doc. dr. sc. tunjica petrašević
TRANSCRIPT
Klasa: 602-04/15-03/28
Ur. broj: 2158-60-01-15-13
Osijek, 20. listopada 2015.
Povjerenstvo za poslijediplomske studije, doktorata i počasne doktorate Senata Sveučilišta
Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) u skladu sa Zakonom o
osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju ("Narodne novine" br.45/09., u daljnjem
tekstu: Zakon) i Pravilnikom o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za
obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja i izvođenje studijskog programa i reakreditaciju
visokih učilišta (24/2010.) provelo je na temelju prijedloga Elaborata o studijskom programu
postupak vrednovanja studijskog programa poslijediplomskog sveučilišnog (doktorskog) studija
Prava na Pravnom fakultetu u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i upućuje
20. listopada 2015. godine Senatu Sveučilišta Josipa Jurja
Strossmayera u Osijeku sljedeće
IZVJEŠĆE
o vrednovanju studijskog programa sveučilišnog poslijediplomskog
doktorskog studija iz znanstvenog područja Društvenih znanosti,
znanstvenog polja Prava na Pravnom fakultetu u sastavu
Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Poslijediplomski sveučilišni doktorski studij iz znanstvenog područja Društvenih znanosti,
znanstvenog polja Prava (skraćeno: Poslijediplomski doktorski studij Prava)
U skladu s člankom 12. i 13. Pravilnika o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice
za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja i izvođenje studijskog programa i reakreditaciju
visokih učilišta (u daljnjem tekstu: Pravilnik) i uvidom u Elaborat o predloženom studijskom
programu poslijediplomskog sveučilišnog doktorskog studija iz znanstvenog područja Društvenih
znanosti, znanstvenog polja Prava (skraćeno: Poslijediplomski doktorski studij Prava)
Povjerenstvo je utvrdilo da se Elaborat temelji na inicijativi Fakultetskog vijeća Pravnog fakulteta
Osijek u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (u daljnjem tekstu: Fakultetsko
vijeće) od 16. lipnja 2015. godine.
Elaborat o predloženom studijskom programu sveučilišnog poslijediplomskog doktorskog
studija Prava izradilo je Povjerenstvo u sastavu:
Izv. prof. dr. sc. Boris Bakota, dekan i izvanredni profesor Pravnog fakulteta Osijek;
Doc. dr. sc. Tunjica Petrašević, docent Pravnoga fakulteta Osijek
Izv. prof. dr. sc. Mirela Župan, izvanredna profesorica Pravnoga fakulteta Osijek
Predlagatelj Elaborata o studijskom programu sveučilišni doktorski studij iz znanstvenog
područja Društvenih znanosti, znanstvenog polja Prava (skraćeno:Poslijediplomski
doktorski studij Prava)
2
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Pravni fakultet Osijek
Budući su predložene izmjene studijskog programa Poslijediplomski doktorski studij Prava
veće od 20% u skladu sa Zakonom o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju
u postupku vrednovanja predloženog studijskog programa izmjene i dopune studijskog
programa upućene su u postupak recenziranja.
Uz predloženi studijski program predlagatelj je priložio
Odluku Fakultetskog vijeća Pravnog fakulteta Osijek o prihvaćanju izmijenjenog
studijskog programa Poslijediplomskog doktorskog studija Prava od 16. lipnja 2015.
godine iz područja Društvenih znanosti, znanstvenog polja prava
Prijedlog izmjena i dopuna studijskog programa sveučilišnog poslijediplomskog
doktorskog studija Prava iz kojih je vidljivo da dolazi do sljedećih promjena:
Uvođenje općih obveznih predmeta
Ukidanje dva modula
Uvođenje dva nova modula
Promjena naziva jednog modula
Preporučeni izborni predmeti modula - promjena satnice i uvođenje novih
Ostali izborni predmeti doktorskog studija - promjena satnice
Ukidanje izbornih predmeta modula
a) Podatci o znanstveno-nastavnoj sastavnici
Pravni fakultet Osijek
Stjepa Radića 13
Tel: 031-224-500; Fax: 031-224-540
http://www.pravos.hr
Zvanje, ime i prezime čelnika znanstveno-nastavne sastavnice: dekan
izv. prof. dr. sc. Boris Bakota, izvanredni profesor Pravnog fakulteta Osijek
b) Podatci o odobrenom studijskom programu
Naziv i šifra studijskog programa: Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij Prava; 2100
Ukupni broj ECTS bodova odobrenog studijskog programa: 180
Ukupni broj (obveznih i izbornih) predmeta odobrenog studijskog programa: 85
Ukupni broj ECTS bodova odobrenog studijskog programa koji se odnosi na obvezne predmete:
56.
1. godina
I. semestar
Naziv kolegija Broj sati Status kolegija ECTS bodovi
Stari Novi Stari Novi
Metodologija društvenih
znanosti
30 15 obvezni 10 8
Obvezni predmet modula I 30 20 obvezni 12 10
Izborni predmet I 20 15 izborni 8 8
Istraživački seminar I
(uveden novi)
- Konzultacije izborni/
prema dogovoru s
predmetnim
nastavnikom
- 4
Ukupno 80 50 sati - 30 30
3
II. semestar
Naziv kolegija Broj sati Status kolegija ECTS bodovi
Stari Novi Stari Novi
Metodologija prava 30 15 obvezni 10 8
Obvezni predmet modula II 30 20 obvezni 12 10
Izborni predmet II 20 15 izborni 8 8
Istraživački seminar II
(uveden novi)
- Konzultacije izborni - 4
80 sati 50 sati 30 30
2. godina
III. semestar
Naziv kolegija Broj sati Status kolegija ECTS bodovi
Stari Novi Stari Novi
Obvezni predmet modula III 30 20 obvezni 12 10
Izborni predmet III 20 15 izborni 8 8
Znanstveni rad I - Konzultacije izborni 6 12
U III. semestru ukida se
Istraživački seminar I
- - obvezni 4 Ukida
se
Ukupno 50 35 sati 30 30
IV. semestar
Naziv kolegija Broj sati Status kolegija ECTS bodovi
Stari Novi Stari Novi
U IV. semestru ukida se
Istraživački seminar II
- - obvezni 4 Ukida
se
Znanstveni rad II Konzultacije izborni 6 10
Izrada prijave i javna obrana
teme doktorskog rada
- - 20 20
Ukupno 30 30
3. godina
V. semestar
Naziv kolegija Broj sati Status kolegija ECTS bodovi
Stari Novi Stari Novi
Istraživanje i izrada
doktorskog rada
- - 30 30
Ukupno 30 30
VI. semestar
Naziv kolegija Broj sati Status kolegija ECTS bodovi
Stari Novi Stari Novi
Izrada i obrana doktorskog
rada
- - izborni 30 30
Ukupno 30 30
c) Prijedlog izmjena studijskog programa
Fakultetsko vijeće Pravnog fakulteta Osijek je 19. svibnja 2015. usvojilo Strateški plan za
razdoblje 2015-2020. prema kojem je jedan od ciljeva vezan uz ''Strategiju znanstveno-
istraživačkih djelatnosti'' i reformu doktorskog studija. Isto tako su pojedini nastavnici umirovljeni
a viši asistenti su napredovali u znanstveno nastavno zvanje ''docent/docentica'' te će predloženim
izmjenama doći do nužnog usklađivanja kapaciteta nastavnika s programom doktorskog studija.
4
d1) Uvođenje općih obveznih predmeta u I. i II. semestru
Opći obvezni predmeti
Naziv predmeta Broj sati
nastave
Status Nositelj ECTS Semestar
stari novi stari novi
Metodologija
društvenih znanosti
30 15 opći
obvezni
Prof.dr.sc.
Nihada Mujić-
Mehičić/
doc.dr.sc.
Martina Mikrut
10 8 I.
Metodologija prava 30 15 opći
obvezni
Prof.dr.sc.
Zvonimir Lauc/
prof.dr.sc.
Predrag Zima
8 8 II
d2) MODULI I STRUKTURA MODULA
Ukidanje dva modula: Radno i pravo socijalne sigurnosti te Međunarodno privatno
pravo
Uvođenje dva nova modula: Modul europsko pravo i Modul pravno-teorijski
Promjena naziva modula: Modul Međunarodno i Europsko javno pravo mijenja
naziv u modul Međunarodno pravo
1. Modul Građansko i obiteljsko pravo
Naziv predmeta Broj sati
nastave
Status Nositelj ECTS Semestar
stari novi stari novi
Građansko pravo –
odabrani instituti
30 20 obvezni Prof. dr. sc.
Vlado Belaj
Doc.dr. sc.
Dubravka
Klasiček
12 10 I.
Suvremeni instituti
obiteljskog prava
20 20 obvezni Izv.prof. dr.
sc. Branka
Rešetar
12 10 II.
Građansko procesno
pravo EU
30 ukida se
obvezni
Prof. dr. sc.
Eduard
Kunštek
12 III.
Izabrani instituti
građanskog
procesnog i ovršnog
prava
30 20 novi
obvezni
Doc. dr. sc.
Zvonimir
Jelinić
10 III.
2. Modul Kazneno pravo
Naziv predmeta Broj sati
nastave
Status Nositelj ECTS
Semestar
Odabrana
poglavlja
hrvatskog i
poredbenog
kaznenog prava
30 20 obvezni doc. dr. sc. Igor
Vuletić
doc.dr.sc. Marin
Mrčela
12 10 I.
5
Kazneno
procesno pravo –
odabrana
poglavlja
30 20 obvezni Prof. dr. sc.
Vladimir
Ljubanović,
professor
emeritus /
doc.dr.sc.
Zvonimir
Tomičić
12 10 II.
Međunarodno i
europsko
kazneno
30 20 obvezni Prof. dr. sc.
Vladimir
Ljubanović,
professor
emeritus
Doc. dr. sc. Igor
Vuletić/doc.dr.sc.
Zvonimir
Tomičić
12 10 III.
d3) Uvođenje dva nova modula: Modul europsko pravo i modul Pravno-teorijski
3. Modul Europsko pravo
Uspostava samostalnog modula iz europskog prava je postala nužnost i razumljiva sama po sebi.
Budući je Republika Hrvatska je 1. srpnja 2013. postala punopravna članica EU-a izučavanje
prava EU od iznimne je važnosti. Na modulu obvezne predmete izvode nositelji dvaju Jean
Monnet katedri i jedna članica projektnog tima na obje katedre. Novi modul zasigurno će ispuniti
očekivanja studentima koje se žele ''specijalizirati'' i pisati disertaciju iz područja prava EU-a.
Studenti će kroz obvezne predmete dobiti temeljnu edukaciju, a kroz izborne predmete mogu se
još uže profilirati za područje: europskog javnog prava; radnog prava i socijalne sigurnosti ili
europskog međunarodnog privatnog i procesnog prava.
Naziv predmeta Broj sati
nastave
Status Nositelj ECTS Semestar
Institucije i pravni
sustav EU
20 obvezni Doc. dr. sc.
Tunjica
Petrašević
10 I.
Sloboda kretanja
radnika i pravo
zapošljavanja u EU
20 obvezni Izv.prof.dr.sc.
Mario Vinković
10 II.
Građansko
procesno i
međunarodno
privatno pravo EU
20 obvezni Prof.dr.sc.
Eduard Kunštek
/ Izv.prof. dr. sc.
Vjekoslav
Puljko
/Izv.prof.dr.sc.
Mirela Župan
10 III.
4. Modul Pravno-teorijski
Pravno-teorijski modul uvodi se kao potpuno novi modul kojim se doktorandima nude kolegiji u
čijem središtu se nalaze teme iz suvremene pravno-teorijske problematike. Njima se kroz obvezne
kolegije produbljuju znanja i vještine iz područja etike i etičnosti u pravu i pravnoj profesiji,
pravnoga rasuđivanja kao oblika praktičnog rasuđivanja te dubinski analiziraju i uočavaju
praktični čimbenici aktualne hrvatske i europske pravne kulture.
Kroz ponuđene izborne kolegije doktorandima se želi ponuditi dodatno profiliranje u važnim
aktualnim pravno-teorijskim raspravama – čitanje, tumačenje i smisao pravnoga teksta, prava na
slobodu izražavanja te kritička evaluacija suvremene političke teorije u odnosu na pravo i osnovna
pravna načela – u svrhu stjecanja praktičnih znanja i vještina za njihovu profesiju.
6
Predloženi novi modul nudi najnovije uvide u osnovna i aktualna pravna načela kojima će se
pravni profesionalci svakodnevno služiti ali i kreirati ih kroz vlastitu pravnu praksu.
Naziv predmeta Broj sati
nastave
Status Nositelj ECTS Semestar
Pravno rasuđivanje 20 obvezni Doc. dr. sc.
Ivana Tucak
10 I.
Pravna (ne)kultura 20 obvezni Doc. dr. sc.
Josip Berdica
10 II.
Etika u pravu 20 obvezni Doc.dr.sc. Ivana
Tucak /
Doc.dr.sc. Josip
Berdica
10 III.
d4) Promjena naziva modula: Modul Međunarodno i Europsko javno pravo mijenja naziv u
modul Međunarodno pravo
5. Modul Međunarodno pravo
Naziv predmeta Broj sati
nastave
Status Nositelj ECTS
Semestar
stari novi stari novi
Suvremeno
međunarodno
pravo i
međunarodni
odnosi
30 20 obvezni Prof. dr. sc.
Mira Lulić
12 10 I.
Ljudska prava –
odabrana poglavlja
30 20 obvezni Prof.dr.sc.
Mira Lulić
12 10 II.
Prelazi u modul
Europsko pravo
Institucije i pravni
sustav EU
30 obvezni
Doc. dr. sc.
Tunjica
Petrašević
12 I.
Pravo
međunarodnih
organizacija
30 20 novi
obvezni
Prof.dr.sc.
Davorin Lapaš
12 10 III.
6. Modul Rimsko pravo i pravna povijest
Naziv predmeta Broj sati
nastave
Status Nositelj ECTS
Semestar
stari novi stari novi
Ius commune –
temelji
privatnopravnih
znanosti
30 20 obvezni Prof. dr. sc.
Marko Petrak /
doc.dr.sc.
Nikol Žiha
12 12 I.
Europska pravna
povijest
30 20 obvezni Prof. dr. sc.
Josip Vrbošić,
prof. dr. sc.
Miro Gardaš
12 12 II.
Hrvatska pravna
tradicija u
europskom pravno-
političkom
okruženju
30 20 obvezni Prof. dr. sc.
Josip Vrbošić,
prof. dr. sc.
Miro Gardaš
12 12 III.
7
7. Modul Trgovačko pravo i pravo društva
Naziv predmeta Broj sati
nastave
Status Nositelj ECTS
Semestar
stari novi stari novi
Mijenja naziv:
Suvremeno
domaće i
međunarodno
poslovno pravo
u: Domaće i
međunarodno
suvremeno
trgovačko pravo
30 20 obvezni Doc. dr. sc.
Dubravka
Akšamović
12 10 I.
Insolvencijsko
pravo
30 20 obvezni Doc. dr. sc.
Zvonimir
Jelinić
12 10 II.
Pravo tržišnog
natjecanja
30 20 obvezni Doc.dr.sc.
Dubravka
Akšamović
12 10 III.
Plaćanje i
osiguranje
plaćanja u
poslovnim
transakcijama
30 ukida se
obvezni
Prof. dr. sc.
Srećko Jelinić
12 III.
8. Modul Upravno pravo
Naziv predmeta Broj sati
nastave
Status Nositelj ECTS
Semestar
stari novi stari novi
Upravno pravo –
odabrana
poglavlja
30 20 obvezni Izv.prof. dr. sc.
Boris
Ljubanović
12 10 I.
Suvremene
upravne
doktrine: od
novog javnog
menadžmenta do
dobrog
upravljanja
30 20 obvezni Izv.prof. dr. sc.
Boris Bakota
12 10 II.
Posebni upravni
postupci
30 20 obvezni Izv.prof. dr. sc.
Boris
Ljubanović
12 10 III.
9. Modul Ustavno pravo
Naziv predmeta Broj sati
nastave
Status Nositelj ECTS
Semestar
stari novi stari novi
Konstitucionalno
oblikovanje
višestupnjevane
dobre vladavine
30 20 obvezni Prof. dr. sc.
Zvonimir
Lauc,
professor
emeritus
12 10 I.
Poredbeno ustavno
pravo
30 20 obvezni Doc. dr. sc.
Anita
Blagojević
12 10 II.
Ustavni poredak EU 30 20 obvezni Doc. dr. sc.
Mato Palić
12 10 III.
8
d5) Ukidanje dva modula
Ukinuta su dva modula: Radno i pravo socijalne sigurnosti te Međunarodno privatno pravo, a
uspostavljena su dva nova modula (Modul europsko pravo i Modul pravno-teorijski).
Modul Međunarodno privatno pravo (ukida se)
Naziv predmeta Broj sati
nastave
Status Nositelj ECTS Semestar
Primjena stranog
prava pred
sudovima u RH
30 obvezni Prof. dr. sc.
Vjekoslav
Puljko, Doc.
dr. sc. Mirela
Župan
12 I.
Europski
pravosudni prostor
u prekograničnim
građanskim
stvarima
30 obvezni Doc. dr. sc.
Mirela Župan
12 II.
Alternativno
rješavanje
međunarodnih
sporova – arbitraža
i mirenje
30 obvezni Prof. dr. sc.
Vjekoslav
Puljko
12 III.
Modul Radno i socijalno pravo (ukida se)
Naziv predmeta Broj sati
nastave
Status Nositelj ECTS Semestar
Međunarodni
radnopravni
standardi
30 O Prof. dr. sc.
Vilim
Herman, Prof.
dr. sc. Mario
Vinković
12 I.
Socijalni partneri i
kolektivni ugovori
u EU
30 O Prof. dr. sc.
Vilim Herman
12 II.
Sloboda kretanja
radnika i pravo
zapošljavanja u EU
30 O Prof. dr. sc.
Mario
Vinković
12 III.
d6) Preporučeni izborni predmeti modula, promjena satnice i uvođenje novih
Preporučeni izborni predmeti
modula Građansko i obiteljsko pravo
Naziv predmeta Broj sati Status Nositelj ECTS
stari novi
Građanskopravni ugovori 20 15 izborni Prof. dr. sc. Vlado
Belaj
Doc. dr. sc. Dubravka
Klasiček
8
Odštetno pravo 20 15 izborni Prof. dr. sc. Vlado
Belaj
Doc. dr. sc. Dubravka
Klasiček
8
Međunarodno i europsko
obiteljsko pravo
20 15 izborni Izv. prof. dr. sc.
Branka Rešetar,
Izv. prof. dr. sc.
8
9
Mirela Župan
Pravo na pošteno suđenje
u građanskim stvarima
15 novi
izborni
Doc. dr. sc. Zvonimir
Jelinić
8
Obiteljska medijacija 20 15 izborni Izv. prof. dr. sc.
Branka Rešetar
8
Prava djece 20 15 izborni Izv. prof. dr. sc.
Branka Rešetar
8
Preporučeni izborni predmeti modula Kazneno pravo
Naziv predmeta Broj sati Status Nositelj ECTS
stari novi
Procesni položaj djeteta u
kaznenom postupku
20 15 izborni Doc. dr. sc. Zvonimir
Tomičić
Kaznena odgovornost
poslodavaca i menagera
15 novi
izborni
Prof. dr. sc. Mario
Vinković /
Doc. dr. sc. Igor
Vuletić
8
Sustavi maloljetničkog
kaznenog pravosuđa
20 15 izborni Doc.dr.sc. Zvonimir
Tomičić/
Doc.dr.sc. Igor Vuletić
8
Pravo odmjeravanja
kazne
20 15 izborni Doc.dr.sc. Igor
Vuletić/
Doc.dr.sc. Marin
Mrčela
8
Kazneno pravo u sudskoj
praksi
20 15 izborni Doc. dr. sc. Marin
Mrčela
8
Poredbeno kazneno
pravosuđe
20 15 izborni Prof. dr. sc. Vladimir
Ljubanović
8
Preporučeni izborni predmeti modula Europsko pravo
Naziv predmeta Broj sati Status Nositelj ECTS
stari novi
Pravo jednakosti u EU 20 15 izborni Izv. prof. dr. sc.
Mario Vinković
8
Pravo tržišnog natjecanja
EU
20 15 izborni Doc. dr. sc. Dubravka
Akšamović
8
Pravosudni sustav EU 20 15 izborni Doc. dr. sc.
Tunjica Petrašević
8
Pravo unutrašnjeg tržišta
EU
20 15 izborni Doc. dr. sc.
Tunjica Petrašević
8
Europsko međunarodno
postupovno pravo u
izabranoj sudskoj praksi
20 15 novi
izborni
Izv. prof. dr. sc.
Mirela Župan
8
10
Preporučeni izborni predmeti modula Međunarodno pravo
Naziv predmeta Broj sati Status Nositelj ECTS
stari novi
Subjektivitet u
međunarodnom pravu
20 15 izborni Prof. dr. sc. Mira Lulić 8
Nacionalizam,
odcjepljenje i
samoodređenje
20 15 novi
izborni
Prof. dr. sc. Mira Lulić 8
Kultura i kulturna prava 20 15 novi
izborni
Prof. dr. sc. Mira Lulić
/ Doc. dr. sc. Ivana
Tucak
8
Pravo jednakosti u EU 20 15 izborni Izv. prof. dr. sc. Mario
Vinković
8
Pravo na slobodu
izražavanja
20 15 novi
izborni
Doc. dr. sc. Ivana
Tucak
8
Preporučeni izborni predmeti
modula Rimsko pravo i pravna povijest
Naziv predmeta Broj sati Status Nositelj ECTS
stari novi
Rimsko komparativno
obvezno pravo
20 15 izborni Prof. dr. sc. Marko
Petrak/ doc.dr.sc.
Nikol Žiha
8
Upravni sustavi kroz
povijest
20 15 izborni Prof. dr. sc. Josip
Vrbošić, prof. dr. sc.
Miro Gardaš
8
Pravo – od običaja do
kodifikacije
20 15 izborni Prof. dr. sc. Josip
Vrbošić, prof. dr. sc.
Miro Gardaš
8
Rimsko komparativno
stvarno pravo
20 15 izborni Prof. dr. sc. Marko
Petrak/ doc.dr.sc.
Nikol Žiha
8
Upravni sustavi kroz
povijest
20 15 izborni Prof. dr. sc. Josip
Vrbošić, prof. dr. sc.
Miro Gardaš
8
Preporučeni izborni predmeti
modula Trgovačko pravo i pravo društva
Naziv predmeta Broj sati Status Nositelj ECTS
stari novi
Korporativno upravljanje 20 15 izborni Doc. dr. sc. Dubravka
Akšamović/Doc.dr.sc.
Predrag Zima
8
Međunarodno obilježeni
ugovorni odnosi bio u
modulu Međunarodno
privatno pravo
20 15 izborni Doc. dr. sc. Mirela
Župan
8
Ovršno pravo 20 15 izborni Doc. dr. sc. Zvonimir
Jelinić
8
Europsko pravo –
odabrane teme
20 15 novi
izborni
Doc. dr. sc. Tunjica
Petrašević
8
11
Preporučeni izborni predmeti nastavnika
modula Upravno pravo
Naziv predmeta Broj sati Status Nositelj ECTS
stari novi
Lokalna samouprava i
građansko sudjelovanje
20 15 izborni Izv. prof. dr. sc. Boris
Bakota
8
Komparativna lokalna
samouprava
20 15 izborni Izv. prof. dr. sc. Boris
Bakota
8
Preporučeni izborni predmeti
modula Ustavno pravo
Naziv predmeta Broj sati Status Nositelj ECTS
stari novi
Izborni menadžment 20 15 izborni Doc. dr. sc. Mato Palić 8
Hrvatsko ustavno
sudovanje
20 15 izborni Doc. dr. sc. Anita
Blagojević
8
Institucije za zaštitu
ljudskih prava u RH
20 15 izborni Doc. dr. sc. Anita
Blagojević
8
Izborni i stranački sustav 20 15 izborni Doc. dr. sc. Mato Palić 8
Ustav krize i ljudska
prava
20 15 izborni Doc. dr. sc. Anita
Blagojević
8
Preporučeni izborni predmeti
modula pravno-teorijski
Naziv predmeta Broj sati Status Nositelj ECTS
stari novi
Filozofija prava 20 15 izborni Doc.dr.sc. Ivana Tucak 8
Pravo na slobodu
izražavanja
20 15 izborni Doc.dr.sc. Ivana Tucak 8
Uvod u modernu
političku misao
20 15 izborni Doc.dr.sc. Josip
Berdica
8
Pravo i književnost 15 novi
izborni
Doc.dr.sc. Josip
Berdica
8
d7) Ostali izborni predmeti doktorskog studija- promjena satnice Naziv predmeta Broj sati Status Nositelj ECTS
stari novi
Ekonomska analiza prava 20 15 izborni Prof. dr. sc. Ivana
Barković Bojanić
8
Održivi razvoj – pravni
aspekti
20 15 izborni Izv.prof.dr. sc. Rajko
Odobaša
8
Upravljanje ljudskim
resursima
20 15 izborni Prof. dr. sc. Nihada
Mujić Mehičić
8
Upravljanje kvalitetom 20 15 izborni Doc.dr.sc. jelena
Legčević
8
Krizno komuniciranje 20 15 izborni Doc.dr.sc. Martina
Mikrut
8
Prava životinja 20 15 izborni Izv.prof.dr. sc. Boris
Bakota
8
Pravna zaštita i praćenje
kvalitete okoliša
20 15 izborni Izv.prof.dr. sc. Rajko
Odobaša
8
Intercultural
Communication and
Presentation Skills (na
engl. jeziku)
20 15 izborni
Doc. dr. sc. Ljubica
Kordić
8
12
Fiskalni sustav RH 20 15 izborni Prof. dr. sc. Renata
Perić
8
Financijski proračun
lokalnih i regionalnih
jedinica
20 15 izborni Prof. dr. sc. Renata
Perić
8
Poredbeno prometno
pravo
20 15 izborni Izv. prof. dr. sc.
Aleksandra Vasilj
8
Pravo unutarnje plovidbe 20 15 izborni Izv.prof.dr.sc.
Aleksandra Vasilj
8
Međunarodno prometno
pravo
20 15 izborni Izv. prof. dr. sc.
Aleksandra Vasilj
8
Europski sustavi
alternativnog rješavanja
sporova – arbitraža i
mirenje
20 15 izborni Izv.prof. dr. sc.
Vjekoslav Puljko
8
Primjena stranog prava
pred sudovima u RH
20 15 izborni Izv. prof. dr. sc.
Vjekoslav Puljko / izv.
prof. dr. sc. Mirela
Župan
8
Nacionalne manjine u
Europi
20 15 izborni Doc. dr. sc. Nives
Mazur Kumrić
8
Pravo državljanstva 20 15 izborni Doc.dr.sc. Nives
Mazur Kumrić
8
d8) Ukidanje izbornih predmeta modula
Preporučeni izborni predmeti modula Kazneno pravo
Naziv predmeta Broj sati
nastave
Status Nositelj ECTS
Gospodarsko kazneno
pravo
20 izborni Prof. dr. sc. Petar
Novoselec, Prof. dr. sc.
Igor Bojanić
8
Preporučeni izborni predmeti modula Međunarodno i europsko javno pravo
Naziv predmeta Broj sati
nastave
Status Nositelj ECTS
Međunarodno
humanitarno pravo
20 izborni Doc. dr. sc. Nives
Mazur Kumrić
8
Pravo međunarodnih
organizacija
20 izborni Prof. dr. sc. Mira
Lulić, Doc. dr. sc.
Nives Mazur Kumrić
8
Raspad i odcjepljenje
država
20 izborni Prof. dr. sc. Mira Lulić 8
Međunarodno pravo mora 20 izborni Prof. dr. sc. Mira Lulić 8
Dekolonizacija i nastanak
država
20 izborni Prof. dr. sc. Mira Lulić 8
Kolektivna sigurnost u
međunarodnom pravu
20 izborni Prof. dr. sc. Mira Lulić 8
Pravo unutarnjeg tržišta
Promjena nazive
20 izborni Doc. dr. sc. Tunjica
Petrašević
8
13
Preporučeni izborni predmeti nastavnika modula Rimsko pravo i pravna povijest
Naziv predmeta Broj sati
nastave
Status Nositelj ECTS
Pravna i politička misao
kroz povijest
20 izborni Prof. dr. sc. Josip
Vrbošić, Prof. dr. sc.
Miro Gardaš
8
Preporučeni izborni predmeti nastavnika modula Trgovačko pravo i pravo društava
Naziv predmeta Broj sati
nastave
Status Nositelj ECTS
Zaštita potrošača i načini
rješavanja potrošačkih
sporova
20 izborni Prof. dr. sc. Srećko
Jelinić
8
Ostali preporučeni izborni predmeti
Naziv predmeta Broj sati
nastave
Status Nositelj ECTS
Teorije ljudskih prava 20 izborni Doc.dr. sc. Predrag
Zima, Doc. dr. sc.
Ivana Tucak, Doc. dr.
sc. Josip Berdica
8
Budući da su predložene izmjene i dopune veće od 20% u skladu sa Zakonom o osiguranju
kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju u postupku vrednovanja studijskog programa
Uprava Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku imenovala je recenzente s liste
predloženih recenzenata kako slijedi:
1. Prof. dr. sc. Vid Jakulin, redoviti profesor Pravnog fakulteta u Ljubljani;
2. Prof. dr. sc. Tamara Ćapeta, redovita profesorica Pravnog fakulteta u Zagrebu
Iz priložene dokumentacije Povjerenstvo je utvrdilo da je Elaborat o studijskom programu
poslijediplomskog sveučilišnog doktorskog studija Prava sadrži:
Nositelj/izvođač studija:
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Pravni fakultet Osijek
Tip studijskog programa
poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij
Razina:
3-poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij
Znanstveno ili umjetničko područje: Društvene znanosti
Znanstveno polje: 5.02 Pravo
Znanstvene grane:
Znanstvene grane:
5.02.01 financijsko pravo
5.02.02 građansko pravo i građansko procesno pravo
5.02.03 kazneno pravo, kazneno procesno pravo, kriminologija i viktimologija
5.02.04 međunarodno pravo
5.02.05 međunarodno privatno pravo
5.02.06 obiteljsko pravo
5.02.07 pomorsko i općeprometno pravo
14
5.02.08 povijest prava i države
5.02.09 radno i socijalno pravo
5.02.10 rimsko pravo
5.02.11 teorija prava i države
5.02.12 trgovačko pravo i pravo društava
5.02.13 upravno pravo i uprava
5.02.14 ustavno pravo
5.02.15 europsko javno pravo
5.02.16 europsko privatno pravo
Akademski stupanj koji se stječe završetkom doktorskog studija:
Završetkom studija stječe se akademski stupanj doktora znanosti iz područja
društvenih znanosti, znanstvenoga polja prava. Pritom student stječe kompetencije za
samostalno znanstvenoistraživačko djelovanje u matičnom znanstvenom području i polju
u skladu sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim
nazivima i akademskom stupnju ("Narodne novine" br. 118/12.).
Opravdanost izvođenja studijskog programa
Znanstvenim profiliranjem i pomlađivanjem znanstveno-nastavnog kadra Pravni fakultet
Osijek prepoznaje potrebu novog pristupa organizaciji doktorskih studija. Dva relevantna
procesa koja se zbivaju u modernim društvima - globalizacija i individualizacija, u području prava
i pravne izobrazbe mogu se uvjetno dopuniti izraženom europeizacijom kao dijelom
ukupnih globalnih zbivanja. Zadaća je suvremenog sveučilišta i fakulteta svoje istraživačke
kapacitete, znanstveno djelovanje i obrazovanje novih naraštaja promatrati kroz fokus
recentnih društvenih promjena i paradigmi koje ih obilježavaju, potiču i misaono provociraju. U
tom smjeru prepoznaje se potreba novog pristupa doktorskim studijima prava koji,
uvažavajući tekovine Bolonjskog procesa i humboldtovskog sveučilišta, naglasak stavljaju ne
samo na individualno istraživanje i propitivanje postojećih društvenih i pravnih odnosa i
njihove uloge u promjenama pro futuro, već i novi odnos prema financiranju visokog
obrazovanja u uvjetima "liberalizacije tuzemnog sveučilišnog prostora". Veći broj doktora
znanosti iz znanstvenog područja društvenih znanosti, znanstvenog polja prava potreban je
ne samo zbog izvođenja fakultetske i sveučilišne nastave, već i sve intenzivnijeg
znanstvenog istraživanja u regiji (međunarodni projekti, združena istraživanja i razmjena
nastavnika, studenata i znanstvenika), povećanja broja akademski obrazovanih građana s
najvišim stupnjem kvalifikacija i izraženije potrebe suradnje s gospodarstvom koje pokazuje
poseban interes za specijaliziranim znanjima i zaposlenima usmjerenim na permanentno
(formalno, neformalno te informalno) cjeloživotno obrazovanje. Profiliranjem vlastitih nastavnih
kadrova i povećanjem broja nastavnika izabranih u znanstveno-nastavna zvanja Pravni
fakultet Osijek stječe uvjete za jačanje svoje uloge u obrazovanju i vertikalnoj prohodnosti
studenata na sve tri razine pravne izobrazbe.
Pozicioniranjem Fakulteta u regionalnom i prekograničnom okruženju i Europskom
istraživačkom prostoru te njegovom prepoznatljivošću kao znanstvene i visokoobrazovne
ustanove s dokazanim iskustvom u cijelom nizu istraživanja u području prava, ali i ekonomije i
stranih jezika, identificiraju se kompetencije, zrelost, spremnost, odgovornost i ispunjenost svih
potrebnih preduvjeta za organiziranje programa obrazovanja na III. razini (ciklusu) u
području društvenih znanosti, znanstvenom polju prava.
Osnovne odrednice studijskog programa
Imajući na umu strateški dokument o razvoju znanosti i tehnologije „Znanstvena i tehnologijska
politika Republike Hrvatske od 2006. do 2010. godine“ i „Polazne osnove za izradu nacrta
znanstvene i tehnologijske strategije RH za razdoblje 2011. – 2015. godine“, kao i ključne
kriterije istraživanja poput izvrsnosti, interdisciplinarnosti i primjenjivosti, predloženi doktorski
15
studij prava nastoji se ostvariti novim pristupom znanstvenim istraživanjima u području
društvenih znanosti. Naglasak se želi staviti na praktičnu primjenu istraživanja, što se inter alia
može postići prilagodbom programa znanstvenim i istraživačkim interesima doktoranada, koja
pobuđuje i podupire individualizam te promišljanja o praktičnoj primjeni istraživanja.
Cilj je ostvariti prepoznatljiv doktorski studij koji nije usmjeren na tradicionalne metode
podučavanja, već potiče individualan i mentorski rad kojemu je zadaća u percepciji prava kao
znanstvene, ali i vrlo praktične discipline.
Inovativnost studijskog programa
Doktorski je studij strukturiran u cilju promicanja inovativnosti u području društvenih
istraživanja, znanstvenoga polja prava s pripadajućim pravnim granama, pomoću individualnoga
pristupa i njegovanja osobnih istraživačkih i znanstvenih zanimanja doktoranada. Navedeno
posebice dolazi do izražaja u dijelu koji se odnosi na izradu istraživačkih doktorskih seminara i
znanstvenih radova tijekom doktorskoga studija. Suvremena usmjerenost na interdisciplinarnost i
višedisciplinarnost u znanstvenim istraživanjima dodatno će misaono poticati znanstveni rad
utemeljen na širem, holističkom pristupu, u kojem pravo treba promatrati u funkciji društvenih
mijena i odnosa obilježenih procesima globalizacije i europeizacije, ali i sve izraženijega
individualizma. Štoviše, studij treba potaknuti promišljanje prava kroz teleološki, a ne strogo
dogmatski, gramatički i normativni pristup, kako bi do izražaja došli kreativni i interpretacijski
kapaciteti, sposobnost istraživanja i bavljenja znanstvenim radom doktoranada, ali i višeslojnost,
višedimenzionalnost i međuzavisnost društvenih odnosa.
Usporedivost s programima uglednih inozemnih i visokoškolskih institucija, posebno
onih iz zemalja Europske unije Doktorski studij temelji se na načelima Bolonjskoga procesa sadržanim u Zakonu o znanstvenoj
djelatnosti i visokom obrazovanju i Pravilniku o poslijediplomskim studijima na Sveučilišta Josipa
Jurja Strossmayera u Osijeku .Usporediv je s mnogim programima uglednih inozemnih visokoškolskih
institucija, među kojima se posebice ističe doktorski studij na Pravnom fakultetu Sveučilišta u
Ljubljani (http://www.pf.uni-lj.si), a djelomice je usporediv s doktorskim studijima prava na
sveučilištima: Tilburg University (http://www.tilburguniversity.edu), University of Essex
(http://www.essex.ac.uk/), Brunel University (http://www.brunel.ac.uk/), Duke Law School
(http://law.duke.edu/) i Cornell University Law School Programme
(http://www.lawschool.cornell.edu/), ali i doktorskim studijima pravnih fakulteta na sveučilištima u
Mađarskoj, Poljskoj, Češkoj i Slovačkoj. Struktura studija nastoji spojiti iskustva sveučilišta i
doktorskih programa razvijenih pod utjecajem germanskoga modela visokoga obrazovanja, ali i uz
istodobnu kombinaciju prakse angloameričkih sveučilišta, dominantno usmjerenih na istraživački,
samostalan i mentorski rad. Kombiniranje dvaju modela može se posebice prepoznati u strukturi i
obvezama doktoranada u II. , III., IV. , V. i VI. semestru predloženoga doktorskoga studija.
Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata-osigurana vertikalna i horizontalna
mobilnost studenta na Sveučilištu u nacionalnom i međunraodnom prostoru viosokog
obrazovanja
Doktorski studij otvorit će mogućnost horizontalne i vertikalne pokretljivosti na sveučilišnoj
razini, ali i u okviru hrvatskoga i europskoga prostora visokoga obrazovanja. Studij je otvoren za
studente i nastavnike svih partnerskih sveučilišta, ali će istodobno poticati i sve oblike
međunarodne razmjene i istraživanja in favorem stručnoga i znanstvenoga usavršavanja
doktoranada i nastavnika.
Predviđa se osnivanje Vijeća mentora koje će inter alia imati zadaću upućivanja doktoranada u
programe istraživanja na drugim domaćim i inozemnim sveučilištima koji su od presudne važnosti
za provođenje i uspješno okončanje doktorskoga studija. U tom kontekstu zadaća Vijeća mentora
podrazumijeva davanje potrebne potpore doktorandima u procesu prijave na dostupno
stipendiranje. Predviđa se suradnja i mobilnost doktoranada i nastavnika, posebice gostovanjima
16
sveučilišnih nastavnika s partnerskih sveučilišta i mogućnosti održavanja zajedničke nastave te
suradnjom u pojedinim područjima i/ili dijelovima istraživanja.
Doktorski studij otvara mogućnost suradnih istraživanja s partnerskim sveučilištima iz Republike
Hrvatske i inozemstva te uključivanja u zajedničke znanstvene programe. Također, cilj je
doktorskoga programa potaknuti mobilnost studenata i nastavnika, poglavito u kontekstu
doktorskih istraživanja i održavanja tradicionalnih veza s pravnim fakultetima iz šire regije:
Mađarske (Pečuh, Budimpešta), Slovenije (Ljubljana, Maribor), Bosne i Hercegovine (Sarajevo,
Mostar, Bihać, Tuzla), Njemačke, Austrije, Italije i dr.
Povjerenstvo je utvrdilo da je u Elaboratu navedeno da poslijediplomski doktorski
studij Prava pruža mogućnost horizontalne i vertikalne pokretljivosti na razini Sveučilišta
ali, i u okviru hrvatskog i europskoga visokoga obrazovanja.
Predviđeni ishodi učenja koji se stječu ispunjavanjem pojedinačnih studijskih
obveza, modula studija i ukupnog studijskog programa
Ishodi učenja definirani su u svakom kolegiju u poglavlju 3. Elaborata o studijskom programu,
doktorski studij u svim svojim komponentama odvija na 8. razini kvalifikacijskog okvira.
Završetkom doktorskog studija polaznice i polaznici stječu sposobnost samostalnog bavljenja
znanstvenim radom u području društvenih znanosti, znanstvenom polju prava, ali i u
interdisciplinarnom području društvenih znanosti. Stjecanjem akademskog stupnja doktora
znanosti ostvaruju se potrebni preduvjeti za daljnji razvoj znanstvene i istraživačke karijere u okviru
znanstvenih institucija te javnih i privatnih ustanova.
Stjecanje doktorata znanosti omogućit će inter alia brojne prilike za zapošljavanje u javnom sektoru,
posebice u područjima u kojima su potrebna visokospecijalizirana i profilirana znanja i akademski
stupanj doktora znanosti.
Nastavak poslijedoktorskog usavršavanja moguće je ostvariti temeljem preporuka mentora i
individualnim prijavama na programe poslijedoktorskog usavršavanja u okviru šest međunarodno
prepoznatih znanstvenih i visokoškolskih institucija diljem Europe i svijeta. Pravni fakultet Osijek
nastojat će stvoriti i institucionalne mehanizme za međusobnu razmjenu doktoranada i
poslijedoktoranada sa znanstvenim i visokoškolskim ustanovama s kojima tradicionalno njeguje
bliske međusobne veze i različite oblike suradnje.
Struktura studijskog programa, nastavne metode i sadržaj studijskog programa koji
osiguravaju stjecanje predviđenih ishoda učenja
Struktura studijskog programa utemeljena je na istraživačkom usmjerenju, organizirana
prema mentorskom sustavu i prilagođena svakom pojedinom doktorandu. Slijedom
navedenog studijski program je sadržajno i strukturno logično izveden i predložena izravna
nastava i istraživački udio je u skladu s Pravilnikom o poslijediplomskim studijima na
Sveučilištu.
Struktura doktorskoga programa usmjerena je na produbljivanje i proširivanje dosadašnjih znanja
iz područja društvenih znanosti, znanstvenoga polja prava s pripadajućim granama, uz nužan
naglasak na interdisciplinarnost i poticanje samostalnoga istraživačkoga i mentorskoga rada.
Sadržaj predmeta oblikovan je u skladu s kompetencijama i referencijama nositelja.
Važnost pripreme za budući znanstveni rad i usvajanje znanja iz područja metodologije
znanstvenoga istraživanja prepoznata je u I. semestru doktorskoga studija koji je posvećen
usvajanju znanja iz jednoga od dvaju temeljnih metodoloških predmeta - Metodologije društvenih
znanosti. U II. semestru produbljivanje i usvajanje novih, uže profiliranih znanja iz područja
metodologije omogućeno je obveznim predmetom Metodologija prava. Svaki od navedenih
predmeta nosi 8 ECTS bodova.
17
Doktorski studij najviši je stupanj formalnoga obrazovanja, a svrha mu je izobrazba budućih
doktora znanosti kroz nastavu, izradu znanstvenih radova, znanstvenih istraživačkih seminara i
doktorske disertacije, utemeljenih na izvornim istraživanjima. Neosporna je stoga važnost
metodologije znanstvenoga istraživanja za kvalitetno svladavanje programa doktorskoga studija te
istraživački i znanstveni rad doktoranda pro futuro. Samo temeljitom pripremom iz područja
metodologije izrade znanstvenoga rada moguće je očekivati izradu doktorske disertacije kao
izvornoga doprinosa znanosti na čijem se temelju procjenjuje sposobnost provođenja
samostalnoga i za znanost važnoga istraživanja. Štoviše, uspješno je svladavanje metodologije
znanstvenoga rada conditio sine qua non izgradnje doktoranada u vrhunske znanstvenike
sposobne odgovoriti izazovima suvremene znanosti, tržišta rada, intelektualnih usluga i
općenitoga razvoja.
U I., II. i III. semestru doktorskoga studija program se nastoji približiti individualnim
istraživačkim interesima doktoranada nastavom organiziranom u modulima s pripadajućim
obveznim kolegijima, kao i mogućnošću odabira jednoga izbornog predmeta u svakom semestru.
Devet modula koncepcijski je usmjereno ne samo na mogućnost odabira užega područja
znanstvenoga interesa svakog polaznika, već i na prepoznatljivost doktorskoga studija u
nacionalnim okvirima i okružnim zemljama (neki moduli uvažavaju činjenicu užega
interdisciplinarnoga povezivanja; primjerice otežano profiliranje u području pravne povijesti,
pravne tradicije i rimskoga prava u širem okruženju nastoji se prevladati prijedlogom modula
Rimsko pravo i pravna povijest).
Obvezni predmeti modula podijeljeni u prva tri semestra nose svaki po 10 ECTS bodova.
Želja za poticanjem individualnih istraživačkih sklonosti doktoranada ogleda se u mogućnosti da
se tijekom I., II., III. semestra, u okviru preporučenih izbornih kolegija nastavnika modula, s
pripadajućim opterećenjem izraženim u satima nastave i ECTS bodovima, odluče za sve ili neke
preporučene izborne kolegije pojedinoga semestra odnosno iste kombiniraju s kolegijima drugih
modula (obveznim ili izbornim) istoga semestra odnosno izbornim kolegijima sa zbirne liste. Na
taj se način želi potaknuti interdisciplinaran pristup, a program doktorskoga studija što više
prilagoditi individualnim potrebama i znanstvenim interesima polaznika. Doktorandima će se u
pogledu odabira izbornih kolegija preporučiti konzultiranje s nastavnicima modula, imajući na
umu činjenicu da od ukupnoga broja obveznih predmeta modula i izabranih izbornih predmeta ne
mogu odabrati više od tri predmeta na kojima se kao jedini nositelj pojavljuje isti nastavnik.
Od I. do IV. semestra doktorandi, osim pohađanja nastave i polaganja ispita iz obveznih odnosno
izbornih kolegija, imaju obvezu izraditi dva istraživačka seminara i dva znanstvena rada.
Istraživački se seminar u program uvodi s namjerom daljnjega produbljivanja istraživačkih
interesa, poticanja kritičkoga mišljenja i usvajanja znanstvene metodologije. Teme će
istraživačkih seminara za svaki modul studija biti predložene izvedbenim planom odnosnog
semestra te će se redovito obnavljati u svrhu zadržavanja aktualnosti i usklađenosti s trendovima
istraživanja u znanstvenom području društvenih znanosti, posebice znanstvenom polju prava s
pripadajućim granama. Istraživački seminar sadržajno treba biti što uže povezan s temom
istraživanja doktorske disertacije, a mentori istraživačkoga rada mogu biti svi nositelji obveznih
ili izbornih predmeta studija. Također, istraživački seminar može se organizirati na način koji
podrazumijeva grupni prikaz i raspravu o istraživačkim postignućima i/ili najavu i prethodno
izlaganje radova sa znanstvene konferencije. Potonje je povezano s obvezom doktoranda da
tijekom III. i IV. semestra izradi dva znanstvena rada, od kojih bar jedan mora biti objavljen i
javno prezentiran na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji prije javne obrane teme doktorske
disertacije. Navedena obveza izrade znanstvenoga rada tijekom studija podrazumijeva izradu
novoga znanstvenog rada, stoga se doktorandu ne može priznati eventualno ranije objavljen(i)
znanstveni rad(ovi). Znanstveni rad podrazumijeva rad koji prema mentorovoj procjeni može biti
recenziran kao izvorni znanstveni rad, prethodno priopćenje, pregledni znanstveni rad ili poglavlje
u znanstvenoj knjizi, zborniku radova ili zborniku radova s međunarodne konferencije. Rad
objavljen u znanstvenom časopisu podrazumijeva časopis s međunarodnim uredništvom i
međunarodnim recenzentima odnosno časopis koji se referira u priznatoj međunarodnoj bazi
18
podataka definiranoj uvjetima za znanstveno napredovanje u području društvenih znanosti (polje
pravo ili srodno polje).
Jedan od znanstvenih radova mora biti izložen na domaćoj ili međunarodnoj konferenciji te
objavljen ili prihvaćen za objavu, što je u skladu s člankom 9. stavkom 8. Pravilnika o
poslijediplomskim studijima na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
Izrada i javna obrana teme doktorske disertacije kruna je IV. semestra doktorskoga studija i nosi
20 ECTS bodova. Broj dodijeljenih bodova u skladu je s Pravilnikom o poslijediplomskim
studijima Sveučilišta u Osijeku te se cijelom strukturom studija želi naglasiti nužnost
promišljenoga i znanstveno utemeljenoga te opravdanoga prijedloga teme doktorske disertacije i
istraživanja, kao temeljnih preduvjeta uspješne realizacije doktorskoga studija za svakog
doktoranda.
V. i VI semestar doktorskoga studija obuhvaćaju istraživanje, izradu i obranu doktorske
disertacije i nose ukupno 60 ECTS bodova raspodijeljenih na jednake dijelove.
Struktura studijskoga programa doktorskoga studija utemeljena je na istraživačkom usmjerenju,
organizirana prema mentorskom sustavu i prilagođena svakomu doktorandu. Razvidno je kako
program poštuje omjer od 30 % izravne nastave predviđene studijskim programom i 70 %
ukupnih obveza predviđenih studijskim programom koje se odnose na znanstveno-istraživački,
samostalan i mentorski rad.
Struktura studijskog programa utemeljena je na istraživačkom usmjerenju, organizirana
prema mentorskom sustavu i prilagođena svakom pojedinom doktorandu. Slijedom
navedenoga studijski program je sadržajno i strukturno logično izveden i predložena
izravna nastava i istraživački udio je u skaldu s Pravilnikom o poslijediplomskim stuidijima
na Sveučilištu.
Uvjeti upisa na doktorski studij
a) Studij mogu upisati polaznici koji su prethodno završili integrirani sveučilišni
preddiplomski i diplomski studij prava ili raniji dodiplomski studij prava (uz
prilaganje potvrde ili diplome o izjednačavanju stečenoga akademskog naslova u
skladu važećim propisima) odnosno ostvarili 300 ECTS bodova u prethodnim
razinama obrazovanja te ukupnu prosječnu ocjenu 3,5 ili višu. Iznimno studij mogu
upisati polaznici koji su prethodnu razinu studija završili s manjom prosječnom
ocjenom, ali uz obvezne preporuke bar dvaju profesora i/ili znanstvenika iz
odgovarajućega područja znanosti obuhvaćenih doktorskim studijem i uz pozitivnu
ocjenu prijedloga i opisa područja osobnoga znanstvenog interesa povjerenstva koje
čine nastavnici modula za čiji se upis kandidat prijavljuje.
b) Studij mogu upisati i polaznici koji su završili druge diplomske ili ranije dodiplomske
studije iz područja društvenih znanosti (ekonomija, politologija i dr.) odnosno
polaznici koji su prethodno ostvarili 300 ECTS bodova i ukupnu prosječnu ocjenu 3,5
ili višu, ali samo uz dodatnu provjeru motivacije vezane uz namjeravano područje
istraživanja na doktorskom studiju te znanstvene opravdanosti predloženog
istraživanja.
Pri upisu na doktorski studij polaznika koji prethodno nisu završili studij prava, Vijeće
doktorskoga studija odnosno povjerenstvo koje Vijeće ovlasti, odredit će predmete iz
programa integriranoga preddiplomskog i diplomskog studija prava koje pristupnik
treba položiti, ali u opsegu ne većem od 30 ECTS bodova. Uzimajući u obzir
prethodno stečena znanja, Vijeće odnosno povjerenstvo utvrdit će sadržaj takvoga
individualnog pripremnog semestra.
c) Studij mogu upisati osobe koje su prema ranijim propisima završile poslijediplomski
znanstveni (magistarski) studij iz područja pravnih znanosti ili poslijediplomski
znanstveni (magistarski) studij iz područja drugih društvenih znanosti, osobe koje su
završile specijalistički studij odnosno osobe koje su započele poslijediplomski
19
doktorski studij iz područja pravnih znanosti ili poslijediplomski doktorski studij iz
područja drugih društvenih znanosti na drugim fakultetima u zemlji ili inozemstvu. U
slučaju upisa navedenih pristupnika na doktorski studij, Vijeće studija odnosno
povjerenstvo koje Vijeće ovlasti, u skladu sa zakonskim propisima i aktima
Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, za svakog će pristupnika odrediti pod
kojim uvjetima i u koji se semestar doktorskoga studija može upisati odnosno,
uzimajući u obzir prethodno stečena znanja i program prethodnoga studija, koji mu se
položeni ispiti prethodnoga studija mogu priznati pri upisu na poslijediplomski
doktorski studij.
Kriteriji i postupci upisa te odabira polaznika
Osim uvjeta utvrđenih u prethodnoj točki, kriterije za odabir polaznika utvrđuje Vijeće
doktorskoga studija na temelju istraživačkih i znanstvenih kapaciteta doktorskoga studija i
njegova programa, ravnajući se kriterijima izvrsnosti i primarno definiranim interesom
pristupnika za željenim područjem istraživanja.
Polaznici su obvezni uz prijavu na Poslijediplomski doktorski studij Prava predložiti mentora, a
najkasnije do kraja II. semestra i formalno odabrati mentora u odgovarajućem području
istraživanja prema listi mentora koju će utvrditi Vijeće doktorskoga studija (u daljnjem tekstu:
Vijeće). U motivacijskom pismu dužni su navesti razloge odabira određenoga modula studija te
okvirno precizirati područje znanstvenoga istraživanja pro futuro. Vijeće prije raspisivanja
natječaja utvrđuje sve dodatne kriterije koje kandidati moraju zadovoljiti (npr. znanje stranih
jezika, razlikovni ispiti, objavljeni radovi i sl.).
Dodijeljen odgovarajući broj ECTS bodova i studentsko opterećenje
Doktorski studij traje tri (3) godine odnosno šest (6) semestara, a završava izradom i obranom
doktorske disertacije kojom doktorand stječe akademski stupanj doktora znanosti (dr. sc.).
Ukupan broj ECTS bodova tijekom doktorskoga studija iznosi 180 ( pri čemu jedan ECTS bod
čini 30 studentskih radnih sati (SRS). Studentski radni sati obuhvaćaju nastavu (rad s profesorom)
i samostalan studentski rad potreban za svladavanje nastavnoga gradiva.
ECTS bodovno opterećenje studenata nužno za postizanje cilja studijskog programa
definirano je ishodima učenja i razvijenim kompetencijama (što će student znati, razumjeti ili
moći postići nakon procesa učenja i završetka doktorskog studija).
U I. , II. i III. semestru doktorskog studija program se nastoji približiti individualnim
istraživačkim interesima doktoranada nastavom organiziranom u module s pripadajućim
obveznim kolegijima, kao i mogućnošću odabira po jednog izbornog predmeta u svakom
spomenutom semestru. Devet modula koncepcijski je usmjereno na mogućnost odabira užeg
područja znanstvenog interesa svakog polaznika kao i prepoznatljivost doktorskog studija u
nacionalnim okvirima i zemljama okruženja (pojedini moduli uvažavaju činjenicu užeg
interdisciplinarnog povezivanja; otežano profiliranje u području pravne povijesti, pravne
tradicije i rimskog prava u širem okruženju nastoji se prevladati prijedlogom modula Rimsko
pravo i pravna povijest).
Moduli:
1. Modul Građansko i obiteljsko pravo
2. Modul Kazneno pravo
3. Modul Europsko pravo
4. Modul Međunarodno pravo
5. Modul Rimsko pravo i pravna povijest
6. Modul Trgovačko pravo i pravo društva
7. Modul Upravno pravo
8. Modul Ustavno pravo
9. Modul Pravno-teorijski
20
Obvezni predmeti modula raspodijeljeni su u prva tri semestra, nose po 10 ECTS bodova, što
podrazumijeva pojedinačnu opterećenost doktoranada od 900 sati, odnosno umanjeno za sate
izravne nastave 60 sati.
U I. semestru doktorskog studija koji posvećen usvajanju znanja iz jednog od dva opća izborna
predmeta - Metodologije društvenih znanost te u II. semestru produbljivanje i usvajanje
novih, uže profiliranih znanja iz područja metodologije omogućeno je kroz opći obvezni predmet
- Metodologija prava. Svaki od navedenih predmeta nosi 8 ECTS bodova. Isto radno opterećenje
doktoranda prisutno je i u pogledu predmeta Metodologija prava. Slijedi obvezni predmet
modula I. koji nosi 10 ECTS bodova. Izborni premeti I. i II. u I. godini studija imaju 8 ECTS
bodova, te istraživački seminar 4 ECTS-a što je ukupno 30 ECTS bod po semestru odnosno
60 ECTS bodova u I. godini doktorskog studija.
U II. godini doktorskog studija u III. semestru uz obvezni predmet modula s 10 CTS bodova i
izborni predmet III s 8 ECTS bodova znanstveni rad I s 12 ECTS-a što je ukupno 30 ECTS
bodova u II semestru.
U IV. semestru slijedi: znanstveni rad II s 10 ECTS bodova te izrada prijave i obrane teme
doktorske disertacije s 20 ECTS bodova, što je ukupno 30 ECTS bodova u IV. semestru odnosno
60 ECTS bodova u II. godini doktorskog studija.
U III. godini doktorskog studija u V. i VI semestar obuhvaćaju istraživanje, izradu i obranu
doktorske disertacije i nose ukupno 60 ECTS bodova, što je završetak doktorskog studija s
ostvarenih 180 ECTS bodova.
Uvjeti upisa u višu godinu studija-napredovanje kroz doktorski studij
Doktorand tijekom doktorskog studija obvezan izvršavati svoje nastavne i izvannastavne
aktivnosti utvrđene studijskim programom, koje mu prema ECTS bodovnom sustavu omogućuju
napredovanje kroz doktorski studij.
Jedanput tijekom doktorskog studija doktorand ima pravo promijeniti mentora ili temu, uz
pisani zahtjev Vijeću doktorskog studija i pisano očitovanje prethodnog mentora.
Prilikom prijave i obrane teme doktorskog rada doktorand bi prethodno trebao položiti sve
obvezne i izborne predmete te izvršiti druge obveze utvrđene studijskim programom.
Nastavne aktivnosti izvode se kroz obvezne i izborne predmete, odnosno kroz izravne oblike
nastave koje čine predavanja i istraživački seminari. Istraživački seminari tematski trebaju biti
vezani uz planirano područje doktorskog istraživanja, pa je jasna usmjerenost studija na
prilagodbu studijskih obveza temi doktorskog rada i istraživanja.
Isprava o akreditiranom diplomskom studiju
Doktorski studij može ustrojiti Sveučilište odnosno znanstveno-nastavna ili umjetničko
nastavna sastavnica u znanstvenom području i polju odnosno umjetničkom području i polju uz
uvjet da izvodi diplomski odnosno integrirani preddiplomski i diplomski studij iz istog
znanstvenog ili umjetničkog područja i polja.
Na temelju Dopusnice Ministra znanosti, obrazovanja i sporta od 21. lipnja 2005. godine
Pravni fakultet Osijek izvodi sveučilišni integrirani preddiplomski i diplomski studij Prava
koji se izvodi u znanstvenom području Društvenih znanosti, znanstvenom polju Pravo, pa je stoga
ispunjen uvjet i za ustroj doktorskog studija Prava u skladu s člankom 12. Pravilnika o sadržaju
dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja,
izvođenja studijskog programa i reakreditaciju visokog učilišta ("Narodne novine" br. 24/10.).
Minimalne institucionalne pretpostavke za usporedivost programa doktorskog
studija sa srodnim studijskim programima u Hrvatskoj i zemljama Europske
unije u skladu s člankom 18. Pravilnika o sadržaju dopusnice te uvjetima za
izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenja
studijskog programa i reakreditaciju visokog učilišta (Narodne novine br.
24/10.)
21
U Elaboratu studijskog programa u skladu s člankom 18. Pravilnika navedena je analiza
minimalnih institucionalnih pretpostavki za usporedivost programa doktorskog studija
sa srodnim studijskim programima u Hrvatskoj i zemljama EU kako slijedi:
strategija razvoja Sveučilišta i pokretanje studija
standardi i propisi Sveučilišta za provjeru stečenih ishoda učenja u okviru
studijskog programa
način osiguravanja sudjelovanja studenta u svim procesima vezanim za
osiguranje kvalitete visokog učilišta način osiguravanja sudjelovanje predstavnika
tržišta rada u razvoju visokog učilišta
informatički sustav za prikupljanje, vođenje,obradu i izvještavanje o statističkim
podacima vezanim za organizaciju i provedbu studijskih programa i onima koji su
potrebni za osiguranje kvalitete
definirani i objavljeni standardi i propisi visokog učilišta o periodičnoj reviziji
studijskih programa koja uključuje vanjske stručnjake
definirani i objavljeni standardi i propisi zaštite studentskih prava u području
obavještavanja studenta, zaprimanja i rješavanja studentskih prigovora i postupaka
za zaštitu prava i određene osobe za pitanja o studentskim pravima
propisi i standardi tajnog usavršavanja svih zaposlenika visokog učilišta u
područjima njihove djelatnosti
osiguravanje kvalitete rada svih stručnih službi u okviru Pravnog fakulteta
Prostor i oprema
Poslijediplomski doktorski studij Prava izvodit će se u prostorima Fakulteta (Stjepana Radića 13 i
17, Sveučilišni campus), posebice u Vijećnici Fakulteta koja je opremljena potrebnom opremom.
Mentorska nastava i konzultacije također će se izvoditi na matičnoj ustanovi nositelja studija, a
moguće i na matičnim ustanovama angažiranih vanjskih suradnika. Istraživački rad izvodit će se
na Pravnom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, ali i na partnerskim
sveučilištima i ustanovama s kojima se, ovisno o istraživačkim interesima doktoranada i
raspoloživosti kapaciteta te mogućih komentora, mogu zaključiti posebni sporazumi o suradnji.
Pravni fakultet u Osijeku svoju djelatnost obavlja u dvjema zgradama u središtu grada (Ulica
Stjepana Radića 13 i 17) te u Sveučilišnom campusu, gdje su na raspolaganju tri opremljene
predavaonice i tri kabineta. Zgrade u Ulici Stjepana Radića 13 i 17 zauzimaju površinu od 3.187
m², a predavaonice i kabineti u Sveučilišnom campusu, uz pripadajuće sanitarne prostorije, preko
500 m². Zdanja u središtu grada obuhvaćaju devet predavaonica, 39 nastavničkih kabineta, dva
apartmana za gostujuće nastavnike, sedam ureda, knjižnicu s čitaonicom, vijećnicu, studentsku
kantinu i odgovarajuće pomoćne i sanitarne prostorije.
Fakultet raspolaže i s dvjema informatičkim učionicama opremljenim s 36 računala koja su na
raspolaganju studentima tijekom cijeloga radnog dana. Te se učionice koriste i za dodatne
obrazovne sadržaje, pretraživanje baza podataka, pisanje seminarskih i diplomskih radnji,
pretraživanje internetskih sadržaja i besplatan pristup izabranim bazama podataka.
Fakultetska knjižnica zauzima prostor o 410 m², a osim prostora spremišta raspolaže i sa
studentskom i nastavničkom čitaonicom te Odjelom posudbe knjiga. Knjižni fond obuhvaća preko
22 000 knjiških naslova odnosno preko 30 000 svezaka te 149 naslova inozemne i 164 naslova
domaće znanstvene i stručne periodike. Fakultetski knjižnični sustav svojim je knjižnično-
informacijskim uslugama dio sveučilišnoga knjižničnog sustava. U okviru knjižnice djeluje i
„EUi“ točka koja pruža opće izvore o Europskoj uniji, izvore institucija i njihove elektroničke
inačice. Osnovana je uz podršku predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj i cilj joj
je omogućiti promicanje, razvoj, obrazovanje, istraživanje i diseminiranje informacija o
Europskoj uniji studentskoj populaciji, ali i znanstveno-nastavnom osoblju te osječkoj javnosti.
Svi fakultetski nastavnički kabineti i uredi informatički su opremljeni i umreženi.
22
U akademskoj godini 2014./2015. na Pravnom fakultetu Osijek studiralo je ukupno 1773
studenata (943 redovnih studenata i 1660 izvanrednih studenatax0,5=830), a prostorni kapaciteti u
predavaonicama, kompjutorskim učionicama i Knjižnici su 2317m2 upotrebljivog prostora.
Stavljanjem u omjer broj studenata prema veličini upotrebljivog prostora proizlazi da na svakog
studenta dolazi 1,30m2 upotrebljivog prostora. Ukoliko se navedenom broju pribroji 20 studenata
poslijediplomskog doktorskog studija Prava, proizlazi da na svakog studenta dolazi 1,29m2
upotrebljivog prostora.
Ispunjenost uvjeta – Nastavnici i suradnici
U predloženom studijskom programu pregledno je u tablicama iskazan broj nastavnika i
suradnika kako slijedi:
PODATCI IZ STUDIJSKOG PROGRAMA
Pregled nositelja kolegija stalno zaposlenih na poslijediplomskom doktorskog studija Prava
Pravnog fakulteta Osijek prema zvanjima
Red.
br.
Redoviti
profesori
Izvanredni
profesori
Docenti
1. Prof. dr. sc. Vlado
Belaj
Izv. prof. dr. sc. Boris
Bakota
Doc. dr. sc. Dubravka
Akšamović
2. Prof. dr. sc. Ivana
Barković Bojanić
Izv. prof. dr. sc. Miro
Gardaš
Doc. dr. sc. Josip
Berdica
3. Prof. dr. sc. Mira Lulić
Izv. prof. dr. sc. Boris
Ljubanović
Doc. dr. sc. Anita
Blagojević
4. Prof. dr. sc. Nihada
Mujić
Izv. prof. dr. sc. Rajko
Odobaša
Doc. dr. sc. Zvonimir
Jelinić
5. Prof. dr. sc. Renata
Perić
Izv. prof. dr. sc.
Vjekoslav Puljko
Doc. dr. sc. Dubravka
Klasiček
6. Prof. dr. sc. Josip
Vrbošić
Izv. prof. dr. sc. Branka
Rešetar
Doc. dr. sc. Ljubica
Kordić
7.
Izv. prof. dr. sc.
Aleksandra Vasilj
Doc. dr. sc. Jelena
Legčević
8.
Izv. prof. dr. sc. Mirela
Župan
Doc. dr. sc. Martina
Mikrut
9. Doc. dr. sc. Mato
Palić
10.
Doc. dr. sc. Tunjica
Petrašević
11.
Doc. dr. sc. Zvonimir
Tomičić
12.
Doc. dr. sc. Ivana
Tucak
13.
Doc. dr. sc. Igor
Vuletić
14.
Doc. dr. sc. Predrag
Zima
15.
Doc. dr. sc. Nikol
Žiha
Ukupno 6 Ukupno 8 Ukupno 15
SVEUKUPNO 29
23
Pregled nositelja kolegija - vanjskih suradnika
Poslijediplomskog doktorskog studija Prava Pravnog fakulteta Osijek prema zvanjima
Red.
br.
Redoviti
profesori
Izvanredni
profesori
Docenti
1. Prof. dr. sc. Zvonimir
Lauc, profesor
emeritus
Izv. prof. dr. sc. Mario
Vinković
Doc. dr. sc. Marin
Mrčela
2. Prof. dr. sc. Vladimir
Ljubanović, profesor
emeritus
Doc. dr. sc. Nives
Mazur Kumrić
3. Prof. dr. sc. Davorin
Lapaš
4. Prof. dr. sc. Eduard
Kunštek
5. Prof. dr. sc. Marko
Petrak
Ukupno 5 Ukupno 1 Ukupno 2
SVEUKUPNO 8
STALNO ZAPOSLENI NASTAVNICI I SURADNICI
ZNANSTVENO-NASTAVNIH ZVANJA: 29
NASTAVNIH ZVANJA :
SURADNIKA:
UKUPNO: 29
VANJSKI SURADNICI
ZNANSTVENO-NASTAVNIH ZVANJA: 8
SURADNIKA:
UKUPNO 8
SVEUKUPNO NASTAVNIKA I SURADNIKA NA STUDIJU: 37
Tablica 1. – Iskazana potreba za nastavnim norma satima po pojedinom studijskom programu Pravnog
fakulteta Osijek
Vrsta i naziv studijskog
programa
Norma sati
predavanja
Norma sati
vježbi
Norma sati
seminara UKUPNO
Integrirani preddiplomski i
diplomski sveučilišni studij
7229
1530
1305 10064
Stručni upravni studij 3330
510
720 4560
Specijalistički diplomski stručni
studij Javna uprava
615 630 210 1455
Poslijediplomski sveučilišni
(doktorski) studij Prava
405 - - 405
Poslijediplomski specijalistički
diplomski – Kazneno pravo
490 - - 490
Poslijediplomski specijalistički
diplomski – Lokalna
samouprava
500 - - 500
24
Poslijediplomski specijalistički
diplomski – Ljudska prava
440 - 45 485
Ukupno bez Poslijediplomskog
sveučilišnog (doktorskog)
studija Prava
12604 2670 2280 17554
Ukupno s Poslijediplomskim
sveučilišnim (doktorskim)
studijem Prava 13009 2670 2280 17959
Tablica - Ukupna opterećenja nastavnika utvrđena prema Kolektivnom ugovoru za visoko
obrazovanje
Zvanja Broj
nastavnika
Norma sati opterećenja
prema Kolektivnom
ugovoru
Norma sati
ukupno
Znanstveno-nastavna 30 300 9000
Nastavna 4 450 1800
Poslijedoktorandi 15 225 3375
Stručni suradnici 6 150 900
UKUPNO 55 15075
Prema prikazu u tablicama vidljivo je da nastavu na Poslijediplomskom doktorskom studiju
Prava izvodi 29 nastavnika Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u znanstveno
nastavnom zvanju, (6 redovitih profesora, 8 izvanrednih profesora i 15 docenata.
U izvođenju nastave sudjeluje 8 vanjskih nastavnika, od kojih u svojstvu nositelja u
znanstveno-nastavnom zvanju 8 (2 professora emeritusa, 3 redovitih profesora, 1
izvanredni profesor i 2 docenata).
Na temelju navedenih pregleda i popisa nastavnika i suradnika na poslijediplomskom
doktorskom studiju Prava vidljivo je da u izvođenju ukupne nastave sudjeluje 29
nastavnika u znanstveno nastavnom zvanju i 8 vanjskih suradnika što predstavlja ukupno
37 nastavnika i suradnika na ovom studiju.
Sukladno navedenome na predloženom studijskom programu vidljivo je da je više od
polovice nastavnika (78,38%) u znanstveno-nastavnim zvanjima, stalno zaposlenih na
Pravnom fakultetu u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
Ukupno opterećenje predloženog studijskog programa Poslijediplomskog doktorskog
studija Prava iznosi 405 norma sati. Sati za znanstveno nastavna zvanja stalno uposlenih
iznose 318 norma sati što u odnosu na ukupnu normu sati predstavlja pokrivenost od
78,51%.
Ukupno opterećenje nastavnika i drugog osoblja s odgovarajućom znanstvenom i stručnom
kvalifikacijom u odnosu na iskazane potrebe za nastavnim norma satima po studijskim
programima bez poslijediplomskog doktorskog studija Prava iznose 83,94%
%94,8310017554
15075x
Ukupno opterećenje nastavnika i drugog osoblja s odgovarajućom znanstvenom i stručnom
kvalifikacijom u odnosu na iskazane potrebe za nastavnim norma satima po studijskim
programima s poslijediplomskim doktorskim studijem Prava iznose 85,87%
%87,8510017959
15075x
Omjer studenata i stalno zaposlenog nastavnog osoblja
Optimalan broj polaznika studija je 20 studenata na ukupan broj nastavnika i suradnika.
25
a) na razini poslijediplomskih studija Pravnog fakulteta Osijek
Ukupni broj upisanih studenata na poslijediplomskim studijima Pravnog fakulteta u
akademskoj 2014./2015. godini je 51 i ako se tome doda plan upisa na Poslijediplomski
doktorski studij Prava od 20 studenata dobije se ukupno 71 student, a ukupan broj
nastavnika u znanstveno nastavnim zvanjima je 29. Stavljajući u omjer broj stalno
zaposlenih nastavnika na razini poslijediplomskog doktorskog studija Prava (29) i ukupnog
broja studenata (71) dobije se 2,44 studenta po nastavniku, što pokazuje da je izračunati
omjer studenata i stalno zaposlenog nastavnog osoblja u skladu sa zadanim omjerom od
1:30.
b) na razini Pravnog fakulteta Osijek
Ukupan broj upisanih studenta Pravnog fakulteta u akademskoj 2014./2015. godini je 1773,
a ukupan broj nastavnika Pravog fakulteta Osijek u znanstveno-nastavnim i nastavnim
zvanjima je 34, te 21 suradnik što predstavlja ukupno 55 nastavnika. Stavljajući u omjer
broj stalno zaposlenih nastavnika i suradnika i ukupnog broja upisanih studenata dobije se
32 studenta po nastavniku, što pokazuje da omjer studenata i stalno zaposlenih nastavnika
neznatno veći od zadanog omjera na razini Fakulteta.
Studenti Redoviti Izvanredni Ukupno
Integrirani preddiplomski i diplomski
sveučilišni studij
694 1149
Stručni upravni studij 249 293
Specijalistički diplomski stručni studij
Javna uprava
180
Specijalistički diplomski studij Ljudska
prava
38
Ukupno 943 1660x0,5=830 1773
Mentorstvo
Studijski program poslijediplomskoga doktorskog studija Prava dopušta doktorandu slobodu u
izboru mentora koji mora posjedovati komepetencije iz područja istraživanja doktorske disertacij.
Iz Elaborata studijskoga programa vidljivo je da u izvedbu studija uključeno 29 nastavnika u
znanstveno-nastavnim zvanjima stalno zaposlenih na Pravnom fakultetu u Osijeku te 8 vanjskih
suradnika u znanstveno-nastavnim zvanjima. Budući da je optimalan broj doktoranada 20 Pravni
fakultet u Osijeku može osigurati dovoljan broj mentora.
Financijska evaluacija
Povjerenstvo je utvrdilo da je procjena troškova izvedbe studija po studentu prikazana u
financijskoj evaluaciji koja je u prilogu Elaborata o studijskom programu doktorskog studija.
Troškovi studijskog programa i rada studenta i provedbu istraživačkog dijela studijskog
programa iznose 60.000,00kn, utemeljeno na osnovi kvote od 20 upisanih studenata.
Doktorski studij može se financirati iz različitih izvora - Fonda za razvoj Sveučilišta Josipa Jurja
Strossmayera u Osijeku za asistente i znanstvene novake (kada je riječ o zaposlenicima
Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku odnosno sveučilišnih sastavnica), sredstava
zaklada, stipendija i putem školarina. U skladu s izvorima financiranja, posebnim ugovorom o
studiranju utvrdit će se i razina socijalne i zdravstvene zaštite, zaštite na radu i/ili dijela
istraživanja i usavršavanja na domaćim i inozemnim znanstvenim institucijama.
Troškove organizacije i izvođenja studijskog programa poslijediplomskog doktorskog studija
Prava snosit će Pravni fakultet u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, te se ista
neće potraživati iz Državnog proračuna RH.
26
Recenzije:
Budući su predložene izmjene studijskog programa veće od 20% u skladu sa Zakonom o
osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju u postupku vrednovanja izmjena i
dopuna predloženog studijskog programa Uprava Sveučilišta imenovala je recenzente s liste
predloženih/potencijalnih recenzenata i to jednog s inozemnog visokog učilišta i jednog s
hrvatskih visokih učilišta, te su priložene dvije recenzije kako slijedi:
1. Prof. dr. sc. Vid Jakulin, redoviti profesor Pravnog fakulteta u Ljubljani;
2. Prof. dr. sc. Tamara Ćapeta, redovita profesorica Pravnog fakulteta u Zagrebu;
Poslijediplomski doktorski studij Prava omogućava studiranje i istraživanje u gotovo svim
područjima prava, te podržava interdisciplinarnost što je nužnost istraživanja u
društvenom području, uključujući pravne znanosti. Isto tako predlagatelj naglašava
otvorenost prema međunarodnoj suradnji, posebice s regijom te mogućnost uključivanja
predloženog studijskog programa u zajedničke doktorske programe s drugim srodnim
institucijama.
U skladu s navedenim zaključna preporuka recenzenata je da se izmjene i dopune
studijskog programa poslijediplomskog sveučilišnog studija Poslijediplomskog doktorskog
studija Prava prihvate uz manje izmjene.
Povjerenstvo je na temelju mišljenja recenzenata zatražilo od predlagatelja očitovanje o
primjedbama recenzenata nakon čega je predlagatelj uputio Povjerenstvu 1. listopada
2015. godine očitovanje iz kojega je vidljivo da su uvažavajući navedena mišljenja
recenzenata prihvaćene primjedbe recenzenata te je studijski program usklađen prema
primjedbama istih.
Povjerenstvo nakon provedenog postupka vrednovanja predloženih izmjena i dopuna
studijskog programa predlaže Senatu donošenje Odluke o prihvaćanju predloženih izmjena
studijskog programa poslijediplomskog sveučilišnog (doktorskog) studija iz znanstvenog
područja Društvenih znanosti, znanstvenog polja prava (skraćeno:Poslijediplomskog
doktorskog studija Prava) većih od 20% u akademskoj 2015./2016. godini na Pravnom
fakultetu u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
Prorektor za znanost, tehnologije, projekte
i međunarodnu suradnju i predsjednik Povjerenstva
Prof. dr. sc. Rudolf Scitovski