Diplomski studij Voćarstvo, vinogradarstvo, vinarstvo

Smjer: Vinogradarstvo i vinarstvo

Modul: Zaštita od bolesti i štetnika u vinogradarstvu

Bolesti vinove loze

- u pojedinim godinama može prepoloviti urod

- napada lišće, bobice i izboje

- lišće (pretežito lice lista) – pepeljasta površinska prevlaka (nikada bijela), prvo

pojedinačni jastučići, kasnije može prekriti čitavu plojku; listovi se uvijaju, postaju

tvrđi, postepeno žute, na kraju postanu smeđi, s rubova se navoraju i dobiju “uljani”

sjaj, veći dio napadnutih listova otpadne

Uncinula necator (Oidium tuckeri)

- bobice – najčešće kada dosegnu veličinu graška (do zaraze može doći od zametanja

do početka šaranja boba; nikada ne na zrelim bobicama); pepeljasta prevlaka;

zaražene pojedinačne bobice, dio grozda ili čitav grozd; zaražene mlade bobice se

suše, a kod starijih raspucava se pokožica, za suhog vremena te bobice se suše, a za

vlažnog trunu (saprofiti)

- pucanje pokožice i najčešće zaraza većeg dijela ili cijelog grozda je karakteristično

za pepelnicu i po tome se lako razlikuje od plamenjače (Plasmopara viticola)

Suzbijanje:

fungicidi

s površinskim djelovanjem (Sumporno prašivo 15-25 kg/ha, Karathane EC

0,04-0,05%, Quadris 0,75-0,1%, Collis 0,03-0,04%)

sistemični (Rubigan EC 0,02%, Falcon EC 460 0,04%, Systhane 24E 0,01-0,01255)

PLASMOPARA VITICOLA

- uzročnik plamenjače vinove loze

- napada sve nadzemne zelene organe: list, cvijet (grozdić u cvijetu), bobice, mladice,

vitice

Simptomi:

- na listu prije cvatnje, prvi simptomi na prizemnim listovima

- okruglaste žutozelene uljane pjege na licu lista, na naličju prevlaka konidiofora i

konidija; pjege se vremenom povećavaju, u sredini postaju smeđe, a okolo imaju

žuti prsten

- pjege se šire, zahvaćaju prostor između većih žila, list postaje crveno-smeđ, suši se

i otpada

stari listovi su otporni na napad gljive

Ako je zaraza jaka zaražene su i mladice i vitice, prvo su prekrivene prevlakom

micelija, a zatim posmeđe i otpadnu.

Ako je do zaraze grozdića u cvatu došlo u cvatnji najčešće je cijeli cvjetni grozdić

zaražen i prekriven bijelom prevlakom micelija, brzo posmeđi i otpadne.

Simptomi se razlikuju kod sitnih (do 1/3 veličine) i krupnih (1/3 do 2/3 veličine)

bobica.

Kod sitnih zaraza se vrši preko puči na bobici, javlja se prevlaka koja ostaje nekoliko

dana i zatim se izgubi, bobice potamne i smežuraju se, zaražen je veći dio grozda ili

cijeli grozd.

Kod krupnijih bobica zaraza se vrši preko puči peteljčica, meso u bobici postepeno

zasušuje, bobice se smežuraju, posmeđe i osuše. Na kraju bobice otpadnu, ali se

ne javlja prevlaka, zaražene su samo pojedine bobice.

Bobice veće od 2/3 normalne veličine ne mogu se zaraziti.

- obligatni parazit

- prezimljuje kao oospore u otpalim listovima

- oospora klije na min. temp. 8°C, klije u makrozoosporangij sa 40 do 60 zoospora

- zoosporangij biva donešen na list, zoospore se kroz kap vode kreću do puči, kliju

u micecij i vrše zarazu

- monopodijalno razgranati konidiofori s konidijama (prevlaka)

- sekundarne zaraze: konidije (zoosporangiji) koje se šire vjetrom ili vodom, zaraza

preko puči

- razvoju bolesti pogoduje vlažno i toplo vrijeme

Fungicidi:

- na osnovi Cu

s površinskim djelovanjem

sistemici

Botryotinia fuckeliana (k.s. Botrytis cinerea)

- uzročnik sive plijesni, polifag i ubikvist

- maline, jagode, vinova loza, rajčica, paprika, patliđan, salata, suncokret, soja,

duhan, uljana repica …

- tijekom vegetacije gljiva razvija isključivo konidijski stadij

- pred kraj vegetacije stvara sklerocije ili prezimljuje kao micelija na zaraženim

biljnim dijelovima. Na sklerocijama u proljeće dolazi do stvaranja micelija s

konidijama, ili rjeđe apotecija s askokarpima.

- bolest vinove loze "visokog" standarda, odnosno intenzivnog uzgoja

(pojačana gnojidba, visokorodne sorte zbijenih grozdova, ostavljanje velike

lisne mase za dovoljnu asimilaciju i donošenje ploda, bujniji čokoti,

uzgoj na žici, bujnije podloge)

Mogu biti napadnuti i listovi i mladice, ali najveće su štete su na grozdićima

u i poslije cvatnje, peteljčicama i bobama.

U pravilu napad počinje u precvjetavanju, kada u vinogradu već ima dosta

konidija te se te konidije nasele u ocvali grozdić (gljiva živi saprofitski na

ostacima cvjetova i tada gljiva ne pričinjava štetu). Ovo je značajno stoga što

je ovo početak naseljavanja sive plijesni i što suzbijanje, da bi bilo uspješno,

moramo početi u ovoj fazi. Ova se faza naziva saprofitska ili 1. faza.

Faza zelene ili kisele plijesni (2. faza) je parazitska i u toj fazi dolazi do

zaraze peteljčica i bobica. Gljiva može u tkivo prodrijeti direktno, ali češće

kroz ranice (od tuče, insekata, te zbog odvajanja bobe od peteljke).

Urašćujući hifama u tkivo peteljčica i peteljki gljiva razara tkivo i ono

nekrotizira. U njima dolazi do prekida kolanja sokova i nedovoljne ishrane

boba, pa se one smežuraju i osuše, a gljiva se proširi u njih. U ovoj fazi dolazi

i do zaraze boba (direktno ili putem ranica) pa i one propadaju. Sve opisano

se događa ljeti, a štete nisu velike. Ipak, i ovdje treba imati na umu da se na

ovaj način gljiva održava i širi u grozdu.

U ovoj fazi gljiva stvara obilje konidija koje omogućuju razvoj 3. faze (siva

plijesan u užem smislu).

Siva plijesan dolazi u kolovozu, rujnu i početkom listopada i tada nastaju

direktne štete (trulež grožđa). Napadnute bobice mijenjaju boju, posmeđe

(Slika 15), raspucavaju se, za suhog vremena suše i otpadaju. Na

napadnutim bobama uočava se siva prevlaka konidiofora i konidija. Što

boba sadrži više šećera, a manje kiseline i tanina pogodnija je za napad sive

plijesni.

Šteta - manje grožđa, lošija kvaliteta, poremećeno vrenje jer gljiva luči

antibiotik botricin

Korist - samo onda kada vladaju sušni uvjeti. Tada se micelij razvija samo

u pokožici, ne prodire dublje u plod i ostaje sterilna. Pokožica je

dezorganizirana i voda jače isparava. Gljiva za ishranu koristi više kiseline,

a manje šećer. Zbog svega toga dobije se visoka koncentracija šećera, vino

je jako i slatko te ima posebnu aromu.

Profilaksa

Fungicidi: Euparen M, Ronilan, Teldor, Mithos, Switch

Phomopsis viticola (Sacc.) Sacc - Crna pjegavost vinove loze

• gljiva napada zelene dijelove loze - mladice, izboje, vitice,

listove, peteljke listova

• U proljeće pupovi na nekim čokotima ne tjeraju,

djelomično tjeraju, list deformiran i slabo razvijen.

• Urod na takvim čokotima je jako slab i nekvalitetan.

Zaraženi list – u početku pjege promjera 2-3 mm, svjetlo

zelene, žučkaste, nepravilnog oblika (Slika 1.). Vremenom se povećavaju, pocrne (Slika 2.) i imaju žute margine, ako je broj pjega veliki lišće odumire.

Slika 1.Slika 2.

Na mladicama simptomi se javljaju na prvih nekoliko međukoljenaca -uleknuta mjesta ovalna oblika plavkaste do crne boje.

Najuočljiviji simptomi nastaju nakon odrvenjivanja mladica u

jesen -pepeljasto srebrnkasta boja s brojnim crnim točkicama

ili lezijama.

Na zaraženoj rozgvi pupovi ne tjeraju jednakomjerno, naročito

donji, sporo prolistavaju ili uopće ne prolistaju.

Gubitci u urodu veći od 30% (M. A. Ellis, neobjavljeno)

• Parazit prezimi kao micelij u odrvenjeloj mladici (rozgvi) ili na tlu.

• proljeće – kišno vrijeme - piknidi – piknospore – puči, rane –infekcija (opt. temperatura 23 °C i rel. vlaga 98-99%)

Oslobađanje piknospora iz piknida

piknidi izlaze na površinu

piknospore se u vlažnim

uvjetima kišnim

kapima raznose

na mladice, izboje,

listove

infekcija mladica

se javlja

tijekom proljeća

i ranog ljetasimptomi na rozgvi i listu se javljaju 3-4 tjedna nakon infekcije

infekcija grozdova se javlja kratko nakon cvatnje

latentna infekcija bobica i peteljkigrozda do blizu berbe

prezimljavanje piknida

u rozgvi i ostatcima

• Bolest se prenosi sadnim materijalom.

• Tijekom vegetacije mladica stvara obranu od parazita stvaranjem plutastog (nekrotiziranog) staničja na mjestima prodora gljive u tkivo. Time se u vegetaciji usporava razvoj gljive.

• Glavno širenje gljive odvija se ujesen i zimu kada su obrambeni procesi loze usporeni ili ih uopće nema.

ZAŠTITA:

• Sadnja zdravih cjepova• U rezidbi je potrebno odstraniti što više zaraženih lucnjeva a

ostavljati zdrave. Nakon rezidbe materijal iznijeti iz vinograda i spaliti.

• Fungicidi• Početi treba sa plavim prskanjem neposredno pred kretanje

vegetacije (Modra galica + vapno, Bordoška juha, Cuprablau Z ili Cuprablau Z ultra).

• Kad se pup otvori potrebno je ponovo prskati (Rival, Star 80, Delan 700, Polyram DF, Mikal, Dithane M-45..)

• U kasnija prskanja protiv peronospore treba uvrstiti fungicide koji sadrže folpet) te kvalitetno prskati unutrašnjost čokota da bi na prošlogodišnjoj rozgvi zaustavili razvoj piknida i spora.

• Saditi vinograd na cijeli dan osunčanom položaju.

TRULEŽ KORIJENA TRSOVA

• uzročnici su gljive Armillaria mellea i Rosellinia necatrix

• na velikom broju voćnih vrsta uzrokuju bolest; A. mellea kod nas je

češća na vinovoj lozi

• osobito se javljaju na mjestima gdje su iskrčeni stari vinogradi,

voćnjaci ili šume

• opći simptomi su gubitak normalne zelene boje, smanjeni godišnji

porast mladica, sušenje cijele biljke, trulež korijena i stabla

Armillaria mellea

• je makroskopska vrsta sa stapkom i klobukom, klobuk je žućkaste

do hrđastožute boje, pripada u Agaricaceae (gljive lističarke)

http://dic.academic.ru

• bazidiospore nastale u klobuku zaražavaju biljke samo putem rana; u

tkivu kore su niti

• isprepletenog bjeličastog micelija, a ispod kore splet micelija ima

izgled lepeze

• niti micelija zovu se rizomorfi i njima se gljiva širi kroz tlo

• gljiva preživljava kao micelij ili kao rizomorfi (infektivni su samo

vrhovi rizomorfa)

http://www.fungi4schools.org

http://visualsunlimited.photoshelter.com

Rosellinia necatrix

• je mikroskopska gljiva, kratke bijele niti micelija se nalaze u

natruloj kori, a deblje hife nalaze se između kore i drva

• korijen je prekriven prljavobijelim micelijem

• gljiva stvara askuse s askosporama (teleomorfni stadij R. necatrix) i

konidije (anamorfni stadij Dematophora necatrix)

http://www.rivistadiagraria.orgperiteciji R. necatrix http://chawantake.cool.ne.jp

• preživljava u ostatcima biljaka dugo vrijeme kao micelij, ali i u tlu

živi više godina

• povoljni uvjeti za razvoj su 20 - 25°C i vlažno tlo, zbog čega je

bolest češća na navodnjavanjim površinama

Mjere suzbijanja

• Armillaria mellea: nema lijeka, ali se vijek biljke može produžiti,

preporučuje se drenaža na vlažnim terenima, pri obradi paziti da se

biljke neozljeđuju, na svježim krčevinama ne podizati vinograd

najmanje 4 – 5 godina, tlo se može sterilizirati Dazometom (?),

pojedinačno zaražene trsove povaditi

• Roselliunia necatrix: preventivne mjere kao kod prethodne vrste, za

voćke se preporučuje potapanje u otopinu karbendazima (Bavistin)

ali ova mjera nema dozvolu u RH

ESKA ILI APOPLEKTIČNO VENUĆE

• to je kompleksna bolest kako u odnosu na broj mogućih uzročnika tako i na simptome, starost vinove loze kada se bolest manifestira

• dugo vremena promjene na lozi pripisivane su procesu starenja, odnosno gubitku obrambene sposobnosti starih trsova

• krajem 80-tih godina 20. stoljeća eska se proširila u Italiji i Francuskoj, a zatim i u drugim zemljama

• usprkos istraživanjima etiologija i epidemiologija nisu ni danas do kraja poznati

• razlikuje se: 1. apoplektično venuće ili klasična eska2. mladenačko apoplektično venuće ili mladenačka eska3. Petrijeva bolest

1. Klasična eska, uzročnici su: Phaeomoniella chlamidospora

Togninia minima

Fomitoporia mediterranea

• vjeruje se da i neke druge vrste mogu uzrokovati esku

• simptomi se javljaju na trsovima starijim od 8 godina

• simptomi na lišću: međužilna izdužena žuta ili crvenkasta nekroza

• zeleno tkivo lista uz glavnu nervaturu

• biljka preživljava više godina sa simptomima na lišću i prelazi u

kroničnu bolest

• simptomi se ne moraju javiti uzastopno svake godine

http://www.aesbuc.pt

• simptomi ispod kore: tkivo mijenja boje u obliku traka, na površini

se mogu vidjeti uzdužne pukotine

• trsovi mogu vegetirati nekoliko godina, a zatim nastupa akutna faza

bolesti – apopleksija

• sušenje je iznenadno i brzo i obično početkom zriobe, prvo se vidi

na lišću, zatim trsu, ali ne moraju biti zahvaćeni svi krakovi

• simptomi na presjeku stabla: najčešće u sredini je tkivo spužvasto,

žute boje i mrvi se, smatra se da su takve patofiziološke promjene

izazvane toksinima gljiva

2. mladenačka eska, uzročnici su: Phaeomoniella chlamidospora

Phaeomoniella aleophilum

• simptomi se javljaju na mladim nasadima strosti do 8 godina, a

javlja se i na sasvim

• mladim trsovima starim 1 – 3 godine posebno u mediteranskim

zemljama

• simptomi na lišću kao kod klasične eske , početkom ljeta ako loza

trpi zbog suše ili visokih temperatura

• simptomi na presjeku stabla: provodni su elementizačepljeni

masom koja posjeća na

• katran (traheomikoza), također se mogu vidjeti difuzno rasute

tamne točke ili crte

3. Petrijeva bolest, uzročnici su: Phaeomoniella chlamidospora

Phaeoacremonium sp.

• simptomi su: zaostajanje u razvoju i venuće mladih trsova 1 – 2

godine iza sadnje

• na kraju se loza potpuno osuši

• iz provodnog sustava izlučuje se crne gumozne kapljice

• na uzdužnom presjeku vide se tamnosmeđe ili crne crtice ili točkice

http://www.agf.gov.bc.ca

Mjere suzbijanja

• preventivno: saditi zdrav, deklarirani sadni materijal

• na mjestima gdje je nađena eska ne podizati nove vinograde

nekoliko godina

• pravodobna rezidba, odsječenu rozgvu spaliti

• ne pretjerivati s N gnojivima

• mjesta reza (u promjeru > od 2 cm) premazati pastom za

premazivanje rana ili otopinom Cu fungicida (2%)

• kemijske: injektiranjem u trs fungicide na osnovi Al-fosetila ili

ciprokonazola postignuti su izvjesni rezultati (strani podatci)

PSEUDOPEZIZA TRACHEIPHILLA

• to je stara europska bolest vinove loze, opisana je već 1850. godine

• simptomi se javljaju rano u vegetaciji (svibanj), na bijelim sortama pjege na lišću su su žutosmeđe, a na crnim (crvenim) sortama su crvenkaste

• pjege su uvjek oštro ograničene lisnim žilama

• listovi se suše i otpadaju, osobito doljnji

http://www.gwannon.com

• ako se bolest proširi na srednje i gornje lišće na trsu grozdovi se

suše, jer je uništen asimilacijski aparat

• gljiva je tipična traheomikoza, zatvara provodni sustav (traheje) i

prekida dovod vode i hranjiva, pored toga ona izlučuje i jake toksine

• gljiva se održava u otpalom lišću više godina

• u proljeće micelij stvara plodišta – apotecije s askusima i

askosporama

• za formiranje reproduktivnih organa potrebna je visoka vlažnost

koja dulje traje i temperatura 10 - 15°C

• askospore se šire kišom ili vjetrom, klijaju u kapi vode, a zaraza

nastaje direktnim probijanjem epiderme, formirani micelij ulazi u

traheje i začepljuje ih

• inkubacuja traje oko 14 dana, ovisno o okolinskim uvjetima

• optimum za razvoj gljive je 18 - 20°C

Mjere suzbijanja

• lišće zaorati ili zakopati zaraženo

• ako je bolest sigurno prisutna u vinogradu prvo tretiranje se provodi

kada loza ima 2 – 4 lista (znači prije plamenjače), drugo prskanje se

obavlja nakon 10 dana

• kasnija tretiranja se poklapaju sa zaštitom od plamenjače

AGROBACTERIUM TUMEFACIENS

• parazitira na velikom broju biljnih vrsta

(osobito na drvenastim), međutim biološki

varijetet 3 patogen je samo za vinovu lozu

• bolest se kod nas javlja u Dalmaciji (Split,

Pelješac, Imotski), otocima Vis, Hvar

• osjetljivost sorata i podloga je različita

• simptomi su: tumori na stablu, rozgvi i

korijenu; kod vinove loze najčešće su na

krakovima i lucnjevima

http://vinograd.info

• ako infekcija nastaje u vrijeme cijepljenja tumori se razvijaju na

mjestu srašćivanja podloge i plemke

• u početku su tumori maleni, svjetle boje, kasnije odrvenjavaju i

dobijaju tamnije smeđu boju, veličina tumora varira, u prosjeku su

oko10 cm

• površina tumora je hrapava, u jesen i zimu se raspadaju (trunu) i

bakterije dospjevaju u tlo

• u blizini tumora pupovi propadaju i razvoj mladica je slab

http://microbewiki.kenyon.edu http://www.forestryimages.org

• bakterija inficira lozu kroz rane/ozljede (cijepljenje,tuča,

smrzavanje, rezidba, obrada tla i dr.)

• u biljci se bakterije šire biljnim sokovima (uglavnom

akropetalno)

• u tlu se bakterija može održati više godina što ovisi o tipu tla,

vlažnosto, pH)

• bakterija se razvija u širokom rasponu temperatura (0 - 37°C);

optimalni su uvjeti temp. 25 - 30°C i RVZ 80%

Mjere suzbijanja

• zdrav sadni material

• na rizičnim površinama saditi manje osjetljive sorte

• koristiti manje osjetljive podloge

• provoditi sve agrotehničke mjere koje osiguravaju vitalnost trsova

• svaki nađeni tumor odstraniti (odrezati) i spaliti, rez premazati

otopinom fungicida na osnivi Cu (50%)

• navedenim mjerama produžava životni vijek trsova, ali se bolest ne

može izliječiti

INFEKTIVNA DEGENERACIJA VINOVE LOZE

• vinovu lozu zaražava veliki broj virusa, u Europi su štetne samo neke

• štete mogu biti i značajne , a da vinogradari niti ne znaju da je loza zaražena

• uzrok je izostanak simptoma ili su oni prikriveni nekim abiotskim uzrokom

• za točnu dijagnozu virusnih infekcija potrebne su specifične laboratorijske metode i

testovi kao infekcija test biljaka , ELISA-test i dr.

• viroze ne samo da smanjuju urod nego utjeću na kondiciju trsova (na pr. povećava se osjetljivos na izmrzavanje

• velika je opasnost ako se zbog izostanka simptoma ili njihovog nepoznavanja sa zaraženih trsova uzimaju plemke za cijepljenje; ovim putem viroze se mogu prenositi na velike udaljenosti

• bolesni trsovi izvor su zaraze i za sam vinograd jer viruse prenose vektori (nematode ili cikade)

• Infektivna degeneracija je kompleksna bolest u kojoj može

sudjelovati više virusa

• to su NEPO virusi (poliedričnog oblika i njihovi vektori su

nematode)

• najpoznatiji je Virus lepezatosti lista (GFLV = Grapevine Fanleaf

Virus)

http://www.agf.gov.bc.caVirus lepezatosti lista

• simptomi ovise o soju virusa, sorti i okolinskim čimbenicima

• abnormalnost se javlja u izgledu listova i mladica

• listoci imaju izgled lepeze zbog približavanja glavnih žila na listu,

međutim sličan je simptom posljedica fitotoksičnosti zbog uporabe

herbicida iz skupine fenoksi karbonskih kiselina (tzv. 2,4 D, MCPA,

MCPP herbicidi)

http://www.examiner.com

Virus lepezatosti lista

• listovi također mogu biti asimetrični, klorotičmi, a javljaju se i drugi

simptomi kao:cik-cak rast internodija, kratki internodiji, dvostruki

izboji, pretvorba vitica u list, u koljencu se izboji račvaju, slabije

razvijen korijenov sustav, listovi su često manji, grozdovi s izrazito

jakom peteljčicom, opadanje bobica, rijedak grozd i još neki

• vektor virusa je nematoda Xiphinema index

http://ucanr.org

http://wine.wsu.edu

Virus lepezatosti lista

Virus uvijenosti lista (GFLV = Grapevine Fanleaf Virus)

• najraširenija viroza vinove loze uopće

• virus je latentan u podlogama amerićkih Vitis vrsta

• karakteristični simptom je uvijanje plojke od rubova prema naličju,

bolest se širi od doljnjih listova prema gore, a bolest se javlja obično

pri kraju vegetacije

• kod crnih sorata boja plojke zaraženog trsa je crvenkasta, a kod

bijelih sorata je žute boje, zelena boja se zadržava uz glavne žile

• na zaraženim trsovima grozdovi su često rehuljavi

www.tigulliovino.it

Mjere suzbijanja virusnih bolesti

• nema direktnih mjera (kemijsko tretiranje)

• izvjesna mogućnostje termoterapija: dijelovi biljke se tijekom više

mjeseci izlažu djelovanju visokih temperatura (klonsko umnažanje)

• praktično je važno uzimanje plemki od provjereno zdravih matičnih

biljaka i njihovo

• cijepljenje na isto tako zdrave podloge

• nasade podizati na potpuno zdravom tlu („djevičansko“ tlo)