djelotvornost potpore iz europskog fonda za ribarstvo za … · hr 2014 br. 10 tematsko izvješće...

Tematsko izvješće Djelotvornost potpore iz europskog fonda za ribarstvo za akvakulturu

HR 2014 BR. 10

EUROPSKIREVIZORSKISUD

EUROPSKI REVIZORSKI SUD 12, rue Alcide De Gasperi 1615 Luxembourg LUKSEMBURG

Tel. +352 4398-1

E-pošta: [email protected] Internet: http://eca.europa.eu

Twitter: @EUAuditorsECA YouTube: EUAuditorsECA

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu).

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2014.

ISBN 978-92-872-0652-7doi:10.2865/29409

© Europska unija, 2014.Umnožavanje je dopušteno uz uvjet navođenja izvora.

Printed in Luxembourg

mailto:[email protected]

HR 2014 BR. 10Tematsko izvješće Djelotvornost potpore

iz europskog fonda za ribarstvo za akvakulturu

(u skladu s člankom 287. stavkom 4. drugim podstavkom UFEU-a)

02Sadržaj

Odlomak

Pojmovnik i kratice

I.–IX. Sažetak

1.–14. Uvod

1.–5. Akvakultura u Europskoj uniji

6.–14. Politika akvakulture EU-a

6. Akvakultura i zajednička ribarstvena politika (ZRP)

7.–8. Komisijina strategija za akvakulturu

9.–14. Europski fond za ribarstvo

15.–17. Revizijski opseg i pristup

18.–69. Opažanja

18.–36. Izrada i praćenje mjera potpore održivom razvoju akvakulture na razini EU-a nisu u svim slučajevima bili dobri

18.–19. ZRP-om i EFR-om nije pruženo dovoljno detalja o sadržaju mjera potpore održivom razvoju akvakulture

20.–22. Komisijin pregled nacionalnih strateških planova i operativnih programa nije sustavno osigurao da su navedeni planovi i programi izrađeni tako da maksimalno povećaju djelotvornost politike akvakulture

23.–25. Komisija nije pružila sveobuhvatne smjernice za akvakulturu o pitanjima u vezi s okolišem

26.–30. Komisija nije u dovoljnoj mjeri osigurala usporedivost podataka o ukupnom napretku u ostvarivanju ciljeva politike akvakulture

31.–34. Komisija je provela mali broj odgovarajućih revizija i evaluacija te je praćenje bilo ograničeno

35.–36. Rezultati javno financiranih inovativnih i istraživačkih projekata nisu potpuno iskorišteni

37.–54. Države članice nisu dobro osmislile i provele mjere potpore održivom razvoju akvakulture

37.–38. U državama članicama obuhvaćenima revizijom nije bilo dovoljno inicijativa za potporu akvakulturi

39.–40. U određenim postupcima povezanim s prostornim planiranjem i izdavanjem povlastica postojali su nedostatci

03Sadržaj

41.–42. Financijska i gospodarska kriza imala je znatan učinak na sektor akvakulture

43.–45. U nacionalnim strateškim planovima nisu pruženi jasni ciljevi za akvakulturu

46.–48. U operativnim programima postojali su različiti nedostatci

49.–52. Države članice nisu dovoljno uzele u obzir politiku zaštite okoliša i zdravlja

53.–54. U izvješćima pojedinih država članica o rezultatima postojale su ozbiljne netočnosti

55.–69. Mjere potpore EFR-a održivom razvoju akvakulture nisu dosad ostvarile dovoljnu vrijednost za uloženi novac

55.–56. Opći ciljevi na razini EU-a nisu ispunjeni

57.–58. Ciljevi na razini država članica nisu ostvareni

59.–69. Za znatan broj revidiranih projekata nije bilo izgledno da će isplativo pridonijeti ostvarenju ciljeva

60.–64. Potpora održivom razvoju bila je ograničena i loše usmjeravana

65.–66. Očekivani rezultati projekata nisu ostvareni ili nisu provjereni

67.–69. Dosad nije ostvarena dovoljna vrijednost za uloženi novac

70.–71. Nova zajednička ribarstvena politika i europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) (od 2014.)

72.–78. Zaključci i preporuke

Prilog I. — Promet akvakulture i potpora EFR-a

Prilog II. — Uzorak revidiranih projekata

Prilog III. — Rezultati revidiranih projekata

Odgovor Komisije

04Pojmovnik i kratice

Akvakultura: akvakultura se odnosi na sve oblike uzgoja ili kultivacije vodenih organizama korištenjem tehnika osmišljenih da povećaju proizvodnju navedenih organizama preko prirodnog kapaciteta okoliša, gdje organizmi ostaju u vlasništvu fizičke ili pravne osobe u fazi uzgoja ili kultiviranja, sve do izlova i uključujući izlov.

ZRP: zajednička ribarstvena politika. Ovo se izvješće bavi ZRP-om u razdoblju do 2013.

Cilj konvergencije: regionalni cilj za razvoj regija EU-a čiji je bruto domaći proizvod po stanovniku manji od 75 % prosjeka EU-a.

Mrtvi teret (engl. deadweight): situacija u kojoj bi subvencionirana operacija bila u cijelosti ili dijelom poduzeta i bez bespovratne pomoći.

EFR: europski fond za ribarstvo.

EMAS: sustav EU-a za upravljanje okolišem i neovisno ocjenjivanje (EMAS) upravljački je instrument koji je Europska komisija razvila za trgovačka društva i druge organizacije radi provođenja evaluacija, izvješćivanja i poboljšanja njihove učinkovitosti u zaštiti okoliša (http://ec.europa.eu/environment/emas/).

EFPR: europski fond za pomorstvo i ribarstvo.

FAO: Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu.

Ribe: u svrhu ovoga izvješća pojam „ribe” obuhvaća ribe, rakove i mekušce.

Integrirano upravljanje priobalnim područjem: cilj je takva upravljanja koordinacija primjene različitih politika (poput akvakulture, turizma i vjetroenergije) u priobalnim područjima radi doprinosa održivom razvoju priobalja.

LIFE: L’Instrument Financier pour l’Environnement (Financijski instrument za okoliš).

NSP: nacionalni strateški plan

OP: operativni program

Odbor STECF: Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo (eng. Scientific, Technical and Economic Committee for Fisheries)

Prostorno planiranje i osobito pomorsko prostorno planiranje javni je postupak za analizu i planiranje prostorne i vremenske raspodjele ljudskih djelatnosti na pomorskim područjima radi postizanja ciljeva u gospodarstvu, okolišu i društvu. Ima ključnu ulogu u pružanju smjernica i pouzdanih podataka za određivanje mjesta za određenu gospodarsku djelatnost, uključujući akvakulturu, što ulijeva sigurnost ulagačima, izbjegavaju se sukobi te se pronalazi sinergija djelatnosti i okoliša uz konačni cilj održivog razvoja.

05Sažetak

ISvake godine EU proizvede oko 1,3 milijuna tona ribe iz akvakulture, a prihodi toga sektora iznose 4 mili-jarde eura. Jedan od ciljeva zajedničke ribarstvene politike (ZRP) u razdoblju do 2013. i njezina financij-skog instrumenta, Europskog fonda za ribarstvo (EFR), bilo je poticanje održivog razvoja akvakulture. Stoga je iz EFR-a do svibnja 2013. osigurano više od 400 mili-juna eura za financiranje mjera za proizvodna ulaganja u akvakulturu, kao i mjera za zaštitu okoliša i zdravlja.

IISud je ispitao jesu li mjere EFR-a dobro izrađene i pro-vedene te jesu li ostvarile vrijednost za uloženi novac. To se ispitivanje sastojalo od revizije izrade i provedbe mjera potpore na razini Komisije i država članica te projekata na razini država članica.

IIISud je sve u svemu utvrdio da EFR nije pružio djelo-tvornu potporu održivom razvoju akvakulture.

IVSud je utvrdio da izrada i praćenje mjera potpore održivom razvoju akvakulture na razini EU-a nisu bili dobri. ZRP i EFR nisu osigurali dovoljno jasan okvir za razvoj akvakulture u razdoblju do 2013. U vezi sa smjernicama o ekološkoj održivosti, Sud je utvrdio da je za mrežu Natura 2000 pruženo dovoljno smjernica, ali ne i za pitanja povezana s Okvirnom direktivom o vodama, Okvirnom direktivom o pomorskoj strategiji i Direktivom o ocjeni utjecaja na okoliš. To je prido-nijelo izostanku djelovanja država članica u pogledu rješavanja tog važnog pitanja. Podatci o akvakulturi iz različitih izvora EU-a nisu se mogli dovoljno uspore-đivati te je zbog toga bilo teško procijeniti rezultate mjera za akvakulturu. Odbori za praćenje EFR-a nisu imali znatnu ulogu u praćenju akvakulture, informa-cije o upravljanju sadržavale su nedostatke i rezultati relevantnih istraživačkih projekata financiranih javnim sredstvima nisu potpuno iskorišteni.

VMjere potpore održivom razvoju akvakulture na razini država članica nisu bile dobro osmišljene i provedene. Nacionalni strateški planovi i operativni planovi država članica nisu pružili dovoljno jasnu osnovu za potporu akvakulturi te za ovaj sektor nije postojala usklađena strategija. Nedostatak odgovarajućega prostornog planiranja zajedno sa složenim postupcima izdavanja povlastica djelovao je na održivi razvoj kao kočnica. Postoje i značajne netočnosti i metodološki nedostatci u podatcima o proizvodnji u određenim godišnjim izvješćima o provedbi.

VISud je utvrdio da dosad nisu ispunjeni glavni ciljevi za rast sektora akvakulture te da sektor stagnira dugi niz godina. Financijska i gospodarska kriza nedvojbeno je znatno pridonijela stagnaciji barem u državama člani-cama koje su najveći proizvođači. Sud je utvrdio i da je odabir revidiranih projekata u posjećenim državama članicama često bio loš. Uz nekoliko iznimaka, revidira-nim projektima često nisu ostvareni očekivani rezultati i vrijednost za uloženi novac te su imali malen dopri-nos rastu i zapošljavanju.

VIINa koncu, za razdoblje do 2013. godine na razini EU-a i država članica postojao je neodgovarajući okvir za provođenje ciljeva EU-a povezanih s održivim razvo-jem akvakulture u djelo, a stvarno poduzetim mjerama nisu ostvareni dostatni rezultati.

VIIISud stoga preporučuje Komisiji da pri provedbi mjera potpore akvakulturi u okviru novog Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo poduzme sljedeće korake:

(a) pri davanju odobrenja za operativne programe dr-žava članica, razmotri jesu li ciljevi za održivi razvoj akvakulture ostvarivi i prikladni te je li potpora usmjerena na mjere kojima bi se ti ciljevi mogli ispuniti;

Sažetak 06

(b) pri utvrđivanju javnog financiranja, uspostavi smjernice za razmatranje relevantnih čimbenika povezanih s okolišem;

(c) ondje gdje je to relevantno, osigura da se opera-tivni programi država članica odobre samo ako su izrađene odgovarajuće nacionalne strategije za razvoj akvakulture;

(d) potiče države članice da provedu odgovarajuće prostorno planiranje te da pojednostavne postup-ke izdavanja povlastica i upravne postupke kako bi se podržao razvoj sektora akvakulture;

(e) poboljša usporedivost statističkih podataka za akvakulturu koji su prikupljeni iz različitih izvora kako bi im povećala točnost i cjelovitost.

IXSud preporučuje državama članicama da pri provedbi mjera potpore akvakulturi u okviru novoga Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo:

(a) pripreme i primjenjuju usklađene nacionalne stra-tegije za razvoj sektora akvakulture;

(b) provedu odgovarajuće prostorno planiranje te pojednostavne postupke izdavanja povlastica i upravne postupke kako bi se podržao razvoj sek-tora akvakulture;

(c) osiguraju da se javna financijska sredstva usmjere na projekte koji najviše pridonose održivom raz-voju akvakulture i ostvaruju vrijednost za uloženi novac;

(d) pomnije prate rezultate projekata uspostavom i primjenom odgovarajućih pokazatelja.

Izvor: Sud.

07Uvod

Akvakultura u Europskoj uniji

01 Akvakultura se odnosi na sve oblike uzgoja ili kultivacije vodenih organi-zama korištenjem tehnika osmišljenih da povećaju proizvodnju navedenih organizama preko prirodnog kapa-citeta okoliša, gdje organizmi ostaju u vlasništvu fizičke ili pravne osobe u fazi uzgoja ili kultiviranja, sve do izlova i uključujući izlov1.

02 Akvakultura je jedan od sastavnih dije-lova aktivnosti proizvodnje riba2, dok je drugi divlji ribolov. Godine 2011., koja je posljednja godina za koju pos-toje podatci, EU je proizveo približno 6 milijuna tona ribe, od čega je 1,3 mi-lijuna tona iz akvakulture. Kao što se vidi na slici 1., godišnja proizvodnja ribe u EU-u dugi je niz godina u padu zbog pada ribljeg ulova zajedno sa sta-gnacijom akvakulture. 65 % ribe koja se konzumira unutar EU-a uvezena je.

1 Članak 3. točka (d) Uredbe Vijeća (EZ) br. 1198/2006 od 27. srpnja 2006. o Europskom fondu za ribarstvo (SL L 223, 15.8.2006., str. 1.).

2 U ovom se izvješću izraz „proizvodnja ribe” upotrebljava za proizvodnju ribe, rakova i mekušaca.

Proizvodnja ribe u EU-u (u tonama)

Izvor: Eurostat.

Slik

a 1.

10 000 000

9 000 000

4 000 000

3 000 000

8 000 000

7 000 000

6 000 000

5 000 000

2 000 000

1 000 000

01995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Ulovi

Akvakultura

08Uvod

03 Ribe po vrijednosti predstavljaju tri četvrtine proizvodnje u akvakulturi u EU-u3. U tom je sektoru približno 80 000 radnih mjesta s godišnjim prihodima od 4 milijarde eura4. Stavovi potrošača u Europi o ribi iz uzgoja raz-likuju se od zemlje do zemlje te mnogi potrošači daju prednost ulovljenoj ribi, čije su tržišne cijene mnogo više.

04 Iako se u EU-u uzgajaju mnoge vrste riba, nekolicina čini najveći dio pro-izvodnje u akvakulturi. Zemlje s naj-većom proizvodnjom su Francuska, Ujedinjena Kraljevina, Grčka, Španjol-ska i Italija, koje zajedno predstavljaju 77 % vrijednosti prihoda, kao što je prikazano u tablici 1.

05 Za razliku od stagnacije akvakulture u EU-u, proizvodnja u akvakulturi u svijetu u porastu je dugi niz godi-na. Između 2000. i 2011. proizvodnja u svijetu gotovo se udvostručila, porastavši s 32 milijuna na 63 milijuna tona (vidjeti sliku 2.), a gotovo 90 % današnje proizvodnje odvija se u Aziji. Akvakulturom se već osigurava oko 40 % svjetskih zaliha ribe za prehranu ljudi5.

3 FAO, Stanje ribarstva i akvakulture u svijetu, Rim, 2012.

4 Zajednički istraživački centar Europske komisije, Gospodarska uspješnost sektora akvakulture u EU‑u (STECF 13. - 29.), Bruxelles, 2013. (podatci za 2011. ).

5 FAO, Statistički podatci o proizvodnji u akvakulturi u svijetu, 2011. (ftp://ftp.fao.org/fi/news/GlobalAquacultu-reProductionStatistics2011.pdf).

Tabl

ica

1. Države članice s najvećom proizvodnjom iz akvakulture i glavne vrste

Promet (u milijunima eura) 2011.

Država članica Ukup-no

Orade i brancini Lososi Pastrve Kamenice Dagnje Prnjavice Šarani Ostale

vrste

Francuska 22 % 898 35 0 120 502 164 0 5 72

Ujedinjena Kraljevina 18 % 740 2 678 35 1 21 0 1 2

Grčka 13 % 523 485 0 4 0 9 0 0 25

Španjolska 12 % 501 199 0 51 2 102 14 1 132

Italija 11 % 423 61 0 140 0 40 106 3 73

Ukupno 77 % 3 085 782 678 350 505 336 120 10 304

Ostale države članice 23 % 933 65 80 265 38 90 27 134 234

Ukupno EU 4 018 847 758 615 543 426 147 144 538

21 % 19 % 15 % 14 % 11 % 4 % 4 % 13 %

Izvor: Izvješće Zajedničkog istraživačkog centra: „Gospodarska uspješnost sektora akvakulture u EU-u” (odbor STECF, 13. – 29.) (razlike zbog zaokruživanja).

09Uvod

Kretanja u proizvodnji u akvakulturi u svijetu

Izvor: Eurostat (EU 27); FAO (svijet).

Izvor: Sud.

Slik

a 2.

Usporedba proizvodnje u akvakulturi u EU-u i u svijetu (1998. = 100 %)

140 %

120 %

100 %

80 %

60 %

40 %

20 %

0 %

- 20 %

1998.1999.

2000.2001.

2002.2003.

2004.2005.

2006.2007.

2008.2009.

2010.2011.

Svijet

Skupina EU 27

10Uvod

Politika akvakulture EU-a

Akvakultura i zajednička ribarstvena politika (ZRP)

06 Uredbom Vijeća br. 2371/20026 utvr-đeni su ciljevi ZRP-a za razdoblje od 2002. do 2013. Glavni cilj ZRP-a koji se primjenjuje i na akvakulturu nave-den je u članku 2. te Uredbe, a taj je osigurati „iskorištavanje živih vodenih bogatstava koje stvara održive gospo-darske, ekološke i društvene uvjete”.

Komisijina strategija za akvakulturu

07 U rujnu 2002. Komisija je objavila strategiju za održivi razvoj europske akvakulture7. Strategija je imala tri glavna cilja:

(a) Omogućiti sigurno dugoročno zapošljavanje i održivi rast.

(b) Pružiti potrošačima kvalitetne pro-izvode te promicati visoke standar-de zdravlja i dobrobiti životinja.

(c) Osigurati ekološki prihvatljivu gos-podarsku djelatnost.

08 Komisija je 2009. utvrdila8 da proizvod-nja u akvakulturi u EU-u stagnira od 2002., što je u potpunoj suprotnosti s visokom stopom rasta u ostatku svijeta, te da su potrebne važne mjere kako bi se poboljšala konkurentnost i potaknuo održivi rast i upravljanje. Izmijenila je svoju strategiju, zadržavši ciljeve slične onima iz 2002.:

(a) Poticati gospodarsku održivost.

(b) Jamčiti sigurnost hrane, zdravlje i dobrobit životinja.

(c) Riješiti ekološke učinke akvakulture.

Europski fond za ribarstvo

09 Europski fond za ribarstvo (EFR)9 bio je financijski instrument ZRP-a za razdob-lje od 2007. do 2013. EFR je imao pet prioritetnih osi i ukupan proračun od 4,3 milijarde eura. Svaka je os obu-hvaćala nekoliko mjera. Financijska sredstva bila su dostupna iz EFR-a kako slijedi:

ο Prioritetna os 1.: prilagodba flote Zajednice (1,2 milijarde eura).

ο Prioritetna os 2.: akvakultura, ribo-lov na kopnenim vodama, prerada i stavljanje proizvoda na tržište (1,2 milijarde eura).

ο Prioritetna os 3.: mjere od zajednič-kog interesa (1,1 milijarda eura).

ο Prioritetna os 4.: održivi razvoj ri-barskih područja (0,6 milijardi eura).

ο Prioritetna os 5.: tehnička pomoć (0,2 milijarde eura).

6 Uredba Vijeća (EZ) br. 2371/2002 od 20. prosinca 2002. o očuvanju i održivom iskorištavanju ribolovnih resursa u okviru zajedničke ribarstvene politike (SL L 358, 31.12.2002., str. 59.).

7 COM(2002) 511 završna verzija od 19. rujna 2002.

8 COM(2009) 162 završna verzija od 8. travnja 2009.

9 Uredba (EZ) br. 1198/2006. EFR je zamijenio financijski instrument za smjernice u ribarstvu (FISR).

11Uvod

10 Ne postoji, dakle, posebna os posve-ćena akvakulturi. Međutim, u okvi-ru 2. i 3. osi izdvojena su određena sredstva za akvakulturu te je mjera za akvakulturu (mjera 2.1.) u sklopu osi 2. bila posebno usmjerena na gospodar-sku, ekološku i društvenu održivost tog sektora te se mogla koristiti i za potporu konkurentnosti. U prilogu I. prikazani su planirani rashodi za os 2., kao i iznos od 438 milijuna eura za mjeru 2.1. (akvakultura) do kraja svib-nja 2013. za 5 826 projekata u sklopu mjere 2.1., na temelju podataka koje su Komisiji dostavile države članice.

11 Najveći doprinos EFR-a određenom odobrenom projektu iznosio je 75 % ukupnih javnih rashoda u tzv. konver-gencijskim regijama10 i 50 % u ostalim područjima. Stoga su države članice morale nadopuniti sredstva EU-a drugim javnim sredstvima. Postotak doprinosa javnih sredstava (EU i države članice) mikro, malim i srednjim podu-zećima u relevantnim sektorima mogu doseći 60 % troška ulaganja za regije koje su obuhvaćene ciljem konvergen-cije i 40 % za regije koje nisu obuhva-ćene ciljem konvergencije11.

12 Mjerama za akvakulturu pružena je potpora iz EFR-a za sljedeće mjere12:

(a) mjere za proizvodna ulaganja u akvakulturu;

(b) mjere zaštite okoliša u akvakulturi;

(c) mjere za zaštitu javnog zdravlja;

(d) mjere za zaštitu zdravlja životinja.

13 Nakon procesa razgovora i savjetova-nja s Komisijom države članice odredile su u nacionalnim strateškim planovima prioritete svih osi i mjera za EFR u cje-lini. Države članice potom su dostavile nacionalne operativne programe koji se temelje na navedenim planovima Komisiji na razmatranje i davanje odobrenja u obliku odluke Komisije. Za praćenje provedbe svakog opera-tivnog programa osnovan je posebni odbor za praćenje.

14 U skladu s provedbenom uredbom ERF-a, države članice dužne su bilježiti i sljedeće statističke podatke u vezi s akvakulturom za koju se isplaćuje potpora iz osi 2.:

— količinu proizvoda iz akvakulture, prerade i ribolova na kopnenim vodama izraženu u tonama;

— postotak projekata s proizvodi-ma koji su prihvatljivi za okoliš (smanjenje negativnih utjecaja ili povećanje pozitivnih učinaka);

— povećanje prihoda (u milijunima eura).

10 Regije čiji je BDP po stanovniku manji od 75 % prosjeka EU-a.

11 Prilog II. Uredbi (EZ) br. 1198/2006.

12 Članak 28. Uredbe (EZ) br. 1198/2006.

12Revizijski opseg i pristup

Izvor: Sud.

15 Cilj revizije bio je odgovoriti na pitanje: „Je li europski fond za ribarstvo pružio djelotvornu potporu održivom razvoju akvakulture?” To je učinjeno odgova-ranjem na potpitanja u vezi s izradom i provedbom mjera EU-a za potpo-ru akvakulturi i rezultatima javnog financiranja:

(a) Jesu li izrada i praćenje mjera potpo‑re EFR‑a održivom razvoju akvakul‑ture na razini EU‑a bili dobri? Kako bi se odgovorilo na to pitanje, Sud je ispitao način izrade mjera i ulo-gu Komisije u njihovoj provedbi.

(b) Jesu li države članice dobro osmislile i provele mjere potpore EFR‑a odr‑živom razvoju akvakulture? Kako bi se odgovorilo na to pitanje, Sud je ispitao nacionalne strateške plano-ve država članica, njihove opera-tivne programe i povezana pitanja (uključujući prostorno planiranje i izdavanje povlastica), kao i način provedbe mjera.

(c) Je li EFR ostvario vrijednost za ulože‑ni novac i pružio potporu održivom razvoju akvakulture? Kako bi se odgovorilo na to pitanje, Sud je razmotrio jesu li ostvareni ukupni ciljevi, ispitao je doprinos odabra-nih projekata održivom razvoju i način njihova usmjeravanja, razmotrio je rast, zapošljavanje i stvarne rezultate te ispitao doka-ze povezane s ostvarenom vrijed-nošću za uloženi novac.

16 Revizija je bila usredotočena na pro-jekte financirane između 2007. i 2011. Provedena je u odgovarajućim odje-lima Komisije i u šest država članica (Španjolskoj, Francuskoj, Italiji, Polj-skoj, Portugalu i Rumunjskoj) na koje otpada više od 50 % ukupne količine proizvodnje u akvakulturi i povezanih proračunskih potpora EFR-a u EU-u, kao što je prikazano u prilogu I.

17 U državama članicama ispitana je dokumentacija koja se odnosi na 60 projekata (vidjeti prilog II.), među kojima je za 31 projekt obavljen posjet na terenu. Postupci odabira projekata i stvarni rezultati projekata ispitani su i uspoređeni s ciljevima EFR-a. Posebna pozornost posvećena je postupcima kojima države članice osiguravaju ostvarenje vrijednosti za uloženi novac u vezi s uporabom javnih sredstava i održivim razvojem akvakulture.

13Opažanja

Izrada i praćenje mjera potpore održivom razvoju akvakulture na razini EU-a nisu u svim slučajevima bili dobri

ZRP-om i EFR-om nije pru-ženo dovoljno detalja o sadr-žaju mjera potpore održivom razvoju akvakulture

18 Sukladno Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, za ribarstvenu poli-tiku nadležan je isključivo EU, ali ne izrijekom i za akvakulturu. Neovisno o tome, jedan od ciljeva ZRP-a jest osigurati jasne mjere potpore akvakul-turi13. EFR-om se nastoji „podupirati zajedničku ribarstvenu politiku tako da se osigura iskorištavanje živih vodenih bogatstava i podupirati akvakulturu kako bi se osigurala održivost u gos-podarskom, ekološkom i socijalnom smislu”14. Prioritetnom osi 2. ERF-a predviđaju se financijska sredstva za akvakulturu, ribolov na kopnenim vodama, preradu i stavljanje na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture.

19 Uredbama o ZRP-u i EFR-u nisu pred-viđene dodatne pojedinosti o sadržaju jasnih mjera za akvakulturu. Naime, ciljevi na visokoj razini za akvakulturu nisu pretočeni u posebne mjere, drža-ve članice nisu bile dužne izraditi po-sebne planove s pojedinostima o tome kako najbolje upotrijebiti dostupna sredstva za održivi razvoj akvakul-ture, te nije postojao strogi okvir za praćenje i evaluaciju sa zajedničkim pokazateljima za praćenje napretka ili uspješnosti.

Ni navedenim uredbama ni nacional-nim strateškim planovima i operativ-nim programima o kojima je riječ u na-stavku (vidjeti odlomke od 43. do 48.) nije utvrđen dovoljno jasan okvir za održivi razvoj akvakulture u razdoblju do 2013.

Komisijin pregled nacio-nalnih strateških planova i operativnih programa nije sustavno osigurao da su navedeni planovi i programi izrađeni tako da maksimalno povećaju djelotvornost poli-tike akvakulture

20 NSP-ovi obuhvaćaju cijeli sektor ribar-stva i sadrže sažeti opis svih aspekata zajedničke ribarstvene politike, uklju-čujući prioritete i ciljeve. NSP-ovi stoga moraju sadržavati, prema potrebama određene države članice, prioritete, ciljeve i predviđena potrebna javna financijska sredstva, s posebnim na-glaskom na strategiju za održivi razvoj sektora akvakulture15. Komisija je mo-rala ocijeniti16 predložene operativne programe (OP-ove) država članica kako bi utvrdila jesu li usklađeni s NSP-ovi-ma i obvezama EFR-a, uključujući i obveze u pogledu akvakulture.

21 Sud je utvrdio da je Komisija prove-la podrobnu procjenu sukladnosti OP-ova, NSP-ova i obveza EFR-a – uključujući i obveze za akvakulturu. Procjena je općenito bila temeljita i poslužila je kao temelj za pregovore s državama članicama koji su doveli do konačnog usvajanja OP-ova.

13 Članak 1. stavak 2. Uredbe (EZ) br. 2371/2002.




14Opažanja

22 Međutim, revizijom koju je Sud proveo u državama članicama utvrđeni su nedostatci u izradi NSP-ova i OP-ova (vidjeti odlomke od 43. do 47.). Iako Sud uzima u obzir da Komisija i države članice u okviru podijeljenog uprav-ljanja imaju posebne odgovornosti, Komisijin pregled NSP-ova i OP-ova nije u dovoljnoj mjeri bio usmjeren na te nedostatke, djelomično i zbog gene-ričke prirode NSP-ova.

Komisija nije pružila sveo-buhvatne smjernice za akva-kulturu o pitanjima u vezi s okolišem

23 Ekološka održivost jedan je od ciljeva financiranja mjera za akvakulturu iz EFR-a, a to je i cilj Komisijine strategije za akvakulturu. Mjere zaštite okoli-ša u akvakulturi nalaze se na popisu mjera prihvatljivih za financiranje iz EFR-a (vidjeti odlomak 12.). Uz ZRP i EFR, ekološka održivost mjera pot-pore akvakulturi mjeri se i na teme-lju njihove usklađenosti s politikom zaštite okoliša EU-a. Glavna relevantna područja politike utvrđena su u Okvir-noj direktivi EU-a o vodama17, Okvirnoj direktivi o pomorskoj strategiji18, Direk-tivi o ocjeni utjecaja na okoliš19 i Di-rektivi o staništima („Natura 2000”)20. U kontekstu takva širokog raspona zakonskih akata EU-a, važno bi bilo da države članice i gospodarske grane imaju smjernice iz Komisije.

24 Primjerice, Direktiva o staništima obvezuje države članice da poduzmu odgovarajuće korake kako bi se u po-sebnim područjima očuvanja obuhva-ćenima mrežom Natura 2000 izbjeglo pogoršanje prirodnih staništa i staništa određenih vrsta, kao i uznemiravanje vrsta za koje su ta područja određena.

25 Sud je naveo da je Komisija doista pri-premila smjernice za potporu akvakul-turi kako bi ih države članice upotre-bljavale na područjima obuhvaćenima mrežom Natura 2000. Međutim, slične smjernice nisu izrađene ni za jednu drugu direktivu koja je navedena u odlomku 23. Osim toga, Komisija nije dala posebne smjernice za mjere zaštite okoliša u akvakulturi u EFR-u. Nepostojanje takvih smjernica nije bilo u skladu s ciljem EFR-a koji se odnosi na ekološku održivost, a osim toga re-vizijom je utvrđeno da EFR nije pružio dovoljnu potporu ekološkoj održivosti u praksi (vidjeti odlomke 50. i 51.).

Komisija nije u dovoljnoj mjeri osigurala usporedi-vost podataka o ukupnom napretku u ostvarivanju ciljeva politike akvakulture

26 Države članice dužne su Komisiji dos-tavljati statističke podatke o godišnjoj proizvodnji u akvakulturi (količine i vri-jednosti)21. Statistički podatci o struk-turi sektora akvakulture šalju se svake tri godine. Navedene podatke prikuplja i provjerava Eurostat. Komisija prati, ali ne potvrđuje te podatke.

17 Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.).

18 Direktiva 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (SL L 164, 25.6.2008., str. 19.).

19 Direktiva Vijeća 85/337/EEZ od 27. lipnja 1985. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (SL L 175, 5.7.1985., str. 40.). Člankom 28. Uredbe o EFR-u propisano je da se potpora dodjeljuje samo ako se poštuju određena pravila povezana s procjenom utjecaja na okoliš.

20 Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.).

21 Uredba (EZ) br. 762/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o dostavljanju statističkih podataka o akvakulturi od strane država članica i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 788/96 (SL L 218, 13.8.2008., str. 1.).

15Opažanja


23 Grčka, Francuska i Austrija.

27 Komisija smatra da su statistički podatci o proizvodnji uglavnom po-uzdani. Međutim, postoje nedosljed-nosti u podatcima o strukturi sektora akvakulture koje su dostavile pojedine države članice. Ukupna veličina objeka-ta prikazana je u hektarima i kubičnim metrima. Eurostat je pojasnio da potre-ba izvješćivanja u kubičnim metrima uzrokuje teškoće u nekim zemljama te može ograničiti usporedivost statistič-kih podataka izraženih u toj jedinici. Primjerice, Francuska i Španjolska, dva najveća proizvođača iz akvakul-ture u smislu količine, navele su da je ukupna veličina njihovih objekata za akvakulturu 2011. iznosila redom 2 532 m³ i 10 611 m³ te da su imale promet (vidjeti prilog I.) od redom 283 000 i 277 000 tona. Portugal je imao promet od osam tisuća tona i na-veo je da je ukupna veličina objekata iznosila 22 529 m³.

28 Države članice dužne su22 Komisiji dostavljati godišnje metodološko izvješće o prikupljanju podataka. Sud je primijetio da većina država članica nije dostavila navedena izvješća za svaku godinu. Zbog toga je Eurostat kasnio s potvrđivanjem statističkih podataka i pojavile su se nesigurnosti u vezi s kvalitetom povezanih statistič-kih podataka. Osim toga, tri su države članice23 dostavile podatke za 2011. tri do pet mjeseci nakon isteka roka od 31. prosinca 2012.

29 Pojedine države članice označavaju podatke o proizvodnji u akvakulturi po određenim ribljim vrstama „povjerljivi-ma” zbog koncentracije sektora akva-kulture i mogućnosti otkrivanja tržišno osjetljivih informacija o određenim proizvođačima. Iz tablice u nastavku vidljivo je da je osam država članica za 2011. dostavilo podatke o proizvodnji u akvakulturi (bez mrijestilišta i rastili-šta) s naznakom povjerljivosti, a poje-dine države članice još uvijek nisu do-stavile podatke. Takvo stanje sprječava Eurostat da objavi objedinjene po-datke za skupinu zemalja EU 27 i time narušava javnu dostupnost informacija o kretanjima i razvojnim promjenama u tom sektoru (vidjeti tablicu 2.).

16Opažanja

Vrijednost proizvodnje u akvakulturi u EU-u

EUR

GEO / GODINA 2008. 2009. 2010. 2011.

Skupina EU 27 3 407 134 614 3 219 102 127 Nije dostupno Nije dostupno



Belgija 667 767 4 034 596 Povjerljivo Povjerljivo

Bugarska 16 538 094 19 512 878 19 576 101 17 113 825

Češka 41 537 574 39 266 665 37 108 186 39 865 313

Danska 98 276 272 88 240 305 Povjerljivo Povjerljivo

Njemačka 97 080 122 94 240 346 94 739 574 Povjerljivo

Estonija 1 771 650 2 235 436 2 028 836 1 684 752

Irska 92 442 829 104 271 122 113 132 438 124 900 818

Grčka 369 913 151 397 790 833 Nije dostupno 453 062 003

Španjolska 410 808 739 396 337 342 412 166 215 445 462 460

Francuska 691 603 892 697 964 760 Povjerljivo Nije dostupno

Italija 465 600 684 474 862 750 333 238 932 402 822 356

Cipar 33 144 550 16 463 500 20 319 860 Nije dostupno

Latvija 1 528 601 1 114 894 1 195 864 1 253 766

Litva 6 635 949 6 654 996 Povjerljivo Povjerljivo

Mađarska 30 324 26 451 27 164 30 293

Malta 93 763 138 47 057 424 82 217 002 45 109 193

Nizozemska 96 600 777 84 109 496 105 703 231 73 959 895

Austrija 12 741 113 13 878 544 20 355 963 Povjerljivo

Poljska 73 284 926 76 372 905 Nije dostupno Povjerljivo

Portugal 40 175 003 34 063 945 47 264 269 58 278 930

Rumunjska 18 131 429 16 989 952 5 691 110 15 890 132

Slovenija 3 485 097 3 069 400 2 167 330 Povjerljivo

Slovačka 2 749 143 1 765 838 Povjerljivo 2 420 531

Finska 36 844 618 39 581 700 41 141 158 Povjerljivo

Švedska 23 247 950 18 435 879 29 040 710 42 442 468

Ujedinjena Kraljevina 678 531 220 540 760 168 573 902 627 739 685 060

Izvor: Eurostat.

Tabl

ica

2.

17OpažanjaTa

blic

a 3.

24 Odluka Komisije 2005/629/EZ od 26. kolovoza 2005. o osnivanju Znanstvenog, tehničkog i gospodarskog odbora za ribarstvo (SL L 225, 31.8.2005., str. 18.).

30 Osim Eurostata, podatke o akvakulturi ispituje i Znanstveni, tehnički i gospo-darski odbor za ribarstvo (STECF24) na temelju okvira za prikupljanje poda-taka kojim države članice prikupljaju društveno-gospodarske informacije o trgovačkim društvima koja se bave akvakulturom. Podatci Eurostata i od-bora STECF o proizvodnji u akvakulturi poprilično se razlikuju. To je prikazano u tablici 3. u kojoj se uspoređuju pri-javljeni iznosi za 2009. u državama čla-nicama u kojima je provedena revizija. Navedene se razlike mogu objasniti različitim metodološkim pristupima koje različite skupine zakonskih akata propisuju za prikupljanje podataka, ali Eurostat i odbor STECF nisu ih u potpu-nosti ujednačili.

Usporedba podataka Eurostata i odbora STECF za 2009.

Proizvodnja u akvakulturi 2009.

EUROSTAT Izvješće odbora STECF Razlika Razlika u %

000 eura tona 000 eura tona 000 eura tona 000 eura tona

Španjolska 396 337 268 457 440 028 268 600 -43 691 -143 -11 % 0 %

Francuska 697 965 236 439 760 067 265 399 -62 102 -28 960 -9 % -12 %

Italija 474 863 162 325 474 003 162 325 860 0 0 % 0 %

Poljska 76 373 36 503 88 356 38 854 -11 983 -2 351 -16 % -6 %

Portugal 34 064 6 727 37 250 6 208 -3 186 519 -9 % 8 %

Rumunjska 16 990 13 131 13 896 7 292 3 094 5 839 18 % 44 %

Izvori: Statistički podatci Eurostata o proizvodnji u akvakulturi. Izvješće zajedničkog istraživačkog centra: „Gospodarska uspješnost sektora akvakulture u EU-u” (STECF-OWP-12-03, 2012.).

18Opažanja

Komisija je provela mali broj odgovarajućih revizija i eva-luacija te je praćenje bilo ograničeno

31 Uredbom o EFR-u od država članica zahtijeva se da Komisiji dostavljaju pri-jelazne evaluacije25 svojih operativnih programa. Navedene bi evaluacije mo-gle pružiti korisne informacije o pro-vedbi mjera za akvakulturu te omo-gućiti poduzimanje korektivnih mjera. Međutim, revizijom koju je proveo Sud utvrđeno je da je razina pruženih informacija koje su se odnosile upravo na akvakulturu u praksi bila niska.

32 Do trenutka revizije koju je proveo Sud, samo je sedam projekata u vezi s akvakulturom bilo obuhvaćeno Ko-misijinim revizijama na terenu koje su propisane Uredbom o EFR-u26. Tako ni-ska razina uzorkovanja ne omogućuje izvođenje zaključaka na razini država članica ili EU-a u pogledu učinkovitosti djelovanja sustava. Tim se revizijama provjeravala usklađenost i svrha im nije bila dobivanje informacija o učin-ku potpore EU-a održivom razvoju akvakulture.

33 Prijelazne evaluacije kojima države čla-nice vrednuju vlastite OP-ove dostav-ljene su Komisiji koja je zaposlila struč-njaka da izradi konsolidirani sažetak. Iako se navedene prijelazne evaluacije i konsolidirani sažetak odnose na akva-kulturu, Komisija nije provela dodatnu procjenu evaluacija kako bi se utvrdilo jesu li mjere potpore akvakulturi bile odgovarajuće.

34 U radu odbora država članica za praćenje EFR-a sudjeluje i predstavnik Komisije u savjetodavnoj ulozi. Među-tim, ti odbori nisu bili u mogućnosti posvetiti mnogo vremena pitanjima u vezi s akvakulturom.

Rezultati javno financiranih inovativnih i istraživačkih projekata nisu potpuno iskorišteni

35 U dijelu 3.1. Komisijine strategije za akvakulturu iz 2009.27 napominje se da održivi razvoj akvakulture treba imati potporu u obliku izvrsnosti na područ-ju istraživanja i inovacija te da je takvu potporu nužno nastaviti i jačati.

36 Iako su za instrument LIFE28 i istra-živačke aktivnosti izdvojena znatna sredstva, kao što je prikazano u okvi-ru 1., revizijom je utvrđeno da Komi-sija u izradi ciljeva i smjernica u vezi s akvakulturom (o pitanjima poput ispuštanja otpadnih voda i kemikalija, lokacije uzgajališta riba i učinka bijega riba) nije dovoljno iskoristila rezultate tog instrumenta i tih aktivnosti (vidjeti odlomke od 23. do 25.).



27 COM(2009) 162.

28 LIFE je financijski instrument EU-a za okoliš. Pod izravnim je upravljanjem Komisije i njime se financiraju ogledni projekti za zaštitu okoliša u različitim sektorima djelatnosti. Njime se financira i zaštita prirode.

19Opažanja

Relevantni istraživački projekti i projekti LIFE

Sud je ustanovio da je za 18 projekata LIFE na području akvakulture isplaćeno 14 milijuna eura. Glavne teme tih projekata odnosile su se na priobalna područja, ekosustave, područja obuhvaćena mrežom Natura 2000 i održivu morsku akvakulturu.

Sud je ustanovio i da je za 77 istraživačkih projekata povezanih s akvakulturom izdvojeno 158 milijuna eura iz 6. okvirnog programa. U tim su projektima glavne teme bile sprječavanje bolesti, prehrana riba, selektivni uzgoj, dobrobit riba, biološki potencijal mogućih novih vrsta, sigurnosti i kvaliteta proizvoda akvakulture i zaštita okoliša.

Projekti usmjereni na prostorno planiranje za akvakulturu

Jedan se projekt LIFE odnosio na prostorno planiranje putem sustava koji se temelji na geografsko-informacij-skom sustavu GIS (financiranje je iznosilo 350 000 eura). Na ovo je pitanje bio usmjeren i drugi projekt financi-ran sredstvima iz okvirnog programa (financiranje je iznosilo 705 000 eura), osobito u vezi s dubokomorskom akvakulturom.

Projekti usmjereni na suzbijanje i iskorjenjivanje bolesti u akvakulturi

Na to je pitanje bilo usmjereno osam projekata okvirnih programa (ukupno financiranje iznosilo je 12 miliju-na eura). Glavni naglasak u tim projektima bio je na suzbijanju patogena i parazita te sprječavanju bolesti.

Projekti usmjereni na sustave za praćenje okoliša i mjere zaštite okoliša u akvakulturi

Na to su područje bila usmjerena dva projekta LIFE (ukupno financiranje iznosilo je 584 000 eura), s naglas-kom na utvrđivanje preporuka za gospodarenje vodama, razvoj akvakulture i smanjenje učinaka akvakulture. U osam projekata okvirnih programa (ukupno financiranje iznosilo je 5 milijuna eura) ispitani su problemi uzrokovani intenzivnim uzgojem, zaštita i pročišćavanje voda te propadanje staništa.

Okv

ir 1

.

20Opažanja

Države članice nisu dobro osmislile i provele mjere potpore održivom razvoju akvakulture

U državama članicama obu-hvaćenima revizijom nije bilo dovoljno inicijativa za pot-poru akvakulturi

37 U priopćenju (tzv. komunikaciji) Ko-misije o stvaranju održive budućnosti za akvakulturu navodi se da bi države članice trebale poduzeti mjere da olakšaju razvoj poslovanja i smanje administrativni teret koji se nameće nacionalnim odredbama, ponajprije pojednostavnjenjem postupaka izda-vanja povlastica za akvakulturu29.

U okviru mjera pojednostavnjenja trebalo bi voditi računa i o zadaćama te koordinaciji nadležnih tijela zaduže-nih za izdavanje povlastica i praćenje usklađenosti u akvakulturi (npr. u vezi s poslovanjem ribogojilišta te važećim ekološkim i veterinarskim obvezama).

38 Sud je provjerio jesu li posjećene drža-ve članice donijele strategiju za razvoj akvakulture u kojoj se vodilo računa o takvim mjerama. Sud je utvrdio da ni u jednoj od posjećenih država člani-ca ne postoji usklađena strategija za razvoj sektora akvakulture. Razvoj su onemogućavali i složeni administra-tivni postupci na razini država članica, u koje se ubraja i uključenost više različitih nadležnih tijela na izdavanju povlastica i nadzoru toga sektora (pri-mjerice u Francuskoj i Italiji). Međutim, bilo je i dobrih primjera iz prakse kao što je prikazano u okviru 2.

29 COM(2009) 162 završna verzija, odjeljak 5.2.

Primjeri različitih administrativnih praksi u pogledu prostornog planiranja i izdava-nja povlastica

U Italiji je proces za izdavanje povlastica spor i složen, a kriteriji za dodjeljivanje novih koncesija nejasni su, što ograničuje razvoj akvakulture. Stoga postupak za dodjeljivanje koncesija na pomorskom dobru i drugih dozvola za akvakulturu na Siciliji, koji bi trebao trajati 150 dana, može u stvarnosti trajati i nekoliko godina, a u dvama revidiranim projektima trajao je čak pet godina. Zbog općenitog problema s pristupom koncesijama na pomorskom dobru Komisija je protiv Italije pokrenula postupak zbog kršenja propisa na temelju toga što su postojeći nositelji koncesija imali nepoštenu prednost pred novim podnositeljima zahtjeva.

U Francuskoj je vrijeme potrebno za donošenje odluke zbog složenosti pripreme dokumentacije iznimno dugo. U projektima obuhvaćenim uzorkom za donošenje odluka bilo je potrebno više od godine dana, a u jednom od slučajeva i do dvije godine.

Jedno se područje za uzgoj školjkaša u Portugalu samo djelomično koristilo budući da su ovlaštenici povlasti-ce, u nedostatku ikakva uvjeta koji bi to onemogućio, zadržali povlastice, a pritom nisu iskorištavali koncesije. Time je spriječen razvoj takvih područja.

Nadležna tijela u Andaluziji (u Španjolskoj) uspostavila su sustav pružanja svih usluga na jednom mjestu za po-duzeća koja se bave akvakulturom. Predlagateljima projekata pružena je podrška tijekom procesa podnošenja zahtjeva za financiranje iz EFR-a i dobivanje dozvola od različitih nacionalnih i lokalnih agencija. U projektima obuhvaćenim uzorkom za donošenje odluka u prosjeku je trebalo pet mjeseci.

Okv

ir 2

.

21Opažanja

U određenim postupcima povezanim s prostornim pla-niranjem i izdavanjem povla-stica postojali su nedostatci

39 Akvakultura postoji u priobalnim i ko-pnenim vodama u cijeloj Uniji. Vlasnici tih voda u pravilu su tijela javne vlasti te upravo ona dodjeljuju koncesije ili povlastice ribogojiteljima. U pogle-du uporabe tih vodnih područja vrlo često dolazi do natjecanja s drugim korisnicima, primjerice s turističkom industrijom ili sektorom tradicional-nog ribolova divljih vrsta. Analiziranje i planiranje uporabe morskih područja ključno je za postizanje ciljeva poveza-nih s gospodarstvom, okolišem i druš-tvom. Stoga je odgovarajuće prostorno planiranje i izdavanje povlastica, što je u nadležnosti država članica, ključni čimbenik u održivom razvoju akvakul-ture te u djelotvornosti rashoda EFR-a za potporu tog razvoja. Komisija je to naglasila u svojoj strategiji za akvakul-turu iz 2009. i strateškim smjernicama30 za održivi razvoj akvakulture te je pozvala države članice da izrade susta-ve za pomorsko prostorno planiranje u kojima bi u potpunosti uzele u obzir stratešku važnost akvakulture. Takvi bi sustavi pomogli mogućim predlagate-ljima u izradi projekata. U povlastica-ma za akvakulturu koje nadležna tijela država članica izdaju ribogojiteljima navode se ključni parametri poput:

— predmetnog vodnog područja;

— razdoblja valjanosti i imena ovlaš-tenika povlastice;

— dopuštene vrste djelatnosti akva-kulture (vrste riba, vrsta ribnjaka);

— ograničenja u pogledu okoliša i javnog zdravlja (najveća gustoća ribljeg fonda, ograničenja pove-zana s hranidbom i veterinarskim liječenjem, obveze povezane s kva-litetom vode).

40 Sud je općenito utvrdio da je potrebno prostorno planiranje za akvakulturu u državama članicama i regijama koje su tijekom revizije posjećene bilo nedostatno. U Rumunjskoj i Poljskoj pomorsko prostorno planiranje za akvakulturu nije ni provedeno, a u Galiciji (u Španjolskoj) i Portugalu još je bilo u razvoju. Nepostojanje planova za pristup prostoru uzrokuje slabije prilike za poslovni razvoj sektora akva-kulture i nimalo ne pridonosi rješava-nju sukoba s ostalim djelatnostima. Loše prostorno planiranje posebice u kombinaciji sa složenim postupcima izdavanja povlastica otežava održivi ra-zvoj akvakulture. U okviru 2. prikazane su neke od posljedica.

30 COM(2013) 229 završna verzija od 29. travnja 2013.

22Opažanja

31 Uvodna izjava 17. Uredbe (EZ) br. 1198/2006.


Financijska i gospodarska kriza imala je znatan učinak na sektor akvakulture

41 Nacionalni strateški planovi i opera-tivni programi država članica izrađeni su prije nego što je financijska i gos-podarska kriza počela ozbiljno utjecati na europsko poslovno okruženje. Kao i u slučaju ostalih poslovnih aktivnosti, (sudeći po izvješćima nadležnih tijela i predlagača projekata) kriza je imala znatan učinak na ulaganja i odluke o financiranju u sektoru akvakulture. Budući da su potencijalni korisnici EFR-a često mala poduzeća koja mora-ju pokriti između 40 % i 60 % ukupnih troškova ulaganja, teškoće s pristupom financijskim i bankovnim jamstvima zakomplicirale su razvoj projekata (među državama članicama koje su odabrane za reviziju, Španjolska, Por-tugal i Rumunjska posebno su pogođe-ni). U sektoru akvakulture postoji jedna značajka koja stvara dodatne potrebe za financiranjem: obično postoji velika potražnja za obrtnim kapitalom radi financiranja nabave mladog ribljeg fonda i naknadni troškovi povezani s hranidbom i održavanjem prije nego što riba dosegne veličinu za stavljanje na tržište.

42 Financijska kriza možda je dodatno pojačala sklonost država članica da izravnu pomoć iz EFR-a usmjeravaju na postojeća poduzeća koja se bave akva-kulturom i na projekte koji su bili u ti-jeku prije donošenja odluke o pomoći (primjerice u Italiji i Poljskoj) (vidjeti odlomak 62.). Takvi projekti imaju veću vjerojatnost da postignu uspjeh, što za dotične države članice umanjuje rizik od opoziva odobrenih sredstava EU-a. Međutim, zbog takva su postupanja za nove i inovativne projekte izdvojena tek ograničena financijska sredstva.

U nacionalnim strateškim planovima nisu pruženi jasni ciljevi za akvakulturu

43 U nacionalnim strateškim planovima (NSP-ovima) određeni su prioriteti i ci-ljevi EFR-a za provedbu ZRP-a.31 Svaki NSP treba sadržavati procjenu potreb-nih ili očekivanih javnih financijskih sredstava za ostvarenje tih ciljeva, koji uključuju i održivi razvoj sektora akva-kulture32. Sud smatra da bi NSP-ovi s jasnim ciljevima i naznakom potreb-nih financijskih sredstava pružili dobru osnovu za mjere potpore akvakulturi.

44 Međutim, nijedan od revidiranih NSP-ova nije sadržavao procjenu iznosa javnih financijskih sredstava koji je potreban za mjere potpore akvakulturi.

23Opažanja

45 Sud je utvrdio da su NSP-ovi sadržavali opis nacionalnog sektora akvakulture te određivali ciljeve za razvoj toga sek-tora. Ti su se ciljevi razlikovali među ra-zličitim državama članicama, ali bili su opće prirode i uključivali ciljeve poput poticanja raznovrsnosti i povećanja proizvodnje, zaštite okoliša i javnog zdravlja te razvoja tržišta. Kombinacija neodređenih ciljeva i nepostojanje procjene potrebnih javnih sredsta-va dovela je do nedovoljne jasnoće strategija za akvakulturu iz revidiranih NSP-ova.

U operativnim progra-mima postojali su različiti nedostatci

46 Operativnim programima (OP-ovima) država članica dostupna su financijska sredstva iz EFR-a raspodijeljena po prioritetnim osima i prikazane su (de-taljnije nego u NSP-ovima) mjere koje je potrebno poduzeti radi ostvarenja ciljeva. Postavljene su ciljne vrijedno-sti, uključujući točno određene ciljeve za razvoj sektora akvakulture. Države članice mogle su predložiti izmjene OP-ova radi prilagodbe ciljeva u svjetlu promjenljivih okolnosti s kojima se su-očavaju sektori ribarstva i akvakulture (vidjeti odlomak 58. u vezi s problemi-ma s tim ciljnim vrijednostima).

47 Iako OP-ovi pružaju okvir za ukupnu provedbu EFR-a, Sud je u svim posje-ćenim državama članicama utvrdio nedostatke u vezi s mjerama potpo-re akvakulturi, kao što je prikazano u okviru 3.

Primjeri nedostataka u operativnim programima za akvakulturu

U provedbi OP-a u Rumunjskoj nije se vodilo računa o morskoj akvakulturi iako se u NSP-u ona navodi kao prioritet. Tako se tijekom programskog razdoblja nije vodilo računa o problemima s morskom akvakulturom iako su bili poznati prije izrade OP-a. Osim toga, utvrđivanje prioriteta među mjerama potpore akvakulturi bilo je nedostatno.

Iako su u talijanskom NSP-u i OP-u navedene važne zapreke za razvoj akvakulture (uključujući i nedostatak planova za upravljanje priobaljem te nesigurnosti u pogledu koncesija), u OP-u nisu određene mjere za njiho-vo uklanjanje. U njemu nema ciljeva za poboljšanje kvalitete proizvoda u pogledu zaštite okoliša, sigurnosti hrane i trgovine, kao što su ekološka certifikacija i registracija u sustavu EMAS, promicanje novih mogućnosti tržišnog plasmana i olakšavanje konsolidacije i razvoja mikro i malih poduzeća.

Iako je OP u Poljskoj 2011. izmijenjen, pokazatelji nisu promijenjeni. Naime, znalo se da nijedan od ciljeva za akvakulturu postavljenih u OP-u nije ostvaren, ali OP nije izmijenjen kako bi se preoptimistična procjena prila-godila stvarnosti.

Okv

ir 3

.

24Opažanja

48 Dok su posebni nacionalni ciljevi za zapošljavanje i proizvodnju postojali, neki drugi ciljevi EFR-a u nekim sluča-jevima nisu uzeti u obzir. Osim toga nisu uloženi dovoljni napori u vezi s utvrđivanjem rashodovnih prioriteta i osiguravanjem ostvarivanja vrijednos-ti za uloženi novac na razini projekta. Sustavi za praćenje učinaka potrošnje i ispravljanje mogućih negativnih kretanja bili su minimalni. U nekim je slučajevima glavna financijska mjera jednostavno podrazumijevala da su sredstva raspodijeljena.

Države članice nisu dovoljno uzele u obzir politiku zaštite okoliša i zdravlja

49 Akvakultura uključuje rizik od bo-lesti i infekcija životinja i interakciju s morskim okolišem. Ribe koje se drže u ograđenom prostoru treba hraniti i to može dovesti do određenog ispu-štanja viškova hrane za životinje i ot-padnih voda. Činjenica da se ribe drže relativno blizu jedna drugoj povećava raširenost infekcija i bolesti te potrebu za veterinarskim liječenjem. Širenje infekcija ili bolesti može uzrokovati gubitke ribljeg fonda iz uzgoja, ali i ugroziti divlje ribe. Do gubitaka rib-ljeg fonda iz uzgoja može doći i bije-gom riba, a njihovim razmnožavanjem s divljim ribama dolazi do prijenosa genetskog sastava koji može izmijeniti značajke divlje populacije.

50 Kako bi se akvakultura razvijala na odr-živ način uz istodobnu zaštitu morskog okoliša, te je rizike potrebno procijeniti i njima upravljati. Postoje detaljne zakonske obveze koje uređuju veteri-narsku kontrolu djelatnosti akvakultu-re33. Iako su se iz EFR-a mogla osigurati sredstva za zaštitu okoliša i zdravlja ljudi i životinja, nijedna posjećena dr-žava članica osim Poljske nije odobrila projekte u tim područjima. Osim toga nema dovoljno smjernica o pitanjima zaštite okoliša (vidjeti odlomke od 23. do 25.).

51 Provedbena uredbe za EFR34 obvezu-je države članice da vode evidenciju postotka projekata s proizvodima koji su prihvatljivi za okoliš (smanje-nje negativnih utjecaja ili povećanje pozitivnih učinaka). Sud je utvrdio da se u mjerama za akvakulturu koje se financiraju iz EFR-a u posjećenim drža-vama članicama nije vodilo dovoljno računa o tim aspektima. Najveći dio sredstava bio je usmjeren na mjere za održavanje proizvodnje. Kriteriji oda-bira u vezi s ekološkim i zdravstvenim rizicima malo su korišteni kako bi se ispunili uvjeti za financiranje. Nadalje, nije bilo dovoljno mjerljivih pokaza-telja (primjerice u vezi s ispuštanjem otpadnih voda i kemikalija, lokacijom uzgajališta riba i učinkom bijega riba) koji se temelje na pouzdanim podatci-ma o utjecaju posebne prakse u akva-kulturi na vodeni okoliš.

52 Stoga nije bilo moguće utvrditi je li učinak na okoliš povezan s pred-metnim javnim ulaganjima bio stvaran i važan, kao što je prikazano u okviru 4.

33 Primjerice, Direktiva Vijeća 2006/88/EZ od 24. listopada 2006. o zahtjevima zdravlja životinja koji se primjenjuju na životinje akvakulture i njihove proizvode te o sprečavanju i kontroli određenih bolesti akvatičnih životinja (SL L 328, 24.11.2006., str. 14.).

34 Uredba Komisije (EZ) br. 498/2007 od 26. ožujka 2007. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1198/2006 o Europskom fondu za ribarstvo (SL L 120, 10.5.2007., str. 1.).

25Opažanja

U izvješćima pojedinih država članica o rezulta-tima postojale su ozbiljne netočnosti

53 Godišnja izvješća o provedbi EFR-a koja sastavljaju države članice treba-la su sadržavati i statističke podatke dobivene praćenjem, a prije njihova podnošenja Komisiji o njima treba raspraviti i treba ih odobriti Odbor za praćenje35. U njima su sadržani pos-ljednji financijski podatci o provedbi projekta i, u pravilu, pokazatelji za proizvodnju i zapošljavanje. Kako bi se dobila točna predodžba o rezultatima mjera EFR-a za potporu akvakulturi na razini država članica i EU-a, bilo je neophodno da su ta izvješća točna.

54 Sud je u pojedinim godišnjim izvješći-ma o provedbi utvrdio znatne netoč-nosti i metodološke nedostatke, što je onemogućilo pouzdanu procjenu provedbe potpore iz EFR-a za akvakul-turu, kao što je prikazano u okviru 5.

35 Članak 59. točka (i) Uredbe (EZ) br. 1198/2006.

Primjeri nedovoljne usredotočenosti na pitanja zaštite okoliša

U španjolskom izvješću o provedbi EFR-a za 2011. stoji da su samo četiri od 604 projekta odobrena u okviru mjere 2.1. primjenjivala potvrđene sustave za upravljanje okolišem. Predlagatelji projekata sastavili su studije utjecaja na okoliš ili jednostavno izjave o nepostojanju utjecaja na okoliš, a nadležna su ih tijela pregledala. Međutim, s obzirom na mali broj zahtjeva upravljanje okolišem nije se upotrebljavalo kao kriterij za donošenje odluka o financiranju iz EFR-a.

Jedan od ciljeva talijanskog OP-a bila je primjena postupaka za ekološku certifikaciju i registraciju u sustav EMAS. Međutim, ekološka certifikacija nije bila jedan od ciljeva u okviru postupka odabira, a utjecaj na okoliš nije bio prikladno prethodno ocijenjen. Osim toga, postojali su nedostatci u praćenju stvarnog utjecaja proje-kata na okoliš. Na Siciliji provjera toga je li procjena utjecaja na okoliš provedena u skladu s propisima nije bila preduvjet za odobravanje sredstava EFR-a.

U Rumunjskoj su u fazi odabira za ekološke kriterije dodjeljivana samo tri boda od ukupno 100. Za 32,5 % pro-jekata financiranih iz EFR-a smatralo se da imaju proizvode koji su prihvatljivi za okoliš. Međutim, nije posto-jala definicija projekta „koji je prihvatljiv za okoliš”. Projekti koji primjenjuju „uobičajenu dobru praksu u akva-kulturi” također su se smatrali prihvatljivima za okoliš. Osim toga, uz iznimku projekata ekoloških uzgajivača, za ekološku certifikaciju nije prijavljen nijedan projekt.

Okv

ir 4

.

26Opažanja

Netočnosti i metodološki nedostatci u godišnjim izvješćima o provedbi i ostalim statističkim izvorima

Nadležna tijela u Francuskoj usredotočena su na stopu sudjelovanja poduzeća koja se bave akvakulturom u statističkim istraživanjima o akvakulturi (60 %) ne vodeći računa o tome da ta poduzeća predstavljaju barem 90 % ukupne proizvodnje po količini koja je predviđena mjerodavnom Uredbom36. To je utjecalo na točnost pokazatelja godišnje proizvodnje. Glavni pokazatelj provedbe mjera za potporu akvakulturi koji upotrebljava-ju francuska nadležna tijela jesu upotrijebljena odobrena proračunska sredstava, a ne postignuti rezultati.

U Španjolskoj i Rumunjskoj, proizvodnja u akvakulturi prikazana u godišnjim izvješćima o provedbi temeljila se na predviđanjima korisnika u trenutku podnošenja početnog zahtjeva za potporu. Količine prijavljene kao stvarni podatci o izlaznom proizvodu zapravo se nisu temeljile ni na kakvoj stvarnoj mjeri proizvodnje te su stoga bile nepouzdane.

U Italiji su stvarni podatci prvi put uvršteni u godišnje izvješće o provedbi tek 2012. Osim toga, postojale su ogromne razlike između godišnje proizvodnje u akvakulturi koja je prikazana u izvješćima o provedbi EFR-a i u proizvodnji koju je prikazao Eurostat. Primjerice, u godišnjem izvješću o provedbi za 2011. stoji da je proizvod-nja u akvakulturi iznosila 424 905 tona, a podatak Eurostata je 164 127 tona.

Nadležna nacionalna tijela u Poljskoj nisu pratila pokazatelje rezultata koje su korisnici prikazali u završnim izvješćima o provedbi projekata. Stoga pokazatelji rezultata za akvakulturu prikazani u godišnjim izvješćima EFR-a o provedbi nisu bili dovoljno provjereni.


Okv

ir 5

.

27Opažanja

Mjere potpore EFR-a odr-živom razvoju akvakul-ture nisu dosad ostvarile dovoljnu vrijednost za uloženi novac

Opći ciljevi na razini EU-a nisu ispunjeni

55 Cilj Komisijine strategije iz 2002.37 bio je stvaranje sigurnog dugoročnog za-pošljavanja (između 8 000 i 10 000 no-vih radnih mjesta) u razdoblju od 2003. do 2008., osobito na područjima ovisnim o ribarstvu. Taj je cilj imao če-tiri glavne sastavnice: povećanje stope rasta proizvodnje EU-a u akvakulturi na 4 % godišnje, poboljšanje prostornog planiranja, poticanje razvoja tržišta i poboljšanje upravljanja.

56 Sud je utvrdio da ti ciljevi u velikoj mjeri do 2012. nisu ostvareni. Proizvod-nja EU-a dugi je niz godina ostala na oko 1,3 milijuna tona, dok proizvodnja u akvakulturi u svijetu nastavlja rasti (vidjeti sliku 2.). Točni podatci o za-pošljavanju nisu dostupni, ali Komisija i njih ocjenjuje stabilnima38. Unatoč tomu što u pogledu prostornog planiranja i upravljanja nisu postojali mjerljivi ciljevi, revizijom u državama članicama utvrđeno je da u obama područjima postoje znatni problemi (vidjeti odlomke od 37. do 40.).

Ciljevi na razini država čla-nica nisu ostvareni

57 Svim OP-ovima posjećenih država članica postavljeni su ciljevi koji se odnose na proizvodnju i radna mjesta te općenitiji ciljevi u pogledu zaštite okoliša, zdravlja životinja, poticanja raznovrsnosti itd.39 Sud je utvrdio da glavni ciljevi u posjećenim državama članicama povezani s akvakulturom nisu ostvareni te da su bez čvrste osnove postavljene vrlo visoke ciljne vrijednosti. Već u Komisijinoj procjeni učinka iz 2009. ciljne vrijednosti za rast navode se kao jedan od nedostataka strategije za akvakulturu40.

58 U šest država članica u kojima je provedena revizija ukupna prijelazna41 ciljna vrijednost proizvodnje bila je 683 000 tona. Međutim, u godišnjim izvješćima o provedbi, neovisno o pro-blemima u vezi s točnosti podataka (vidjeti odlomak 54.), stoji da je stvarna proizvodnja u prijelaznoj fazi iznosila samo 485 000 tona. Kao i u slučaju ostalih sektora, financijska je kriza imala znatan učinak na akvakulturu (vi-djeti odlomke 41. i 42.) te je pridonijela manjoj proizvodnji od planirane. Me-đutim, iako su države članice izmijenile operativne programe, ciljne vrijedno-sti nisu prilagođene kako bi odrazile stvarni pad proizvodnje od izrade operativnog programa. Usporedba cilj-nih vrijednosti proizvodnje i stvarnih rezultata prikazana je u okviru 6.

37 COM(2002) 511 final.

38 COM(2012) 747 final od 12. prosinca 2012.

39 Članak 20. stavak 1. točka (c) Uredbe (EZ) br. 1198/2006.

40 SEC(2009) 453 od 8. travnja 2009., odjeljak 2.4.2.

41 Države članica odredile su prijelazne ciljne vrijednosti proizvodnje za 2010. ili 2011. godinu.

28Opažanja

Rizik od neostvarivanja ciljeva operativnih programa

Država članica

000 tona

Osnovna proizvodnja

Referentna godina

Planirana proizvodnja

Stvarna prijelazna

proizvodnja

Referentna godina

Razlika izme-đu planirane

i stvarne

Planirana proizvodnja na kraju pro-grama EFR-a

Francuska 242 2007. 253 209 2010. -44 264

Italija 242 2006. 254 165 2011. -89 278

Poljska 35 2006. 43 29 2010. -14 52

Portugal 7 2005. 10 9 2010. -1 15

Rumunjska 7 2005. 10 9 2010. -1 14

Španjolska 63 2005. 113 64 2010. -49 80

Ukupno 596 683 485 -198 703

Izvor: Operativni programi, godišnja izvješća o provedbi, EUROSTAT.

Proizvodnja u Francuskoj uključuje i kamenice. OP-om je procijenjeno da će se proizvodnja kamenica povećati sa 115 000 tona na početku programa na 121 000 tona do 2010. te na 127 000 tona do kraja programa. Proiz-vodnja kamenica 2010. pala je na 84 000 tona zbog krize smrtnosti. OP je posljednji put izmijenjen 2012., ali ciljna vrijednost za proizvodnju kamenica nije izmijenjena iako je već u tom trenutku bila neostvariva.

Pri izmjeni talijanskog OP-a 2011. za završetak programa zadržana je ciljna vrijednost proizvodnje od 278 000 tona, iako je u tom trenutku stvarna proizvodnja prema podatcima Eurostata iznosila 165 000 tona.

Pri posljednjoj izmjeni poljskoga OP-a 2011. godine za završetak programa zadržana je ciljna vrijednost proiz-vodnje od 52 000 tona, iako je stvarna proizvodnja u 2010. iznosila 29 000 tona.

I portugalske ciljne vrijednosti za proizvodnju u akvakulturi na kraju programa bile su neostvarive. OP-om je procijenjeno da će se proizvodnja povećati sa 7 000 tona 2005. na 15 000 tona 2013. (+ 214 %). Međutim, stvar-na prijavljena proizvodnja za 2011. iznosila je samo 9 000 tona.

Pri posljednjoj izmjeni rumunjskoga OP-a 2012. za završetak programa povećana je ciljna vrijednost proizvod-nje na preko 14 000 tona, iako je stvarna proizvodnja za 2010. iznosila samo 9 000.

Ciljne vrijednosti u španjolskom OP-u za proizvodnju u akvakulturi na kraju programa bile su neostvarive. Go-dine 2012. smanjene su sa 113 000 tona na 80 000 tona (isključujući dagnje), u usporedbi sa stvarnom prijavlje-nom proizvodnjom za 2010. od 64 000 tona.

Okv

ir 6

.

29Opažanja

Za znatan broj revidiranih projekata nije bilo izgledno da će isplativo pridonijeti ostvarenju ciljeva

59 Tijekom razdoblja od 2007. do 2013. iz EFR-a je izdvojeno više od 400 miliju-na eura za približno 5 800 projekata u okviru mjere 2.1. za održivi razvoj akvakulture. Revizijom je ispitano jesu li odabrani projekti djelotvorno prido-nijeli tom cilju. U sklopu toga razmo-treno je jesu li projekti odabrani kako bi se ostvario održivi razvoj i jesu li bili dobro usmjeravani, osobito u smjeru rasta i zapošljavanja, jesu li planirani rezultati doista ostvareni te je li ostva-rena vrijednost za uloženi novac.

Potpora održivom razvoju bila je ograničena i loše usmjeravana

60 Uredbom o EFR-u utvrđen je niz ciljeva za financiranje projekata u vezi s akva-kulturom. Sredstva se mogu dodijeliti za projekte povezane s tradicionalnim djelatnostima u akvakulturi ili s po-boljšanjem okoliša42, s poticanjem raznovrsnosti u pogledu uzgoja vrsta koje imaju dobre izglede za uspjeh na tržištu43 te s održivim razvojem zapo-šljavanja i tržišta44.

61 U praksi, postojeće i tradicionalne dje-latnosti u akvakulturi dobile su najveći dio financijskih sredstava. Tome su pridonijeli i kriteriji odabira utvrđeni u operativnim programima i naci-onalnim propisima država članica, kao i kontrole povezane s pristupom prikladnim lokacijama za akvakulturu. Stoga su za nove i inovativne projekte, koji bi mogli stvoriti veliku dodanu vrijednost ili povećati ukupnu proiz-vodnju usmjerenu na održivi razvoj akvakulture, izdvojena samo ograni-čena financijska sredstva, kao što je prikazano u okviru 7.




Primjeri ograničenja za održivi razvoj akvakulture

U Galiciji (u Španjolskoj) od 1985. nije dodijeljena nijedna nova koncesija za pristup pomorskom dobru radi razvoja akvakulture, unatoč molbama podnositelja zahtjeva. Unatoč tomu što u trenutku revizije pomorsko prostorno planiranje nije postojalo i što su nadležna galicijska tijela zatražila ispitivanje o prikladnosti drugih pomorskih dobara za razvoj akvakulture, mogućnost ulaza novih proizvođača u djelatnost akvakulture u prak-si je bila vrlo ograničena.

Rokovi za podnošenje projektnih prijedloga, zajedno s duljinom postupka izdavanja povlastice i posebnim bodovima koji su se u postupku odabira dodjeljivali postojećim projektima, doveli su do raspodjele najvećeg dijela pomoći postojećim poduzećima koja se bave akvakulturom.

Okv

ir 7

.

30Opažanja

Primjeri lošeg usmjeravanja projekata

Budući da su raspoloživa proračunska sredstva u Španjolskoj (Andaluziji i Galiciji) i Francuskoj za mjere pot-pore akvakulturi bila veća od ukupne vrijednosti zaprimljenih zahtjeva, svim projektima koji su zadovoljavali osnovne kriterije prihvatljivosti bila su dodijeljena financijska sredstva. Stoga nije bilo razvrstavanja projekata po važnosti zbog čega je povećan rizik od neostvarivanja vrijednosti za uloženi novac. Revizijom je utvrđeno da u šest od deset ispitanih projekata u Španjolskoj postoje nedostatci koji upućuju na to da je odabir tih pro-jekata bio loš. Primjerice, pet od tih slučajeva odnosi se na nabavu radnih plovila bez poboljšanja povezanih s proizvodnjom ili zapošljavanjem.

Iako su u Poljskoj kriteriji odabira bili utvrđeni, nisu bili povezani s ciljevima mjere potpore za akvakulturu. U praksi, dok god su osnovni kriteriji prihvatljivosti bili ispunjeni, uključujući i dostavljanje trogodišnjeg pos-lovnog plana, zahtjevi za financiranjem odobravani su po načelu dodjele sredstava onima koji su bili najbrži u podnošenju zahtjeva. Slijedom toga, pomoć nije nužno bila usmjerena na najbolje projekte, a projekti podneseni u kasnijoj fazi programskog razdoblja bili su već na početku odbačeni jer su proračunska sredstva potrošena. Revizijom je utvrđeno da je odabir triju od deset ispitanih projekata bio loš.

Kriteriji odabira u Rumunjskoj koji su se odnosili na ciljeve postavljene u Uredbi o EFR-u imali su nisku pon-deriranu vrijednost, nisu se dovoljno procjenjivali te su se djelomično preklapali. Revizijom je utvrđeno da je odabir nekoliko od ukupno deset ispitanih projekata bio loš.

Tijekom postupaka odabira u Poljskoj, Portugalu i Italiji u obzir se nije uzeo stupanj provedbe projekta na da-tum podnošenja zahtjeva, a neki su projekti u trenutku donošenja odluke o dodjeli pomoći već bili dovršeni. Time nisu osigurane dostatne kontrole koje bi spriječile tzv. „mrtvi teret” projekata. Revizijom je utvrđeno da u otprilike jednoj trećini od 30 ispitanih projekata u tim državama članicama postoje nedostatci koji upućuju na to da je odabir tih projekata bio loš.

Okv

ir 8

.

62 Za odabir dobrih projekata potrebno je razvrstati prihvatljive projekte po važnosti koristeći kriterije odabira koji stavljaju naglasak na ciljeve operativ-nog programa. Sud je utvrdio da je odabir revidiranih projekata u posje-ćenim državama članicama često bio loš te da se pomoć dodjeljivala projek-tima koji su u vrijeme odabira već bili počeli, kao što je opisano u okviru 8. U otprilike jednoj trećini od 60 ispita-nih projekata otkriveni su nedostatci koji upućuju na to da su projekti slabo usmjeravani.

63 U operativnim programima država članica određene su prijelazne i ko-načne ciljne vrijednosti proizvodnje u akvakulturi za programsko razdoblje i u svima se podrazumijevalo poveća-nje proizvodnje. Kako bi se postigle ciljne vrijednosti za rast proizvodnje i zapošljavanja u akvakulturi (vidjeti odlomak 55.), trebala bi postojati jasna poveznica između odabira projekata za financiranje iz EFR-a i općeg cilja po-većanja proizvodnje.

31Opažanja

64 Sud je utvrdio da unatoč tomu što su operativni programi bili usmjereni na povećanje proizvodnje, postupci oda-bira u posjećenim državama članicama često nisu pridali potrebnu važnost po-stizanju tih ciljnih vrijednosti, kao što je prikazano u okviru 9.

Očekivani rezultati projekata nisu ostvareni ili nisu provjereni

65 Kako bi se djelotvorno pridonijelo učinku financiranih mjera, projekti bi u velikoj mjeri trebali dosezati ciljne vrijednosti koje su određene onda kada im je pomoć dodijeljena. Nad-ležna bi tijela trebala pratiti provedbu i rezultate projekata te prema potrebi poduzimati korektivne mjere (vidjeti i odlomke 53. i 54.).

Primjeri projekata koji nisu usmjereni na rast

Odabrani projekti u Španjolskoj, Francuskoj i Poljskoj nisu bili ciljano usmjereni na povećanje zaposlenosti ili proizvodnje, nego uglavnom na modernizaciju postojećih djelatnosti za koju su države članice smatrale da će imati pozitivan učinak na zapošljavanje i proizvodnju. Međutim, zbog nedostatka usmjerenosti projekti se nisu usredotočili na postizanje rasta, što je opisano u odlomku 66.

Projekti na Siciliji (u Italiji) odabirani su na temelju ponderiranih kriterija odabira. Bodovni je rezultat obuhva-ćao najviše 20 bodova za očuvanje radnih mjesta, 10 bodova za povećanje zaposlenosti po svakom novom zaposleniku uz ograničenje od 30 bodova te 10 bodova za zapošljavanje barem jedne žene. Revizijom je utvrđeno da su predlagatelji projekata često navodili najmanje što je bilo potrebno da pri postupku odabira postignu što bolji bodovni rezultat. Primjerice, jedan je predlagatelj projekta naveo da bi odabir projekta zna-čio zapošljavanje jedne zaposlenice, čime bi se broj zaposlenika povećao s 90 na 91, i to zapošljavanjem žene, pa je za takav potez dobio 20 bodova (10 + 10) i dodatnih 20 bodova za očuvanje dvaju radnih mjesta.

Okv

ir 9

.

32Opažanja

66 Od 31 projekta koji je revidiran na terenu, među kojima je 25 projekata45 koji su trebali povećati zaposlenost i/ili proizvodnju, u trenutku revizije za samo tri projekta postojali su dokazi da su ostvarili svoje ciljeve (vidjeti pri-log III.). Iako su mnogi projekti još uvi-jek u tijeku, razina je ostvarenja ciljeva niska. To je prikazano u okviru 10.

Dosad nije ostvarena dovoljna vrijednost za uloženi novac

67 Javna financijska sredstva za projek-te u vezi s akvakulturom trebala bi ostvarivati vrijednost za uloženi novac. To podrazumijeva da bi javna finan-cijska sredstva trebala biti razmjerna očekivanim rezultatima te da bi trebalo izbjegavati financiranje prekomjernih ulaganja i „mrtvi teret” projekata. Na-dalje, ta bi sredstva trebala omogućiti stvarni poticaj za ulaganja te bi tre-balo izbjegavati dodjeljivanje pomoći ulaganjima koja bi se realizirala i bez javnih financijskih sredstava.

Pojedini revidirani projekti pokazali su stvarni potencijal i sadržavali dobre primjere iz prakse...

68 Sud je pronašao tri uspješna projekta koji su pridonijeli održivom razvo-ju akvakulture, kao što je prikazano u okviru 11.

45 Od tih 25 slučajeva, njih 11 nije bilo ciljano usmjereno na povećanja u okviru postupka odabira projekata.

Primjeri rezultata projekta koji nisu ostvareni ili provjereni

Unatoč činjenici da je svih pet korisnika u Poljskoj koji su posjećeni tijekom revizije u svojim završnim izvješći-ma nacionalnim nadležnim tijelima o provedbi projekata navelo da su ostvarili mjerljive ciljne vrijednosti pro-izvodnje, njih je četvero Sudu potvrdilo da ciljevi zapravo nisu ostvareni. Korisnici su prijavili znatne gubitke ribljeg fonda (katkad gotovo 80 %) zbog grabežljivaca.

Svi posjećeni korisnici u Francuskoj naveli su da mjerljive ciljne vrijednosti proizvodnje nisu ostvarene. Nadlež-na tijela nisu provjerila nepravilnosti u prijavljenim količinama.

Italija je s aktivnostima praćenja počela 2012., a s izvješćivanjem o njihovim rezultatima 2013.

Okv

ir 1

0.

33Opažanja

Primjeri uspješnih projekata

Za jedan je projekt u Poljskoj vrijedan 7,8 milijuna eura iz EFR-a izdvojeno 3,4 milijuna eura za stvaranje održivih uzgajališta tilapija u zatvorenom sustavu akvarija s pomoću tehnologija koje štite obližnji okoliš. Cilj projekta bila je proizvodnja 200 tona ribe godišnje i otvaranje 13 radnih mjesta. Međutim, projekt je na kraju proizvodio 1 000 tona godišnje i otvoreno je 19 radnih mjesta.

Za jedan je projekt u Španjolskoj iz EFR-a izdvojeno 742 000 eura za izgradnju ribnjaka za uzgoj brancina i orada na području koje pokriva 600 hektara. Korisnik je imao veliko stručno znanje u sektoru akvakulture te pristup financijskim sredstvima i obrtnom kapitalu. Cijelo predmetno područje doživjelo je razvojne promjene u okviru nekoliko projekata koje je financirao EU. U ribnjake je 2011. stavljena mlađ i, s obzirom na razdoblje rasta od tri godine, proizvodnja u punom zamahu od oko 600 tona očekivala se počevši od 2014. Sposobnost korisnika da financira znatan iznos obrtnog kapitala za to dugo razdoblje rasta (preko 5 milijuna eura) bila je ključna za uspjeh projekta. Do 2014. bilo je predviđeno povećanje s 30 na 50 zaposlenika, no već 2013. bilo ih je 52.

Za jedan je projekt u Portugalu iz EFR-a izdvojeno 35 000 eura za modernizaciju i proširenje uzgajališta kame-nica. Voditelj projekta imao je sveučilišnu diplomu iz područja uzgoja kamenica. Cilj projekta bilo je povećanje proizvodnje sa 120 tona 2011. na 150 tona 2013., smanjenje smrtnosti kamenica te povećanje broja zaposlenika s četiri na devet. U trenutku kada je Sud 2013. obavio posjet, projekt još nije bio sasvim završen, ali proizvod-nja je već porasla na 135 tona, a u uzgajalištu je bilo zaposleno osam ljudi.

Okv

ir 1

1.

Izvor: Sud.

34Opažanja

... ali mnogi drugi projekti nisu

69 Od 31 projekta za koje je obavljen posjet, revizijom je otkriveno 16 slu-čajeva u kojima nije bilo dovoljno do-kaza da je za uloženi novac ostvarena vrijednost.

— U 11 slučajeva, od kojih su svi bili u Italiji i Poljskoj, korisnici su počeli ulaganja prije donošenja odluke o dodjeli pomoći. U tim su državama članicama korisnici proveli većinu ulaganja poveza-nih s projektima EFR-a prije nego što su sredstva odobrena. Time je umanjen stvarni ulagački poticaj navedenih sredstava te je očito da su javna sredstva dodijeljena ko-risnicima koji ih nisu trebali. Osim toga, procijenjeni troškovi ulaganja koji se trebaju sufinancirati nisu bili opravdani s obzirom na očekivane rezultate projekata.

— U pet slučajeva visina javnog finan-ciranja u usporedbi s rezultatima nije opravdana i nije bilo dovoljno dokaza o ostvarenoj vrijednost za uloženi novac, kao što je prikazano u okviru 12.

Primjeri projekata financiranih iz EFR-a u kojima je ostvarena slaba vrijednost za uloženi novac

Za jedan je projekt u Andaluziji (u Španjolskoj) za uzgoj kozica pomoću tople vode koju snabdijeva lokalna toplana iz EFR-a izdvojeno 358 000 eura. Iako se očekivalo da će se zbog projekta otvoriti osam novih radnih mjesta, nadležna tijela nisu uzela u obzir činjenicu da je sličan broj radnih mjesta zatvoren kada je korisnik prenio djelatnosti s drugih dviju lokacija na lokaciju projekta.

U Francuskoj je iz EFR-a izdvojeno 108 000 eura za jedan projekt za izgradnju dvokatnice radi razvoja djelat-nosti u vezi sa školjkašima. Jedan od katova zgrade nije se koristio za planiranu djelatnost, nego za turističke usluge.

U Portugalu je iz EFR-a izdvojeno 838 000 eura za jedan projekt za hvatanje, držanje i hranidbu riba, uključu-jući i tunu, radi naknadne prodaje. U trenutku revizije, unatoč tomu što su tune bile ulovljene i prodane, nije bilo dovoljno dokaza da su prije prodaje bile držane u objektu i hranjene. Taj je proces stoga bio bliži nekom obliku ribolova nego akvakulturi.

Okv

ir 1

2.

35Nova zajednička ribarstvena politika i europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) (od 2014.)70 U prosincu 2013. Europski parlament i Vijeće usvojili su uredbu46 o reformi zajedničke ribarstvene politike od 1. siječnja 2014. Za razliku od Uredbe o ZRP-u za razdoblje koje završava 2013., nova uredba sadržava zaseban odjeljak o akvakulturi i zahtijeva od država članica da na temelju strateških smjernica EU-a pripreme višegodišnje nacionalne strateške planove, s ciljem uklanjanja administrativnih prepreka (npr. u vezi s izdavanjem povlastica), olakšavanja pristupa vodama i pros-toru te primjene ekoloških, socijal-nih i gospodarskih pokazatelja za akvakulturu. Operativni će programi morati biti u skladu s tim strateškim planovima. Radi savjetovanja o uprav-ljanju u sektoru akvakulture uspostavit će se novo savjetodavno vijeće za akvakulturu.

71 Nova politika akvakulture provodit će se putem europskog fonda za po-morstvo i ribarstvo (EFPR)47. Za razliku od EFR-a, EFPR ima poseban odjeljak u kojem se utvrđuje kako će se sred-stva upotrebljavati kako bi se pružila potpora održivom razvoju akvakulture. To omogućuje jasniji okvir za financira-nje akvakulture nego EFR, uključujući i mogućnost financiranja ekoloških i zdravstvenih mjera, razvoj prostor-nog planiranja, poslovne inovacije, poduzetništvo, te osiguranje ribljeg fonda. Financiranje će biti sukladno s višegodišnjim nacionalnim strateškim planovima država članica.

46 Uredba (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ (SL L 354, 28.12.2013., str. 22.).

47 Uredba (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EZ) br. 2328/2003, (EZ) br. 861/2006, (EZ) br. 1198/2006, (EZ) br. 791/2007 i Uredbe (EU) br. 1255/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 149, 20.5.2014., str. 1.).

36Zaključci i preporuke

72 U kontekstu smanjivanja proizvod-nje EU-a iz tradicionalnog ribolova divljih vrsta i primjera znatnog rasta proizvodnje u akvakulturi u svijetu, reformom ZRP-a namjerava se od 2014. nastaviti razvijati mjere potpore akvakulturi. Sud je ispitao je li financi-ranje iz EFR-a za prethodno razdoblje pružilo djelotvornu potporu održivom razvoju akvakulture kako bi se steklo iskustvo za nove mjere.

73 Revizijom je provjereno jesu li mjere potpore akvakulturi dobro osmišljene i provedene na razini EU-a i država članica te je li EFR ostvario vrijednost za uloženi novac i pružio potporu odr-živom razvoju akvakulture.

74 Sud je sve u svemu utvrdio da EFR nije pružio djelotvornu potporu održivom razvoju akvakulture. Izrada i praćenje mjera potpore održivom razvoju akva-kulture na razini EU-a nisu bili dobri. ZRP i EFR nisu osigurali dovoljno jasan okvir za razvoj akvakulture u razdoblju do 2013. (odlomci 18. i 19.)., a Komisijin pregled NSP-ova i OP-ova država čla-nica nije ispravio određene probleme u izradi (odlomci od 20. do 22.). Ekološ-ka održivost razvoja akvakulture jedan je od ciljeva EFR-a. Sud je utvrdio da je za mrežu Natura 2000 pruženo dovolj-no smjernica, ali ne i za pitanja pove-zana s Okvirnom direktivom o vodama, Okvirnom direktivom o pomorskoj strategiji i Direktivom o ocjeni utjecaja na okoliš (odlomci od 23. do 25.).

Postoje problemi u vezi s cjelovitosti i pouzdanosti podataka o proizvodnji u akvakulturi koje su dostavile države članice i koji su prikupljeni na razini EU-a (odlomci od 26. do 30.) te je zbog toga bilo teško procijeniti rezulta-te mjera za akvakulturu. Odbori za praćenje EFR-a i prijelazne evaluacije te Komisijine inspekcije imale su slab učinak (odlomci od 31. do 34.) u pogle-du provođenja mjera za akvakulturu. Rezultati javno financiranih istraži-vačkih projekata i projekata LIFE nisu u potpunosti iskorišteni (odlomci 35. i 36.).

75 Mjere potpore održivom razvoju akva-kulture na razini država članica nisu bile dobro osmišljene i provedene. Postoje značajni problemi s prostor-nim planiranjem i složenim uvjetima za izdavanje povlastice (odlomci 39. i 40.), a financijska kriza imala je znatan učinak (odlomci 41. i 42.). U posjeće-nim državama članicama, nacionalni strateški planovi i operativni programi propisani EFR-om obično nisu osigu-rali dovoljno jasnu osnovu za održivi razvoj akvakulture (odlomci od 43. do 48.). Osim toga, države članice nisu provodile usklađenu strategiju razvoja akvakulture (odlomci 37. i 38.). Naime, politike zaštite okoliša i zdravlja nisu dovoljno uzete u obzir (odlomci od 49. do 52.). U podatcima o proizvodnji u određenim godišnjim izvješćima postoje određene netočnosti i meto-dološki nedostatci (odlomci 53. i 54.).


76 U pogledu vrijednosti za uloženi novac, ostvarene potporom EFR-a za akvakulturu, Sud je utvrdio da ciljevi za održivi razvoj akvakulture nisu ostva-reni ni na razini EU-a ni na razini država članica (odlomci od 55. do 58.).

77 Sud je utvrdio da mnogi projekti finan-cirani iz EFR-a nisu ostvarili vrijednost za uloženi novac ni pružili podršku održivom razvoju akvakulture. Projekti su često bili loše usmjeravani, imali su malen doprinos rastu i zapošljavanju te nisu ostvarili očekivane rezultate (od-lomci od 59. do 66.). Iako su revizijom bili obuhvaćeni i neki uspješni projekti, postoje znatni dokazi o „mrtvom tere-tu” projekata i projektima u kojima je ostvarena slaba vrijednost za uloženi novac, o nedovoljnom financiranju novih razvojnih promjena i niskoj stopi povrata javnih ulaganja (odlomci od 67. do 69.).

78 Na koncu, za razdoblje do 2013., na razini EU-a i država članica postojao je neodgovarajući okvir za provođe-nje ciljeva EU-a povezanih s održivim razvojem akvakulture u djelo, a stvar-no poduzetim mjerama nisu ostvareni dostatni rezultati. U svjetlu navedeno-ga, reforme ZRP-a i uvođenja EFPR-a od 2014. (odlomci 70. i 71.) Sud iznosi sljedeće preporuke.

1. preporuka

Pri provedbi mjera potpore akvakul-turi u okviru novog europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo Komisija bi trebala poduzeti sljedeće korake:

(a) pri davanju odobrenja za opera-tivne programe država članica, razmotriti jesu li ciljevi za održivi razvoj akvakulture ostvarivi i pri-kladni te je li potpora usmjerena na mjere kojima bi se ti ciljevi mogli ispuniti;

(b) pri utvrđivanju javnog financiranja, uspostaviti smjernice za razmatra-nje relevantnih čimbenika poveza-nih s okolišem;

(c) ondje gdje je to relevantno, osi-gurati da se operativni programi država članica odobre samo ako su izrađene odgovarajuće nacionalne strategije za razvoj akvakulture;

(d) poticati države članice da provedu odgovarajuće prostorno planiranje te da pojednostavne postupke izdavanja povlastica i upravne pos-tupke kako bi se podržao razvoj sektora akvakulture;

(e) poboljšati usporedivost statistič-kih podataka za akvakulturu koji su prikupljeni iz različitih izvora kako bi im se povećala točnost i cjelovitost.


2. preporuka

Pri provedbi mjera potpore akvakulturi u okviru novoga Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo države članice trebale bi:

(a) pripremiti i primjenjivati usklađe-ne nacionalne strategije za razvoj sektora akvakulture;

(b) provesti odgovarajuće prostor-no planiranje te pojednostavniti postupke izdavanja povlastica i upravne postupke kako bi se po-držao razvoj sektora akvakulture;

(c) osigurati da se javna financijska sredstva usmjere na projekte koji najviše pridonose održivom razvo-ju akvakulture i ostvaruju vrijed-nost za uloženi novac;

(d) pomnije pratiti rezultate projekata uspostavom i primjenom odgova-rajućih pokazatelja.

Prvo sudsko vijeće kojim predsjeda članica Revizorskog suda gospođa Rasa BUDBERGYTĖ usvojilo je ovo izvješće na sastanku održanom u Luxembourgu 14. svibnja 2014.

Za Revizorski sud

Vítor Manuel da SILVA CALDEIRA Predsjednik

39PriloziPr

ilog

I. Promet akvakulture i potpora EFR-a

Država članicaPromet (2011.) Potpora EFR-a (u milijunima eura)

Vrijednost (u milijunima eura) Količina (000 tona) 2. os EFR-a

(planirano)Mjera 2.1. EFR-a

(stvarno)Broj projekata

u vezi s mjerom 2.1.

Belgija 0,2 0,0 1,3 0,1 2

Bugarska 10,0 4,1 36,0 39,3 101

Češka 44,5 21,0 14,5 7,2 327

Danska (*) 145,8 40,5 37,6 14,4 90

Njemačka 85,9 39,1 54,9 7,7 165

Estonija 1,6 0,4 24,6 20,7 44

Irska 128,5 44,8 0,0 0,6 12

Grčka 523,3 121,8 59,7 0,1 3

Španjolska 501,1 276,9 307,1 44,8 629

Francuska 898,5 283,1 54,2 11,0 1 213

Italija 422,9 157,0 106,1 21,7 327

Cipar 30,6 4,7 3,2 0,8 12

Latvija* 1,1 0,5 49,3 25,7 366

Litva* 7,2 3,3 28,1 8,2 25

Mađarska 30,3 15,6 24,2 22,2 242

Malta 50,5 3,8 1,7 0,0 0

Nizozemska 81,2 42,5 7,4 3,2 56

Austrija 19,3 2,2 5,1 2,8 239

Poljska 61,6 29,0 162,9 91,0 1 272

Portugal 56,8 7,9 74,2 15,8 48

Rumunjska 16,4 8,4 105,0 75,8 133

Slovenija 3,4 1,4 7,1 6,1 81

Slovačka 2,2 0,8 11,4 2,9 44

Finska 56,7 10,1 17,0 5,2 177

Švedska 47,5 14,5 10,9 4,5 131

Ujedinjena Kraljevina 740,3 199,0 33,6 6,4 87

Skupina EU 27 3 967,4 1 332,4 1 237,1 438,2 5 826

Izvori:Promet akvakulture: „Gospodarska uspješnost sektora akvakulture u EU-u” (odbor STECF, 13. – 29.) STECF studeni 2013.2. os EFR-a (planirano): odobreni operativni programi. Mjera 2.1. EFR-a (stvarno): informacije do svibnja 2013. (ili srpnja 2012. za države članice označene *) koje su dostavile službe Komisije. Broj projekata: informacije do svibnja 2013. (ili srpnja 2012. za države članice označene *) koje su dostavile službe Komisije.

40Prilozi

Prilo

g II. Uzorak revidiranih projekata

Država članica Regija Opis projekta Vrsta proizvodnje Revizija na

terenu

Prihvatljivi troškovi projekta

(000 eura)

Ukupni jav-ni doprinos (000 eura)

Ukupni do-prinos EFR-a

(000 eura)

Španjolska

Galicija

Postavljanje splavi i modernizacija radnih plovila. Dagnje Da Da 241 180

Nabava radnih plovila. Dagnje Da Da 314 235

Nabava radnih plovila. Dagnje 314 235



Andaluzija

Postavljanje splavi i kanala. Orade, brancini Da Da 989 742

Postavljanje splavi. Dagnje Da Da 904 678

Modernizacija mrijestilišta. Škampi Da Da 477 358

Mjere za zaštitu vodnog okoliša. Orade, brancini 1 247 935

Modernizacija kaveza. Orade, brancini 1 247 935

Francuska

AkvitanijaIzgradnja mrijestilišta za jesetre. Jesetre Da Da 187 93

Izgradnja bazena za kamenice. Kamenice Da Da 31 16

Languedoc-Roussillon

Širenje i modernizacija procesa proizvodnje i dostave. Kamenice + dagnje Da 4 071 1 009 303


Širenje i modernizacija procesa proizvodnje i dostave. Kamenice + dagnje Da 1 589 397 191

Širenje i modernizacija procesa proizvodnje i dostave. Kamenice + dagnje Da 717 215 108

AkvitanijaProizvodni materijal. Kamenice + dagnje 110 30 15

Proizvodni materijal. Kamenice + dagnje 85 26 13


Širenje i modernizacija procesa proizvodnje i dostave. Kamenice + dagnje 297 89 45

Širenje i modernizacija procesa proizvodnje i dostave. Kamenice + dagnje 639 160 38

Akvitanija Proizvodni materijal. Kamenice + dagnje 69 21 10

41PriloziPr

ilog

II.


terenu


(000 eura)



(000 eura)

Italija

Provincia autonoma di Trento

Postavljanje mrijestilišta i akvarija. Pastrve Da 1 327 531 265

Proširenje i modernizacija akvarija. Pastrve Da 280 113 56

Infrastrukturni radovi na postoje-ćim objektima. Pastrve 155 62 31

Infrastrukturni radovi na postoje-ćim objektima. Pastrve 183 73 37

Emilia Romagna

Kupnja radnih plovila (obnavljanje populacije prnjavica) i kupnja radne palube/platforme.

Prnjavice Da 281 112 56

Nabava radnih provila. Prnjavice 220 88 44

Nabava radnih provila. Prnjavice 250 100 50

Sicilija

Modernizacija i proširenje objekata. Orade, brancini Da 1 987 1 192 1 132

Modernizacija i proširenje objekata. Pastrve Da 28 17 16

Nabava radnih plovila i modernizacija. Dagnje Da 667 400 380

Poljska

Masovia

Modernizacija ribnjaka za razmnožavanje. Šarani Da 775 465 349

Modernizacija ribnjaka. Šarani Da 478 287 215

Izgradnja novog postrojenja. Tilapija Da 7 744 4 519 3 389

Modernizacija postrojenja. Šarani, pastrve, ostale ribe 516 309 232

Modernizacija postrojenja. Šarani 224 134 101

Poznań

Izgradnja novog postrojenja. Jesetre Da 2 780 1 644 1 233

Modernizacija i izgradnja ribnjaka. Šarani, pastrve Da 1 220 732 549

Modernizacija ribnjaka. Jesetre 725 435 326

Modernizacija ribnjaka i kupnja opreme. Ostala riba 382 229 172

Modernizacija ribnjaka i kupnja opreme. Šarani, ostala riba 881 528 396

42Prilozi

Prilo

g II.


terenu


(000 eura)



(000 eura)

Portugal

Algarve

Modernizacija proizvodnje. Brancini, orade, kame-nice, prnjavice Da 2 502 1 501 1 126

Postavljanje objekta za uzgoj školjkaša.

Kamenice, jakovljeve kapice, dagnje 1 893 1 136 852

Postavljanje kaveza za tune. Tune 2 032 1 117 838

Postavljanje kaveza za tune. Tune Da 2 032 1 117 838

Postavljanje objekta za uzgoj školjkaša.

Kamenice, jakovljeve kapice, dagnje Da 1 572 943 708

Centro

Postavljanje objekta za uzgoj jegulja. Jegulje 7 941 3 970 2 978

Modernizacija postrojenja. List, oblić 3 507 1 754 1 315

Modernizacija postrojenja. List, oblić Da 2 217 1 109 831

Modernizacija postrojenja. Brancini, orade, jegulje, list 193 87 65

Modernizacija postrojenja. Kamenice Da 84 46 35

43Prilozi


terenu


(000 eura)



(000 eura)

Rumunjska

Constanta Izgradnja novog postrojenja. Oblić Da 2 941 1 765 1 323

Tulcea Modernizacija objekata. Šarani i ostale ribe Da 2 444 1 466 1 100

Vrancea Modernizacija i proširenje objekata. Šarani i ostale ribe 1 916 1 150 862

Tulcea Prijelaz ribogojilišta na ekološku proizvodnju. Šarani 548 548 411

Braila Modernizacija objekata. Šarani pastrve i ostale ribe 1 237 742 557

Giurgiu Diversifikacija proizvodnje i moder-nizacija postojeće djelatnosti. Šarani i ostale ribe Da 2 424 1 454 1 091

Calarasi Objekt za intenzivni uzgoj jesetri. Jesetre Da 3 946 2 367 1 776

Ialomita Prijelaz ribogojilišta na ekološku proizvodnju. Šarani i ostale ribe Da 1 000 1 000 750

Prahova Modernizacija postrojenja. Šarani i ostale ribe 1 036 622 466

Arges Izgradnja novog postrojenja. Pastrve 1 823 1 094 820

31 84 986 45 353 33 274

Prilo

g II.

44Prilozi

Prilo

g III

. Rezultati revidiranih projekata

Drža

va

član

ica

Vrst

a

Godi

šnja

pr

oiz-

vodn

ja

prije

pr

ojek

ta

(u to

na-

ma)

Godi

šnja

pl

anira

na

proi

zvod

-nj

a na

kon

proj

ekta

(u

tona

ma)

Stva

rna

godi

šnja

pr

oiz-

vodn

ja

(u to

nam

a)

Broj

ra

dnih

m

jest

a pr

ije

proj

ekta

Plan

irani

br

oj

radn

ih

mje

sta

nako

n pr

ojek

ta

Stva

rni

broj

rad-

nih

mje

sta

Cilje

vi

još n

isu

ostv

aren

i

Ulag

anje

je

poč

eto

prije

od

luke

o

dodj

eli

pom

oći

Nedo

volj-

no d

okaz

a o

ostv

a-re

noj v

ri-je

dnos

ti za

ulo

ženi

no

vac

Prim

jer

uspj

ešno

g pr

ojek

ta

Špan

jolsk

a

Mod

erni

zacij

a8 0

008 0

004 9

0033

3338

Mod

erni

zacij

a70

7070

1616

16

Novo

020

020

030

5052

Novo

090

060

00

158

Mod

erni

zacij

a41

4530

1725

22

Fran

cusk

a

Novo

090

000

90 00

00

21

Novo

015

151

10

Mod

erni

zacij

a12

050

017

035

5047

Mod

erni

zacij

aNi

jedo

stup

noNi

jedo

stup

no80

1530

26

Mod

erni

zacij

a80

160

99Ni

je do

stup

noNi

je do

stup

noNi

je do

stup

no

Italij

a

Mod

erni

zacij

a83

01 2

401 0

006

66

Mod

erni

zacij

a1 2

401 3

501 0

006

66

Mod

erni

zacij

a10

468

10 73

310

500

5 zap

osle

nika

57

0 čla

nova

za

drug

e

5 zap

osle

nika

57

0 čla

nova

za

drug

e

Mod

erni

zacij

a1 8

002 2

002 5

0090

9110

0

Mod

erni

zacij

a5

118

22

2

Mod

erni

zacij

a54

01 1

201 0

0023

2424

45PriloziPr

ilog

III.

Drža

va

član

ica

Vrst

a

Godi

šnja

pr

oiz-

vodn

ja

prije

pr

ojek

ta

(u to

na-

ma)

Godi

šnja

pl

anira

na

proi

zvod

-nj

a na

kon

proj

ekta

(u

tona

ma)

Stva

rna

godi

šnja

pr

oiz-

vodn

ja

(u to

nam

a)

Broj

ra

dnih

m

jest

a pr

ije

proj

ekta

Plan

irani

br

oj

radn

ih

mje

sta

nako

n pr

ojek

ta

Stva

rni

broj

rad-

nih

mje

sta

Cilje

vi

još n

isu

ostv

aren

i

Ulag

anje

je

poč

eto

prije

od

luke

o

dodj

eli

pom

oći

Nedo

volj-

no d

okaz

a o

ostv

a-re

noj v

ri-je

dnos

ti za

ulo

ženi

no

vac

Prim

jer

uspj

ešno

g pr

ojek

ta

Poljs

ka

Mod

erni

zacij

a0

40-

24

-

Obno

va0

10-

11

1

Novo

020

01 0

000

1319

Novo

032

00

13

Mod

erni

zacij

a5

75

1010

10

Portu

gal

Mod

erni

zacij

a12

015

013

54

98

Mod

erni

zacij

a12

039

220

79

14

Novo

01 5

550

03

8

Novo

02 3

8010

016

21

Mod

erni

zacij

a17

581

050

66

6

Rum

unjsk

a

Novo

015

00

27

Nije

dost

upno

Mod

erni

zacij

a11

246

740

0Ni

je do

stup

noNi

je do

stup

noNi

je do

stup

no

Mod

erni

zacij

a10

042

8Ni

je do

stup

no10

22Ni

je do

stup

no

Mod

erni

zacij

a6

132

02

9Ni

je do

stup

no

Ekol

oško

Nije

dost

upno

Nije

dost

upno

Nije

dost

upno

Nije

dost

upno

Nije

dost

upno

Nije

dost

upno

nem

a plan

irano

g pov

ećan

ja pr

oizv

odnj

e ili

radn

ih m

jest

apl

anira

no p

oveć

anje

nije

ostv

aren

opo

stig

nuti

ciljev

i

46

Sažetak

IDržave članice moći će trošiti sredstva iz EFR-a do kraja 2015. Stoga konačna raspodjela sredstava iz EFR-a za mjere za akvakulturu za razdoblje od 2007. do 2013. još nije poznata.

IIIKomisija prepoznaje da potpora održivom razvoju akvakulture iz EFR-a do kraja 2013. možda nije nužno ostvarila sve očekivane ili željene rezultate. Međutim, Komisija bi htjela naglasiti da je unatoč financijskoj i gospodarskoj krizi proizvodnja bila sta-bilna u smislu obujma te je zabilježen blagi porast u pogledu vrijednosti. Razina zaposlenosti u tom je sektoru zadržana. Iskustvo iz razdoblja od 2007. do 2013. uključeno je u novi Europski fond za pomor-stvo i ribarstvo (EFPR) za razdoblje od 2014. do 2020.

IVKomisija smatra da su samo neke, a ne sve mjere koje se financiraju iz EFR-a kao potpora održivom razvoju akvakulture dobro osmišljene i da ih se dobro prati, ne dovodeći u pitanje kako je teško procijeniti učinkovitost tih mjera.

Komisija prepoznaje da zajednička ribarstvena politika (ZRP) nije poslužila kao dostatno jasan okvir za razvoj akvakulture u prethodnom programskom razdoblju. To je riješeno donošenjem reforme zajed-ničke ribarstvene politike i novih strateških smjer-nica za akvakulturu u 2013.

Međutim, početak prve krize goriva 2008., a zatim svjetske gospodarske i financijske krize značio je da su društva koja se bave akvakulturom suočena s potpuno novim izazovima koje nije bilo moguće predvidjeti na početku programskog razdoblja od 2007. do 2013. To je imalo znatan učinak na ciljeve postavljene na početku programskog razdoblja za mjere za akvakulturu koje se financiraju iz EFR-a.

Odgovori Komisije

Komisija je sastavila opsežan priručnik i smjernice za praćenje, a posebno za upotrebu pokazatelja u okviru EFR-a: (http://ec.europa.eu/fisheries/cfp/eff/official_documents/updated_eff_workingpa-per_on_indicators_en.pdf). Države članice nisu ni u jednom trenutku navele da im nedostaju smjer-nice Komisije.

Komisija uvažava da podaci o akvakulturi iz različitih izvora iz EU-a nisu bili dostatno usporedivi. Razlog je za to djelomično činjenica da podaci o akvakul-turi potječu iz različitih izvora na razini EU-a koji odgovaraju različitim upotrebama (kretanja proiz-vodnje i društveno-gospodarska uspješnost). Te baze podataka u osnovi su usklađene, ali dolazi do razlika zbog različite obuhvaćenosti, podataka koji nedostaju ili zbog razloga povjerljivosti. Nadolazeća revizija okvira za prikupljanje podataka Komisiji će pružiti priliku da riješi te nedostatke u pogledu podataka.

Odbor za praćenje, u kojem Komisija ima samo sta-tus promatrača, prati provedbu cijelog Operativnog programa (OP), a ne samo za akvakulturu. Potrebno je podsjetiti da su OP-ovi uključivali šesnaest mjera, a akvakultura nije bila najvažnija u smislu sredstava EFR-a. Komisija smatra da je vrijeme koje je Odbor za praćenje posvetio akvakulturi razmjerno važnosti tih mjera.

VKomisija je u pogledu budućeg rada uspostavila otvorenu metodu koordinacije, u kontekstu reforme ZRP-a, u cilju pružanja potpore naporima država članica u razvijanju održive akvakulture i snaž-nog poticaja tim državama da pojačaju poveznicu između ciljeva politike i prioriteta za financiranje. U okviru EFPR-a i novog ZRP-a svaka država članica mora donijeti višegodišnju nacionalnu strategiju za akvakulturu kako bi mogla podržati akvakulturu u okviru svojega operativnog programa EFPR-a.

Odgovori Komisije 47

VIII (b)Komisija je razvila smjernice za razvoj održive akvakulture, uključujući u pogledu relevantnih čimbenika povezanih s okolišem: http://ec.europa.eu/fisheries/cfp/aquaculture/official_documents/com_2013_229_en.pdf

Pripremila je i smjernice za ispunjavanje ex‑ante uvjeta za višegodišnji nacionalni strateški plan za akvakulturu: http://ec.europa.eu/fisheries/reform/emff/doc/10-guidance-emff-specific-eacs_en.pdf

Komisija je kao prilog smjernicama za ex‑ante evaluacije pripremila smjernice o načinu uključi-vanja zaključaka strateških procjena utjecaja na okoliš u osmišljavanje njezinih operativnih pro-grama: http://ec.europa.eu/fisheries/reform/emff/doc/08-strategic-environmental-assessment_en.pdf

Komisija je razvila smjernice o prirodi odstupanja dopuštenih na temelju članka 9. Direktive o divljim pticama. Tim se dokumentom nastoje pojasniti ključni koncepti iz članka 9. Direktive o divljim pti-cama s obzirom na to da se odnose na sprječavanje ozbiljne štete koju nanose vranci ili na zaštitu flore i faune te se u njemu pružaju praktični savjeti za provedbu tih koncepata: http://ec.europa.eu/envi-ronment/nature/cormorants/files/guidance_cormo-rants.pdf

Osim toga, Komisija trenutačno podupire razvoj posebnih smjernica za provedbu Okvirne direktive o vodama i Okvirne direktive o pomorskoj strategiji u pripremi. Svi dokumenti koji se odnose na taj pro-jekt dostupni su na: https://circabc.europa.eu/w/browse/4eda1116-2b76-4a0c-b4ed-b3ec2616b013

To se nastavlja na smjernice za održivu akvakulturu u kontekstu mreže Natura 2000: http://ec.europa.eu/environment/nature/natura2000/management/docs/Aqua-N2000 %20guide.pdf

VIII (c)U skladu s ex ante uvjetom za višegodišnji nacio-nalni strateški plan za akvakulturu, Komisija neće donijeti operativne programe EFPR-a ako države članice ne dostave odgovarajuće višegodišnje nacionalne strateške planove za promicanje održive akvakulture, prema potrebi.

VIKomisija naglašava da je utjecaj gospodarske i financijske krize imao presudan utjecaj na postiza-nje ciljeva u pogledu rasta i zapošljavanja u sektoru akvakulture.

U skladu s načelom podijeljenog upravljanja na kojem se temelji, EFR projekti odabiru se na razini država članica. Države članice zaista su se suočile sa sve manjim brojem projekata koji potječu iz tog sektora, i to zbog sve lošijih gospodarskih uvjeta.

VIIIako Komisija priznaje da unutar regulatornog okvira, a posebno praćenjem mjera financiranih iz EFR-a nisu ostvareni očekivani rezultati, važno je napomenuti da su kriza goriva iz 2008. te gospodar-ska i financijska kriza koja je uslijedila imale presu-dan utjecaj na taj sektor.

Novim Europskim fondom za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) pruža se jasniji okvir politike koji se temelji na utvrđivanju šest prioriteta Unije i skupa poseb-nih ciljeva. Stoga EFPR ima bolju logiku za interven-cije, pojačano usmjerenje na rezultat i poboljšan sustav za praćenje i procjenu kojima će se osigurati veći doprinos ciljevima ZRP-a, a posebno održivom razvoju akvakulture u EU-u.

VIII (a)Komisija će pozorno analizirati obrazloženje pred-ložene potpore za akvakulturu u okviru novih EFPR-ovih operativnih programa (OP-ovi) za koje se očekuje da će biti dostavljeni u drugoj polovici 2014. Komisija će pozorno analizirati i usklađenost između mjera OP-a i mjera najavljenih u višegodiš-njem nacionalnom strateškom planu za akvakulturu.

Može se očekivati i da će se utvrđivanjem ciljeva i ključnih točaka koji se mogu kvantificirati te postu-paka za praćenje i prikupljanje podataka potrebnih za provođenje evaluacija omogućiti provjera toga jesu li ti ciljevi ispunjeni.


IX (b)Komisija uvažava ovu preporuku na kojoj je glavni naglasak Komisijinih trenutačnih inicijativa pove-zanih s pomorskim prostornim planiranjem. Vidjeti prethodni komentar o odlomku VIII. točki (d).

IX (c)Komisija naglašava da EFPR uključuje niz novih elemenata osmišljenih kao pomoć za usmjerava-nje financiranja iz EFPR-a na te projekte kojima se najviše pridonosi održivom razvoju akvakulture i ostvaruje vrijednost za uloženi novac. Ti elementi uključuju: 1. pojačani sustav praćenja s godišnjim izvješćivanjem o mjerama koje se financiraju, 2. potpunije godišnje izvješće o provedbi, 3. pojačano usmjerenje na rezultate, uključujući novi okvir za uspješnost, i 4. ex‑ante uvjete za osiguranje usklađe-nosti mjera koje će se financirati u okviru akvakul-ture s višegodišnjim nacionalnim strateškim planom za akvakulturu.

IX (d)Za razdoblje od 2014. do 2020. u okviru EFPR-a pro-micat će se veće usmjeravanje na rezultat (upotreba zajedničkih pokazatelja rezultata) u odnosu na prethodni EFR, uključujući primjenu okvira uspješ-nosti (upotreba zajedničkih pokazatelja proizvoda). U Uredbi o EFPR-u predviđen je delegirani akt o zajedničkim pokazateljima.

Novi sustav za praćenje u prijedlogu EFPR-a sastojat će se od sljedećih elemenata:

— baze podataka na razini država članica (IN-FOSYS) u koju se pohranjuju podaci o svakoj operaciji uz praćenje zajedničke strukture i upo-trebu zajedničkih pokazatelja;

— izvješća koje se šalje Komisiji u kojem se u obje-dinjenom obliku predstavljaju ključne informa-cije. Informacije bi trebale biti kumulativne kako bi odražavali razvoj provedbe.

Zajednički pokazatelji EFPR-a poslužit će kao temelj za praćenje i evaluaciju te za pregled uspješnosti programâ. Njima će se omogućiti objedinjava-nje podataka na razini EU-a i mjeriti napredak u pogledu ciljeva strategije Europa 2020.

Dio ove preporuke potrebno je uputiti državama članicama jer, u skladu s načelom podijeljenog upravljanja, države članice zadužene su za pripremu i primjenu cjelovitih nacionalnih strategija za razvoj sektora akvakulture. Komisija ne može primijeniti nikakve kazne niti pokrenuti postupke zbog kršenja obveza ako države članice ne pripreme ili ne primi-jene te strategije u skladu sa smjernicama Komisije.

VIII (d)Iako su države članice u biti i dalje nadležne za pojednostavnjenje administrativnih postupaka i prostorno planiranje, Komisija je među ciljevima koje se nastoji ostvariti utvrdila nedostatak prostor-nog planiranja i potrebu za pojednostavnjenjem administrativnih postupaka u Strateškim smjerni-cama za akvakulturu (COM(2013) 229). Komisija će države članice potaknuti i da primijene nedavno donesenu Direktivu o pomorskom prostornom pla-niranju radi poboljšanja razvoja akvakulture.

VIII (e)Komisija naglašava da je od 1996. uspostavljen pravni okvir kojim su obuhvaćeni statistički podaci o proizvodnji u akvakulturi (Uredba br. 788/96 stavljena izvan snage Uredbom br. 762/2008). Komisija će nastavljati rješavati te probleme pove-zane s podacima na odgovarajućim forumima i odgovarajućim postupcima (npr. proširenjem prikupljanja podataka unutar Okvira za prikupljanje podataka na slatkovodnu akvakulturu i usklađivanje metodologija).

IX (a)Nakon donošenja strateških smjernica EU-a za akvakulturu u travnju 2013., države članice počele su uspostavljati svoje višegodišnje nacionalne strateške planove za promicanje održive akvakul-ture. Komisija će pratiti provedbu tih planova, što će uključivati ciljeve država članica i mjere poduzete za njihovo ostvarenje. Točnije, to će uključivati uskla-đenost s ex ante uvjetom za višegodišnji nacionalni strateški plan za akvakulturu, bez čega Komisija neće moći dati odobrenje za operativni program EFPR-a.


14Komisija naglašava da se ti statistički podaci odnose samo na projekte povezane s akvakulturom koji se financiraju iz EFR-a.

Opažanja

21Komisija je dostavila povratne informacije o mje-rama obuhvaćenima nacionalnim strateškim pla-nom pri pregovaranju o operativnim programima s državama članicama u skladu s člancima 15. i 17. Uredbe o EFR-u (br. 1198/2006).

Tim se nalazom potvrđuje da su službe Komi-sije provele potrebno ocjenjivanje operativnih programa, posebno u pogledu održivog razvoja akvakulture i dosljednosti s nacionalnim strateškim planovima.

22Komisija smatra da je ispunila svoje regulatorne obveze u pogledu revizije nacionalnih strateških planova i operativnih programa. Svrha nacionalnih strateških planova bila je pružiti sveobuhvatni okvir za ciljeve za države članice. Njihova je svrha bila da ne budu specifični kao operativni programi država članica.

23Komisija je radi promicanja primjene Direktive o procjeni utjecaja na okoliš objavila niz studija, izvješća i dokumenata sa smjernicama1. Oni su korisni za širok raspon dionika kao što su nacionalna nadležna tijela, programeri, konzultanti, istraživači, nevladine organizacije i javnost. Komisija osigurava da se ti dokumenti ažuriraju uzimajući u obzir sud-sku praksu Suda.

Vidi i odgovor Komisije na preporuku 1. (b).

24Ovo je zajednički odgovor na odlomke 24. i 25.

1 http://ec.europa.eu/environment/eia/eia-support.htm

Uvod

02Najveći dio uvoza ribe potječe iz ribarstva iz slo-bodnog ulova, a ne akvakulture. Uvezeni proizvodi akvakulture odnose se na tropske vrste koje se u EU-u ne mogu proizvesti u znatnim količinama.

03Komisija upotrebljava Okvir za prikupljanje poda-taka i Eurostat kao izvore podataka, što za poslje-dicu može imati razlike u usporedbi s podacima FAO-a koje Sud navodi u odlomku 3.

06Iako je akvakultura uključena u područje primjene Uredbe br. 2371/2002 te su na nju bile usmjerene komunikacije iz 2002. i 2009. o strategiji za održivi razvoj akvakulture, mora se naglasiti da EU nema isključivu nadležnost u tom području.

07Ovo je zajednički odgovor na odlomke 7. do 8. (c).

Prioritetne mjere iz komunikacija iz 2002. i 2009. utvrđene su savjetovanjem i procjenom utjecaja. Provedene su gotovo sve mjere uključene u te dvije komunikacije koje se nadopunjuju.

Tijekom pripreme Smjernica za akvakulturu iz 2013., Komisija je s dionicima i državama članicama prepoznala potrebu za daljnje djelovanje u pogledu istih prioritetnih mjera. Glavna je razlika u odnosu na prethodne dvije komunikacije uspostava novog mehanizma za upravljanje u okviru kojeg će Komi-sija koordinirati napore država članica i olakšati razmjenu najbolje prakse.


Kako je navedeno u članku 6. Uredbe br. 762/2008, države članice Komisiji moraju dostavljati godišnja izvješća o kvaliteti dostavljenih podataka. U dostav-ljenom detaljnom izvješću o metodologiji mora biti opisano na koji su način podaci prikupljeni i uređeni. Komisija proučava podatke i izvješća i o njima raspravlja na bilateralnim sastancima i/ili na sastanku odgovarajuće radne grupe za statističke podatke o ribarstvu Stalnog odbora za poljopri-vrednu statistiku.

Budući da je moguće da podaci o veličini poljopri-vrednih objekata izraženi u m3 i dalje nisu potpuno pouzdani za neke države članice, Eurostat nepre-kidno ispituje na koji način poboljšati postupke potvrđivanja. U slučaju upitnih podataka od država članica traže se povratne informacije i ispravci prema potrebi.

Ne postoji jasna povezanost između ukupne veli-čine objekata izražene u m3 i ukupne proizvodnje u tonama: proizvodnja u kg/m3 može se znatno razlikovati ovisno o metodi proizvodnje (kavezi, bazeni itd.), okolini (slatka i slana voda) i vrsti ribe. Za neke vrste riba i metode proizvodnje države o veličini svojih objekata izvješćuju u skladu s Ured-bom br. 762/2008 u ha umjesto u m3.

Od država članica zahtijeva se da uz podatke šalju detaljna izvješća o metodologiji s opisom načina prikupljanja i uređivanja podataka i navedenim potrebnim elementima kako bi Komisija mogla pro-vesti pouzdanu procjenu kvalitete podataka.

Komisija je državama članicama dala dodatne smjernice u obliku priručnika za EFR te niz interpre-tativnih napomena u pogledu mjera zaštite okoliša u akvakulturi u okviru EFR-a. Osim dokumenta sa smjernicama o mreži Natura 2000, Komisija je razvila i smjernice o prirodi odstupanja u pogledu akvakulture na temelju članka 9. Direktive o div-ljim pticama koje se odnose na sprječavanje ozbiljne štete koju nanose vranci ili na zaštitu flore i faune: http://ec.europa.eu/environment/nature/cormorants/files/guidance_cormorants.pdf.

U pogledu Direktive o procjeni utjecaja na oko-liš vidjeti odgovore Komisije na preporuku 1. (b). Detaljne smjernice o njezinoj provedbi dostupne su i na internetu2.

Komisija i države članice pokrenule su zajedničku strategiju za provedbu Okvirne direktive o vodama. Sektor akvakulture postao je aktivan u provedbi te Direktive i pridružio se zajedničkoj strategiji za provedbu 2010. (preko sektorskih udruženja FEAP i EMPA). Komisija trenutačno podupire razvoj smjernica za provedbu Okvirne direktive o vodama i Okvirne direktive o pomorskoj strategiji u pogledu akvakulture.

26Ovaj se odgovor odnosi na odlomke 26. i 30.

Iako su potvrđivanje i kvaliteta podataka ponajprije u nadležnosti država članica, Komisija je podu-zela niz mjera za poboljšanje usklađenosti i obu-hvaćenosti podataka o akvakulturi, i u kontekstu provedbe postojećih pravnih okvira i u kontekstu revizije okvira za prikupljanje podataka. Komisija ističe objavljivanje znanstvenoga godišnjeg gospo-darskog izvješća o akvakulturi u EU-u kao rezultat.

2 http://ec.europa.eu/environment/eia/pdf/interpretation_eia.pdf


Komisija poduzima mjere za smanjenje tih razlika u kontekstu revizije Okvira za prikupljanje podataka i provedbe akcijskog plana za statističke podatke o ribarstvu i akvakulturi koji uključuje usklađiva-nje statističkih pojmova između obaju skupova podataka.

31Iako je Komisijina srednjoročna evaluacija EFR-a uključivala ispitivanje mjera za akvakulturu, u smi-slu resursa, na akvakulturu se troši relativno malen dio proračuna EFR-a. Komisija smatra da su njezini napori u pogledu evaluacije akvakulture razmjerni toj razini potpore.

32Komisija odabire države članice za svoje „ponovno izvođenje” revizija na temelju procjene rizika i odabire operacije koje će se revidirati iz reprezen-tativnog uzorka predmeta koje je nadležno tijelo za reviziju te države članice prethodno odabralo i revidiralo. Komisija svoj uzorak sastavlja iz što više osi. Hoće li neki projekt za akvakulturu biti odabran za reviziju najviše će ovisiti o broju projekata i finan-cijskoj raspodjeli u okviru predmetnog operativnog programa.

Zaključci obiju strana tada se uspoređuju za svaki predmet. Nalazi se zatim propisno prate. Za dotič-nih sedam predmeta iz područja akvakulture nisu utvrđeni problemi u pogledu održivosti.

33Pravni okvir EFR-a ne uključuje tu dodatnu pro-cjenu ni za jednu od pet prioritetnih osi EFR-a. Ipak, Komisija je provela sličnu procjenu uz pomoć savje-tovanja dionika i država članica u okviru reforme zajedničke ribarstvene politike i pripreme smjernica za akvakulturu.

Izvješće o metodologiji sada je u potpunosti uklju-čeno u Eurostatov sustav za izvješćivanje o poda-cima i praćenje (eDAMIS) slično kao i za skupove podataka. Države članice sada izvješća podnose jedanput na godinu. Rad u pogledu potvrđivanja podataka može se obavljati neovisno o dostupnosti izvješća.

Komisija je svjesna te situacije i radi na tome. Od država članica sada se traži da opravdavaju povjer-ljivost te je Eurostat počeo s radom na povelji o povjerljivosti kojom se nastoji državama člani-cama dodatno ograničiti upotrebu povjerljivosti. U pogledu kašnjenja u dostavi podataka, Komisija je pojačala praćenje poštovanja rokova i daljnje radnje u slučajevima kada se rokovi ne poštuju. Države članice koje ne dostave točne podatke na vrijeme podsjeća se na njihove pravne obveze uz postupno sve stroži pristup koji može dovesti do postupaka zbog kršenja obveza.

Komisija je svjesna razlika u podacima koje su najvećim dijelom posljedica razlika u pravnim okvirima. Ex post evaluacijom Okvira za prikupljanje podataka utvrđene su nedosljednosti i preklapanja među različitim zakonodavstvima, a Odbor STECF3 dodatno je analizirao skupove podataka. Razlike nastaju zbog razlika u obuhvaćenosti, podataka koji ne dostaju ili zbog razloga povjerljivosti.

3 Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo (STECF) – Izvješće o gospodarskoj uspješnosti sektora akvakulture u EU-u (STECF-13-29). 2013. Ured za publikacije Europske unije, Luksemburg, EUR 26336 EN, JRC 86671, str. 383.


Komisija je upotrijebila i relevantne rezultate pro-jekta koji se podupiru i u okviru drugih programa EU-a za financiranje kao što su EFRR, ESP i CIP, npr. za pripremu strateških smjernica za održivi razvoj akvakulture u EU-u (COM(2013) 229). Rezultati pro-jekta podijeljeni su i proslijeđeni dionicima uklju-čujući savjetodavna tijela, industriju (npr. Europske platforme za tehnologiju i inovacije u akvakulturi (EATIP)) i kreatore politika.

Okvir 1.Komisija napominje da se na akvakulturu odnosio samo malen dio 14 milijuna EUR koji predstavljaju ukupan iznos isplaćen za 18 projekata kako je utvr-dio Sud. U okviru većine projekata LIFE u kojima se spominje akvakultura njome se bavi samo u širem kontekstu (tipičan primjer: LIFE97 ENV IRL 209 – Razvoj integrirane strategije za upravljanje obalnim područjem koja se temelji na konsenzusu za zaljev Bantry, što je uključivalo postojeći razvoj u području akvakulture kao dio strateškog planiranja, ali bilo je tek malen dio mnogo većeg projekta).

Među 77 istraživačkih projekata koji se odnose na akvakulturu, a financirani su u okviru 6. okvirnog programa, dva projekta bavila su se pitanjem priop-ćavanja, širenja podataka i prijenosa tehnologije te su imala velik utjecaj na dionike i javnost općenito:

1) U okviru projekta „POLITIKA PROFET: Europska plat-forma za priopćavanje rezultata istraživanja i teh-nološkog razvoja u Europi dionicima u području ribarstva i akvakulture” (764 144 EUR sredstava EU-a) razvijena je platforma za priopćavanje i pro-sljeđivanje rezultata istraživačkih projekata koje financira EU u području ribarstva i akvakulture iz 5. i 6. okvirnog programa za istraživanje. Uvedeni su struktura za objavljivanje tehničkih letaka na inter-netu i seminari na tematskoj i regionalnoj osnovi namijenjeni proizvođačima u akvakulturi, ribarima, znanstvenicima, nacionalnim i europskim kreato-rima politika i drugim dionicima. Organizirane su i radionice za predstavljanje projekata iz 6. okvirnog programa u području znanstvene potpore politici kako bi se dionicima usmjerenima na politiku te or-ganizacijama i mrežama za ribarstvo i akvakulturu pružilo vrijedno iskustvo.

34Odbor za praćenje prati provedbu cijelog opera-tivnog programa, a ne samo dijela koji se odnosi na akvakulturu. Potrebno je podsjetiti da su OP-ovi uključivali šesnaest mjera, a akvakultura nije bila najvažnija u smislu sredstava EFR-a.

Komisija smatra da je vrijeme koje je Odbor za praćenje posvetio akvakulturi razmjerno važnosti tih mjera.

35Istraživački projekti koji se financiraju u okviru 6. okvirnog programa za potporu akvakulturi usmjereni su na tri ključna cilja:

i. rješavanje problema politika uz pomoć pragmatič-nih i primijenjenih istraživanja (znanstvena potpora politici);

ii. promicanje izvrsnosti u znanosti o kvaliteti hrane i standardima njezine zaštite (prioritet 5.);

iii. razvoj posebnih istraživačkih aktivnosti za MSP-ove.

36Cilj br. 4. „Bolje upravljanje ribljim stokovima” Stra-tegije EU-a za bioraznolikost do 2020. prenesen je u novu Uredbu LIFE za razdoblje od 2014. do 2020. Budući da je taj cilj tematski prioritet u području prirode i bioraznolikosti, ciljevi koji se odnose na akvakulturu postavljeni su u okviru strategije među ostalim na rezultatima projekata LIFE. Glavne teme obuhvaćene istraživačkim projektima bile su sprječavanje bolesti, prehrana riba, selektivni uzgoj, dobrobit riba, biološki potencijal mogućih novih vrsta, sigurnost i kvaliteta proizvoda akvakulture i zaštita okoliša. U tim se temama odražavaju glavne potrebe sektora akvakulture, a rezultati su izravno korisni prije svega uzgajivačima u akvakulturi. Općenito, istraživački projekti koji se financiraju u okviru 6. okvirnog programa znatno su pridoni-jeli pitanjima povezanima s okolišem, genomikom, prehranom riba, bolestima riba i javnim zdravljem. Iako su rezultatima projekta obuhvaćene ponajprije potrebe uzgajivača, rezultati su upotrijebljeni i za pripremu zakonodavstva i smjernica koji se odnose na akvakulturu.


Okvir 2.Komisija je svjesna toga da se prakse koje se odnose na prostorno planiranje i izdavanje povlastica uve-like razlikuju diljem EU-a. Međutim, to je područje u kojem je nadležnost država članica važnija. Stoga, kako je već najavljeno 2011., Komisija u okviru svo-jeg prijedloga nove Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkoj ribarstvenoj politici promiče „razmjenu praktičnog znanja i najbolje prakse”.

Te će se razmjene omogućiti objavljivanjem više-godišnjih strateških planova država članica za akvakulturu.

Nadalje, u okviru tih višegodišnjih strateških pla-nova trebala bi se rješavati isključivo pitanja kao što su rokovi za dodjelu koncesija.

U pogledu navedenih specifičnih predmeta Komi-sija će predmetne države članice obavijestiti o nala-zima Suda.

Ovo je zajednički odgovor na odlomke 39 i 40Novom Direktivom o pomorskom prostornom planiranju pridonijet će se boljoj integraciji u tom području.

U Strateškim smjernicama (COM 2013/229) Komi-sija je utvrdila nedostatak prostornog planiranja i potrebu za pojednostavnjenjem administrativnih postupaka kao neke od otegotnih čimbenika koji sprječavaju daljnji razvoj akvakulture. Budući da su pojednostavnjenje administrativnih postupaka i prostorno planiranje i dalje u nadležnosti država članica, Komisija će ta pitanja rješavati u kontekstu otvorene metode koordinacije preko seminara za razmjenu najboljih praksi. Nadalje, novom Direk-tivom o pomorskom prostornom planiranju i inte-griranom upravljanju obalom državama članicama pruža se okvir za primjenu opsežnog i koordinira-nog procesa planiranja među sektorima i državama članicama.

2) U okviru projekta „FEUFAR: Budućnost Europskog istraživanja u ribarstvu i akvakulturi” (499 680 EUR sredstava EU-a) provedeno je analitičko predviđanje i pružene su preporuke za budućnost koje su imale važne implikacije za konkurentnost EU-a u sektoru akvakulture te na zaštitu okoliša. Nastojalo se utvr-diti buduće potrebe za istraživanjima, posebno za akvakulturu, na temelju integracijske i interaktivne metodologije za predviđanje uključujući: i. opisi-vanje sustava, ii. utvrđivanje pokretača sustava i iii. oblikovanje hipoteza o pokretačima koje dovode do mogućih scenarija za budućnost. Ti različiti scenariji pružili su temelj, posebno u pogledu akvakulture, za utvrđivanje problema s gospodarskog, ekološkog, društvenog i upravljačkog stajališta. Na temelju te analize utvrđene su neke od bitnih budućih potreba za istraživanjem u području ribarstva iz slobodnog ulova i akvakulture.

37Komisija će se, među ostalim, baviti temama utvr-đenima u opažanjima Suda razmjenom najbolje prakse u okviru otvorene metode koordinacije. Komisija će i poduprijeti napore država članica u rješavanju pojednostavnjenja administrativnih postupaka uz pomoć skupine na visokoj razini za pojednostavnjenje administrativnih postupaka.

38Komisija naglašava da na temelju relevantnog prava EU-a (ZRP i EFR) za države članice nije postojala ta obveza. Ta je potreba (članak 34. osnovne uredbe o ZRP-u iz 2013. i jedan od ex ante uvjeta) sada obuhvaćena višegodišnjim nacionalnim planovima za akvakulturu. Komisiji će se trebati dostaviti najkasnije do dana prijenosa operativnog pro-grama. Države članice trebale bi se voditi smjer-nicama koje je Komisija donijela 29. travnja 2013. (COM(2013) 229) pri pripremi višegodišnjeg nacio-nalnog strateškog plana.


45Države članice izabrale su predstaviti financijska sredstva samo na razini operativnog programa, u financijskim tablicama iz dijela B Priloga I. Uredbi Komisije (EZ) br. 498/2007 na temelju koje su države članice obvezne navesti financijska sredstva s obzi-rom na os, a ne na mjeru (a akvakultura je samo mjera).

46Komisija sada promiče pristup usmjeren na rezul-tate u okviru operativnog programa EFPR-a i za rješavanje utvrđenih slabosti preporučuje upotrebu zajedničkih pokazatelja s realističnim ciljevima.

Početni ciljevi postavljeni su prije sedam godina kada je gospodarsko stanje bilo potpuno drukčije. Komisija smatra da bi promjena ciljeva trebala dove-sti do preraspodjele sredstava iz proračuna.

Iskustvo je Komisije da države članice katkad postavljaju nerealistično velike ili male ciljeve. Taj se nedostatak rješava u okviru EFPR-a usposta-vom, među ostalim, zajedničkih pokazatelja i jačim naglašavanjem evaluacije i praćenja, uključujući evaluacijski plan kojim će se osigurati da države članice provode trajne evaluacijske aktivnosti kako bi pratile napredak i uspješnost.

47Vidi odgovor Komisije u okviru 3.

48U nekim državama članicama bilo je uobičajeno zahtijevati da mogući korisnici među ostalim dokumentima na uvid daju i poslovni plan, čime se omogućava isključivanje projekata koji su očito gospodarski neodrživi i promicanje vrijednosti za uloženi novac.

41Komisija priznaje da je financijska i gospodarska kriza znatno utjecala na cijeli sektor akvakulture, a posebno na financiranje mjera za akvakulturu preko EFR-a. Utjecala je na potražnju potrošača te zbog toga proizvođači rjeđe preuzimaju rizik za ula-ganje. Uz to, zbog smanjenja javne potrošnje znatno se smanjila i mogućnost sufinanciranja iz javnih sredstava u većini država članica.

U Rumunjskoj je financijska kriza korisnicima prou-zročila ozbiljne teškoće u provedbi projekata koji se financiraju iz EFR-a. To se odražava u znatnoj upo-trebi Fonda za jamstva u okviru kojeg su do kraja 2013. osigurana financijska jamstva u ukupnom iznosu od oko 7,5 milijuna EUR. Glavni korisnici bili su projekti koji se odnose na ulaganja u akvakul-turna uzgajališta.

42Komisija napominje sljedeće:

— da je zbog financijske krize bilo gotovo nemo-guće doći do preostalih sredstava koja bi bila potrebna za pokretanje novog poslovanja u tom sektoru;

— da je kriza imala ozbiljan učinak na potražnju i tako znatno povećala financijske rizike za nove subjekte.

Komisija smatra da je rizik od opoziva možda bio bitan u donošenju odluka, ali to je tek jedan od brojnih uključenih čimbenika.

44U članku 15. stavku 2. Uredbe o EFR-u br. 1198/2006 navodi se da nacionalni strateški plan sadržava, prema potrebi s obzirom na državu članicu, sažeti opis svih aspekata zajedničke ribarstvene politike te određuje prioritete, ciljeve, predviđena potrebna javna financijska sredstva i rokove za njegovu pro-vedbu. Države članice stoga nisu obvezne to učiniti u svakom slučaju.


50Projekte predstavljaju privatni subjekti, a sredstva iz EFR-a samo su dio ulaganja. Posljedično, u doba krize nije uvijek bilo dostatnih poticaja za privatne subjekte da ispune više od pravno obvezujućih zahtjeva. Postojale su smjernice za pitanja povezana s okolišem (vidjeti odgovor Komisije na odlomke 23. do 25.).

51U kontekstu financijske i gospodarske krize, pri-vatni subjekti podnosili su manje projekata. Iako je proizvodnja koja je prihvatljiva za okoliš utvrđena kao jedan od kriterija za odabir, taj poticaj nije bio dostatan za osiguranje velikog broja projekata u tom području. Potrebnije je osigurati da potrošači razumiju dodanu vrijednost proizvodnje prihvatljive za okoliš.

Okvir 4.To što se u Španjolskoj u okviru svih projekata poštovalo zakonodavstvo, ali su tek u okviru nekih primijenjeni dobrovoljno potvrđeni sustavi za upravljanje okolišem, ne upućuje na to da države članice nisu dostatno razmotrile pitanja zaštite oko-liša i zdravlja. Međutim, to pokazuje da u kontekstu financijske i ekonomske krize korisnici često nisu razmotrili da bi im primjena dobrovoljno potvrđe-nih sustava za upravljanje okolišem pružila prednost u odnosu na konkurente. Predstavljeno je tek neko-liko takvih projekata te je posljedično ograničen broj tih projekata dobio odobrenje.

Prethodna napomena odnosi se i na Italiju.

Važno je naglasiti da Odbor za praćenje, u kojem je GU MARE promatrač, odobrava kriterije za odabir projekata koji se financiraju iz EFR-a u Rumunjskoj.

Okvir 3.Rumunjska ima ograničen potencijal za morsku akvakulturu u Crnom moru, najviše u pogledu akva-kulture dagnji. U skladu s Direktivom 79/923/EEZ o potrebnoj kvaliteti vode za uzgoj školjkaša, četiri područja uz rumunjsku obalu Crnog mora utvrđena su kao pogodna za uzgoj dagnji. Stoga se u okviru rumunjskog operativnog programa ne ograničava potpora morskoj akvakulturi.

Mjere za poboljšanje upravljanja obalnim područ-jem i talijansko zakonodavstvo o koncesijama za akvakulturu ne nalaze se u okviru EFR-a i ne mogu se uključiti u operativni program.

Komisija će snažno poticati države članice da iskoriste prilike koje im se nude u okviru EFPR-a za pomoć javnim nadležnim tijelima pri utvrđivanju najpogodnijih područja za razvoj akvakulture u kon-tekstu postupka prostornog planiranja.

Radi pojednostavnjenja pokazatelja za ciljeve samo se nekoliko objedinjenih pokazatelja smatralo rele-vantnima za postizanje cilja operativnog programa. Za operativni program EFPR-a Komisija predlaže posebne pokazatelje kojima se bolje obuhvaćaju pitanja povezana s okolišem i tržištem.

Poljski operativni program revidiran je 2011. i Polj-ska nije zatražila promjenu pokazatelja za akvakul-turu. Taj nalaz nije primjer nedostatka u pogledu okvirnog programa.

49U okviru akvakulture u EU-u moraju se poštovati najviši standardi za zaštitu zdravlja i okoliša. Komi-sija prati usklađenost s pravom EU-a i provjerava provodi li se ono na ispravan način.

U smjernicama mreže Natura 2000 preporučuje se strateško prostorno planiranje kao učinkovit način za rješavanje i ublažavanje mogućih ranih utjecaja na lokalnoj razini.


Operativni programi EFR-a u Španjolskoj i Rumunj-skoj de facto su počeli 2010. i mnogi projekti povezani s akvakulturom odabrani su tijekom 2010. i 2011., a njihova provedba počela je tijekom 2011. i 2012. U tom pogledu te ovisno o vrsti ribe, akva-kulturna uzgajališta ne počinju proizvoditi za tržište odmah nakon dovršetka ulaganja. Obično postoji razdoblje uzgoja i skrbi koje u nekim slučajevima može trajati i do pet godina nakon izvršenja ulaga-nja (npr. jesetra).

Prethodna opažanja odnose se i na Italiju. Smatrat će se i da su se početni podaci iz godišnjeg izvješća o provedbi do 2011. odnosili na planiranu proiz-vodnju. Komisija je već utvrdila tu nedosljednost u odnosu na podatke Eurostata koji se odnose na trenutačnu proizvodnju. Talijanskom upravljačkom tijelu skrenuta je pozornost na to pitanje i ono je zatim izmijenilo godišnje izvješće o provedbi i operativni program kako bi izvješćivalo o trenu-tačnoj proizvodnji s pomoću iste metodologije koju primjenjuje Eurostat.

Izvješće o provedbi projekta sastavlja korisnik. Naci-onalna nadležna tijela ne provjeravaju navedene stvarne podatke o proizvodnji. Zadatak je uprav-ljačkog tijela da potvrdi da su sufinancirani proiz-vodi i usluge isporučeni. To ne uključuje rezultate postignute u okviru projekata. Upravljačko tijelo prikuplja podatke, objedinjava ih i upotrebljava u godišnjim izvješćima o provedbi. Ako je u kasni-jim fazama potrebno ažurirati podatke, upravljačko tijelo o tome obavješćuje Komisiju u uzastopnim godišnjim izvješćima o provedbi te to čini u konač-nom izvješću čiji je rok u ožujku 2017.

55U Komunikaciji Komisije „Strategija za održivi razvoj europske akvakulture” postavljen je niz ciljeva. U njoj je naglašeno da je za dugoročnu konkurent-nost i održivost industrije nužno aktivno sudjelova-nje i vodstvo privatnog sektora. Njome je postavljen niz prioriteta za javnu potporu u sektoru akvakul-ture, ali njezinim područjem primjene nije obu-hvaćena procjena nacionalnih strateških planova u okviru EFR-a.

Komisija je u svojstvu promatrača prema potrebi na sastancima Odbora za praćenje u Rumunjskoj isticala važnost jasno definiranog postupka odabira i praćenja projekata prihvatljivih za okoliš (to je uključivalo npr. potrebu za pojašnjenjem u pogledu „organske akvakulture”, izbjegavanjem prekomjer-nih naknada za akvakulturna uzgajališta u mreži Natura 2000, obvezu izbjegavanja prijevara odobra-vanjem neprihvatljivih troškova itd.).

54Komisija prihvaća da, iako su okviru operativnih programa EFR-a postojali pokazatelji za mjerenje napretka u programiranju, ti pokazatelji nisu bili ni zajednički ni usporedivi među državama člani-cama. U tom kontekstu, u operativnim programima upotrebljavale su se različite vrste pokazatelja te njihovo objedinjavanje na razini EU-a nije bilo moguće. Zato je u okviru EFPR-a predviđeno upo-trebljavanje ograničenog broja zajedničkih poka-zatelja za procjenu napretka provedbe programa u cilju postizanja ciljeva. Ti zajednički pokazatelji dostavljat će se jedanput na godinu u godišnjim izvješ-ćima o provedbi EFPR-a.

Komisija uzima u obzir taj nalaz i radi na uspostavi skupa zajedničkih pokazatelja na temelju pouz-danih statističkih izvora za buduće programe za razdoblje od 2014. do 2020.

Okvir 5.Ovaj komentar odnosi se na dva nepovezana pita-nja, od kojih je jedno kvaliteta statističkih podataka, a drugo odabir pokazatelja za praćenje EFR-a.

U pogledu pokazatelja za praćenje EFR-a Komisija uzima u obzir opažanje i slaže se da su pokazate-lji rezultata primjereniji. To je pitanje postavljeno predmetnoj državi članici.

Potrebno je uzeti u obzir da je između odobrenja za projekt i stvarnog povećanja proizvodnje potrebno relativno dugo vrijeme.


Okvir 6.U okviru 6. prikazano je da se ciljevi sektora uklju-čeni u operativni program kao primjer općenitog konteksta u kojem se provode mjere EFR-a možda neće ostvariti. Komisija smatra da je pri procjeni ostvarenja ciljeva potrebno razlikovati između pita-nja koja su pod kontrolom država članica i onih koja to nisu. Glavni čimbenici koji nisu pod kontrolom država članica uključuju utjecaj gospodarske i finan-cijske krize, a posebno u slučaju Francuske gdje je pojava virusa dovela do dramatičnog povećanja smrtnosti kamenica.

Obujam proizvodnje kamenica sljedećih godina najviše će ovisiti o kapacitetu za rješavanje pro-blema povećane smrtnosti. Pragovi od 120 000 tona postignuti su 2008., ali se otad proizvodnja sma-njila. Francuska nadležna tijela i dalje su bila optimi-stična u pogledu ukupnih ciljeva za proizvodnju za programsko razdoblje.

Ciljevi za proizvodnju postavljeni su na početku programskog razdoblja. Za provedbu mjera akva-kulture 2011. preostale su još četiri godine. Osim toga, s obzirom na prirodu ulaganja u projekte, 2011. je još bilo definitivno prerano za predviđanje konačne uspješnosti mjera. U posljednjem prijed-logu za izmjenu operativnog programa iz 2013. cilj je pomaknut na 208 068 i izračunan s pomoću metodologije koju primjenjuje Eurostat.

Za Poljsku su na početne ciljeve utjecali:

— kasno donošenje operativnog programa (tek u listopadu 2008.) zbog kojeg je skraćeno vrijeme za ostvarivanje ciljeva (za sve je uspo-redbe potrebno primijeniti 2015. kao referentnu godinu),

— vremenski razmak između ulaganja i povećanja proizvodnje (najmanje tri godine),

— povećanje populacije zaštićenih vrsta ptica grabežljivica, npr. vranca (u nekim slučajevima šteta se procjenjuje za 80 % proizvodnje),

— povremeni problemi s nedostatkom ili lošom kakvoćom vode,

— povećanje cijena hrane za životinje,

56Iako se akvakultura u EU-u nije razvijala kao u dru-gim regijama, zadržane su aktivnost i zaposlenost.

Komisija naglašava da je pri usporedbi stopa razvoja akvakulture u EU-u i drugim svjetskim regijama potreban oprez zbog velikih razlika u uvjetima u kojima poduzeća moraju poslovati, npr. u pogledu razine zaštite društva i okoliša.

U svjetlu najnovijih dostupnih podataka, STECF4 naglašava da nakon utjecaja financijske i gospo-darske krize akvakultura EU-a odnedavno pokazuje gospodarsko poboljšanje.

57Komisija naglašava da su početni ciljevi postavljeni u vrlo različitom gospodarskom kontekstu. Iako se obujam akvakulture u EU-u nije povećao, zadr-žane su aktivnost i zaposlenost. Najnoviji dostup-ni podaci pokazuju poboljšanje u gospodarskoj uspješnosti sektora akvakulture u nekoliko država članica.

U pogledu odlomka 46. početni ciljevi postavljeni su prije sedam godina kad je gospodarsko stanje bilo potpuno drukčije.

Potpora EFR-a samo je jedan element usmjeren na povećanje dugoročne proizvodnje. Ostali elementi imaju mnogo veći utjecaj. Gospodarska i financij-ska kriza smanjila je potražnju potrošača, povećala tržišno natjecanje iz trećih zemalja i negativno utjecala na pouzdanost potrošača u proizvode iz akvakulture.



u akvakulturi) bila je ograničena zbog odluka subjekata da izbjegavaju rizik u jeku gospodarske i financijske krize. Većina financijskih sredstava bila je dodijeljena za tradicionalne aktivnosti koje su relativno nižeg rizika.

Okvir 7.Pristup prostoru poznato je pitanje i Komisija je poduzela niz inicijativa kako bi ga riješila, posebno predlaganjem direktive o pomorskom prostornom planiranju (koja je sad donesena) i zahtjeva za države članice da sastavljaju višegodišnje nacio-nalne planove za razvoj održive akvakulture.

Gospodarska i financijska kriza imala je negativan utjecaj na motivaciju za nova ulaganja u sektor kako je Sud prepoznao u odlomku 41. Održavanje konku-rentnosti europskog sektora akvakulture u kojem se mogu osigurati zaposlenost i proizvodnja pod teš-kim okolnostima jednako je tako potrebno smatrati uspjehom.

62Komisija podsjeća na to da je financiranje projekata koji su već počeli potpuno u skladu s primjenjivim zakonodavstvom.

Okvir 8.Zbog gospodarske i financijske krize podneseno je manje zahtjeva za financiranje nego što se očeki-valo tijekom programiranja na temelju opsežnog savjetovanja s dionicima.

Nadležna tijela zatim su provjerila jesu li ispunjeni kriteriji uključujući gospodarski i financijski kapaci-tet. U pogledu odabira šest projekata u Španjolskoj, španjolska su nadležna tijela potvrdila da su svi ti projekti ispunjavali njihove kriterije za odabir.

U pogledu nabavljanja radnih plovila zbog kojih se nisu nužno poboljšali proizvodnja ili zaposlenost, moguće je da je zahvaljujući njima bio omogu-ćen nastavak akvakulturnih aktivnosti u trenutku u kojem zbog gospodarske nesigurnosti takva ulaganja ne bi bila dopuštena.

U slučaju odabira projekata u Poljskoj, zahtijeva se trogodišnji poslovni plan. Na taj se način omogu-ćava odabir samo gospodarski održivih projekata.

— nedostatak kontrole nad nekim bolestima,

— usmjerenost projekata na modernizaciju posto-jećih poduzeća koja se bave akvakulturom,

— relativno niska potražnja na poljskom tržištu unatoč promidžbenim kampanjama i dodava-njem novih vrsta u ponudu.

U slučaju Portugala, pri postavljanju ciljeva za proizvodnju u akvakulturi uzeto je u obzir moguće povećanje proizvodnje potaknuto velikim projek-tom provedenim 2009. uz potporu Financijskog instrumenta za smjernice u ribarstvu. Zbog teh-ničkih problema u okviru tog projekta nikad nije ostvarena očekivana proizvodnja. Stoga je razlika između ciljne i stvarne proizvodnje najvećim dije-lom uzrokovana neuspjehom jednog projekta.

Povećanje proizvodnje bilo je povezano s time što je Rumunjska iz proračuna dodijelila dodat-nih 25 milijuna za os 2. Iz GU MARE zatražili su od upravljačkog tijela da revidira pokazatelje postig-nuća u skladu s novim, dodatnim sredstvima.

Ciljevi za proizvodnju španjolskog operativnog programa postavljeni su 2007. kad je španjolsko gospodarstvo bilo u porastu iznad prosjeka u EU-u. Iako se 2014. ti izvorni ciljevi čine nerealističnima, 2007. nije bilo tako.

59Komisija smatra da je u mnogim projektima gospo-darska i financijska kriza usporila isplativo ostvariva-nje ciljeva.

60Komisija smatra da je ograničena potpora održivom razvoju akvakulture i loša usmjerenost uglavnom posljedica kašnjenja i velikih razlika u gospodar-skom kontekstu između početnih usmjerenja za razvoj potpore akvakulturi te vremena za provedbu relevantnog projekta.

61U kontekstu financijske i gospodarske krize, privatni subjekti podnosili su sve manje projekata. Nada-lje, provedba inovativnih projekata (koji obično uključuju veći rizik nego tradicionalni projekti


65Vidi odgovor Komisije na okvir 9. Provedba EFR-a odvijala se u kontekstu teške gospodarske i financij-ske krize zbog čega je logično da nisu ostvareni svi ciljevi projekata jer su projekti većinom osmišljeni prije krize.

Kriteriji prihvatljivosti moraju se provjeriti (uklju-čujući i kontrole na licu mjesta) prije središnje ili konačne isplate u skladu s postupcima koji se defi-niraju na nacionalnoj razini.

U slučaju Poljske, posrednička tijela bila su obvezna na temelju relevantnih nacionalnih propisa pro-voditi 100-postotne kontrole na licu mjesta prije konačnih isplata sredstava u slučaju projekata za akvakulturu. Međutim, ti nacionalni propisi izmije-njeni su u studenome 2011. i donesen je postupak uzorkovanja sa stopom uzorkovanja od 20 %. Osim toga, korisnika se može kontrolirati tijekom pet godina s početkom od datuma konačne isplate te se mogu pokrenuti korektivne mjere u slučaju otkriva-nja nepravilnosti.

Okvir 10.Pisana i potpisana konačna izvješća korisnika o pro-vedbi temelj su za procjenu rezultata projekata. Pri evaluaciji postizanja rezultata projekata u obzir se moraju uzeti svi čimbenici uključujući one koji su izvan kontrole korisnika, točnije učinak grabežlji-vaca i ostali prirodni uzroci te financijska i gospo-darska kriza.

Kako je navedeno u odgovoru Komisije na okvir 9., provedba EFR-a odvijala se u kontekstu teške gos-podarske i financijske krize zbog čega je logično da nisu ostvareni svi ciljevi projekata jer su projekti većinom osmišljeni prije krize.

67U praksi postoji potreba za uravnoteženjem tih dvaju kriterija. To posebno vrijedi u pogledu osigu-ravanja da je projektima potrebna javna potpora za rješavanje financijskih i tehničkih pitanja i osigu-ravanja tehničke i financijske održivosti projekata. Potonji kriterij postaje sve važniji u kontekstu sve jasnijeg utjecaja krize.

Kriterije za odabir odobrava Odbor za praćenje u Rumunjskoj u kojem je Komisija samo promatrač.

U slučaju projekata za koje je rumunjsko revizor-sko tijelo utvrdilo nedostatke u postupku odabira, Komisija je za osiguranje usklađenosti upotrijebila sredstva koja su joj bila na raspolaganju. U tom su pogledu isplate Rumunjskoj bile prekinute od siječ-nja 2012. do sredine 2013. kad je postojala dostatna potvrda da su nedostaci sustava za upravljanje i kontrolu ispravljeni.

Stupanj provedbe projekta nije kriterij za odabir. S obzirom na nestabilno gospodarsko okruženje, projekti provedeni prije podnošenja zahtjeva, ali unutar razdoblja prihvatljivosti koji su u skladu s pravilima prihvatljivosti trebali bi se smatrati dijelom postupka smanjenja rizika za EU i nacionalni proračun na najmanju moguću mjeru.

Za sljedeće programsko razdoblje predviđa se poboljšanje s obzirom na to da se u članku 65. stavku 6. Uredbe o zajedničkim odredbama br. 1303/2013 predviđa da se operacije ne odabiru za potporu ESI fondova ako su fizički završene ili provedene u cijelosti prije nego što je korisnik upravljačkom tijelu podnio zahtjev za financiranje u okviru programa, neovisno o tome je li korisnik izvršio sva plaćanja.

Okvir 9.Komisija uvažava da je poboljšanje moguće u pogledu ex ante evaluacije utjecaja projekata i u pogledu ex post analize ostvarenog utjecaja. Među-tim, Komisija podsjeća na to da je ERF uspostavljen u kontekstu teške gospodarske i financijske krize. U tom je kontekstu logično da se nisu uspjeli ostva-riti svi ciljevi projekata koji su često bili osmišljeni prije krize.

Mnogi projekti u Poljskoj bili su usmjereni na modernizaciju akvakulture zbog zastarjele infrastrukture.


70U načinu na koji su ti prijedlozi sročeni odražava se visoka razina važnosti koju Komisija pridaje održi-vom razvoju akvakulture. U strateškim smjernicama utvrđene su trenutačno glavne prepreke za razvoj akvakulture u EU-u, a otvorenom metodom koor-dinacije namjerava se pomoći državama članicama pri rješavanju tih prepreka. Općenita usklađenost pristupa osigurava se na temelju dosljednosti između operativnih programa EFPR-a i višegodišnjih nacionalnih planova (ex ante uvjet).

71Komisija naglašava da EFPR uključuje mogućnost financiranja projekata usmjerenih na utvrđivanje i planiranje područja najpogodnijih za razvoj akva-kulture te utvrđivanje i planiranje područja u kojima se ne bi trebalo raditi na akvakulturi.

Zaključci i preporuke

74Empirijski dokazi iz provedbe programa EFR-a poka-zuju da je utjecaj financijske krize i gospodarskog pada u glavnim zemljama proizvođačima u EU-u znatan. Utjecala je na potražnju potrošača te zbog toga proizvođači rjeđe preuzimaju rizik za ulaganje. Uz to, zbog smanjenja javne potrošnje znatno se smanjila i mogućnost sufinanciranja iz javnih sred-stava u većini država članica.

Međutim, Komisija shvaća da potpora EFR-a odr-živom razvoju akvakulture dosad nije ostvarila očekivane rezultate. Stečeno iskustvo uključeno je u Komisijine prijedloge za revidirani ZRP i novi EFPR, koji su doneseni 2013. odnosno 2014.

69Vidi odgovor Komisije na okvir 8.

Projekti koji su počeli prije podnošenja zahtjeva pri-hvatljivi su ako je trošak u okviru razdoblja prihvat-ljivosti i ako su ispunjeni kriteriji za odabir i pravila prihvatljivosti.

Korisnici su bili svjesni mogućnosti za financira-nje u okviru EFR-a od 2007., ali morali su čekati do kraja 2009. kako bi se javili na poziv za podnošenje zahtjeva za mjere za akvakulturu.

Za sljedeće programsko razdoblje predviđa se poboljšanje s obzirom na to da se u članku 65. stavku 6. Uredbe o zajedničkim odredbama br. 1303/2013 predviđa da se operacije ne odabiru za potporu ESI fondova ako su fizički završene ili provedene u cijelosti prije nego što je korisnik upravljačkom tijelu podnio zahtjev za financiranje u okviru programa, neovisno o tome je li korisnik izvršio sva plaćanja.

Unatoč tome, neki su odlučili preuzeti rizik i s ulaga-njem početi prije toga.

Komisija to uzima u obzir te će osigurati odgovara-juće praćenje.

Okvir 12.Komisija će to pitanje pratiti s državama članicama.

Komisija napominje da neki projekti, iako su se činili obećavajućima, nisu mogli postići početne ciljeve. Gospodarska i financijska kriza te drugi čimbenici imali su negativan utjecaj na te projekte, a to je bilo teško predvidjeti od početka. Komisija napominje da je teško pronaći ravnotežu između preuzimanja rizika za financiranje projekata koji neće postići očekivane ciljeve i projekata koji bi bili uspješni neovisno o potpori EU-a. Gospodarska i financijska kriza to dodatno otežava.

Komisija će to pitanje pratiti s državama člani-cama i posebno provjeriti da su ispunjeni uvjeti za prihvatljivost.


76Komisija uzima u obzir opažanje Suda, ali nagla-šava da je gospodarska i financijska kriza usporila ostvarivanje ciljeva za razvoj i zaposlenost u sektoru akvakulture na razini EU-a. Nadalje, ciljevi na razini država članica postavljeni su u razdoblju vrlo različi-toga gospodarskog konteksta.

Komisija naglašava da su, iako se obujam akvakul-ture u EU-u nije povećao, aktivnost i zaposlenost zadržane. Nadalje, najnoviji dostupni podaci i ana-liza5 pokazuju poboljšanje gospodarske uspješnosti akvakulture u EU-u.

77Komisija priznaje da potpora EFR-a održivom razvoju akvakulture do sada nije ostvarila očekivane rezultate te je stoga već donijela odgovarajuće mjere.

78Komisija naglašava da se novim ZRP-om i EFPR-om pruža jasniji okvir za potporu održivog razvoja akvakulture u EU-u.

Preporuka 1. (a)Komisija prihvaća ovu preporuku.

Komisija će pažljivo analizirati obrazloženje pred-ložene potpore za akvakulturu u okviru novih EFPR-ovih operativnih programa (OP-ovi) za koje se očekuje da će biti dostavljeni u drugoj polovici 2014. Komisija će pozorno analizirati i usklađenost između mjera OP-a i mjera najavljenih u višegodiš-njem nacionalnom strateškom planu za akvakulturu.

Novim mehanizmima EFPR-a za programiranje i praćenje omogućit će se postavljanje realističnijih i primjerenijih ciljeva te olakšati izvješćivanje o odr-živom razvoju akvakulture u EU-u s pomoću točnijih i usporedivih pokazatelja.


Ne dovodeći u pitanje teškoće pri procjeni mjera za akvakulturu, koje uvažava Sud, Komisija prepoz-naje da višegodišnjim nacionalnim planovima nije pružen dostatno jasan okvir za razvoj održive akva-kulture u razdoblju do 2013. To je riješeno novom zajedničkom ribarstvenom politikom i strateškim smjernicama za akvakulturu koje su donesene 2013.

Posredovanjem Odbora za EFR izdani su priručnik EFR-a i mnogi dokumenti sa smjernicama. Nadalje, redovita interakcija s državama članicama odvi-jala se u okviru godišnjih sastanaka radi revizije Odbora za EFR. Komisija tijekom programskog razdoblja nijednom nije od država članica dobila povratnu informaciju da se te smjernice smatraju nedostatnima.

Komisija uvažava da se razlike među izvorima podataka na razini EU-a rješavaju u velikoj mjeri zahvaljujući trenutačnoj reviziji okvira za prikuplja-nje podataka.

75Ta se preporuka upućuje državama članicama.

Gospodarska i financijska kriza imala je znatan utje-caj na upotrebu sredstava iz EFR-a za održivi razvoj akvakulture u EU-u. Kriza je usporila postizanje ciljeva i smanjila potražnju za inovativnim projek-tima u odnosu na relativno manje rizične projekte za akvakulturu.

Komisija priznaje da su u godišnjem izvješćivanju država članica o pokazateljima bili prisutni metodo-loški nedostaci. Zato je u okviru EFPR-a predviđeno upotrebljavanje ograničenog broja zajedničkih i usporedivih pokazatelja koji se temelje na pouzda-noj metodologiji radi procjene napretka provedbe programa u smjeru postizanja ciljeva.


Preporuka 1. (c)Komisija prihvaća ovu preporuku.

U skladu s ex ante uvjetom za višegodišnji nacio-nalni strateški plan za akvakulturu Komisija neće donijeti operativne programe EFPR-a ako države članice ne dostave odgovarajuće višegodišnje nacionalne strateške planove za promicanje održive akvakulture, prema potrebi.

Dio ove preporuke potrebno je uputiti državama članicama jer, u skladu s načelom podijeljenog upravljanja, države članice zadužene su za pripremu i primjenu cjelovitih nacionalnih strategija za razvoj sektora akvakulture. Komisija ne može primijeniti nikakve kazne niti pokrenuti postupke zbog kršenja obveza ako države članice ne pripreme ili ne primi-jene te strategije u skladu sa smjernicama Komisije.

Preporuka 1. (d)Komisija prihvaća ovu preporuku.

Iako su države članice u biti i dalje nadležne za pojednostavnjenje administrativnih postupaka i prostorno planiranje, Komisija je među ciljevima koje se nastoji ostvariti utvrdila nedostatak prostor-nog planiranja i potrebu za pojednostavnjenjem administrativnih postupaka u Strateškim smjerni-cama za akvakulturu (COM(2013) 229). Komisija će države članice potaknuti i da primijene nedavno donesenu Direktivu o pomorskom prostornom pla-niranju radi poboljšanja razvoja akvakulture.

Preporuka 1. (b)Komisija prihvaća ovu preporuku i smatra da se taj dio preporuke već uvelike provodi s pomoću sljede-ćih smjernica:

Komisija je razvila smjernice za razvoj održive akvakulture, uključujući u pogledu relevantnih čimbenika povezanih s okolišem: http://ec.europa.eu/fisheries/cfp/aquaculture/official_documents/com_2013_229_en.pdf.

Pripremila je i smjernice za ispunjavanje ex ante uvjeta za višegodišnji nacionalni strateški plan za akvakulturu: http://ec.europa.eu/fisheries/reform/emff/doc/10-guidance-emff-specific-eacs_en.pdf.

Komisija je kao prilog smjernicama za ex ante evaluacije pripremila smjernice o načinu uključi-vanja zaključaka strateških procjena utjecaja na okoliš u osmišljavanje njezinih operativnih pro-grama: http://ec.europa.eu/fisheries/reform/emff/doc/08-strategic-environmental-assessment_en.pdf.

Komisija je razvila smjernice o prirodi odstupanja dopuštenih na temelju članka 9. Direktive o divljim pticama. Tim se dokumentom nastoje pojasniti ključni koncepti iz članka 9. Direktive o divljim pti-cama s obzirom na to da se odnose na sprječavanje ozbiljne štete koju nanose vranci ili na zaštitu flore i faune te se u njemu pružaju praktični savjeti za provedbu tih koncepata: http://ec.europa.eu/envi-ronment/nature/cormorants/files/guidance_cormo-rants.pdf.

Osim toga, Komisija trenutačno podupire razvoj posebnih smjernica za provedbu Okvirne direktive o vodama i Okvirne direktive o pomorskoj strate-giji u pripremi. Svi dokumenti koji se odnose na taj projekt dostupni su na: https://circabc.europa.eu/w/browse/4eda1116-2b76-4a0c-b4ed-b3ec2616b013. To se nastavlja na smjernice za održivu akvakulturu u kontekstu mreže Natura 2000: http://ec.europa.eu/environment/nature/natura2000/management/docs/Aqua-N2000 %20guide.pdf.


Preporuka 2. (d)Za razdoblje od 2014. do 2020. u okviru EFPR-a pro-micat će se veće usmjeravanje na rezultat (upotreba zajedničkih pokazatelja rezultata) u odnosu na prethodni EFR, uključujući primjenu okvira uspješ-nosti (upotreba zajedničkih pokazatelja proizvoda). U Uredbi o EFPR-u predviđen je delegirani akt o zajedničkim pokazateljima.

Novi sustav za praćenje u okviru EFPR-a sastojat će se od sljedećih elemenata:

— baze podataka na razini država članica (IN-FOSYS) u koju se pohranjuju podaci o svakoj operaciji uz praćenje zajedničke strukture i upo-trebu zajedničkih pokazatelja

— izvješća koje se šalje Komisiji u kojem se u obje-dinjenom obliku predstavljaju ključne informa-cije. Informacije bi trebale biti kumulativne kako bi odražavali razvoj provedbe.

Zajednički pokazatelji EFPR-a poslužit će kao temelj za praćenje i evaluaciju te za pregled uspješnosti programa. Njima će se omogućiti objedinjava-nje podataka na razini EU-a i mjeriti napredak u pogledu ciljeva strategije Europa 2020.

Preporuka 1. (e)Komisija prihvaća ovu preporuku.

Komisija naglašava da je od 1996. uspostavljen pravni okvir kojim su obuhvaćeni statistički podaci o proizvodnji u akvakulturi (Uredba br. 788/96 stavljena izvan snage Uredbom br. 762/2008). Komisija će nastavljati rješavati te probleme pove-zane s podacima na odgovarajućim forumima i odgovarajućim postupcima (npr. proširenjem prikupljanja podataka unutar Okvira za prikupljanje podataka na slatkovodnu akvakulturu i usklađivanje metodologija).

Preporuka 2.Ova preporuka (od odlomaka (a) do (d)) upućuje se isključivo državama članicama.

Preporuka 2. (a)Nakon donošenja strateških smjernica EU-a za akvakulturu u travnju 2013., države članice počele su uspostavljati svoje višegodišnje nacionalne strateške planove za promicanje održive akvakul-ture. Komisija će pratiti provedbu tih planova, što će uključivati ciljeve država članica i mjere poduzete za njihovo ostvarenje. Točnije, to će uključivati uskla-đenost s ex ante uvjetom za višegodišnji nacionalni strateški plan za akvakulturu, bez čega Komisija neće moći dati odobrenje za operativni program EFPR-a.

Preporuka 2. (b)Komisija uvažava ovu preporuku na kojoj je glavni naglasak Komisijinih trenutačnih inicijativa za pomorsko prostorno planiranje.

Preporuka 2. (c)Komisija naglašava da EFPR uključuje niz novih elemenata osmišljenih kao pomoć za usmjeravanje financiranja iz EFPR-a na te projekte kojima se najviše pridonosi održivom razvoju akvakulture i ostvaruje vrijednost za uloženi novac. Ti elementi uključuju: 1. pojačani sustav praćenja s godišnjim izvješćivanjem o mjerama koje se financiraju, 2. potpunije godiš-nje izvješće o provedbi, 3. pojačano usmjerenje na rezultate uključujući novi okvir za uspješnost, i 4. ex ante uvjete za osiguranje usklađenosti mjera koje će se financirati u okviru akvakulture s višegodišnjim nacionalnim strateškim planom za akvakulturu.

KAKO DOĆI DO PUBLIKACIJA EU-a

Besplatne publikacije:

• jedan primjerak: u knjižari EU-a (http://bookshop.europa.eu);

• više od jednog primjerka ili posteri/karte: u predstavništvima Europske unije (http://ec.europa.eu/represent_en.htm), kod delegacija u zemljama koje nisu članice EU-a (http://eeas.europa.eu/delegations/index_en.htm), kontaktiranjem službe Europe Direct (http://europa.eu/europedirect/index_en.htm) ili pozivanjem broja 00 800 6 7 8 9 10 11 (besplatan poziv bilo gdje iz EU-a) (*).(*) Informacije su besplatne, kao i većina poziva (mada neke mreže, javne govornice ili hoteli mogu naplaćivati pozive).

Publikacije koje se plaćaju:

• u knjižari EU-a (http://bookshop.europa.eu).

Pretplate koje se plaćaju:

• kod jednog od prodajnih predstavnika Ureda za publikacije Europske unije (http://publications.europa.eu/others/agents/index_en.htm).

QJ-A

B-14-010-HR-C

ISSN 2315-0548

Jedan od ciljeva zajedničke ribarstvene politike (ZRP) u razdoblju do 2013. i njezina financijskog instrumenta, Europskog fonda za ribarstvo (EFR), bilo je poticanje održivog razvoja akvakulture. Sud je ispitao jesu li mjere EFR-a za razvoj akvakulture dobro izrađene i provedene te jesu li ostvarile vrijednost za uloženi novac. U cjelini, Sud je utvrdio da nije pružena djelotvorna potpora jer je okvir za razvoj akvakulture na razini EU-a i država članica bio razmjerno slab, a stvarno poduzetim mjerama nisu ostvareni dostatni rezultati.

EUROPSKIREVIZORSKISUD

djelotvornost potpore iz europskog fonda za ribarstvo za … · hr 2014 br. 10 tematsko izvješće...

Documents