27

NO

VA

AR

KA

Uzroci i posljedice:

Ako dijete `ivi s kritikom, u~i osu|ivati.

Ako dijete `ivi s nasiljem, u~i se tu}i.

Ako dijete `ivi sa strahom, u~i biti zabrinutim.

Ako dijete `ivi sa samilo{}u, u~i samo sebe sa`aljevati.

Ako dijete `ivi s ismijavanjem, u~i se sramiti.

Ako dijete `ivi s ljubomorom,u~i {ta je zavist.

Ako dijete `ivi sa stidom, u~i se osje}anju krivnje.

Ako dijete `ivi s ohrabrivanjem, u~i se samopouzdanju.Ako dijete `ivi u toleranciji, u~i se strpljenju.Ako dijete `ivi s pohvalama, u~i cijeniti.Ako dijete `ivi s prihva}anjem, u~i se ljubavi.Ako dijete `ivi s odobravanjem, u~i voljeti samoga sebe.Ako dijete `ivi s priznanjem, u~i da je dobro imati cilj.Ako dijete `ivi s dijeljenjem, u~i o velikodu{nosti.Ako dijete `ivi s po{tenjem i pravedno{}u, u~i da postoje istina i pravda.Ako dijete `ivi sa sigurno{}u, u~i se vjeri u sebe i one oko sebe.Ako dijete `ivi s prijateljstvom, u~i da je svijet mjesto na kojem je ugodno `ivjeti.Ako vi `ivite s mirom, va{e dijete }e `ivjeti spokojno.S ~ime `ivi va{e dijete?

Dorothy Law Nolte

Djeca u~e onos ~im `ive!Kako se kroz `ivot i ra-

zli~ite faze odgoja dje-teta, na{i svakodnevnipostupci (ono {to ema-niramo kao odlike na-{eg pona{anja) prela-ma kroz malu dje~ijupsihu, i {ta dobivamokao rezultat? Odgovoru najkra}em glasi: ono{to sijete, to `anjete!

Neke su planine nastaledjelovanjem vulkana, aneke vrlo jakim bo~nim pri-

tiskom koji je naborao ravne slo-jeve stijena. Planine nalazimo napodru~jima nestabilnosti, du`rubova krutih plo~a {to tvoreZemljinu koru.

Vulkanske planine nastaju namjestima gdje se plo~e razdvaja-ju na hrptovima {to se pru`aju

kroz oceane. Kako se plo~erazmi~u, vru}a magma ili rasta-ljeno stijenje izbija iz dubine i puni{upljinu, pa se tako stvara novoeruptivno stijenje. Ponekad naoceanskom dnu magma izbijetako da se oblikuju podmorskivulkani koji ponekad provirajuiznad vodene povr{ine tvore}ive}e ili manje otoke.

Sedimentne stijeneKad se dvije oceanske plo~e

sudare, jedna se plo~a podvla~ipod drugu du` dugih oceanskihjaraka. Plo~a se pri silasku tali idio te magme di`e na povr{inu,gdje se stvaraju vulkanski otocikakvi su, primjerice, oni na Tihomoceanu: u Japanu, na Filipinima iu Indoneziji.

Magma u uzdizanju ne sti`euvijek na povr{inu kroz vulkane.Ona ponekad izdigne stijenje nadsobom i stvara brda u oblikukupola kakva su primjerice BlackHills u Kaoti, SAD. Prodrlamagma na kraju se hladi u granit,koji kasnije biva ogoljen djelovan-jem erozije.

Najdu`i i najveli~anstvenijiplaninski lanci na kopnu, me|ukoja ubrajamo i Himalaje, An-de, Stjenjak i Alpe, sazdani suod boranih stijena, tj. od povi-jesnih i nagnutih primarno hor-izontalnih slojeva sedimentaistalo`enih na dnu drevnih oce-ana. Neke se sedimentne sti-jene stvaraju u plitkim morimaiz mulja, pijeska i {ljunka {to ihdonose rijeke. Dalje prema pu-~ini, u dubokim se vodama izostataka uginulih organizamastvaraju vapnena~ke stijene ukojima oni ostaju sa~uvani kaofosili.

Borane planineKroz razdoblje od najmanje

100 milijuna godina, morski sutalozi uspjeli stvoriti slojevepo~esto debele i po desetak kilo- 28

NO

VA

AR

KA

Vje~na zagonetka:

Nastanakppllaanniinnaa

Planine su neko} bilezagonetna i tajanstve-na mjesta, no za pro-teklih dvadeset godinasuvremena je teorijatektonike plo~a objas-nila najve}i dio mister-ija o njihovu nastanku.

!!Pogled s Mont Everesta na Himalaje, najve}i planinski lanac svijeta.^esti potresi u tom podru~ju govore nam da se Himalaja jo{ uzdi`e.

metara. Ta golema te`ina ''tla~i''oceansko dno, te izaziva ulije-ganje i izvijanje golemih povr{inakoje zovemo geosinklinalama.Znanstvenici su neko} vjerovalida se talo`ne stijene u geosinkli-nalama stje{njuju, te da zbogtoga dolazi do nabiranja. Bore sepotom uzdi`u i stvaraju planine.Danas, me|utim, ve}ina znan-stvenika vjeruje da nabiranjeplanina uzrokuju pritisci stvorenigibanjem plo~a.

Plo~e se godi{nje pomaknuza samo nekoliko centimetara.Kad se, me|utim, dvije plo~esudare s kopnenim masama,kontinentalne se stijene du`ruba plo~a - zajedno se sedi-

mentnim slojevima na mor-skom dnu izme|u kontinenata- postupno pod pritiskom uz-di`u u planinske lance.

Gibanje plo~a stvara toplinu itlak koji deformiraju i mijenjajumnoge kamene slojeve. Oni zbogtoga popu{taju i postaju podatnipa stvaraju divovske bore. Drugikameni slojevi, ~vr{}eg sastava,kod toga pucaju, a sila ih po~estoi{~upa iz podloge. Za vrijemenastajanja planina, zbog te setopline (pri dnu kontinentalnekore) stvara i magma. Goleme sekoli~ine magme uzdi`u i skru}uju,pa se ispod nabranih planinastvaraju granice jezgre.

Stara nabrana gorja, koja suve} odavno prestala rasti ali se

jo{ nisu istro{ila, dokaz su odavnim sudarima kontinenata.Tako su, primjerice, planinesjeveroisto~ne Sjeverne Amerike,isto~nog Grenlanda, zapadneIrske i [kotske, ba{ kao i gorjaNorve{ke i [vedske, nastale pristvaranju Evrope i SjeverneAmerike, kad su se one udru`ileu cjelovit golemi kontinent. To sesilno gorje kasnije razdvojilo, pase izme|u njih (prije otprilike 100milijuna) godina ulio Atlantskiocean.

Snaga erozijeTe se bore ~esto mogu vidjeti

na ogoljelim klisurama u planin-skim i drugim krajevima. Dijelovibore su antiklinala (ispu~eni dio) i

29

NO

VA

AR

KA

Svjedoci evolucije Zemlje

!!Spektakularni su vrhunci po~estodjelo vulkanizma. Klasi~ni sto`astioblik stvaraju stalne erupcije vulka-nskog pepela, kakva je planinaOsorno u Andama.

!! Golema gorja od nabranih stije-na nastaju na mjestu sudara tek-tonskih plo~a koje se di`u visokoiznad mora. Tako je nastao masivHimalaje prije otprilike 50 milionagodina.

sinklinala (udubljeni dio). Neke suse bore tokom geolo{ke pro{lostipreokrenule i postale polegle iutonule. Druge su se opet otrgleod podloge, pa su se opet otrgleod podloge, pa su se gornjidijelovi bore podigli i pokrenuli -ponekad i po nekoliko kilometara.Takve formacije zovemo navlaka-ma.

Gibanje plo~a izaziva pucanjestijena pri rubu plo~a, pa tako ustijenama nastaju dugi rasjedi(pukotine). Ponekad geolo{kesile du` rasjeda podignu ~itaveblokove stijenja, pa tako nastajustepeni~aste srukture. Jedna jeod takvih Siera Nevada uKaliforniji. Druge pak, blokovesile izdignu izme|u dvije pribli`nousporedne rasjedne linije. Rubovitakvih timora ili horstova po~estose uzdi`u strmo iz okolnog tere-na.

^im se stijene izdignu iznadvode, oblikovane planine po~injurazarati sile erozije. Erozija jeosobito uspje{na u planinskimpredjelima jer su u njima strminevrlo o{tre, pa se zbog toga poddjelovanjem gravitacije stijeneobru{avaju.

Posljedica toga je da se mra-zom razmrvljene stijene ru{e nizpadine, odakle ih odnose gle~eriili planinski brzaci koji su u kas-kadama slijevaju niz strmine. Svese te prirodne sile udru`uju s tek-tonikom plo~a u stvaranju zadi-vljuju}eg planinskog krajolika."

^ovjek je u stanju prelazitikontinente i okeane, ustanju je zakazati sas-

tanak u pustinji ili na moru i sti}i uta~no zakazano vrijeme. Sve toon mo`e posti}i uz pomo} gomileelektronskih instrumenata, kom-pasa i opreme koja predstavljaistinsko ~udo visoke tehnologije.

Me|utim, da li ste se zapitalikako to ptice uspijevaju, a da imnisu na raspolaganju dodatna''tehnolo{ka pomagala'' osim nji-hove prirodne sposobnosti za to.U vrijeme godi{njih seoba nekevrste ptica prevaljuju hiljade kilo-metara preko planina, okeana,

brojnih naselja i ~ovjeku nepristu-pa~nih mijesta. Ba{ kao u dobana{ih davnih predaka, koji su prviuo~ili ovu fasciniraju}u pojavu,~udesna putovanja ptica jo{ uvi-jek predstavljaju veliku zago-netku.

Ptice koje napu{taju predjeleu kojima obitavaju prije dolaskazimskih mjeseci, sele}i se u topli-je krajeve, slijede ta~no odre|ene''mar{rute'' na nebeskom svodu.One ponekad koriste uske zra~netunele, ponekad se kre}u u{irokom frontu (duga~kom stotinekilometara). ^ak i ako na trenutakzanemarimo njihovu navigacionuvje{tinu, ostaje nam da se divimonjihovoj zapanjuju}oj izdr`ljivostikoju zahtijeva ovakav pothvat.

Let dug 17,7 hiljada kilo-metara

Mala ameri~ka zlatna zvi`do-vka, koja zimu provodi na paci-fi~kim otocima, leti direktno odAleutskih otoka (u blizini Aljaske)do Havaja. Taj put dug 3.200 kilo-metara prevaljuje za otprilike 35sati neprekidnog(!) leta i za to vri-jeme krilima zamahne 250.000puta.

A arkti~ke ~igre koje nasel-javaju Novu [kotsku i New-foundland, vole provesti zimuna gusto zbijenim santamaleda na Antartiku, do kojihprevale put dug 17.700 kilo-metara. Najprije prelije}u Atla- 30

NO

VA

AR

KA

Vje~na zagonetka: Ptice selice

!!Granitno lice Mighty Half Dome(Silne polukupole) u Kalifornijibilo je otpornije na eroziju od sti-jenja koje ga je okru`ivalo.

!! Ameri~ki bjeloglavi {tekavac: ptice imaju razvijen srednji mozak adobro su im razvijeni i oni dijelovimozga koji nadziru instinktivnopona{anje kao {to je otkrivanjemagnetskih polja.

Ameri~ki bjeloglavi orao prelije}e nevjerovatnih4.200 kilometara do Irske, kako bi se vratio u svojegnijezdo. Afri~ka ~igra je ''svjetski prvak'' me|upticama selicama u letu od Sjevernog do Ju`nogpola. [ta se krije iza nevjerovatnih navigacionihsposobnosti, zapanjuju}e izdr`ljivosti i izuzetneta~nosti ptica selica (?), jo{ uvijek nauka nemaodgovor...

Priredio:

Zlatan Daci}

ntik, zatim slijede obalu zapa-dne Evrope i Afrike i nastavlja-ju sve do Antartika. Ovim poth-vatom, me|u pticama selica-ma, one zasigurno dr`e rekordu du`ini pre|enog puta. Tokomovakvih putivanja arkti~ke~igre tro{e zapanjuju}e maloenergije (uzgred, valja napo-menuti da ni{ta sli~no ovojpojavi nije primije}eno kodsisavaca). Iz jata se izdvajajusamo one ptice koje se `eleokrijepiti ribom zaranjaju}i uvalove, ili se hrane}i otpacimakoje u more izbace brodovi.

Ina~e, cijela planeta je zah-va}ena ovim ''sindromom'' seli-dbe ptica, i to iz razli~itih razloga.Dodu{e, one sa sjevera i istokaEvrope vi{e od onih u zapadnojEvropi. Sjenice, ~e{ljugari i koso-

vi iz sjeverne Evrope zimuprovode u Africi. Ptice koje sehrane insektima, bijele pliske ipjeva~ice (slavuj, crvenda}i, grm-u{e) uglavnom odlaze u tropskepredjele kao {tu isto~na i zapad-na obala Afrike, krajevi bogatiinsektima.

Od pretpostavke do pret-postavke

Kao {to je odavno poznato,ptice imaju veoma razvijenu uro-|enu sposobnost orijentacije kojaim omogu}ava da lete u odre-|enom (uvijek istom) pravcu bezobzira na mjesto odakle su kre-nule. Prema jednoj teoriji ta navi-gacijska mo} proizilazi iz magnet-skih sila u tlu koje izazivajunadra`aje u njihovom mozgu. Ia-ko ta pretpostavka ima dosta

pristalica, ona ipak ostaje samo-pretpostavka. Pouzdanih dokazanema.

Nau~ni eksperimenti su po-kazali da se ptice koje lete da-nju mo`da orijentiraju premasuncu, te su u stanju ispravljati''kurs leta'' prate}i kretanje su-nca dok su u zraku. Dokaz zaovu tvrdnju je sljede}i: pticekoje su du`e vrijeme dr`ane umra~nom prostoru, a zatimpu{tene na svjetlo dana poka-zale su klasi~ne znakove dezo-rijentacije te nisu bile u stanjuda se pona{aju uobi~ajeno.

Britanski ornitolog G.T. Metjuzponudio je sljede}e obja{njenjeseobe: ''Ptice posjeduju uro|enusposobnost da '~itaju' sunce i zvi-jezde. Na sjevernoj polulopti, naprimjer, najvi{a ta~ka u kojoj se31

NO

VA

AR

KA

Tajanstveni svijet prirode

!! Suri orao je jedna od najmo}nijih grabljivica sa rasponom krila od 2,1 metar.

TTajanstveniajanstvenippttii~~ii jj ii mmoozzaakk

sunce na|e na svom putu nalazise na jugu i ono se u njoj na|e upodne- to su dvije stavke kojeputnika obavje{tavaju kako o vre-menu, tako i o mjestu. Ubije|ensam da ptice 'kod ku}e' veomabrzo nau~e odrediti polo`aj suncau bilo kom trenutku.''

Metjuz nadalje tvrdi, da }esvaka ptica za vrijeme seobe bitiu stanju da vrijeme i razdaljinulako prevede u geografske du`i-ne i {irine, da odredi ''kurs leta''bez obzira na razdaljinu i da sena kraju vrati u staro gnijezdo.Ptice koje lete no}u kao orijentirkoriste zvijezde, umjesto sunca.

Eksperiment izvr{en prijepola stolje}a u planetarijumuUniver-ziteta u Frajburgu (uNjema~koj) pokazao je da vrtneptice pjeva~ice koje su pu{teneu vrijeme dok je na kupolu pro-jektirano umjetno jesenje ne-bo, instiktivno poku{avaju po-letjeti prema jugozapadu (upravcu u kojem bi krenule dasu se na{le na slobodi).

Primjer bjeloglavog orlaMe|utim, oni koji tvrde da je

ovo neoboriv dokaz o na~inu nakoji ptice uspijevaju prevaliti tolikeudaljenosti, jo{ uvijek nisu u sta-nju objasniti- ~ime se one upravl-jaju kada se na|u iznad mora,ispod oblaka, u snje`noj oluji,gustoj magli ili na pljusku.

Primjera radi, 1987. godineameri~ki bjeloglavi orao krenuo jena zapanjuju}e putovanje… Nes-

retna ptica otisnula se ka nekommjestu koje je i za nju samu bilotajna te je zavr{ila u Irskoj- 4.800km od mjesta polaska. Orao jebio potpuno iscrpljen kada je sti-gao na obale Smaragdnog otoka,a stru~njaci su zaklju~ili da se nijeslu~ajno spustio na pomenutiotok. Prethodno se izgubio za vri-jeme oluje, ali je ipak (osloniv{i sena svoju vje{tinu) nekako uspioprevaliti pola sjeverne hemisfere.

Evo jo{ jednog primjera pti~ije''domi{ljatosti''… Ornitolozi suuhvatili jednu pticu na jugu Velsa(Engleska), dobro je nahranili inapojili te sa aerodroma Hitrouavionom poslali za Ameriku. Petdana ptica je provela u prostorijibez svjetlosti, izolovana od bilokakvih zvukova i mirisa, a potomje pu{tena sa jedne stijene uBostonu. Ostavljena je na konti-

nentu na kojemnikada ranije nijebila, da bi se za sa-mo 12 dana vratilana otok Stokholmna kome se izlegla.

Kako ptica mo-`e odrediti put ko-jim }e sti}i do poz-natog mjesta, akotaj isti put nikadaranije nije preva-lila? ^itava jata pti-ca iste vrste, svake

godine kre}u sa Grenlanda, New-faundlenda i sa jo{ nekih mjestau sjevernoj Evropi, ka malomotoku Tristan da Kunja u ju`nomAtlantiku, gdje redovno pola`ujaja. Otok je od najbli`eg kopnaudaljen preko 3.000 kilometara, aove ptice (svake godine) uvijek uisto vrijeme kre}u na put inepogre{ivo sti`u na odredi{te.

Stru~njaci smatraju da nagonza seobom (kao vid pona{anja)vu~e porijeklo jo{ iz posljednjegledenog doba koje se okon~alootprilike 10.000 godina prije noveere. Dok se led povla~io, pticeuglavnom nisu napu{tale negos-toljubive predjele u potrazi za hra-nom. Ali, grabljivice su uspjelenatjerati ve}inu krilatih stvorenjada se presele- osim onih najs-na`nijih kao {to je arkti~ka sovakoja je i sama grabljivica.

Danas ptice kre}u na put da biprezimile u toplijim predjelima, upotrazi za hranom, radi polaganjajaja ili da bi zamijenile perje (kao{to je to slu~aj s patkama). [tagod naveli kao razlog, nemo`emo re}i da li se pritom slu`e''pti~ijim mozgom''… Kada je rije~o navigaciji koju su ljudi donekleuspjeli dosegnuti tek poslijevijekova istra`ivanja, neospornoje da one posjeduju nevjerovatnuprirodnu inteligenciju i sposob-nost za to." 32

NO

VA

AR

KA

Tajanstveni svijet prirode

!! Bjeloglavi orao je nacionalni simbol SAD-a.

!! Pile surog orla staro tek desetak sedmica.

[ta se de{ava u trenutkusmrti, na koji na~in jemogu}e ovaj trenutak

''iskoristiti'' za vlastitu dobrobit iza dobrobit drugih? Na ova i bro-jna druga pitanja u vezi sa ''mis-terijom smrti'' ezoteri~na naukapru`a odgovore koji se mogusvesti na sljede}e: u tim uzvi-{enim trenucima `elje su u pot-punosti prigu{ene, tijelo gubiva`nost koju je imalo do togtrena, a posljednja obala ostaje-Sebstvo. Me|utim, dodir sa Seb-stvom u posljednjem trenutkumogu}e je ostvariti samo poduslovom ako je na{ `ivot bioispunjen tim tra`enjem.

Koptski rukopis nazvan PistisSophia otkriven je tek krajem1700. godine, a vjeruje se da gaje napisao Valentin, aspirant zarimskog biskupa. Rukopis ~ine~etiri knjige za koje se pret-postavlja da su bile sakrivenekrajem IV stolje}a, kada je rimskacrkva zapovijedila uni{tavanjesvih gnosti~kih tekstova…

Prema ovom rukopisu, Isusizme|u ostalog ka`e: ''Govorit'}u vam o najvi{oj tajni, ne-iskazanom, najjasnijem i najje-dnostavnijem od svih jer je naj-vi{e, koje mo`e biti spoznatood onog koji se potpuno odri~e

svijeta. Tom spoznajom ~ovjekpostaje Krist (Hrist), jer taj je~ovjek ja sam i ja sam taj ~ov-jek.'' Ovom objavom Valentin je''samo'' potvrdio identi~ne tvrdnje

drevnih indijskih tekstova- Veda,kao matrice istine za sve narode(bez obzira na pripadnost odre-|enoj vjerskoj skupini). Me|utim,istovremeno treba naglasiti da je

33

NO

VA

AR

KA

Tajne ezoteri~ne nauke:

Put k NebuPut k NebuAko duhovni tragalac nije pomo}u duhovne prakse dostigao stupanj samo-spoznaje (prosvjetljenja) tokom `ivota, posljednja mogu}nost za to (suo~enje savlastitim Sebstvom) mogu}e je u trenutku smrti (!), ali ne kasnije. ''Tibetanskaknjiga mrtvih'', ili odgovaraju}a egipatska, govori kako u~initi korisnimatrenutke prelaska iz `ivota u smrt, tako da ponovno ro|enje bude ''bezbolno'' ilida omogu}i ''vrhunsku spoznaju'' u posljednjem trenutku!

SAB

za Novu ARKU

zahvaljuju}i vlastitoj spoznajiValentin bio u stanju (kao jo{ nekicrkveni oci), ispravno tuma~itikoncepte koje je izlo`io Isus.Pomanjkanje ezoteri~nog ili ved-skog znanja kr{}anskog sve}eni-ka onemogu}uje i razumijevanjetajne, a ko ne razumije taj jo{manje mo`e objasniti (budu}i daje usvojio informacije koje se dajuonima {to i nisu posve}eni).

Ono o ~emu misli{,to postaje{!

Ostvarenje je posljedicasna`nog, dubokog i upornogdjelovanja uma. U jednom sejevan|elju ka`e: ''Ti si vidio duhai postao si duh. Ti si vidio Krista ipostao si Krist. Ti si vidio Oca ipostat }e{ Otac. Sada vidi{svaku stvar, a ne vidi{ samogasebe. No vidjet }e{ se na Mjestu,jer ono {to ti vidi{, to }e{ i posta-ti''. To je jedna od najve}ih tajniikada otkrivenih ~ovjeku. ToIsusovo otkri}e pronalazimo i u''biseru'' vedske zaostav{tine-Upani{adama. Naime, u Maitryupani{ad se ka`e: ''Postaje seono {to se misli. To je vje~natajna.'' Otkri}e ove istine omo-gu}ava nam da shvatimo kakou trenutku u kojem um ~ini nekiizbor, u koji ~vrsto vjeruje (domjere da se poistovjeti s njim),postaje taj izbor… Drugim rije-~ima, ako vjerujemo da smobijedni- posta}emo bijedni, akovjerujemo da smo nadljudski(bo`anski)- posta}emo bo`an-ski. Vede tvrde da onaj ko poz-naje Brahmana, postaje Brah-man, ili, slikovito re~eno- ''Ug-ljen upoznaje vatru i postajevatra sama!''

Neki mladi guru, od najranijemladosti sebi je postavio u zada-tak da postigne natprirodne mo}ipoput materijalizacije predmeta(stvaranje predmeta iz ''ni~ega'')ili levitacije (lebdenja u vazduhu).Za postizanje ovog cilja ulo`io jeveliki napor, podu`i periodduhovne prakse i, kona~no je

uspio postati ono {to je `eliopostati. Jedan drugi veliki mistik,mnoge godine je proveo u oda-vanju dubokog po{tovanja Hanu-manu (Hanuman je mitolo{ki div,pola ~ovjek pola majmun koji jeprimjer bezgrani~ne predanostiBogu- Rami). Taj mistik se do temjere usredoto~io na lik Hanu-mana (koji je imao rep), da je na-kon nekoliko godina i sam primje-tio da mu raste rep. Sli~an ''feno-men'' desio se i sa svetim kato-li~kim ''stigmaticima'' koji su se dote mjere poistovjetili sa Isusovimpatnjama, da su na vlastitomtijelu izazvali iste one rane i

o`iljke (stigme) koje su bile naIsusovom tijelu, nakon raspe}a.

Tajna tog zadobijanja istihfiziolo{kih karakteristika i pois-tovje}ivanja se svetim osoba-ma je u ~vrstoj odluci i volji.O~igledno, na{a psiha nije po-put Aladinove lampe koja je usvakom trenutku spremna naispunjenje svake na{e `elje.Neophodna je upornost, kon-tinuirana vje`ba i postojanaodlu~nost da se podvrgnemodugotrajnoj, ~vrstoj disciplini.Pomenute pri~e i primjeri izljudske povijesti nas u~e datrebamo u potpunosti uroniti ujedan koncept i ''slijepo'' vje-

rovati u mogu}nost ostvarenja.Zasigurno, Sebstvo nas ne}eizdati. Ka`e se- ''`eli, svom svo-jom snagom `eli''. Rije~ je o''`eljeti, za biti!'' To je velika tajnakoja je u temeljima onog {to se ukr{}anstvu (hri{}anstvu) podra-zumijeva pod terminom ''spasa'',{to se u budizmu i hinduizmunaziva ''oslobo|enje od krugapatnje'' koju uzrokuje materijalninivo postojanja.

Traganje za oslobo|enjem ilispasenjem

O toj velikoj tajni postojanja imogu}nosti samospoznaje (sa-moostvarenja), govorili su i velikigr~ki filozofi. Tako je Plutarhovojzaostav{tini ostalo zapisano: ''Kostremi visoko, uzdi}i }e se dosunca, do nadnaravnog; a kogleda prema dolje, upast }e uprovaliju prema Proserpini, ze-mlji, ostaju}i uhva}en u ovustvarnost sa svim njenim ogra-ni~enjima i re{etkama.'' Sli~nonjemu, i Platon nudi dva puta:onaj desni koji vodi u nebo, dokonaj lijevi namijenjen zlu, vodi dolanaca ropstva. U ovom kontek-stu zli se nazivaju oni koji nisu sli-jedili put duhovnog tra`enja doposljednje Svijesti, dok su dobrioni koji slijede duhovnu stazu ( ine ve`u se uz strast za materijal-nim). Prema Platonu, dobro i zlosu instrumenti koji tra`itelja prib-li`avaju ili udaljavaju od njegovogvlastitog Sebstva.

Sve ovo ukazuje na ~injenicuda nas misao duboko ukorijenje-na u na{em umu mo`e dalekoodvesti- ~ak do spoznaje koja od~ovjeka ~ini sveca. Ako se onausredoto~i na patnju, na tvomtijelu }e se pojaviti Kristove sti-gme ili rane proroka Muhameda.Poriv koji potje~e iz na{e podsvi-jesti uvjetuje da stanice na{egorganizma pru`e odgovaraju}iodgovor na tra`enje mozga.Uporna misao dovodi do ostvare-nja cilja i pokre}e sve unutarnje ivanjske konce koji moraju biti 34

NO

VA

AR

KA

Iz duhovne prakse

uklju~eni u postizanje tog cilja.Na{a psiha uporno gradi dvorcekoje pri`eljkujemo…

Ono {to percipiramo, dakle,nije ni{ta drugo do hrpa kon-cepata koje je konstruirao um.Ako na{a psiha uspije prevla-dati bilo{ke, hemijske ili fizio-lo{ke {eme koje izgledaju''udoma}ene'', to dokazuje da~ovjek zapravo `ivi unutarstanja svijesti koje mo`e iztrena u tren promijeniti. Ba{kao {to san nestaje u trenutkuu kojem prelazimo iz jednogstanja svijesti u drugo.

U tra`enju oslobo|enja ilispasenja, ~ovjek slijedi hiljadestaza koje vode (ili ne vode) docilja. Tokom ljudske povijesti po-sebno mjesto, svakako, pripadaGautama Budhi, koji je nakonvi{egodi{nje uzaludne potrage zaklju~em koji otvara pozla}enavrata Bla`enstva (plove}i brojnimstazama svakojakog odricanja),shvatio da su stvari mnogo jed-nostavnije nego {to se i mogu za-misliti. Legenda ka`e da je jed-nog dana, potu~en, razo~aran, is-crpljen od trapljeni~kog `ivota,Budha sjeo ispod jednog veli-kog drveta, zauvijek odustaju}iod svog tra`enja. I upravo ka-da se predao, bez ikakve`elje za samoispitivanjem,njegovo Sebstvo je izbilona prvi{inu njegove svi-jesti. Po{to se prosvi-jetlio, Budha je saku-pio sljedbenike i ob-javio da se nikada vi-{e ne}e utjeloviti,jer je otkrio klju~mehanizma kojinas dr`i vezani-ma uz krug po-novnog (i po-novnog) ra|a-nja.

Prema ez-o t e r i ~ n o mu~enju, jedi-na svrha ljud-skog `ivota

jeste ovo dostignu}e samospoz-naje (spasenja ili ostvarenjaSebstva). Ostvariti se ili spasitise, zna~i usvojiti svijest o istinikoja je temelj svega, ostavljaju}ipo strani privid koji vara. Drugimrije~ima, dok zapadna kultura podpojmom uspjeha podrazumijevamaterijalno bogatstvo (karijeru,slobodu da se bavimo onim {tovolimo, itd.), dotle isto~nja~ka filo-zofija pod istins-kim uspjehomsmatra spoz-naju na{e pr-ave prirode.A da bi zai-sta, u pra-ksi ostv-arili ovus v r h u

`ivota, mistici ka`u da ''treba gor-jeti od `elje za postignu}em cilja''.Ali kako posti}i cilj? Putevi kojesu ozna~ili razni proroci, sveci,gurui, u~itelji, su razli~iti… No,ima jedna staza koja je nadohvatsvakom ~ovjeku: ma kojem dru{-tvenom sloju pripadao, obrazo-vanom ili neznalici, bogatom ilisiroma{nom… Klju~ koji }e uvje-tovati um i koji }e nas dovesti dotoga da ljubimo sve {to postoji-

do svoga posljednjeg daha ilidok ne padnemo Bogu u

naru~je, je molitva. Me|u-tim, ne misli se na odre-|enu ''vi{eslo`nu'' moli-tvu (iz neke odre|enereligijske tradicije),ve} na jednostavnoponavljanje imena

svete Osobe (U~i-telja) ili imena

Boga, toliko je-dnostavno atoliko plodo-nosno! Na

koji na~inse ovaduhovnap r a k s aizvodi?E v op r i -j e d -

35

NO

VA

AR

KA

Tajne ezoteri~ne nauke:

loga jedne takve vje`be zapo~etnike…

Meditacija na ponavljanjeImena…

Ako ste ~vrsto odlu~ili dapo~enete sa nekom duhovnompraksom, prvo {to je neophodnoje da unaprijed odredite neki''mirni kutak'' (u stanu ili u ku}i) ukojem bi svakodnevno, ujutro iuve~e (po mogu}nosti u isto vri-jeme), provodili ovu vje`bu. Uudobnoj odje}i koja vas ne sputa-va, sjednite na to mirno mjesto i uistom polo`aju uradite par vje`-bica (istezanje vrata, ramena,ruku, le|a), a potom, nakon jed-nominutne stanke, zatvoreniho~iju po~nite sa dubokim udisaji-ma i izdisajima (na nos). Pos-tepeno, tokom ove vje`be, vizual-izirajte mogu}nost da cijelomsvojim bi}em ''udi{ete'' svjetlost,a ''izdi{ete'' ne~isto}u, prljav{ti-nu, razli~ite toksine iz sebe…

Nakon perioda od maksimal-no pet minuta dubokog disanja,postepeno dovedite disanje unormalu (neka te~e prirodno) azatim, bez obra}anja pa`nje naudah-izdah, po~nite sa mental-nim ponavljanjem Imena kojevama ne{to zna~i… Mo`e to bitiime va{eg U~itelja (gurua), poputsljede}ih imena: Isus, Budha,Muhamed, Mahavir, Nanak,Babaji, Ramakri{na, Kri{namurti,Mahar{i itd., ili pak, ime Boga(Gospoda) u kojeg vjerujete:Allah, Jahve, Vi{nu, Kri{na,Rama, [iva itd. Ukoliko nisteskloni nijednoj religiji umjestopomenutih (i sli~nih) imena,mo`ete po~eti ponavljati rije~ kojaozna~ava neku univerzalnu vri-jednost, pojam koji u vama budipozitivan stav i pozitivne emocije,kao {to su: istina, ljubav, mir,opra{tanje itd. Prije nego {to ''usebi'' po~nete ponavljati jedno odImena (koje vama odgovara),

ispred te rije~i obavezno ''umet-nite'' sveti slog OM. Dakle, prepu-ruka je da na primjer ponavljate:Om Isus, Om Allah, Om Budha,Om Rama… ili pak, Om Mir, OmLjubav i sl.

Prvo po~nite ''va{e'' Ime men-talno ponavljati polako i razgov-jetno, a zatim sve br`e i (u sebi)glasnije tako da ''odzvanja'' cije-lim va{im bi}em. Tokom ovogponavljanja potrudite se da va{apa`nja ne bude usmjerena ni nakakvu drugu misao osim na''zna~enje'' Imena kojeg mental-no spominjete. Ovo ponavljanjeodabranog Imena neka traje naj-manje 5, a najvi{e 10 minuta, apotom, kako postepeno uti{avateovu ''mentalnu aktivnost'' takoistovremeno nastojte svim bi}emda osjetite duboko ''zna~enje''koju sa sobom donosi usm-jerenost pa`nje na Ime. Svakoiskustvo u ovom periodu med-itacije je dobro do{lo. Bitno je da

36

NO

VA

AR

KA

Iz duhovne prakse

ste u prakticiranju ponavljanja''va{eg'' Imena bezazleni, otvo-reni, prirodni, tj. da ni{ta ne o~e-kujete i ne nastojite, dosti}i, po-sti}i i sl. Treba li nagla{avati da toponavljenje treba biti nenaporno(skoro automatsko) propra}enonormalnim i prirodnim disanjem.Uzgred, jo{ je va`no napomenitida Ime, koje ste jednom odabraliza ovu meditaciju, ne mijenjateniti ga ''kombinujete'' sa nekimdrugim imenom ili pojmom kojivam se ''naknadno svidi''. Svrhameditacije i jeste da se skrivenozna~enje jednog Imena stalnoprodubljuje (osvje{}uje), ~ije dje-lovanje bi bilo maksimalno zava{u dobrobit.

Nakon ovog dijela meditaci-je, jo{ ne otvarajte o~i… Ako jesve teklo prirodno i nenaporno,morali biste osjetiti dubokiunutarnji mir (kao da ste uplo-voli u neku mirnu luku), bezvelike fluktuacije misli ili `eljeza aktivno{}u. Poslije par min-uta intenzivnog SVJEDO^E-NJA tog dubokog (relaksira-ju}eg) mira i ti{ine, udahniteduboko zrak a potom, izdi{u}i,glasno ''zavibrirajte''- Ooomm-mm… Isto ponovite sedamputa, a potom (ponovo) osjetiteduboki unutarnji mir koji''proizvodi'' glasno ponavljanjesvetog sloga- OM koji sim-bolizira izvori{te cjelokupneKreacije, svega stvorenog uUniverzumu.

Nakon toga, postepeno, la-gano otvorite o~i (bez naglihpokreta, ili trzaja tijela) pogledausmjerenog na neki ''umiruju}idetalj'' kojeg ste ranije stavili na''oltar'' va{eg umiruju}eg kutka…To mo`e biti kipi} ili fotografijanekog Bo`anstva, slika vamadrage svete Osobe ili predmet sasimbolima kao {to Allah, Davi-dova zvijezda, Om, Jin-Jang… Ilipak, umjetni~ka slika sa prizorimaumiruju}eg pejza`a, lijepo deko-risana svije}a sa zapaljenimumiruju}im plamenom, jedan pre-

lijepi cvijet u vazi i sl. Tokom ovogdijela vje`be nastojte se {to vi{epoistovijetiti sa ''umiruju}im''predmetom koji ste odabrali zakraj va{e meditacije. Tokom 3 do5 minuta nastojte {to vi{e ''uroni-ti'' u taj prizor koji bi trebao u pot-punosti zaokupirati va{u pa`nju,tj. va{u svijest. Poku{ajte inten-zivno osjetiti ''zna~enje'' onog {totaj umiruju}i predmet (ili prizor)predstavlja.

Nakon {to ste definitivnodonijeli odluku da po~nete saovom (ili nekom drugom) duho-vnom disciplinom koja iziskuje~vrstu volju, vremenom, ako vamponestane motiva za njeno sva-

kodnevno ponavljanje, uvijekimajte na umu sljede}e: ''Svakaduhovna praksa, ako je zapo-~eta sa iskrenom namjerom i~istom `eljom za postizanjemcilja, u po~etku predstavljanapor… Potom, ako istrajete usvakodnevnom prakticiranju,postaje navikom (mentalnomhigijenom) koja }e svojimautomatizmom unijeti pozitivnepromjene u va{ `ivot. U pos-ljednjoj fazi ova duhovna prak-sa posta}e ''radosta nu`nost''koja }e vas u~initi sretnim ibla`enim bez obzira na vanjskeokolnosti u kojima `ivite''."

37

NO

VA

AR

KA

Tajne ezoteri~ne nauke:

Pozitivne promjene u `ivotu

Pozitivne efekte i djelotvornost ove meditacije u prakti~nom`ivotu (pove}anu budnost, smirenost, manju podlo`nost stres-nim situacijama), trebali bi osjetiti ve} nakon desetak danaredovnog prakticiranja (dva puta dnevno- ujutro i uve~e).Njeno trajanje u po~etku mo`e biti svega 15 minuta, a poslijeizvjesnog perioda svakodnevne prakse to vrijeme neophodnoje pove}ati na 20 minuta, a zatim do pola sata. Period jedneseanse (jedne meditacije) ne bi smio prelaziti 30 minuta. Odostalih preporuka za njeno izvo|enje, svakako, va`no jenapomenuti da se ova vje`ba prakticira ''na prazan stomak''-dva sata prije meditacije ne bi trebali ni{ta jesti.

Uneznanju odgovora nasu{tinsko pitanje-''ko samja?'', svako od nas mo`e

biti vje~na lutalica ne znaju}i u~emu se sastoji ''smisao `ivota'' i{ta je na{ osnovni zadatak kojikao individue trebamo ispuniti.Sveti ljudi, koji su vidioci krajnjeIstine, znaju da svi mi predstavlja-mo beskrajni potencijal Bo`anskestvarala~ke sile, da smo svi misvemirski putnici koji putuju natalasima sopstvenih misaonihformi. Mi smo naprosto razli~iti iz-razi jedne te iste sile, poput raz-li~itih vodenih kapi na povr{iniokeana. Na`alost, toga nismosvjesni, a posljedica toga (udalje-nost samih od sebe) je to {to smoveoma udaljeni jedni od drugih.

Svi predstavljamo putnikekoji su stigli dovde- u ovaj svi-jet elementarnih sila, u svijetkoji nas ograni~ava i ste`e dosame granice izdr`ljivosti.^inimo puno toga da bi svijetbio bolji, me|utim, iz dana udan svjedoci smo kao da svenazaduje. Tehnolo{ki napredakvo|en trenuta~nim stanjemsvijesti cjelokupne ljudskepopulacije, ne}e stvoriti bolji`ivot i harmoni~ne me|uljud-ske odnose na planeti. Uosta-lom, poku{ajmo zajedno anal-izirati {ta se ~ini da bi svijetpostao bolji…

Stvoreni su strojevi koji mogu

(za obavljanje odre|enih poslo-va) u potpunosti zamijeniti ljude,odavno smo krenuli u istra`ivanjesvemira i na tom planu postignu-to je mnogo, stvaramo vje{ta~kuinteligenciju, nakon `ivotinja usp-jeli smo klonirati prva ljudskastvorenja itd. Ukratko radimomnoge stvari koje ranije nismouspijevali napraviti. To jestenapredovanje u odnosu na

pro{lost koju pamtimo, me|utim,na{e pam}enje ne prevazilazigranice koje je uspostavio jedanprosje~an `ivotni vijek ~ovjeka.Da li je oduvijek bilo tako?

Igre sa bihemijom `ivotaPostoje spisi koji govore o

propasti jedne visoke civilizacije-Atlantide, koji govore da je ta civ-

38

NO

VA

AR

KA

Pokret za evoluciju planete

Neiskori{tenpotencijalpotencijal

Um razdvaja a ljubav spaja, um uni{tava a ljubavgradi, um vidi podijeljenost a ljubav jedinstvo!

Pi{e:

Maksem I{tvan

ilizacija bila mnogo naprednija oddana{nje. Zna se i to da je pos-tojala jo{ jedna planeta una{em sun~evom sistemu kojaje razorena od nama sli~ne(tehnolo{ke) civilizacije koja jenastanjivala tu planetu. Ostacite planete danas kru`e poputsatelita oko Jupitera. Ova na{acivilizacija dospjela je na putsamouni{tenja zahvaljuju}i sli~-noj ''mentalnoj konstrukciji'' ve}i-ne ljudi koji trenutno naseljavajuZemlju. ^ak i ako uspijemo izb-je}i uni{tenje na{e planete nuk-learnim oru`jem, jo{ uvijek posto-ji velika vjerovatno}a da }e seuni{tenje desiti kao rezultat pre-komjernog zaga|enja prirodnogokoli{a i sistematskog razaranjaplanetarnog eko- sustava. Ako nito ne bude dovoljno, tu je igra sabiohemijom `ivota… Genetski in-`enjering i kloniranje predstavljaopasnost ~ije se posljedice ubudu}nosti mogu itekako osjetiti,s obzirom na ~injenicu da nau-~nici pomenute nau~ne eksperi-mente vr{e bez svijesti o jedin-stvenom izvoru kosmosa i `ivota.

Sam svemir je predstavljaizvanrednu, savr{enu tehnolo-giju koja djeluje sama po sebi.Nau~na ispitivanja su, o~igled-no, dosegla stupanj na kojempo~inje uplitanje u svemirskizakon i svemorska na~ela. Touplitanje sa sobom nosi rizikkoji grani~i sa opstankom.Me|utim, kosmos posjeduje iodbrambeni mehanizam pomo-}u kojeg se nes(a)vjesnatehnolo{ka civilizacija isklju-~uje iz procesa ivolucije na tajna~in {to biva vra}ena na samipo~etak stvarala~kog procesa.

Svemirski zakon je nemilosr-dan prema civilizacijama koje supostale proizvod (i `rtve) vlastitogtehnolo{kog razvoja. Ako malobolje stvari sagledamo jasno namje da je na{a civilizacija (nasada{njem stupnju razvoja) ve}odavno prekora~ila liniju sa koje''povratka nema''. Ako uzmemo,

npr. oblast medicinske za{tite,razvili smo lijekove koji su trebalipomo}i u izlje~enju ljudi,me|utim, stvoreni su virusi takootporni na sve da mogu `ivotzbrisati sa lica zemlje. Da li seovo mo`e nazivati napretkom?Kada vas ljekari, prema kriteriji-ma zemaljske medicine proglasezdravim, to zna~i da ste, ustvari,12-15 % (od ukupno 100%)zdravi. Zar ova konstatacija nijeistinita kada znamo da nas malaprehlada s vremena na vrijeme''obori s nogu''. Poslije brojnihdrugih, sli~nih meditativnih (du-bokih) analiza sada{njeg stupnjarazvoja civilizacije, slobodno

mogu re}i da se ve} odavno nekre}emo uzlaznom linijom (lini-jom tzv. progresa, napredka).Dapa~e, postali smo robovitehnolo{kog razvoja koji ljud-sku svijest vodi unazad, kapodjeli a ne ka prirodnom pro-cesu- jedinstvu koje mo`e pos-tojati samo iz osje}anja ~iste,nesebi~ne (individualne ikolektivne) ljubavi.

Premalo ljubavi za odr`anjesvijeta

Sebi~ni interesi pojedinaca,~itavih nacija, vojnih blokova isvakojakih drugih podijeljenihstrana vuku korijene iz

39

NO

VA

AR

KA

Gdje su granice ljudskih mogu}nosti?

neobja{njivog straha. Iz strahakoji razdvaja, udaljava i na krajuuni{tava. Obrnuto, na kosmi~komplanu, napredovanje neke civi-lizacije iskazuje se stepenomrazvoja ka jedinstvu, tj. premaonom {to ujedinjuje, spaja a nerazdvaja. I prema ovoj konstataci-ji vidljivo je da ~ovje~anstvoumjesto u ''zvjezdanu budu}nost''kora~a u sasvim suprotnom smi-jeru.

U ''elaboriranju'' svegaovog, molim vas, nemojte mepogre{no shvatiti… Nemani{ta lo{eg u tehnolo{komnapredku ~ovje~anstva. Prob-lem je u ljudskoj svijesti kojase koristi ovom tehnologijom.Naime, svijest nije ljudskainteligencija, svijest je mnogo{ire od toga. Svijest (ili svjes-nost) ozna~ava To kada ~ovjekpoznaje sebe, kada poznajezakonitosti kosmosa i krajnjiIzvor- od koga (ili ~ega) sve Topotje~e!? Dakle, rje{enje svihproblema na planeti je u njego-vanju staze svjesnosti. Inteli-gencija koja je pod upravomega i njegovih sebi~nih (egois-ti~nih) interesa stalno stvaraprobleme. Ego je nosilac sepa-ratizma, podijeljenosti koja sehrani strahom. Tamo gdje suljudi utemeljili svoje misaoneforme u strahu, tu nema Boga!

Bez samospoznaje nikadaniko ne}e spoznati zakonitostikosmosa, niti }e se iko ikada na}ilicem u lice s Bogom. Bo`ije pris-ustvo je imanentno prirodi svakogljudskog stvorenja, a da bismo isami (individualno) do`ivjeli toprisustvo, neophodno je da uklo-nimo op~injenost strahom. U stra-hu smo oti{li daleko od istine i do-vedeni smo u procjep elementar-nih sila i modela tzv. vezane ene-rgije. Sada je vrijeme da napusti-mo taj zatvor i okove pomo}uklju~eva novog misaonog proce-sa. Ono {to je potrebno jeste toda promijenimo postoje}u umnukonfiguraciju koja je utemeljena ustrahu. Strahovi mnogima moguizgledati suvi{e apstraktno, me-|utim, oni se mogu predstavitikao oblaci ''eteri~ne tvorevine''koji plove na{im kolektivnimumom. Ti nevidljivi oblaci sugra|a od koje nastaju razne vrsteagresije, ljudske destrukcije, obo-ljenja na nivou tijela i psihe, ner-azumne osude, ratovi itd. Uz po-mo} energije koju im dajemo,putem ''injekcija'' na{e pa`njekoju im pridajemo, ti nevidljivi ob-laci straha stje~u snagu kojom jemogu}e razoriti temelje cjelokup-ne jedne civilizacije gra|ene hil-jadama godina.

Sada jasnije uvi|ate potencijalmisaone konfiguracije koja mo`e

imati graditeljski, ili pak, ru{ila~kikarakter. Za razliku od ovogpotonjeg, reaktivnog uma koji jeutemeljen u strahu, graditeljski jekreativan (stvarala~ki) um ~iji sutemelji izrasli na ljubavi. Krozsamospoznaju, mo`emo prepoz-nati ili iskusiti ovu stvarala~kumo} na{ih misli… To je mo} kojaje izvan dometa na{eg racio-nalnog poimanja svijeta, iznadznanja. A sve dok budete nega-tivno mislili, `ivot }e vam stalnouskra}ivati tu mogu}nost da isko-ristite vlastiti neograni~en poten-cijal uma. Naime, svaka misaokoja ignori{e jedinstveno posto-janje cjelokupne kreacije (tj.svega stvorenog u univerzumu),jedinstvo ~ovjeka sa ~ovjekom,~ovjeka sa Bogom, je u svojoj bitidestruktivna i ima ru{ila~ki karak-ter, sam po sebi, koji je usmjerenprotiv prirodne evolucije @ivota.

Mo} razlu~ivanjaSretna okolnost je to da

trenutno vi{e ljudi (nego ikadaranije) posjeduje svijest ome|upovezanosti svega stvo-renog na duhovnoj razini. To jeistinska (r)evolucija. Evolucijaje, naprosto, druga rije~ za kre-tanje prema krajnjoj Istini (kojaje sasvim druga~ija od istineprema ljudskom poimanju). Zaubrzano kretanje prema toj itakvoj Istini potrebno je razvitimo} opa`anja, tj. razlu~ivanja-{ta je za ~ovjeka i ~ovje~anstvokorisno, a {ta nije.

Za gra|enje budu}nosti na{ecivilizacije trebamo uzeti primjervisokorazvijenih civilizacija sadrugih planeta ~ije okupljanje nijena nacionalnoj osnovi, jer sushvatili prvo na~elo kosmosa: mismo svi jedno! S druge straneone znaju da nacionalno okup-ljanje podr`ava prvo na~elo sepa-ratizma: opstanak najja~ih (vla-davinu zakona onog ko je ja~i).

Ljudska civilizacija je pobrkalana~elo evolucije sa njenim proce-som. Vrsta kojoj je jasan evoluci-

40

NO

VA

AR

KA

Pokret za evoluciju planete

jski proces i koja ima kontrolu nadnjim mo`e izabrati na~elo kojimse koristi u vo|enju i usmjerava-nju tog procesa. Ovo nazivamosvjesnom evolucijom (kada samibiramo vlastiti put u budu}nost), a~ovje~enastvo se trenutno nalazina samom njenom po~etku.Otuda osje}anje da se nalazi-mo na preokretnici, na raskr-snici gdje se su~eljavaju staro inovo, gdje novi pogled na `ivoti stvarnost bije bitku sa starim,uvrije`enim na~inom mi{ljenjakoji se temelji na strahu zaopstanak pojedina~nih (nacio-nalnih) interesa- tj. ega. To je''nulta pozicija'' u kojoj je nesv-jesni dio stanovnika zemlje, uravnote`i sa onim svjesnimdijelom koji ima jasnu vizijubudu}nosti ljudskog roda, nas-toje}i da ~ovje~anstvo ''povu-~e'' ka progresu.

Jer, sve civilizacije koje vodeka istinskom progresu polaze odjedinstva, priznavanje ''jednosti'' isvetosti @ivota. U takvim dru{-tvima niko i nikada drugom neosporava pravo na `ivot u imebilo kakve ideje koja je ''za dobro-bit svih''. Visoko razvijena bi}aduboko razumiju da sve {to `iviunutar kosmi~kog sistema posto-janja ima svoje potrebe koje valjazadovoljiti bez naru{avanja rav-note`e. Uzmimo za primjer odnosljudi i drve}a. Ljudi koriste kisik istvaraju ugljendioksid, dok drve-}e koristi ugljendioksid i stvarakisik. Bitno je, dakle, shvatiti tume|uovisnost, tj. potrebu za odr-`avanjem ravnote`e `ivotnog sis-tema. Otuda i proizilazi drugo na-~elo visokorazvijenih dru{tavakoje ka`e: sve je u jednom me-|uodnosu.

Neiskori{teni potencijalLjudska bi}a posjeduju poten-

cijal visokorazvijenih dru{tavakoja vode brigu o planetarnojravnote`i. Zar sam za sebedovoljno ne govori podatak da uprosjeku ~ovjek (na sada{njem

stupnju razvoja) koristi maksimal-no 5% svog ukupnog potencijala.[ta je sa ostalih 95%, ~emu slu`ito, na koji na~in mo`emo ''pro{iritividike'' i ostvariti ve}i svjesnost?Sve to je jo{ uvijek obavijenovelom jedne velike tajne, ''mister-ije'' koja ~eka da bude razotkrive-na: ko smo, odakle dolazimo,kuda idemo? Visoko razvijenabi}a `ive u nekoj od civilizacijasve dotle dok `ele ostati u tje-lesnom obliku. Obi~no ostajuonoliko dugo koliko je neop-hodno (da u skladu sa kosmi-~kim zakonom) da ''od`ive''posljedice vlastitih djela po~i-njenih u fizi~kom obliku (namaterijalnoj razini). Tako|er,ova bi}a zbog poznavanja cje-lokupnog ''mehanizma'' stvara-nja od nemanifestiranog (misa-onog) do manifestiranog (fizi-~kog) oblika, nikada ne brinu ine stvaraju stresne situacije,nemaju osje}anje ljutnje ilimr`nje prema drugome…

Ukratko, bez ograni~enjaega njima je sve mogu}e. U

visokorazvijenoj zajednici ne pos-toji putovanje, na na~in kako mito ~inimo. Oni ne tro{e fosilnagoriva da bi pomo}u ''ma{ina''prenosili svoja tijela ''kroz prostori vrijeme''. Oni posjeduju uzna-predovalu tehnologiju koja neugro`ava okoli{ (i ravnote`u) jerposjeduju znanje o temeljnimzakonima fizi~kog postojanja. Onivlastitom ''umnom konfiguraci-jom'', dakle ~istom voljom mogurastvoriti i stvoriti svoje fizi~ko tije-lo. To im omogu}ava da budu kadgod, i gdje god po`ele… Za njihje neshvatljivo kako ljudi mogujednostavne istine ignorisati i neprimjenjivati, kako mogu, i poredtoga {to znaju za {tetno djelova-nje odre|enih navika ({tetnodjelovanje na okoli{) i dalje upo-rno u pogre{nom pravcu djelovatina sebe i na druge.

Me|utim, na sada{njem stup-nju razvoja ve}ina ljudi vi{e pod-sje}a na kraljeve koji,uprkossvem bogatstvu koje imaju-prose! Zar to nije situacija za`aljenje?"41

NO

VA

AR

KA

Gdje su granice ljudskih mogu}nosti?

Poput mnogih ''alterna-tivnih'' na~ina lije~enja,terapija bojom je u zad-

nje vrijeme postala prili~nopopularna i ra{irena na Zapa-du. Ta ideja, me|utim, nijenova, koristili su je kineski iindijski ajuvedski iscjeljitelji jo{davno prije pojave pisanihdokumenata.

Najraniji zapisi o upotrebiboje u terapijske svrhe datirajuiz vremena drevnog Egipta

kada se ona koristila u isc-jeliteljskim ''Hramovima boje isvjetla''. Kasnije su terapijubojom preuzeli Grci i od njih sepro{irila Evropom u Srednjemvijeku.

U modernim vremenimaterapija bojom nije bila pozna-ta u Zapadnom svijetu dok1960-te nisu donijele pove}aniinteres za orijentalne ideje ina~in `ivota. Od tada je, kao idruge alternativne metode

lije~enja, nai{la na otvorenonovo tr`i{te, tako da danaspostoje stotine iscjeljitelja uEvropi i SAD-u koji koristeboju kao sredstvo lije~enja.

Boja i raspolo`enjeOsnovna ideja na kojoj

po~ivaju teorije o lije~enjubojom je da ljudi, da bi bilizdravi, moraju u tijelu odr`a-vati savr{enu ravnote`u svihboja spektra. Kada neka boja

42

NO

VA

AR

KA

Alternativne metode lije~enja:

Terapija bojomTerapija bojom koristi bolju u svrhu tretiranja odre|ene bolesti ili da bi sepopravilo op}e zdravstveno stanje pacijenta. Iako najvjerojatnije nije {tetna,mi{ljenja znanstvenika i terapeuta razilaze se oko toga da li zaista poma`e…

!! Izlog s preparatima za lije~enje bojom na izlo`bi alternativne medicine. Bo~ice sadr`e obojena ulja koja se mogukoristiti za masa`u ili druge oblike tretmana.

po~ne dominirati ili je budepremalo, tijelo vi{e nije uravnote`i i potreban je klini~kiodgovor da bi se ona ponovnouspostavila.

Nema sumnje da bojautje~e na ljudsku percepcijui raspolo`enje. Jednostavnailustracija koja potvr|ujeovo vidljiva je u ~injenici dagotovo svako ima ''najdra`uboju''. Ispitivanja su pokaza-la da je to kod ve}ine ljudi(oko 33% ispitanika) plavaboja. Oko 17% ispitanikaizabralo je crvenu boju, dokje najomra`enija boja `uta.Nadalje, postoje neki poka-zatelji da boja okoline imautjecaja na pona{anje.

Odre|ene situacije izsvakodnevnog `ivota ukazujuna to da su voza~i crvenihautomobila u prosjeku agre-sivniji od onih koji voze plaveili bijele automobile.

Boja mo`e imati utjecaja ina fiziolo{ko stanje organiz-ma. Boravak u plavo obojenojsobi smanjuje krvni tlak, dokga boravak u crvenoj sobipovisuje - iako niti jedan odefekata nije dovoljno jak ili tra-jan da bi se mogao smatratilijekom.

''Nemirne boje''U Londonu je 1970. prove-

den poznati eksperiment ukojem su odrasli ispitaniciposlani u jednu od tri sobe ukojih je svaka dekoriranaodre|enom bojom - crvenom,zelenom ili `utom. Rezultatitesta su pokazali da su pred-meti u `utoj sobi ~esto bivalislomljeni ili ukradeni, dok uzelenim ili crvenim sobamanije bilo takvih ''problema''.Ovakav ishod na~eo je nekekomentatore da predlo`e kako

bi bilo manje kriminala no}uda se smanji broj `utih uli~nihsvjetiljki.

Druge teorije navode `utukao boju koja izaziva mu~ninu,dok narand`astu (suprotnaplavoj) karakterizuju kao vrlo''nemirnu boju''.

Neki tako|er tvrde kakoje prili~no pouzdano usta-novljeno da osobe sa zdrav-im vidom mogu biti izvje-`bane da prepoznaju bojepo dodiru, a da su ~ak i sli-jepi pod utjecajem boje izokoline. Takav stav ukazujena to da se boja mo`e sma-trati objektivnom prisut-no{}u i da je ne treba vidjetida bi se bilo pod njenimutjecajem.

Me|utim, iako je op}eprih-va}eno da postoji odre|enapovezanost pona{anja i bojeokoli{a, mnogi ljudi jo{ uvijekne vjeruju da bi tu povezanostbilo mogu}e znanstveno izm-jeriti ili da se bilo {to mo`eposti}i u svrhu tretiranja osoba

s poreme}anom ravnote`omboja u organizmu (pretjeranazastupljenost ili nedostatakneke boje).

Boje kao lijekNajutjecajniji iscjeljitelj 20.

stolje}a koji koristi boju u ter-apeutske svrhe nesumnjivo jeDinshah Ghadiali, ameri~kiHindu ~ija se ''Enciklopedijaspektrokomometrije'' iz 1933.smatra biblijom moderne teori-je i prakse.

Ghadiali je detaljno prika-zao kako zdravo ljudsko tijeloodr`ava harmoni~nu ravno-te`u svih sedam boja vidljivogspektra. Poreme}aj te ravno-te`e uzrokuje bolest, a nju jemogu}e izlije~iti ''uzimaju}i''boje koje nedostaju, jednakokako bi se ''uzimao'' propisanilijek. Na primjer, on opisujekako se voda ili laktoza mogu''napuniti'' bojom za primjenuunutar organizma.

Kako je Sunce izvor svesvjetlosti na Zemlji (a svjetlost43

NO

VA

AR

KA

Pomo} u procesu ozdravljenja?

!! U indijskoj jogi tijelo sadr`i razne energetske centre, koji se nazivaju''~akre''. Ovdje terapeut projicira ''obojenu'' svjetlost u ~eonu ~akru.Komplementarna boja ispunjava ostatak prostorije.

je izvor svih boja), ne ~udi daje Sun~eva svjetlost od gla-vnog zna~aja u terapiji bojom.Prije nego se primjeni na paci-jentu, sva obojana voda seprvo izla`e sun~evim zraka-ma. Neki terapeuti koriste ireflektore kako bi fokusiraliSun~eve zrake na odre|enedijelove tijela. Neka se stanjatretiraju masiranjem obojenimplatnenim vre}icama u kojimase nalazi sol, a koja suprethodno ''napunjene'' izla-ganjem Sun~evoj svjetlosti.

Drugi zastupljeniji na~inlije~enja je kupanje pacijenta usvjetlosti odgovaraju}e boje(one koja nedostaje). Takav setretman naziva kromoterapi-jom. Glavna boja koja sekoristi ~esto se nadopunjujesvojom komplementarnombojom kako bi se pove}ala efi-kasnost tretmana: na primjer,zelena se komplementiraru`i~astom. Pretpostavlja seda enegija iz lampe prolazikroz tijelo pacijenta i da gatako lije~i.

Ishrana i bojeIako mnogi gle-daju s

podsmijehom na primjenuboje u svrhu lije~enja, zagov-ornici odgovaraju ''kako nemasumnje da nevidljive, infracr-vene zrake imaju utjecaja naljude; za{to bi bilo toliko nev-jerojatno da svjetlost izvidljivog dijela spektrapovoljno djeluje na lije~enjebolesti?

Terapeuti bojom tvrde dase svaka od sedam bojavidljivog spektra mo`e kori-stiti za lije~enje odre|enogstanja. Za crvenu boju tvrdekako je izlije~ila anemiju iparalizu. Narand`asta lije~ibronhitis te otapa `u~ne ibubre`ne kamence. @utalije~i konstipaciju i olak{avaposljedice dijabetesa. Zele-na lije~i gripu, ~ireve pa ~ak(prema nekim izvorima) i rakdojke. Plava lije~i dizenteri-ju, `uticu, posjekotine i ope-kotine. Indigo se koristi za

lije~enje astme i probavnihsmetnji, dok ljubi~astapoma`e u tretiranju reuma-tizma i menigitisa.

Neki terapeuti postavljajudijagnoze uz pomo} Kilne-rovog zaslona, koji se sastojiod dvije staklene plo~e izme-|u kojih je ljubi~asto obojenaotopina.

Vjeruje se da taj zaslon eli-minira nekvalitetniji dio spek-tra te tako daje sliku pacijen-tovih ''pravih'' boja. Iscjeljiteljibojom mogu dati i savjete uvezi s prehranom. Tako bi ljudikojima nedostaje zelena bojatrebali jesti kupus, {pinat,tikvice, dok se onima s nedo-statkom crvene preporu~ujucvekla, tre{nje, jagode, ribi-zle...

Iako niko zaista ne zna je literapija bojom djelotvorna iline, gotovo je uvijek bezopas-na, a mo`e biti od znatne psi-holo{ke pomo}i onima koji jekoriste."

44

NO

VA

AR

KA

Alternativne metode lije~enja:

!! Kutija za lije~enje bojom koristise za projiciranje ljekovitih boja uzatamnjenoj prostoriji u kojoj paci-jent le`i na krevetu.

!! Terapija bojom u lije~enju odsutnog pacijenta: iscjeljitelj koristi visak zaodre|ivanje boje koja }e biti potrebna kako bi se tretirao pacijent koji nijeprisutan.

Me|u svim dijelovima na-{eg tijela, kosti su naj-tvr|e i najgu{}e. Njihova

je struktura u osnovi kristalneprirode, {to omogu}ava apsorbo-vanje i prenos raznih vidovaenergije, koja dolazi iz zemlje iostalih dijelova svemira. Drevnitaoisti su shvatili da se skeletpona{a kao antena i da kanali{eenergiju koja je neophodna za

odr`avanje `ivota, a u isto vri-jeme slu`i i kao medijum za oda-{iljanje energije raznih frekvenci-ja kroz meridijane vitalnih organa.Ovaj koncept kostura kao dina-mi~ne energetske strukture pod-stakao je taoiste da poku{ajurazviti na~in za odr`avanje kostijuu maksimalnoj formi, pri ~emu bise u najve}oj mogu}oj mjeri spri-je~ilo odvijanje prirodnih procesapropadanja.

Kosti male djece su te{ke iguste, a sr` im je crvena. Gustinakostiju je razlog osje}aja te`ine

koji imamo kada na rukamadr`imo malu bebu, ~ak i kada onanije debela. Sa starenjem, pro-gresivno se gubi ko{tana masa,naj~e{}e usljed neadekvatneishrane i nedostatka fizi~ke vje-`be. Crvenu sr` progresivno za-mjenjuje bijela, koja nalikuje salu.Gubljenje crvene sr`i mo`e bitipra}eno i progresivnim smanji-vanjem ko{tane gustine, kada ko-sti postaju porozne i krhke. Nijeneuobi~ajeno da kosti starijihosoba pucaju pri lak{em padu.Starijeg ~ovjeka sa poroznim kos-45

NO

VA

AR

KA

Iz duhovne prakse:

!!Sa proticanjem vremena, ljudsko tijelo stari i podlije`e zakonima promjene i propadanja. Ovo se naro~ito odnosina ko{tano tkivo.

Disanje kostimaMe|u najzna~ajnije elemente ba{tine taoisti~kih u~itelja drevne Kine spada iserija jednostavnih vje`bi disanja, koje za cilj imaju regeneraciju ko{tane sr`i.Praksa "disanja kroz kosti" nastala je u okviru jogijskih postupaka za dosti-zanje vi{e svijesti i ostvarivanje najvi{ih ljudskih potencijala. Smatra se da suove vje`be jedan od ogranaka drveta bogate taoisti~ke prakse, a u njihovojosnovi je meditativna praksu za smirivanje uma.

Priredila:

Ognjenka Hamovi}

tima je relativno lako podi}i, jermu je te`ina relativno mala uodnosu na veli~inu tijela.

Gubitak ko{tane mase, me-dicinski nazvan osteoporoza,poga|a milione ljudi razvijenogsvijeta, te je tokom posljednjihnekoliko decenija predmet op-se`nih nau~nih istra`ivanja ucilju nala`enja efikasnog pro-tiv-sredstva. Uobi~ajena terapi-ja podrazumijeva uno{enjedodataka koji sadr`e kalcijum izamjenu za hormone. S drugestrane, imamo praksu "ko{ta-nog disanja" koja mo`e zaus-taviti daljnje gubljenje ko{tanemase, a pri kontinuiranom up-ra`njavanju dovesti i do njezi-nog nadokna|ivanja, i pono-vne pojave crvene sr`i krozproces koji su drevni u~iteljinazvali "ispiranje ko{tane sr-`i". Glavni sastojak ispiranjako{tane sr`i je dah, i to ne to-liko grubi dah koji ulazi krozna{e nozdrve, nego vi{e onajsuptilni, koji prodire kroz svepore na{e ko`e.

Suptilni dah vodi se krozko{tanu sr` pomo}u pa`nje. Naprimjer, koncentri{emo se na vrhka`iprsta, a zatim polako pomi~e-mo pa`nju du`inom kosti prsta,sve do zgloba {ake. Ova jednos-tavna vje`ba je djelotvorna zah-valjuju}i zakonu o djelovanju

energije koji ka`e da energetskitok te~e u onom pravcu u kojemusmjerimo pa`nju. Ako upornobudemo radili ovu vje`bu kretanjapa`nje du`inom ka`iprsta pa dogle`nja, mo`da }emo osjetiti tje-lesne senzacije poput topline,peckanja, te`ine ili blagog podrh-tavanja. Ovo ukazuje da vje`baizaziva strujanje energije krozkost. Prema jednom od osnovnihpostulata taoisti~ke medicine,zdravlje je tamo gdje je prisutanenergetski tok, a kada se ovaj toksmanji ili blokira, po-javljuje se bolest. Saka`iprsta, ovu vje`buvremenom mo`etepro{iriti na ostale pr-ste, zatom postepe-no na ruke, noge iostatak tijela.

Ovu vje`bu je nazapadu prvi put pred-stavio taoisti~ki u~i-telj Mantak Chia jo{1983. godine. Me|uprvim njegovim u~e-nicima bila je i jedna`ena srednjih godi-na, koja je bolovalaod ubrzanog gubljen-ja ko{tane mase uki~mi. Podvrgavalase raznim terapija-ma, ali ni jedna nijemogla zaustaviti bo-

lest, te su joj prognozirali potpunikolaps ki~menog stuba uz opas-nost po nervni sistem i paralizu.Nemaju}i {ta da izgubi, radila jevje`be "ko{tanog disanja" i po 3sata na dan, uvode}i suptilni dahu ko{tanu sr`. Po{to se skeletshvata kao antena, najefikasnijeje raditi ove vje`be u stoje}emstavu koji omogu}ava da se ~itavskelet na najbolji mogu}i na~inuskladi sa tokom univerzalneenergije. Nakon pola godinevje`banja, ona je zaustavilagubljenje ko{tane mase, i ~akuspjela vratiti 10% mase nat-rag. Poslije tri godine kon-tinuirane prakse, do{lo je dovidljivog vra}anja ko{tane ma-se, a na kraju pete godine onaje vratila ko{tanu masu nastanje prije bolesti, bez indika-cija da je uop{te ikada i do{lodo osteoporoze.

Ovaj slu~aj nije izolovan. Odosamdesetih godina ovog vijeka,u Evropi i Americi se javljajuizvje{taji, koji dolaze od prakti~a-ra ove tehnike, a govore o boljemzarastanju slomljenih kostiju i po-kidanih ligamenata pomo}u "ko{-tanog disanja". Va`an uslov zauspje{an ishod vje`bi je biti u sta-

46

NO

VA

AR

KA

Taoisti~ke vje{tine - vje`be disanja

!! "Ko{tano disanje" nije samo za one koji ho}e da poprave svojezdravstveno stanje. Ono je nastalo u cilju pro{irenja ljudskih potencijala.

nju da osjetite podru~je na kojemradite. Drevni taoisti, koji su namostavili ovu praksu, dr`ali su semaksime: "Praksa taoa po~injesa osje}anjem". Bez pravog os-je}aja, ova praksa se mo`e pre-tvoriti u isklju~ivo mentalnu vje-`bu koja nema veze sa kostima.

”Ko{tano disanje" nije sa-mo za one koji ho}e da po-prave svoje zdravstveno stan-je. Ono je nastalo u cilju pro-{irenja ljudskih potencijala.Nije neva`no da praktikovanjeovih vje`bi dovodi do smirivan-ja uma i sposobnosti zaustav-ljanja unutra{njeg dijaloga, kojistalno sa sobom vodimo. Ta-ko|e, dolazi do duboke relak-sacije i otvorenosti, koje po-ma`u uklanjanju mi{i}ne nape-tosti i stresa. Sa iscjeljivanjakostiju, taoisti su oti{li korakdalje, u pravcu kori{tenja oveprakse za "upijanje" energijedrve}a, rijeka, sunca, mjeseca izvijezda. Dana{njim ljudimaova praksa pru`a mogu}nost aodr`e zdrave kosti bez obzirana godine, dok istovremenou`ivaju u oceanu mira, koji sejavlja kao njen rezultat.

Praksa "disanja kroz kosti"- Smjestite se u udoban sje-

de}i polo`aj, ruku ispru`enih ipolo`enih na krilo. Dlanovi trebada su otvoreni a prsti opu{teni.

- Bez naprezanja, lagano uda-hnite kroz nos, vode}i dah sve doabdomena, a zatim duboko izda-hnite, tako|e iz abdomena. U~i-nite ovo nekoliko puta, mentalnoizbacuju}i iz sebe napetost sasvakim izdisajem.

- Obratite pa`nju na vrh ka`i-prsta lijeve ruke.

- Sa sljede}im udisajem, pa`-nju pomjerite sa vrha na bazuprsta.

- Sa izdisajem, zadr`ite ene-rgiju u prstu a pa`nju vratite navrh prsta. Isti postupak ponovitesa sljede}im udisajem.

- Osje}aj te`ine i toplote koji

}e se javiti u lijevom ka`iprstu,uporedite sa osje}ajem koji imateu desnom ka`iprstu, sa kojim jo{niste vje`bali. Ovo }e vam po-mo}i da dublje osjetite i boljeodredite senzacije koje izaziva"disanje kroz kosti".

- Kada lijevi ka`iprst postanetopliji i te`i, nastavite sa istim pos-tupkom i na ostalim prstima lijeveruke, ili jedan po jedan, ili sveistovremeno.

- Kada lijeva ruka postane top-lija i te`a, uporedite je sa des-nom, sa kojom jo{ niste vje`bali.

- Kada odlu~ite da sa vje`bompre|ete na desnu ruku, u njoj jed-nostavno reproducirajte isti osje-}aj koji imate u lijevoj, ili po~niteod po~etka rade}i prst po prst.

- Kada u obje ruke budeteimali osje}aj te`ine, nastavite sapraksom u sve vi{im dijelovimaruku, sve do ramena.

- Za vje`bu sa nogama, boljeje da ne budete u cipelama ili bilo~emu {to bi vas moglo stezati.Vodite svjesnost od prstiju, bilo

pojedina~no bilo zajedno, dosko~nog zgloba.

- Pri radu sa ki~mom, po~niteod vrha sakruma, penju}i svjes-nost navi{e sve do vrata, razvija-ju}i isti onaj osje}aj topline ite`ine.

- Tokom rada, uz tjelesno opu-{tanje, mo`e do}i do slabljenjadisanja. Ne poku{avajte to na silupromijeniti, pustite dah da ostaneslab i miran. Nastavite sa vo|e-njem pa`nje kroz kosti.

- Na kraju }ete mo}i da kroz~itav skelet radite "ko{tano disa-nje", uklju~uju}i i zube.

- Nakon {to steknete vi{e is-kustva, poku{ajte disati kroz ~ita-vo tijelo odjednom, poput spu`-ve.

- Ako vam je, u va{em kon-kretnom slu~aju, potrebno pod-robnije poznavanje anatomije,mo`ete se poslu`iti anatomskimatlasom koji }e vam omogu}iti dapreciznije vodite pa`nju, odnosnoenergiju."

47

NO

VA

AR

KA

Iz duhovne prakse: