Centar za kulturu «Trešnjevka» Park Stara Trešnjevka 1 Tel.: 3027-411, 3024-247 e-mail: info@cekate.hr www.cekate.hr

Djelomičan pregled socio-demografske strukture

Grada Zagreba

Zagreb, 12.1.2007.god.

2

Sadržaj I. UVOD II. UPRAVNO-TERITORIJALNI USTROJ GRADA ZAGREBA III. UKUPNI BROJ STANOVNIKA GRADA ZAGREBA 2001. IV. STRUKTURNA OBILJEŽJA STANOVNIŠTVA 1. DOBNO-SPOLNA STRUKTURA I STARENJE STANOVNIŠTVA 2. GOSPODARSKA STRUKTURA STANOVNIŠTVA

2.1. Radno sposobno stanovništvo 2.2. Stanovništvo prema gospodarskoj aktivnosti 2.3. Stanovništvo prema djelatnosti 3. OBRAZOVNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA 4. ETNIČKI I VJERSKI SASTAV STANOVNIŠTVA V. PRILOZI: 1. DOBNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA GRADA ZAGREBA PO

GRADSKIM ČETVRTIMA 2. OBRAZOVNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA GRADA ZAGREBA PO

GRADSKIM ČETVRTIMA

3

I. UVOD U ovom se pregledu analizira socio-demografska struktura stanovništva Grada Zagreba izvedena na temelju posljednjih statističkih pokazatelja, prvenstveno temeljenih na konačnim rezultatima Popisa stanovništva iz 2001. god., kao i usporedba istih podataka iz Popisa 1991.god. Promišljajući misiju i viziju zagrebačkih Centara za kulturu potrebno je poznavati osnovne socio-demografske podatke na temelju kojih je moguće planirati kulturnu politiku kao i buduće smjernice djelovanja. Radi boljeg pregleda demografskih tendencija u radu na pojedinim mjestima je učinjena komparacija podataka u odnosu na popis iz 1991.god. Komparacija je rađena samo u onim područjima gdje se uočava iznimno brz proces promjena. II. UPRAVNO-TERITORIJALNI USTROJ GRADA ZAGREBA Upravno-teritorijalni ustroj Grada Zagreba u trenutku popisa iz 2001.g. aktualan je i danas, a u teritorijalnom smislu Grad Zagreb se prostire na 641.36 km2, u kojemu živi ukupno 779.145 stanovnika. Intenzivna dinamika upravno-teritorijalnih promjena ustroja Grada Zagreba samo tijekom 90-ih god. prošlog stoljeća (čak četiri upravno-teritorijalna ustroja ili teritorijalne promjene, 1991., 1992., 1995. i 1997.) svjedoči o potrazi za što skladnijom organizacijom prostora, koja u postojećem upravno-teritorijalnom ustroju, prema nekim ocjenama i istraživanjima, još nije optimalno riješena. U okviru Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske prostor Grada Zagreba definiran je kao «metropola» odnosno metropolitansko područje za kojega je izrađen i donesen Prostorni plan Grada Zagreba (Odluka o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba, Službeni glasnik Grada Zagreba, br. 8/2001. od 17. svibnja 2001.). Gledano u međunarodnim okvirima, postavši glavnim gradom samostalne Republike Hrvatske, ta se pozicija Zagreba reflektirala i na međunarodne relacije Zagreba u smislu povećanja značaja i uloge, ne samo kao metropole unutar nacionalnih okvira, nego i kao jednog novog glavnog grada na geopolitičkoj karti glavnih gradova suverenih država. U pogledu gustoće naseljenosti, ista u Gradu Zagrebu 2001. iznosi 1.214,8 stanovnika po km2, dok u Zagrebačkoj županiji iznosi 101,2 odnosno u Republici Hrvatskoj 78,5 stanovnika po četvornom kilometru.

4

Prema upravno-teritorijalnom ustroju Grad Zagreb je ustrojen na 17 Gradskih četvrti: Redni broj Naziv GČ Površina u km2 Broj stanovnika 2001.

Grad Zagreb 641,355

779.145

1. Donji Grad

3,016 45.108

2. Gornji Grad Medvešćak

10,125 36.384

3. Trnje

7,365 45.267

4. Maksimir

14,349 49.750

5. Pešćenica – Žitnjak

35,295 58.283

6. Novi Zagreb – Istok

16,544 65.301

7. Novi Zagreb – Zapad

62,594 48.981

8. Trešnjevka – Sjever

5,828 55.358

9. Trešnjevka – Jug

9,836 67.162

10. Črnomerec

24,327 38.762

11. Gornja Dubrava

40,277 61.388

12. Donja Dubrava

10,823 35.944

13. Stenjevec

12,810 41.257

14. Podsused – Vrapče

36,049 42.360

15. Podsljeme (Šestine, Gračani,

Markuševec)

60,116 17.744

16. Sesvete

165,238 59.212

17. Brezovica

127,390 10.884

5

Gradske četvrti po broju stanovnika-2001.g.

6%5%

6%

6%

7%

8%

6%7%

9%

5%

8%

5%

5%

5%

2%

8% 1%

Donji Grad-5,79% Gornji Grad Medvešćak-4,67% Trnje-5,81% Maksimir-6,39%

Pešćenica-Žitnjak-7,48% Novi Zagreb-Istok-8,38% Novi Zagreb-Zapad-6,29% Trešnjevka-Sjever-7,10%

Trešnjevka-Jug-8,62% Črnomerec-4,97% Gornja Dubrava-7,88% Donja Dubrava-4,61%

Stenjevec-5,30% Podsused-Vrapče-5,44% Podsljeme-2,28% Sesvete-7,60%

Brezovica-1,40% III. UKUPNI BROJ STANOVNIKA GRADA ZAGREBA 2001. Po popisu stanovništva iz 2001. prema definiciji «stalnog stanovništva» koja se primjenjivala u popisu iz 1991. stalni broj stanovnika u Gradu Zagrebu iznosio je 784.166 stanovnika, a prema novoj definiciji «ukupnog stanovništva» ukupni broj stanovnika iznosio je 779.145 stanovnika, što je čini razliku od 5.021 stanovnika. Za potrebe ovoga rada koristimo se terminom «ukupnog stanovništva» što iznosi 779.145. Ukupno stanovništvo obuhvaća i osobe koje imaju prebivalište na području Grada Zagreba, ali su odsutne duže od godinu dana, rijetko navraćaju u prebivalište i nemaju ekonomske povezanosti s kućanstvom. Pridodajmo tomu i činjenicu da demografske granice Zagreba ne završavaju njegovim administrativnim granicama, već da se stvarne demografske granice Zagreba poklapaju sa funkcionalno-gravitacijskom uvjetovanošću Zagreba kao refleksija šireg metropolitanskog područja, čiji su rubovi definirani dometom dnevnih migracija (npr. dnevni migranti iz šire zagrebačke regije pa i izvan granica Zagrebačke županije).

6

Svakako je potrebno naglasiti teško izbrojivu kategoriju »dnevnih migranata», za koju se samo grubo procjenjuju podaci o svakodnevnim frekventnim migracijskim kretanjima. Premda se ta kategorije realno prisutnog stanovništva ne ubraja u ukupno stanovništvo na popisnom području, ona je značajan pokazatelj migracijskih kretanja i funkcionalne povezanosti stanovništva šireg makro-regionalnog prostora sa svojim gravitacijskim središtem što Zagreb čini velikim regionalnim centrom. Također, za kompletiranje opće demografske slike potrebno je navesti podatak da Grad Zagreb ima i relativno veliki udio svog privremeno odsutnog stanovništva, pa su tako popisan ukupno 50.072 odsutna stanovnika iz naselja, od čega u zemlji 14.591, a u inozemstvu čak 35.481 osoba. Uzme li se da apsolutni broj od 50.072 odsutnih stanovnika čini 6,43 % od ukupnog stanovništva Grada Zagreba, ovaj podatak može se raznoliko interpretirati. Za objektivniju analizu i dalekosežnije zaključke potrebno je usporediti podatke o odsutnim stanovnicima u ostalim gradovima da bi se mogli donositi zaključci - radi li se o značajnim emigracijskim kretanjima i demografskom gubitku ili ovaj podatak govori o statičnosti stanovništva. IV. STRUKTURNA OBILJEŽJA STANOVNIŠTVA 1. DOBNO-SPOLNA STRUKTURA I STARENJE STANOVNIŠTVA

Dobna je struktura stanovništva iznimno važna za sadašnji i budući razvitak svakog područja, iz dobne strukture proizlaze druge ključne strukture: mlado i staro stanovništvo i radno sposobni kontingent stanovništva.

Podaci popisa iz 2001. pokazuju nastavak ranijih tendencija koje su dovele do ubrzanja procesa starenja stanovništva. Prema tipu dobnog sastava stanovništvo Zagreba je znatno starije nego 1991., budući je udio stanovništva starog 65 i više godina porastao sa 11,2% na 14,9% 2001. god., a medijalna starost iznosi 39,7 godina. Može se reći da Zagreb pripada gradovima s vrlo starim stanovništvom što ima dalekosežne implikacije na promišljanje kulturne politike u Gradu Zagrebu u kontekstu osmišljavanja programa namijenjenih trećoj životnoj dobi.

U pogledu starosne strukture po gradskim četvrtima vidljivo je da središnje gradsko područje ima starije stanovništvo dok širi prostor naselja Zagreb ima znatno mlađe stanovništvo. Za ilustraciju, medijalna starost se kreće od 45,4 godine u Donjem Gradu gdje je stanovništvo najstarije do četvrti Stenjevec s najmlađom prosječnom starosti stanovništva od 35,8 godina. Po popisu iz 2001. u Gradu Zagrebu je od ukupnog stanovništvo bilo 53,3% žena i 46,7% muškaraca, dok je taj odnos 1991. bio 52,9:47,1. Ratna su zbivanja 90-ih godina uz neusklađeni migracijski kontingent utjecala na promjenu u spolnom sastavu smanjenjem udjela muškog stanovništva u ukupnoj populaciji za 0,4%.

Po popisu 2001.god. u Gradu Zagrebu živi ukupno 80.119 osoba s posebnim potrebama, od toga 40.970 muškaraca i 39.149 žena.

7

Dobna struktura stanovništva Grada Zagreba 1991. - 2001.

Dobne skupine

1991. % 2001. %

Ukupno 777.826 100,0 779.145 100,0 0-4 41.393 5,3 40.002 5,1 5-9 48.694 6,3 40.653 5,2 10-14 52.310 6,7 42.308 5,4 15-19 49.747 6,4 49.509 6,4 20-24 50.457 6,5 54.525 7,0 25-29 55.165 7,1 55.385 7,1 30-34 60.342 7,8 55.013 7,1 35-39 65.312 8,4 55.206 7,1 40-44 61.988 8,0 57.794 7,4 45-49 51.413 6,6 61.300 7,9 50-54 51.482 6,6 56.583 7,3 55-59 48.087 6,2 46.087 5,9 60-64 42.441 5,5 45.579 5,8 65 i više 87.598 11,2 115.908 14,9

Struktura stanovništva po dobi

0

20.000

40.000

60.000

80.000

100.000

120.000

140.000

0-4 5-9 10-14 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65 iv iše

1991.g. 2001.g.

8

2. GOSPODARSKA STRUKTURA STANOVNIŠTVA 2.1. Radno sposobno stanovništvo Proces demografskog starenja ukupnog stanovništva ima za rezultat i starenje stanovništva u radno aktivnoj dobi. Po popisu iz 1991.g. radnoaktivni kontingent je iznosio 512.786 dok popis iz 2001. bilježi brojku od 512.580. Iz ovoga se može zaključiti da radnoaktivni kontingent nije značajnije opadao, međutim javlja se problem što je sve manja zastupljenost mlađih dobnih skupina u radnoaktivnom kontingentu što utječe na kvalitetu radne snage. Zbog sve uže dobne piramide u najmlađim dobnim skupinama, podaci upućuju na to da bi se demografskom inercijom u nastupajućem razdoblju proces starenja stanovništva u radnoj dobi, mogao ubrzati. U svrhu podizanja opće kvalitete života radnosposobni dio stanovništva predstavlja temeljni dio strukture stanovništva, jer za razliku od potrošačke funkcije u kojoj sudjeluje ukupno stanovništvo, u proizvođačkoj odnosno radnoj ne sudjeluje ukupno već samo ekonomski aktivno stanovništvo. Taj najširi demografski okvir za formiranje radne snage je radnoaktivni kontingent ili radnosposobno stanovništvo. Preciznije, to je potencijalni broj radnosposobnog stanovništva odnosno demografski okvir iz kojega se regrutira radno aktivno stanovništvo ili radna snaga. Prema našem mirovinskom zakonodavstvu radnosposobno stanovništvo obuhvaća mušku populaciju u dobi od 15 do 64 godine, a žensku populaciju u dobi od 15 do 59 godina. Prema podacima iz Popisa 2001., ukupni je radni kontingent iznosio 512.580 ili 65,8% ukupnog stanovništva, od čega je udio muškaraca 49,8% (255.114), a žena 50,2% (257.466 stanovnika). Ono što zabrinjava svakako jest podatak da je stopa zaposlenosti radnosposobnog stanovništva 2001. iznosila tek 57,8%, odnosno gotovo da je svaka druga radnosposobna osoba doista i bila radnoaktivna u punom smislu te riječi, premda je stopa zaposlenosti radnog kontingenta u Zagrebu još uvijek veća u odnosu na prosjek Republike Hrvatske. Starenje radnosposobnog stanovništva, odnosno sve veći porast umirovljenika zahtijevaju pozornost kulturne politike. Podaci također pokazuju da je došlo do osjetnog pada stanovništva predradne dobi sa 24,7% na 22,1% što u apsolutnom broju iznosi gotovo 20.000 stanovnika manje u tom kontingentu.

2.2. Stanovništvo prema gospodarskoj aktivnosti Prema gospodarskoj aktivnosti ukupno se stanovništvo dijeli na ekonomski aktivno i ekonomski neaktivno stanovništvo. Ekonomski aktivno stanovništvo čine sve osobe u radnoj dobi koje aktivno obavljaju nekakvo zanimanje, zatim osobe koje su privremeno nezaposlene odnosno traže novo ili prvo zaposlenje na tržištu rada, itd.

9

U ekonomski neaktivno stanovništvo ubrajaju se osobe do navršenih 15 godina života i osobe u radnosposobnom stanovništvu koje su nezaposlene ili nisu u skupini nezaposlenih već žive od nekog prihoda, pomoći ili sl. Prema podacima popisa iz 2001. broj aktivnog stanovništva u Zagrebu iznosio je 356.186 stanovnika, što čini udio od 45,7% u ukupnom stanovništvu. Aktivnog ženskog stanovništva bilo je 174.071 ili 48,9%, a udio aktivnog muškog stanovništva iznosio je 51,1% ili 182.115 stanovnika, dok je aktivnost radnog kontingenta odnosno udio aktivnog u ukupnom radnosposobnom stanovništvu 2001. iznosila 69,5%. Ekonomski neaktivnog stanovništva u 2001. bilo je 422.959 stanovnika, što čini udio od 54,3 ukupnog stanovništva, s tendencijom daljnjeg povećavanja. Od toga je osoba s osobnim prihodom bilo 26,8%, a uzdržavanih 27,5%. Uzdržavano stanovništvo 2001. iznosi 26,8%, što je smanjenje u odnosu na popisnu 1991. Broj uzdržavanog stanovništva u Zagrebu se rapidno smanjuje zbog opadanja «dječje baze» odnosno stope nataliteta. Za razliku od smanjivanja udjela aktivnog stanovništva kao i smanjivanja udjela uzdržavanog stanovništva, broj i udio osoba s osobnim prihodom znatnije je povećan i to sa 19,2% na 26,8%. Povećanje udjela osoba s osobnim prihodom kao kategorije gospodarske strukture stanovništva koja je zabilježila rast svoga udjela u proteklom desetljeću svakako je rezultat općih gospodarskih i socijalnih prilika te posljedica rata. Ovdje treba istaknuti povećanje broja umirovljenika te osoba sa socijalnim i sl. primanjima. Naime, zbog brojnih stečajeva, pretvorbi i privatizacija u zagrebačkim poduzećima otpušten je veliki dio radnika pa je, u sklopu programa zbrinjavanja viškova radne snage, veliki broj radnika otišao u prijevremenu mirovinu, što je utjecalo na povećavanje udjela osoba s osobnim prihodom u ekonomskoj strukturi stanovništva Zagreba. Uz «viškove» aktivnog stanovništva, porast broja i udjela neaktivnog stanovništva u radno sposobnoj dobi ukazuje na postojanje znatnih demografskih rezervi aktivnog stanovništva ili radne snage na gradskom području kojem, međutim, reflektira i velik dio aktivnog stanovništva šireg zagrebačkog područja. Za gospodarski i ukupan razvoj svakako bi pozitivno bilo da se spomenute rezerve stanovništva intenzivnije radno aktiviraju. U pogledu strukture stanovništva prema glavnim izvorima sredstava za život prema popisu iz 2001. 294.341 ili 37,8% osoba živjelo je od prihoda od rada, 184.915 ili 23,7% od mirovine, 1,8% od socijalne naknade i 0,18% od prihoda od imovine. Zanimljivo je i ujedno zabrinjavajuće da je u popisu iz 2001. čak 32,5% stanovništva izjavilo da živi «bez prihoda». Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u prosincu 2005.god. registrirano je 39.841 nezaposlenih osoba što čini stopu nezaposlenosti 12,9% dok je taj broj u prosincu 2006.g. iznosio 35.761 tj. 12,2%. 2.3. Stanovništvo prema djelatnosti

Distribucija gospodarski aktivnog stanovništva u pojedinim djelatnostima ukazuje na promjene u ekonomskoj strukturi aktivnog stanovništva te na promjene strukture gospodarstva i oslikava stupanj gospodarske razvijenosti. Podjela ekonomski aktivnog stanovništva prema gospodarskim djelatnostima odnosno sektorima djelatnosti (primarni, sekundarni, tercijarni i kvartarni) u popisu iz 2001. realizirala se kroz formu Nacionalne klasifikacije djelatnosti koja se kod nas primjenjuje od 1997.

10

Zaposleni Grada Zagreba prema sektorima djelatnosti – 1991 - 2001.g. Sektor djelatnosti

1991

%

2001

%

Primarni 4.898 1,6 3.427 1,2 Sekundarni 120.413 38,2 71.795 25,8 Tercijarni 91.292 29,0 118.037 42,3 Kvartarni 84.093 26,7 81.619 29,3 Nepoznato 14.032 4,5 3.878 1,4 Svega 315.063 100 278.756 100

Zaposleni Grada Zagreba 1991-2001.g.

0

20.000

40.000

60.000

80.000

100.000

120.000

140.000

Primarni Sekundarni Tercijarni Kvartarni Nepoznato

1991.g. 2001.g.

U 2001. najveći je udio imao tercijarni sektor (42,3%), slijedi kvartarni (29,3%) te sekundarni (25,8%) i na kraju primarni (1,2%). Dakle, primarni i sekundarni sektor bilježe smanjenje udjela aktivnog stanovništva, dok se rast aktivnosti bilježi u tercijarnom i kvartarnom sektoru. Paralelno s restrukturiranjem, u prvom redu gospodarskih djelatnosti, došlo je i do promjena u strukturi aktivnog stanovništva po sektorima djelatnosti, već u skladu s kretanjima na tržištu rada. Tako je u pogledu kretanja radne snage na tržištu rada došlo do transfera radne snage između djelatnosti, prvenstveno u pogledu pada zaposlenosti u industriji i građevinarstvu, a porast u trgovini i uslugama i financijskom sektoru. Promjene u strukturi zaposlenih po djelatnostima odvijale su se usporedno sa socijalno-ekonomskim promjenama. Dominantni trendovi u prestrukturiranju aktivnog stanovništva usmjereni su na jačanje tercijarnog i kvartarnog sektora, ali na žalost više kao odraz propadanja velikih zagrebačkih gospodarskih sustava odnosno industrijskog kompleksa iz

11

razdoblja socijalizma i rasta tercijarnog, uslužnog sektora (trgovački lanci, financijski sektor kao što su banke i osiguravajuća društva) kao sve više prevladavajućeg sektora zbog kojeg se hrvatsko društvo, po K. Peračkoviću, postupno pretvara u «društvo usluga», tako da je za gospodarski i opći razvoj svakako nepovoljan trend deindustrijalizacije odnosno smanjivanja udjela zaposlenih u sekundarnom sektoru, na svega 25,8%. 3. OBRAZOVNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA Paralelno s promjenama u strukturi stanovništva prema gospodarskoj aktivnosti i djelatnosti nastaju i promjene u obrazovnoj strukturi. Pojava novih djelatnosti zahtijeva specijalizaciju zanimanja i sve višu razinu obrazovanja atanovništva. Struktura stanovništva prema školskoj spremi osnovni je pokazatelj obrazovne strukture. Popisni podaci, naravno, odnose se samo na stanovništvo staro 15 i više godina. Stanovništvo Grada Zagreba staro 15 i više godina prema školskoj spremi – 2001.g. Školska sprema % Bez škole i sa osnovnom školom 24,9 Srednja stručna sprema 52,0 VŠS, VSS, magisterij i doktorat 22,4 Nepoznato 0,7

Školska sprema stanovništva 2001.g.

Bez škole i sa osnovnom školom

Srednja stručna sprema

VŠS, VSS, magisterij i doktorat

Nepoznato

Iz tablice se mogu očitati sljedeći podaci po obrazovnim skupinama: 24,9% stanovnika ima NSS, dok 52,0% ima SSS, 22,4% ima VŠS, VSS, magisterij i doktorat. U odnosu na Republiku Hrvatsku struktura obrazovanosti u Zagrebu je povoljnija sa znatno većim udjelom stanovništva s VŠS, VSS, magisterij i doktoratom. Najvažniji je pokazatelj obrazovne strukture udjel osoba sa stručnim obrazovanjem (od SSS pa naviše) u ukupno školovanom stanovništvu, budući da taj dio stanovništva najviše sudjeluje u kulturnim programima i aktivnostima. Taj udio u Zagrebu iznosi 74,4% dok je državni prosjek 59%. Posebno je značajna razlika u većem udjelu visoko obrazovanih (22,4%) kojih u zagrebačkom stanovništvu u apsolutnom broju ima 109.323 ili 33,5% više nego 1991. U Zagrebu je općenito

12

pozitivna tendencija rasta razine školovanosti, dok se smanjuje broj osoba NSS, jer se ovo posljednje odnosi uglavnom na najstarije dobne skupine. U promatranom razdoblju od 1991. – 2001.god. radi se o blagom porastu obrazovne razine zagrebačkog stanovništva, ali s natpolovičnom dominacijom srednjoškolske razine obrazovanja. U pogledu razine obrazovanosti po gradskim četvrtima, što bi mogao biti važan podatak za formiranje kulturne politike Grada, evidentno je da postoji značajna razlika između pojedinih Gradskih četvrti. Može se reći da Gradske četvrti koje imaju više mlađeg stanovništva i veći demografski rast imaju nepovoljniju obrazovnu strukturu a posebice manji broj stanovništva s visokostručnim obrazovanjem u odnosu na gradski prosjek. Prema tome, obrazovano stanovništvo Grada Zagreba predstavlja njegovu komparativnu razvojnu prednost budući da ima najveću koncentraciju visoko obrazovanih stanovnika u Republici Hrvatskoj, mada je taj udio još uvijek nedovoljan u usporedbi sa razvijenijim europskim zemljama i gradovima. 4. ETNIČKI I VJERSKI SASTAV STANOVNIŠTVA Po podacima popisa iz 2001.g. u Gradu Zagrebu Hrvati čine 91,94% stanovništva te se može reći da etničke zajednice čine relativno mali postotak stanovništva. Slična je situacija i s vjerskim sastavom – rimokatolici čine preko 90% stanovništva. To je možda jedan od razloga što Centri za kulturu nemaju posebne programe koji bi bili namijenjeni manjinskim etničkim i vjerskim zajednicama i stoga što se uglavnom radi o stanovništvu koje već dugo živi u Hrvatskoj te je integrirano u suvremeno društvo. Međutim, promatrajući podatke o dobnoj strukturi stanovništva i imajući u vidu procjene demografa te projekcije UN-a da se Hrvatska nalazi pred demografskim slomom, za očekivati je intenziviranje useljavanja stanovništva iz drugih zemalja u Hrvatsku a posebice u Zagreb, a velika je vjerojatnost da će većina useljenika pristizati iz ne-europskih zemalja. Iz iskustva zapadnih zemalja koje su primile veliki broj useljenika znamo da su potrebni programi koji će useljenicima pomoći kako bi se što bolje integrirali u društvo. Za ilustraciju ovoga fenomena dovoljno je spomenuti Njemačku. Po podacima Statistische Bundesamt Deutschland trenutno je u Njemačkoj od 82 milijuna stanovnika oko 7.3 milijuna stranaca* što čini 8,8% ukupnog stanovništva - u nekim saveznim pokrajinama taj postotak se penje i do 14 %. Potrebno je navesti i podatak da oko 19% stanovništva navodi da im njemački nije materinji jezik što je oko 15,3 milijuna stanovnika. U Švicarskoj je ovaj proces imao još izraženiji karakter. Dakako da u situaciji ovako intenzivnog useljavanja u kratkom roku društvo mora pomoći useljenicima ciljanim programima kako bi se što bezbolnije uklopili u društvo. U Njemačkoj i drugim zapadnim zemljama upravo ustanove kao što su Centri za kulturu

13

rade takve programe: učenje jezika za strance, programi upoznavanja kulture, zakona, pravnih običaja i normi, društvenog i političkog ustroja, itd. Također, u perspektivi Centri mogu raditi programe multikulturalizma koji će upoznati domicilno stanovništvo sa drugim kulturama i vrednotama koje useljenici donose sa sobom kao preduvjet uvažavanja drugih kultura i tolerancije. Stoga bi i Centri za kulturu trebali pravovremeno prepoznati potrebu pripremanja ovakvih programa. *Pod strancima se računaju samo osobe koje nemaju njemačko državljanstvo

14

PRILOZI: PRILOG 1: DOBNA STRUKTURA* STANOVNIŠTVA GRADA ZAGREBA PO GRADSKIM ČETVRTIMA

Dobna struktura stanovništva Grada Zagreba po velikim dobnim skupinama Popisi 1991. i 200.1god.

Dobne skupine 1991. % 2001. % Ukupno

777.826

100

779.145

100

Djeca i mladež 0 – 19

192.144

24,7

172.472

22,1

Odrasli 20 – 59

444.246

57,2

441.893

56,8

Treća životna dob 60 i više

130.039

16,7

161.559

20,7

Razlika između broja «ukupno» i zbroja po dobnim skupinama čini nepoznatu starost

Dobna struktura

0

50.000

100.000

150.000

200.000

250.000

300.000

350.000

400.000

450.000

500.000

Djeca i mladež (0-19) Odrasli (20-59) Treća živ otna dob (60 i v iše)

1991.g. 2001.g.

Grad Zagreb Ukupno 779.145 Djeca i mladež 172.472 Odrasli 445.114 Treća životna dob 161.559 1. Donji Grad Ukupno 45.108 Djeca i mladež 7.557 Odrasli 24.792 Treća životna dob 12.759

15

2. Gornji Grad - Medvešćak Ukupno 36.384 Djeca i mladež 6.731 Odrasli 19.807 Treća životna dob 9.846

3. Trnje Ukupno 45.267 Djeca i mladež 9.120 Odrasli 25.633 Treća životna dob 10.514

4. Maksimir Ukupno 49.750 Djeca i mladež 10.289 Odrasli 27.214 Treća životna dob 12.247

5. Pešćenica – Žitnjak Ukupno 58.283 Djeca i mladež 14.280 Odrasli 32.422 Treća životna dob 11.581

6. Novi Zagreb – Istok Ukupno 65.301 Djeca i mladež 12.044 Odrasli 39.415 Treća životna dob 13.842

7. Novi Zagreb – Zapad Ukupno 48.981 Djeca i mladež 11.652 Odrasli 27.282 Treća životna dob 10.047

8. Trešnjevka – Sjever Ukupno 55.358 Djeca i mladež 11.723 Odrasli 31.055 Treća životna dob 12.580

9. Trešnjevka – Jug Ukupno 67.172 Djeca i mladež 13.532 Odrasli 40.627 Treća životna dob 13.013

16

10. Črnomerec Ukupno 38.762 Djeca i mladež 8.068 Odrasli 21.744 Treća životna dob 8.950 11. Gornja Dubrava Ukupno 61.388 Djeca i mladež 15.607 Odrasli 34.684 Treća životna dob 11.097 12. Donja Dubrava Ukupno 35.944 Djeca i mladež 9.549 Odrasli 20.343 Treća životna dob 6.007 13. Stenjevec Ukupno 41.257 Djeca i mladež 10.735 Odrasli 25.074 Treća životna dob 5.448 14. Podsused – Vrapče Ukupno 42.360 Djeca i mladež 9.428 Odrasli 24.759 Treća životna dob 8.177 15. Podsljeme (Šestine, Gračani, Markuševec) Ukupno 17.744 Djeca i mladež 3.960 Odrasli 10.002 Treća životna dob 3.782

16. Sesvete Ukupno 59.212 Djeca i mladež 15.568 Odrasli 34.254 Treća životna dob 9.390

17. Brezovica Ukupno 10.884 Djeca i mladež 2.660 Odrasli 5.945 Treća životna dob 2.279 * dobne granice u znanstvenoj literaturi određuju se različito - za potrebe ovoga rada klasifikacija je određena u tri dobne skupine koje su relevantne za programe Centara za kulturu

17

PRILOG 2: OBRAZOVNA STRUKTURA* STANOVNIŠTVA GRADA ZAGREBA PO GRADSKIM ČETVRTIMA Republika Hrvatska % Bez škole i sa osnovnom školom 40,4 Srednja stručna sprema 47,1 VŠS, VSS, magisterij i doktorat 11,9 Nepoznato 0,6

Obrazovna struktura RH

40%

47%

12%1%

Bez škole i sa osnovnom školom Srednja stručna sprema VŠS, VSS, magisterij i doktorat Nepoznato

Grad Zagreb % Bez škole i sa osnovnom školom 24,9 Srednja stručna sprema 52,0 VŠS, VSS, magisterij i doktorat 22,4 Nepoznato 0,7

Obrazovna struktura grada Zagreba

52%

22%

1%

25%

Bez škole i sa osnovnom školom Srednja stručna sprema VŠS, VSS, magisterij i doktorat Nepoznato

18

1. Donji Grad % Bez škole i sa osnovnom školom 15,6 Srednja stručna sprema 46,2 VŠS, VSS, magisterij i doktorat 37,7 Nepoznato 0,5 2. Gornji Grad Medvešćak % Bez škole i sa osnovnom školom 15,0 Srednja stručna sprema 43,0 VŠS, VSS, magisterij i doktorat 41,5 Nepoznato 0,5 3. Trnje % Bez škole i sa osnovnom školom 20,1 Srednja stručna sprema 50,4 VŠS, VSS, magisterij i doktorat 29,1 Nepoznato 0,4 4. Maksimir % Bez škole i sa osnovnom školom 19,2 Srednja stručna sprema 49,2 VŠS, VSS, magisterij i doktorat 31,1 Nepoznato 0,5 5. Pešćenica - Žitnjak % Bez škole i sa osnovnom školom 31,3 Srednja stručna sprema 50,9 VŠS, VSS, magisterij i doktorat 17,3 Nepoznato 0,5 6. Novi Zagreb - Istok % Bez škole i sa osnovnom školom 20,2 Srednja stručna sprema 54,4 VŠS, VSS, magisterij i doktorat 24,9 Nepoznato 0,5 7. Novi Zagreb - Zapad % Bez škole i sa osnovnom školom 27,8 Srednja stručna sprema 54,1 VŠS, VSS, magisterij i doktorat 17,5 Nepoznato 0,6

19

8. Trešnjevka - Sjever % Bez škole i sa osnovnom školom 22,1 Srednja stručna sprema 52,7 VŠS, VSS, magisterij i doktorat 24,5 Nepoznato 0,7 9. Trešnjevka – Jug % Bez škole i sa osnovnom školom 19,6 Srednja stručna sprema 52,9 VŠS, VSS, magisterij i doktorat 26,9 Nepoznato 0,6 10. Črnomerec % Bez škole i sa osnovnom školom 22,2 Srednja stručna sprema 52,5 VŠS, VSS, magisterij i doktorat 24,8 Nepoznato 0,5 11. Gornja Dubrava % Bez škole i sa osnovnom školom 31,6 Srednja stručna sprema 53,9 VŠS, VSS, magisterij i doktorat 13,8 Nepoznato 0,7 12. Donja Dubrava % Bez škole i sa osnovnom školom 36,9 Srednja stručna sprema 52,7 VŠS, VSS, magisterij i doktorat 9,9 Nepoznato 0,5 13. Stenjevec % Bez škole i sa osnovnom školom 24,0 Srednja stručna sprema 54,9 VŠS, VSS, magisterij i doktorat 20,7 Nepoznato 0,4 14. Podsused - Vrapče % Bez škole i sa osnovnom školom 26,9 Srednja stručna sprema 57,3 VŠS, VSS, magisterij i doktorat 15,4 Nepoznato 0,4

20

15. Podsljeme (Šestine, Gračani, Markuševec)

%

Bez škole i sa osnovnom školom 26,6 Srednja stručna sprema 55,8 VŠS, VSS, magisterij i doktorat 17,1 Nepoznato 0,5 16. Sesvete % Bez škole i sa osnovnom školom 37,6 Srednja stručna sprema 52,3 VŠS, VSS, magisterij i doktorat 9,2 Nepoznato 0,9 17. Brezovica % Bez škole i sa osnovnom školom 45,1 Srednja stručna sprema 48,3 VŠS, VSS, magisterij i doktorat 6,2 Nepoznato 0,4 * U znanstvenoj literaturi različito se klasificira stanovništvo po obrazovanosti. Za potrebe ovoga rada uzeta je klasifikacija u tri obrazovne skupine:

1. Bez škole i sa osnovnom školom 2. Srednja stručna sprema 3. VŠS, VSS, magisterij i doktorat

21

Izvori podataka i literatura:

Demografski razvoj Grada Zagreb u razdoblju 1991. – 2001. – Zagreb: Grad Zagreb, Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša, 2003. Popis stanovništva 2001.: Popis stanovništva, kućanstva i stanova 31. ožujka 2001. - Zagreb : Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2001. Gradska četvrt Trešnjevka – Jug: 2001- 2004. - Zagreb: Grad Zagreb, Služba za mjesnu samoupravu, 2005. Statistički ljetopis Zagreba 2005. - Zagreb: Državni zavod za statistiku, 2006. Gospodarska i društvena kretanja u Gradu Zagrebu – razdoblje I.– IX. 2006. god.: Statistički podaci. – Zagreb: Grad Zagreb, Gradski zavod za prostorno uređenje, Odjel za statistiku, studeni 2006., Godina 14., broj 58. Werhheimer-Baletić, Alica: Stanovništvo i razvoj. – Zagreb: Mate, 1999. Statistische Bundesamt Deutschland http://www.destatis.de/d_home.htm Hrvatski zavod za zapošljavanje http://www.hzz.hr/