministrapoljoprivrede išumarstva (1996.),zbogpotrebeslužbe(ribarskeinspekcije),premještaseuMinistarstvopoljoprivredeišumarstvanaradnomjestorepubličkogaribarskoginspektora. IstegodineSveučilišteuZagrebupotvrđujeganositeljemnastavepred-meta Zakonska regulativa u ribarstvu na poslijediplomskom studiju iz ribar-stva na Agronomskom fakultetu. Rješenjem ministra Ministarstva poljoprivrede i šumarstva početkom1997.imenovanjezavišegsavjetnikaivišegribarskoginspektora-načelni-kaOdjelainspekcijeuribarstvuuUpraviribarstvaMinistarstvapoljoprivredei ribarstva. OdlukompredsjednikaVladeRH(1997.)imenovanjezačlanaStožerazaprovedbuPlanaintervencijakod iznenadnogonečišćenjamorauRepubliciHrvatskoj. Sredinom1998.godinesOdjelom ribarske inspekcijeodlaziuDržavniinspektorat, gdjeobavlja isteposlovedo2005.napoložaju višegagospo-darskog inspektora, voditelja gospodarske inspekcije nadležne za nadzorribarstva.Utomrazdoblju,uSredišnjemdržavnomureduzaupravupoložiojedržavnistručniispitzagospodarskoginspektora,zvanjevišigospodarskiinspektor. Tijekom1998.uorganizacijiVeterinarskogfakultetaodlazinastudijskoputovanjeuSAD(10država),gdjeobilazitoplovodnaihladnovodnauzgajali-štariba,kaoiznanstveneinstitucijeizpodručjaribarstva. Ministarpoljoprivredeišumarstva(1999.)imenujegazačlanaStručnogsavjeta za morsko ribarstvo Ministarstva poljoprivrede i šumarstva.

211

ŽIVOTOPIS

DogovoromdekanaVeterinarskogfakultetaiglavnoginspektoraDržav-noginspektorata,od2002.godinenaVeterinarskomfakultetu,kaogostpre-davač,jedanputnagodinu,održavapredavanjastudentimaIV.iX.semestra-Zakonski propisi u ribarstvu te Uloga i zadaci ribarskog inspektora u nadzoru akvatičnih organizama. OdlukompredsjednikaVlade(2004.)imenovanjezačlanaStručnogtije-lakoordinacijaVladeRepublikeHrvatskezausklađivanjeobavljanjaposlovanadzoraizaštiteunutrašnjihmorskihvoda,teritorijalnogmoraizaštićenogaekološko-ribolovnogpojasa,nadležanzanadzorribarstva.Unutarredovitihzadataka,kaočlanStručnogstožerapišenaputkezaunificiranjekontroleinadzoraribarskeinspekcije,pomorskepolicijeidjelatnikelučkihkapetanijai ispostava.Organizirapredavanjazačlanovepodručnih jedinicaStručnogtijela koordinacije, u cilju podizanja razine znanja u ribarstvu kao i u ujedna-čenompostupanjuuinspekcijskomradu. Kaonačelnikribarskeinspekcijeaktivnosudjelujeupregovaračkojsku-pinizapunopravnočlanstvouEuropskojuniji.KaokoordinatorzapodručjeNadzor i kontrole na moru i kopnu bavi se pripremama bilateralnog screenin-gazazaduženopodručjeunutarpoglavlja13.Ribarstvo.Bilateralni screening područja nadzora i kontrole ribolova uspješno prezentira pred EuropskomkomisijomuBruxellesu2006.godine. Kaočlanpregovaračkogtimatijekom2007.posjećujeGrčku,zemljupar-tnericu, gdje se upoznaje s njihovom organizacijom ribarstva, posebice orga-nizacije i rada ribarske inspekcije. Zasvojradudržavnojupraviod1998.ukontinuitetudo2007.ocjenjivanjenajvišomocjenom-naročitouspješan. Sredinom2008.razriješenjedužnostinačelnikairaspoređennaradnomjesto višega ribarskog inspektora na kopnu. Novim rješenjem od 2009. raspoređujeseuOdjelribarskeinspekcijenamoru,naradnomjestovišegaribarskog inspektora na moru. Iste godine odlazi na edukaciju ribarskih in-spektora na moru u Madrid i Alicante u Španjolsku. Od1993.do2011.poslužbenojdužnostičlanjepovjerenstvazapolaga-njeribočuvarskihispitauorganizacijiHrvatskogšportskoribolovnogsaveza.Od2011.dodanas,naprijedlogHŠRS-a,ostaječlanpovjerenstva.


vodama


vodama


vodama


vodama

dr. sc. Josip Popovićdr. sc. Josip Popovićdr.

sc

. J

os

ip P

op

ov

ić -

Go

sp

od

are

nje

rib

olo

vn

im v

od

am

ad

r. s

c.

Jo

sip

Po

po

vić

- G

os

po

da

ren

je r

ibo

lov

nim

vo

da

ma

Drugo, izmijenjeno i dopunjeno izdanjeDrugo, izmijenjeno i dopunjeno izdanje

ISBN: 978-953-95265-3-3

gospodarenje ribolovnim vodama - ribolovni savez

Documents