dragana radunoviĆ-zaštita vinove loze

8/8/2019 DRAGANA RADUNOVI-Zatita vinove loze

1/52


2/52

Dragana Z. Radunovi roena je 1965.godine u Kikindi. Osnovnu i srednju poljo-privrednu kolu zavrila je u Zrenjaninu, a1991. godine diplomirala na Poljoprivre-dnom fakultetu Univerziteta u Novom Sa-du, na odsjeku za zatitu bilja.

Iskustvo u struci sticala je od 1995. go-dine radei u veleprodaji pesticida i na po-ljoprivrednom imanju ZDD Agrovet Me-lenci, kod Zrenjanina.

Dolaskom u Podgoricu 1999. godine zapoljava se kao inenjer zatite bilja upoljoprivrednoj apoteci D.O.O. Agrocent-ar, zatim u D.O.O. Agrobaka, a potomu preduzeu za ekoloku sanitaciju i zatituSanit-san.

Od 2005. godine radi kao savjetodavacza zatitu bilja u Republikoj savjetodavnoj slubi u biljnoj proizvodnji, u okviruBiotehnikog instituta u Podgorici.

Tokom rada u Savjetodavnoj slubi, gdje je neposredno ukljuena u problematikupoljoprivredne proizvodnje, u mnogim mje-stima Crne Gore odrala je preko 20 samo- stalnih predavanja na temu zatite vinoveloze i drugih kultura.

Publikovala je vie strunih priloga ustrunom asopisu Eko-hrana, a autor je ivelikog broja strunih savjeta objavljenih udnevnim listovima Pobjeda, Dan, Vi- jesti i Republika. Snimila je veliki broj strunih priloga za Radio i Televiziju CrneGore.

Koordinator je projekta Agroprogno-za koji se realizuje u saradnji sa AgencijomSAD za meunarodni razvoj USAID / IRD, akoji ukljuuje prognozu pojave bolesti i te-toina na najvanijim poljoprivrednim kul-turama.

Aktivni je uesnik u vie regionalnih imeunarodnih seminara i projekata izoblasti poljoprivrede.


3/52

Sadraj

5. Uvod

7. Bolesti i tetoine na vinovoj lozi i njihovo suzbijanje

33. Program zatite po fenofazama

41. Uspjena zatita vinograda

44. Preparati za zatitu vinove loze

48. Nabavka preparata i priprema za primjenu

50. Pravila dobre strune prakse u zatiti biljaka


4/52


5/52

UvodObilazei vinograde po Crnoj Gori shvatila sam da gajenje vino-

ve loze na ovim prostorima predstavlja neto vie od same proizv-odnje groa i vina. Duboko ukorjenjena tradicija jednog narodaprenosi se ve decenijama sa generacije na generaciju i doprinosi

tome da i danas uivamo u ukusu starog Vranca i Kratoije.Prolazei kroz osunane vinograde Godinja, Druia, Rijeke Cr-

nojevia, Rvaa, titara i mnogih drugih sela, upoznala sam divneljude, vinogradare, koji s puno ljubavi i truda podiu i njeguju svo-je zasade.

Uspjena zatita vinove loze od bolesti i tetoina nije nimalo lakzadatak i danas zahtjeva odreena znanja o biologiji patogena, ofenofazama kroz koje biljka prolazi, o uslovima spoljanje sredi-ne... Isto tako je potrebno poznavati mehanizam djelovanja pesti-cida da bi mogli da se primjene u pravo vrijeme i na odgovarajuinain.

U ovoj brouri sam pokuala da ukaem na neke probleme sakojima se ovi vrijedni vinogradari suoavaju tokom proizvodnjegroa i ovo e, nadam se, biti moj skromni doprinos zatiti vinoveloze od bolesti i tetoina.

AUTOR

5


6/52


7/52

Bolesti i tetoinena vinovoj lozii njihovo suzbijanjeBolesti i tetoinena vinovoj lozii njihovo suzbijanje


8/52


9/52

Plamenjaauzronik Plasmopara viticola

Plamenjaa spada u ekonomski tetna oboljenja na vinovoj lozi. To je bo-lest koja nanosi ogromne tete vinogradarskoj proizvodnji i gubici u prinosumogu biti 80-100%.

Osjetljive su sve sorte evropske loze, a bolest se javlja svake godine ma-njim ili veim intenzitetom u zavisnosti od vremenskih uslova i pritiska parazi-ta.

Simptomi

Plamenjaa napada sve zelene dijelove vinove loze, a simptomi su najizra-eniji na listu, cvijetu i bobicama.

Karakteristini su prvi simptomi, tzv. uljane pjege na licu lista koje nas-taju kao posljedica primarne infekcije. U toku vlanih noi na naliju lista, uokviru pjega, formira se bijela prevlaka od konidija gljive koje omoguavaju

9

uljane pjege na listu


10/52

njeno irenje. Tokom vegetacije, u zavisnosti od vremenskih uslova, dolazi doveeg broja infekcija. Zaraeno lie izgleda kao spreno (otuda i naziv pla-

menjaa), a u sluaju jaeg napada potpuno se sui i otpada. Posljedice jakognapada plamenjae su propadanje lisne mase, slab razvoj lastara koji ne odr-vene dovoljno i najee izmrzavaju u toku zime.

Cvjetovi inficirani plamenjaom imaju bijelu prevlaku i zajedno sa petelji-cama pocrne i otpadnu.

Bobice mogu biti zaraene od zametanja do arka tj. dok na njima imaaktivnih stoma. Na mladim grozdovima javlja se bjeliasta prevlaka dok nastarijem grou nema prevlake, ve bobice potamne, dobijaju mrku boju isue se. esto se deava da lie nije zaraeno a bobice propadnu.

Biologija parazita

Uzronik plamenjae je gljiva Plasmopara viticola koja prezimljava uotpalom liu u vinogradu, u vidu oospora. Oospore imaju debelu membranukoja ih titi od nepovoljnih vremenskih prilika u toku zime, a mogu da zadrevitalnost i do 3 godine.

U proljee, sa prvim kiama, dolazi do klijanja oospora i prvih infekcija

koje se ostvaruju na donjem liu.Da bi dolo do infekcije potrebno je da se ispune odreeni vremenski

uslovi, a to su temperatura vazduha 12C i kini period 1-2 dana sa min. 11-12 mm kie. Kod nas je to obino kraj aprila i poetak maja mjeseca. Gljivicaprodire u tkivo samo preko stominih otvora koji se nalaze na naliju lista.Nekoliko dana nakon infekcije dolazi do pojave prvih vidljivih simptomabolesti. To su tzv. uljane pjege koje nastaju kao posljedica razaranja hloro-fila u listu.

Period od pojave uljanih pjega pa do pojave bijele prevlake na naliju lista,

je veoma kratak (1-2 dana) i tada vinograd mora biti isprskan. Nakon pri-marne infekcije i pojave bijele prevlake dolazi do sekundarnih infekcija koni-dijama koje raznose vjetar i kia.

U povoljnim uslovima za razvoj, kaoto su vlano i toplo proljee i ljeto, saestim i kratkotrajnim kiama koje sesmjenjuju sa sunanim intervalima,gljiva ostvarujeveliki broj

primarnih is ekunda -rnih infek-cija.

Najveaopasnost odplamenjae

je u periodui n t e n z i v -

nog po-rasta lastaratj. prije cvjetan-

ja, za vrijeme iposlije cvjeta-nja vinove lo-ze.

10


11/52

Mjere suzbijanja

Razlike u otpornosti sorti evropskeloze na plamenjau su zanemarljive,pa je jedini efikasan nain suzbijanjahemijska zatita. Broj prskanja zavisiod vremenskih uslova, bujnosti loze,pritiska parazita, osobina fungicida idr.

Suzbijanje je potrebno obavljatisvake godine. Preventivna prskanjaprije pojave simptoma vre se po pre-poruci prognozno izvjetajne slube udatom regionu.

Zatita od plamenjae treba da sebazira na kombinaciji preventivnih (ba-karna sredstva, organski fungicidi) isisteminih fungicida.

Prvo prskanje u zavisnosti od vre-menskih uslova i razvoja loze vri seobino poetkom maja mjeseca pre-ventivnim fungicidima. Oni pruajuzatitu od 7-10 dana, irokog su spek-tra djelovanja i gljiva ne razvija rezis-tentnost na njih. Ova sredstva morajubiti prisutna na biljnim organima prijezaraze.

U kritinim fazama za pojavu pla-menjae, prije cvjetanja, za vrijeme i

poslije cvjetanja loze, treba da se upo-trijebe sistemini fungicidi koji obezb-

jeuju bolju zatitu, od 10-14 dana.Ova sredstva imaju sposobnost daprodiru u biljku i da djeluju kurativnotj. da zaustavljaju infekciju i sprijeava-

ju dalji razvoj gljive. Meutim, ograni-enje njihove este upotrebe je mogu-nost pojave rezistentnosti kod gljive.

Iz tog razloga ne treba jedan isti siste-mini fungicid primjenjivati vie od 2-3puta u toku vegetacije.

U uslovima brzog porasta listova ilastara, kada na biljci stalno postojinovi prirast nezatien fungicidom,kao i u uslovima toplog i vlanog vre-mena, koje pogoduje irenju plamen-

jae, ovi sistemini preparati treba da

se primjene u kraim intervalima odpreporuenih.

Za posljednja prskanja preporuujuse preparati na bazi bakra koji se teespiraju i koji uvaju lisnu masu od pro-padanja. Osim toga, oni jaaju pokoi-cu bobice i uvaju je od trulei.

11

bijela prevlaka na bobicama

suenje bobica


12/52

Preparati

Preventivni fungicidi sredstva na bazi bakra (Bordovska orba, Bakarni kre, Bakarni

oksihlorid, Bakrocid, Kupragrin, Blauvit, Kocide, Funguran,Champion...)

organski protektivni fungicidi - Antracol, Folpan, Dithane (Mankogal),Polyram, ...

Sistemici i lokal-sistemici

Quadris, Quadris Max, Ridomil gold, Acrobat MZ, Cabrio top, Melodycombi, Equation-pro, Curzate M, Mikal flash, Forum star, Verita, ...

12

bijela prevlaka na naliju lista


13/52

Pepelnicauzronik Uncinula necator

Posljednjih godina pepelnica se u naim uslovima javlja veim intenzite-tom i nanosi vee tete nego plamenjaa.

Napada sve zelene dijelove biljke i smanjuje time rodnost i kvalitet groa i vina.Javlja se svake godine, a intenzitet pojave zavisi od niza faktora.

SimptomiBolest je dobila ime po karakteristinoj pepeljastoj prevlaci koju gljiva for-

mira na povrini napadnutih organa: liu, lastarima, cvjetovima i bobicama.Za razliku od plamenjae pepeljasta prevlaka se javlja sa lica i sa nalija

lista, prvo u vidu otoia, koji brzo prekriju list. Jae zaraeno lie se uvija,sui i propada.

Na zelenim lastarima uoava se micelija gljive zrakastog oblika. Na odr-venelim lastarima vide se nekrotine mrke zone na mjestima gdje je bila mi-celija, koja je u ovoj fazi sprana. Napadnuti lastari loe dozrijevaju i esto

izmrzavaju u toku zime.

13

pepelnica na listu


14/52

Najei je napad na bobice u inte-nzivnom porastu. Na povrini bobica

razvija se kolonija gljive u vidu pepe-ljaste prevlake. Napadnuti dio bobicane moe da raste i usljed pritiska okol-nog zdravog tkiva dolazi do njihovogpucanja sve do sjemenke, to je i sigu-ran znak da se radi o pepelnici. Ras-puknute bobice izloene su napadusive trulei, sue se i propadaju.

Biologija parazitaUzronik pepelnice je gljiva Uncinula

necator. Na povrini biljnih organa for-mira miceliju sa konidijama koje omo-guavaju njeno irenje u toku vegetacije.

Gljiva prezimljava na dva naina: uobliku micelije u pupoljcima vinoveloze i u obliku kleistotecija na povrini

biljnih organa. U zavisnosti od regionatj. klimatskih faktora moe da prezimina oba naina.

Iz zaraenih pupoljaka se u proljeerazvijaju bijeli lastari pokriveni mice-lijom. Obilje konidija raznosi se vjetrom iizaziva sekundarne zaraze. Za razliku odplamenjae, konidijama pepelnice nijepotrebna kap vode da bi proklijale. Zbog

toga se pepelnica iri u vinogradu itokom suvog vremena.

U uslovima podgorikog vinogorjaizraena je uloga kleistotecija u razvoju iirenju oboljenja. U proljee se iz njih os-lobaaju askospore koje vre infekcijubiljnog tkiva. Najvie askospora oslobaase u periodu od bubrenja pupoljaka docvjetanja to je od posebnog znaaja za

suzbijanje. Sekundarno irenje zaraze utoku vegetacije omoguavaju konidije.

Temperatura je glavni ograniava- jui faktor u razvoju gljive. Optimalnatemperatura za infekciju i razvoj bo-lesti je 20-27C, dok temperatura iz-nad 35C inhibira klijanje konidija. Natemperaturi iznad 40C konidije uginu.

Mjere suzbijanjaOd preventivnih mjera vano je da se

omogui dobro provjetravanje vinograda.Suzbijanje pepelnice izvodi se isklju-

ivo fungicidima. Hemijsko suzbijanjepotrebno je sprovoditi svake godine.Poetak tretiranja zavisi od jaine zarazeu prethodnoj godini. Ako je zaraza pret-

14

micelija na zelenom lastaru

nekrotino tkivona odrvenelom lastaru


15/52

hodne godine bila jaka, sa zatitom odpepelnice treba da se pone ranije nego

sa zatitom od plamenjae, odnosno,kada lastari dostignu duinu 5-10 cm.

Vano je da se sa suzbijanjem pepe-lnice pone na vrijeme i da se do cvje-tanja obave bar dva tretmana kako bise unitio infekcioni potencijal patoge-na i sprijeile prve infekcije.

Osnovu zatite od pepelnice prijecvjetanja i poslije zatvaranja grozda tre-

ba da ine preventivni preparati (sred-stva na bazi sumpora i dinokapa).

U kritinim fazama od cvjetanja dozatvaranja grozda treba da se koristesistemini fungicidi.

Preparati

Preventivni

sredstva na bazi sumpora (Cosan,Kumulus, Kolosul, Thiovit Jet,Microthiol disperss,...), sredstvana bazi dinokapa (Karathane),Crystal, ...

Sistemici Anvil, Olymp (Punch), Rubigan,

Tilt, Sabithane, Topas, Systhane,Stroby, Quadris, Talendo,Falcon...

15

pepeljasta micelijana grozdovima

pucanje bobica


16/52

Crna pjegavost(ekskorioza)uzronik Phomopsis viticola

Ova bolest je poznata jo od prolog vijeka i danas je veoma rairena. Ucrnogorskom vinogorju priinjava velike tete i predstavlja sve vei problemza vinogradare. Ako se ne sprovode zatitne mjere, moe potpuno da unitiokot.

Razlozi za njeno irenje su ea primjena organskih umjesto bakarnihfungicida, prekomjerna ishrana loze i njena bujnost, slabo dopiranje sredsta-va u unutranjost okota...

Simptomi

Na zaraenim listovima mogu da se uoe crne takice okruene svijetlim kru-gom. Kod jaeg napada lie se nabora i deformie, a zatim pouti i otpada.

Na lastarima u toku vegetacije javljaju se tamno ljubiaste pjege, obinona prvim internodijama pri osnovi lastara. Ove pjege se vremenom spajaju i

16

simptomi na zelenom lastaru


17/52

raspucavaju stvarajui uzdune pukotine i izazivajui lomljenje lastara.Simptomi na okotu najlake se uoavaju u proljee na odrvenelim lastari-

ma. Zaraeni lastari se lako prepoznaju po izbjeljenoj boji kore i prisustvumnogobrojnih crnih takica - to su plodonosna tijela gljive tzv. piknidi.

Kao posljedica napada gljive mnogi pupoljci (najee u osnovi lastara) nekrenu u proljee.

Zaraeni lastari imaju slabiji porast i rodnost, esto izmrzavaju u toku zimei potpuno propadaju.

Biologija parazita

Gljiva prezimljava u zaraenim lastarima u obliku micelije i piknida u kori.U proljee, sa prvom kiom, iz piknida se oslobaaju brojne piknospore kojedospjevaju na lastare i druge dijelove loze. Upravo se ovaj period poklopa saotvaranjem pupoljaka kod vinove loze i na taj nain se ostvaruje infekcijamladih dijelova. Spore se raznose kinim kapima, vjetrom i insektima.

Na lastarima u toku vegetacije gljiva prouzrokuje samo povrinske nekro-ze ne ulazei dublje u tkivo. Biljka svojom aktivnom odbranom u toku rastatj. formiranjem plutastog tkiva sprijeava miceliju da prodre dublje.

U periodu od jeseni do proljea micelija nastavlja sa rastom formirajuiobilje piknida ispod kore. Piknidi, usljed svoje brojnosti, izdiu epidermis, pavazduh prodire ispod tkiva i lastari dobijaju bjeliastu boju.

Ako se ne vri hemijsko suzbijanje, gljiva iz godine u godinu sve vie pro-rasta koru stvarajui nove generacije spora. okot postepeno slabi i na krajupropada.

17

nekroza i crne pjege na izbjeljenom lastaru


18/52

Mjere suzbijanja

Suzbijanje crne pjegavosti nije jednostavno. Piknidi sa sporama su skriveniu kori i ispod nje, tako da su teko dostupni za fungicide.

Mjere suzbijanja treba da se sprovode svake godine kombinacijom pre-ventivnih (rezidba) i hemijskih mjera (primjena fungicida).

Prilikom rezidbe potrebno je odstraniti sve oboljele dijelove lastara, obave-zno ih iznijeti iz vinograda i spaliti, jer su orezani dijelovi, ostavljeni u vinogradu,izvor infekcije.

Prskanja treba da se obavljaju zimi, poslije rezidbe a prije kretanja pupo-ljaka, preparatima na bazi bakra. Prilikom ovog tretmana primjenjuje setrostruko vea koncentracija bakarnih sredstava od preporuene, da bi sepostiglo njihovo fungicidno dejstvo na piknide. okote treba okupati do-voljnom koliinom rastvora za prskanje da bi sredstvo dospjelo u njihovuunutranjost.

Naredna prskanja treba da se vre kad pone otvaranje pupoljaka, da bi sesprijeile prve infekcije, a zatim u periodu pojave 2-3 listia i do cvjetanja.

Bolest je naroito znaajna u uslovima dueg kinog perioda u proljee iprohladnog vremena, koji usporavaju porast lastara i poveavaju njihovuosjetljivost na zarazu.

Jako zaraen vinograd mora da se prska po planu svake godine i moe dase sanira tek za 2-3 godine.

Preparati

sredstva na bazi bakra (Bakarni kre, Bordovska orba, Bakarnioksihlorid, Bakrocid...)

organski protektivni i sistemini fungicidi - Antracol, Dithane, Folpan,

Polyram, Mikal flash, Quadris Max...

18

crna pjegavost na listu


19/52

Siva truleuzronik Botrytis cinerea

Siva trule je bolest intenzivnog uzgoja loze. Njena jaa pojava uslovljenaje jakim ubrenjem, bujnom lozom, osjetljivim sortama sa zbijenom i tankompokoicom.

Kod nas je naroito tetna na vinskim sortama kod kojih prinos moe dabude umanjen do 50, pa ak i 100%. Njena tetnost dolazi do izraaja u god-inama sa dosta padavina u vrijeme sazrijevanja groa, kada moe da dovedeu pitanje berbu.

Pored smanjenja prinosa, siva trule loe utie na kvalitet groa i vina kao

i na njegovu postojanost i uvanje.

Simptomi

Simptomi sive trulei javljaju se na svim dijelovima loze.Zaraeni cvjetovi, mladi izdanci i pupoljci potamne i osue se.Najizraeniji je napad na bobice. Simptomi se javljaju na grozdu od poetka

sazrijevanja pa nadalje. U poetku su to pojedinane krupne pjege tamnije boje,

19

simptomi trulei na grozdu


20/52

u okviru kojih tkivo razmekava i truli. Ako je vrijeme suvo, bobice se smeura-ju. U uslovima vlanog vremena gljiva formira obilje konidija koje u vidu pepe-

ljaste prevlake prekrivaju grozd. Trule se brzo iri sa bobice na bobicu i za neko-liko dana moe da zahvati itav grozd. Naroito brzo propadaju zbijeni grozdovi.

Biologija parazita

Botrytis cinereaje gljiva koja parazitira na velikom broju biljaka i vjero-vatno je najei uzronik bolesti na vinovoj lozi, povru, vou...

U vinogradu se uvijek nalazi dosta infekcionog potencijala gljive, koja je

prisutna na ostacima cvijeta kao saprofit. U toj fazi ne priinjava tetu jer senalazi na mrtvim dijelovima cvijeta, ali je to poetak razvoja i naseljavanjaBotritisa u grozdove. To znai da se infekcija ostvaruje jo u fazi cvjetanja to

je znaajno sa aspekta suzbijanja.Zaraze ostaju pritajene sve do poetka zrenja bobica. U toku rasta bobica glji-

va se iri unutar grozda stvarajui veliki broj konidija. Ovo je parazitska faza u raz-voju gljive i tada je siva trule najopasnija. U ovoj fazi, ako nastupe povoljni vreme-nski uslovi, dolazi do pojave simptoma bolesti i truljenja i propadanja grozdova.

Mjere suzbijanjaU suzbijanju sive trulei veliki znaaj imaju agrotehnike mjere. U vinogradima

treba da se omogui dobro provjetravanje (pravac redova, zelena rezidba) i da sevodi rauna o izbalansiranom ubrenju azotom. Vano je da se sprijee oteenjana bobicama (od grada, insekata) koja predstavljaju otvoren put za ulazak parazita.

Hemijske mjere zatite moraju da se sprovode od faze precvjetavanja jerse gljiva ve tada naseljava u grozdie. Suzbijanje se vri tzv. botriticidima.Standardni program zatite obuhvata etiri prskanja - pri kraju cvjetanja, kada

bobice poinju da se dodiruju, u fazi arka i 3-4 nedjelje prije berbe. U naimuslovima broj prskanja je manji. Tretira se samo zona grozdova. Potrebno jeokupati grozdove dovoljnom koliinom rastvora za prskanje.

Preparati

Ronilan, Sumilex, Kidan, Teldor, Switch, Mythos...

20

siva micelija na grozdu


21/52

Suenje vinove loze - eskauzroniciPhaeomoniella chlamydospora,Stereum hirsutum iPhellinus igniarius

Ovo je kompleksno oboljenje koje izaziva vie gljiva. Najee se javlja uuslovima toplije klime, a posljednjih godina sve je vie rasprostranjena i kod nas.

SimptomiBolest se manifestuje na svim dijelovima loze.Prvi simptomi javljaju se poslije cvjetanja, na liu, u vidu karakteristinih

pjega izmeu nerava. Tokom ljeta i rano u jesen ove se pjege spajajaju u ve-like nekroze i dovode do suenja i otpadanja lia. Na zaraenim bobicama

javljaju se mrko ljubiaste pjege koje prouzrokuju njihovo suenje.Simptomi mogu da se jave samo na listu ili samo na bobicama i ne mora-

ju da se ispoljavaju svake godine.

21

simptomi na grozdu i listu


22/52

U poodmakloj fazi bolesti dolazi dosuenja lia, lastara i grozdova, obi-

no u toku ljeta i rane jeseni, pred zre-nje groa.

Na poprenom presjeku stabla uo-ava se oteeni centralni dio okruentamnijom zonom.

Razlikuje se hronini (sporo napre-duje iz godine u godinu) i akutni tipbolesti (naglo suenje okota).

Biologija parazita

Iako je eska odavno poznata, jouvijek sa sigurnou nisu utvreni njeniuzronici. Smatra se da u nastankuoboljenja uestvuje vie gljiva kojenapadaju sprovodni sistem biljke, priemu ometaju transport vode i hran-

ljivih materija. Kao posljedica nastajesuenje okota ili njegovih dijelova.

Mjere suzbijanja

Potrebno je vriti rezidbu oboljelihlastara uz obaveznu dezinfekciju ma-kaza i rezova nekim fungicidom. Prili-kom rezidbe izbjegavati pravljenje de-bljih presjeka i rana.

Za sada nema efikasnih hemijskihmjera zatite.

22

suenje okota

mrka zona napoprenom presjeku okota

eska - pjege na listu


23/52

Fitoplazmozeuzronik fitoplazme

Poslednjih godina se sve vie ire. Prisutne su i u crnogorskom vinogorju.

Simptomi

Simptomi mogu biti razliiti. Ispoljavaju se na liu, lastarima i grozdovima.Lie na oboljelim okotima postaje vrsto i krto i uvija se na dolje. Dolazi dopromjene boje lia - kod bijelih sorti postaje uto, a kod crnih crvene boje.

Na zaraenim okotima u proljee ne kreu pupoljci. Lastari imajuusporen porast i skraene internodije. Oni ne lignificiraju u potpunosti i lakoizmrzavaju u toku zime.

U zavisnosti od jaine i vremena pojave simptoma cvast se sui, a bobicese smeuraju i daju loe grozdove.

23

promjena boje lia


24/52

Biologija patogena

Izazivai bolesti su fitoplazme. To jeposebna grupa organizama koji nemajuelijski zid, a u biljkama se nalaze u flo-emskom dijelu provodnog tkiva. Prenosese kalemljenjem (zaraenim sadnim ma-terijalom) i vektorima, cikadama.

Fitoplazma prezimljava u zaraenimlastarima. Hranei se na zaraenim o-kotima cikada usisava fitoplazmu i pre-nosi je na zdrave biljke. Zaraene biljkeispoljavaju simptome tokom sljedee ve-getacije.

Mjere suzbijanja

Osnovne mjere suzbijanja su korie-nje zdravog sadnog materijala i unita-

vanje vektora - cikade (primjenominsekticida).

24

promjena boje lia

uvijanje lia

oteenja od cikada


25/52

CikadaMetcalfa pruinosa

U Crnoj Gori je relativno nova tetoina, koja je prethodnih godina bilaprisutna na nekoliko lokaliteta, uglavnom u oblasti Skadarskog jezera.

Biologija tetoine i tetnost

Na evropskom kontinentu je prvi put otkrivena 1980. u Italiji, odakle serairila u ostale zemlje Evrope.

Ovo je polifagna vrsta, koja se javlja na velikom broju biljaka, ukljuujuiumsko drvee, vone vrste, vinovu lozu, mnoge bunaste vrste pa ak itravnu vegetaciju.

Odrasle jedinke su sive boje, proarane tamnim takicama na prednjimkrilima. Klinastog su oblika, dugake oko 8 mm.

Vrsta ima jednu generaciju godinje i prezimljava u stadijumu jaja. Larvese, u zavisnosti od klimatskih uslova, pojavljuju u maju i prolaze vie razvo-

jnih stupnjeva sazrijevajui kasno u jesen.Larve nanose direktne i indirektne tete. U toku ishrane lue bjeliastu

25

larve na vinovoj lozi


26/52

votanu tvorevinu u vidu niti, kojom suprekriveni napadnuti dijelovi biljke.

Pored toga, one izluuju veliku koliinumedne rose koja u vidu ljepljive maseprekriva lie i grozdove, to umanjujenjihovu trinu vrijednost.

Mjere suzbijanja

Potrebno je pratiti ciklus razvoja

tetoine i vriti tretmane u ranim sta-dijumima razvoja larvi kada su najos-jetljivije na dejstvo insekticida.

Preparati

Talstar, Cipkord, Nurelle,Gusathion, Fenitrotion, Lebaycid,Lannate, ....

26

cikada na vinovoj lozi

grozd prekrivenbijelim votanim

nitima

medna rosa na grozdu


27/52

Pepeljastigrozdov smotavacLobesia botrana

Pepeljasti grozdov smotavac se u naim klimatskim uslovima javlja peri-odino. U pojedinim godinama (u zavisnosti od ekolokih faktora) je brojniji imoe da izazove oteenja na grou i do 50%.


Ova tetoina ima tri generacije godinje. Prezimljava u stadijumu lutke,najee ispod kore okota i drugim skrivenim mjestima u vinogradu.

Leptiri prve generacije se javljaju prije cvjetanja loze, lete u sumrak i pola-u jaja na cvjetove. Gusjenice prve generacije prave zapretke na cvastima iz-grizajui ih.

27

pepeljasti grozdov smotavac


28/52

Najvee tete prave druga i trea generacija, iji leptiri polau jaja nazelene, poluzrele i zrele bobice. Pauina na grozdiima je znak prisustva

tetoine. Gusjenice ovih generacija oteuju bobice, ulazei se u njih i hra-nei se njihovim tkivom. Ovako oteene bobice osjetljive su na napad sivetrulei i u uslovima poveane vlanosti berba za kratko vrijeme moe da budeunitena.

Mjere suzbijanja

Borba protiv ove tetoine sastoji se u suzbijanju gusjenica raznim insek-

ticidima. Tani rokovi za hemijsko suzbijanje odreuju se na osnovu praenjapopulacije leptira pomou feromonskih klopki i pregledom vinograda tj.utvrivanjem broja zapredaka. Optimalni termin za primjenu insekticida je10-14 dana nakon maksimalnog ulova leptira.

Da bi se suzbijanje oznailo uspjenim, treba suzbiti gusjenice prve gen-eracije kako bi se umanjila opasnost od napada ostalih generacija.

Suzbijanje se sprovodi u kombinaciji sa fungicidima a ako se izvodi poseb-no, prska se samo zona cvasti tj. grozdova.

Preporuljivo je da se naizmjenino koriste insekticidi razliitog mehaniz-

ma djelovanja. Inhibitori razvoja treba da se primjene neposredno pred pola-ganja jaja ili u vrijeme piljenja larvi da bi se sprijeio njihov razvoj.

Preparati

Insekticidi iz grupe piretroida:Fastac, Talstar, Cipcord, Decis, Karate Zeon, ...

Insekticidi iz grupe organofosfata:Fenitrotion, Lebaycid, Gusathion, ...

Inhibitori razvoja:Insegar, Match, Nomolt, ...

28

oteenjana bobicama


29/52

Lozine grinjeCalepitrimerus vitis - uzronik akarinozeEryophies vitis - uzronik erinoze

Kod nas se ponekad javljaju u veem broju i priinjavaju odreene tete.


Prezimljavaju odrasle grinje pod korom i u pupoljcima. U proljee, sa

poetkom vegetacije, poinju sa ishranom i razilaze se po listovima. Hrane sesiui biljne sokove i time uzrokuju razliite deformacije na liu i lastarima.Obino napadaju najmlae vrno lie i esto ve prvi razvijeni listii pokazu-

ju znake oteenja. Prisustvo erinoznih grinja najlake se uoava po mjehuras-tim ispupenjima sa gornje strane lista. Sa donje strane tih iki nalaze segrinje prekrivene vunastom prevlakom, koja je u poetku bijele boje, a stare-njem dobija mrku boju.

U toku godine tetoina ima vie generacija, koje u svim stadijumima isto-vremeno mogu da se nau u ikama.

29

vunasta tvorevina na naliju lista


30/52

Jai i dugogodinji napad moe da dovede do suenja i otpadanja lia iskraivanja izbojaka.

Simptomi oznaeni kao akarinoza obuhvataju oteenja pupoljaka, toima za posljedicu da pupoljci ne kreu ili da takvi lastari imaju skraene inte-rnodije i nepravilne, smeurane listove, na kojima su jasno uoljiva zvjezdo-lika mjesta napada.

Mjere suzbijanja

Suzbijanje se sprovodi prije poetka vegetacije tj. za vrijeme zimskog mi-

rovanja (mineralnim uljima) da bi se unitili prezimljavajui oblici.Vaan je tretman u rano proljee, u vrijeme otvaranja pupoljaka, kada gri-nje poinju sa ishranom.

Kasnija prskanja u toku vegetacije vre se u zavisnosti od jaine njihovepojave, tzv. akaricidima.

Preparati

Thiocid (Thiodan), Orthus, Demitan, Omite, Nissorun, Vertimec, ...

30

mjehurastaispupenjana listu tzv. ike


31/52

Rak korjena ikorjenovog vratauzronikAgrobacterium tumefaciens

Rak korjena i korjenovog vrata javlja se na velikom broju zeljastih i drve-nastih biljaka iz razliitih familija. Najveu tetnost ima u vonim rasadnicimai matinjacima vinove loze.

SimptomiSimptomi se ispoljavaju u vidu tumora (gala) razliite veliine na korjenu i

korjenovom vratu ili na stablu, obino u nivou povrine zemljita. Ove izrasli-ne su dugake po nekoliko mm do 5-15 cm i nastaju kao posljedica nenor-malne diobe elija koju prouzrokuje bakterija. Usljed prisustva tumora one-moguen je transport hranljivih materija u biljci, pa dolazi do suenja poje-dinih dijelova ili itavog okota.

Intenzitet pojave gala zavisi od osjetljivosti sorte i soja patogena.

31

bakteriozni rak na vinovoj lozi


32/52

32

Biologija patogena

Uzronik raka je bakterija Agrobacterium tumefaciens. Smatra se dasamo poseban soj ove bakterije (biovar 3) napada vinovu lozu. Inokulum seodrava u zaraenom okotu a na zdrave biljke moe da se prenese sadnimmaterijalom, priborom za rezidbu, vodom za zalivanje, insektima...

Mjere suzbijanja

Osnovna mjera suzbijanja je korienje zdravog sadnog materijala tj. sad-nja zdravih kalemova. Vaan je plodored - ne treba da se sade podloge tamogdje je bolest bila prisutna, bar 4-5 godina.

Poto se gale najee javljaju na mjestima presjeka treba da se izbjegava-ju deblji rezovi prilikom rezidbe i da se izvri njihova zatita. Od koristi je i dase sprijee sva mehanika oteenja na lozi jer bakterija kroz rane ulazi u bilj-ku.

Sve mjere higijene u zasadu - uklanjanje oboljelih biljaka, dezinfekcija pri-bora za rezidbu - su vane za kontrolu bolesti.

tumori na vinovoj lozi


33/52

Programzatite pofenofazama

Programzatite pofenofazama


34/52

Pri odreivanju vremena hemijskog tretmana potrebno je pratiti fenoloke

faze (razvojne faze) kroz koje vinova loza prolazi, jer one predstavljaju kritinemomente za pojavu odreenih bolesti i tetoina.

Broj tretmana u jednom vinogradu u toku vegetacije zavisi prije svega, odprisustva patogena, odnosno koliine inokuluma i brojnosti tetoine, zatimod vremenskih uslova koji pospjeuju ili ograniavaju njihovo irenje, odbrzine razvoja biljke i itavog niza drugih faktora.

Program zatite vinograda treba planirati za svaki zasad i svaku godinuposebno.

Ovdje je dat primjer jednog orijentacionog programa zatite vinove loze

koji moe da koristi vinogradarima prilikom sastavljanja programa prskanja,u zavisnosti od uslova i problematike koja postoji u njihovom vinogradu.

34

Fenofaze1. OTVARANJE PUPOLJAKA

2. LASTARI DUINE 5-10 cm

3. INTENZIVAN RAST LASTARA

4. PRIJE CVJETANJA

5. CVJETANJE

6. PRECVJETAVANJE

7. BOBICE VELIINE ZRNA GRAKA

8. RAST BOBICA

9. ZATVARANJE GROZDA

10. POETAK ZRENJA - ARAK


35/52

F

enofaza:

OTVARANJEPUPOLJAKA

tetniorganizmi:Crnap

jegavost

Izborpreparata:

QuadrisMaxkoncentracijaprimjen

e0,2%

1

Fenofaza:

LASTARIDUINE5-10cm

tetniorg

anizmi:

Crnapjegavost

Izborpreparata:

AntracolWP

-70koncentracijaprimjene0,2

%

tetniorg

anizmi:

Pepelnica

Izborpreparata:

ThiovitJet8

0WGkoncentracijaprimjene0,5%

2


36/52

Fenofaza:

INTENZIVANRASTLASTARA

tetn

iorganizmi:Plamenjaa

Izbor

preparata:

Mikalfla

shkoncentracijaprimjene0,4%

tetn

iorganizmi:Pepelnic

a

Izbor

preparata:

Topas10

0ECkoncentracijaprimjene0,03%

3

4Fenofaza:

PRIJECVJETAN

JA

tetniorganizmi:Plamenjaa

Izborprepara

ta:

Ridomilgoldcombikoncentracijaprimjene0,2

5%

tetniorganizmi:Pepelnica

Izborprepara

ta:

Talendokoncentracija

primjene0,025%

tetniorganizmi:Grozdovsmotavac

Izborprepara

ta:

Nurelle-Dkoncentracijaprimjene0,15%


37/52

5

6Fenofaza:

PRECVJETAV

ANJE

tetniorg

anizmi:Plamenjaa

Izborpreparata:

Mikalflashkoncentracijaprimjene0,4%

tetniorg

anizmi:Pepelnica

Izborpreparata:

Topas100ECkoncentracijaprimjene0,03%

tetniorg

anizmi:Sivatrule

Izborpreparata:

RonilanDFk

oncentracijaprimjene0,15%

F

enofaza:

CVJET

ANJE

T

okomcvjetanjaloz

uneprskatiosim:

upovoljnimuslovimazarazvojbolestinastaviti

prskanjasistemin

imfungicidima

(uovojfazinekor

istitibakarneprepa

ratezbog

moguefitotoksinosti)


38/52

Fenofaza:

BOBICEVELIINEZRNAGRA

KA

tetn

iorganizmi:Plamenjaa,Pepelnica

Izbor

preparata:

Quadriskoncentracijaprimjene0,075%

7

Fenofaza:

RASTBOBICA

tetniorganizmi:Plamenjaa,Pe

pelnica

Izborprepara

ta:

Quadriskoncentracija

primjene0,075%

tetniorganizmi:Sivatrule

Izborprepara

ta:

Mythoskoncentracija

primjene0,25%

8


39/52

9

10

F

enofaza:

ZATVA

RANJEGROZDA

tetniorganizmi:Plame

njaa

Izborpreparata:

Ridom

ilgoldcombikoncentracijaprimjene0,25%

tetniorganizmi:Pepelnica

Izborpreparata:

Talendokoncentracijaprimjene0,025

%

tetniorganizmi:Sivatrule

Izborpreparata:

Ronila

nDFkoncentracijaprimjene0,15%

tetniorganizmi:Grozd

ovsmotavac

Izborpreparata:

Karatezeonkoncentracijaprimjene

0,02%

Fenofaza:

POETAK

ZRENJA-

ARAK

tetnio

rganizmi:Plamenja

a

Izborpreparata:

Bakarnikre50koncentracijaprimjene0,8%

tetnio

rganizmi:Pepelnica

Izborpreparata:

KumulusDFkoncentracijaprimjene0,4%

tetnio

rganizmi:Sivatrule

Izborpreparata:

Switch62

,5WGkoncentracijaprimjene

0,06%


40/52


41/52

Uspjenazatitavinograda

Uspjenazatitavinograda


42/52


43/52

PREDUSLOVI ZA USPJENU ZATITU

Da bi vinogradar mogao uspjeno da zatiti vinograd od brojnih bolesti itetoina koje se javljaju od poetka vegetacije pa do berbe, mora da pozna-

je biologiju tj. ciklus razvoja tetoine, razvojne faze (fenofaze) kroz koje bilj-ka prolazi kao i meteoroloke faktore koji pogoduju razvoju i irenju patoge-na.

Pored toga, hemijska zatita pesticidima zahtjeva pravilan izbor preparatai njegovu kvalitetnu primjenu u odgovarajue vrijeme.

IZBOR FUNGICIDA -protektivni ili sistemini?

Kada je u pitanju zatita vinove loze od uzronika gljivinih oboljenja kaoto su plamenjaa, pepelnica i siva trule, koriste se fungicidi koji se svrstava-

ju u tri grupe:Protektivni fungicidi - imaju protektivno ili preventivno djelovanje. U

ovoj grupi su preparati iz grupe ftalimida (kaptan, folpet), ditiokarbamata

(mankozeb, propineb...), bakarni i sumporni preparati. Ova sredstva nemajusposobnost da zaustave ve ostvarenu infekciju to znai da moraju bitiprisutni na biljci prije ostvarene zaraze. Osim toga, pod uticajem spoljanjihfaktora (sunce, kia...) lako se ispiraju i razgrauju pa njihovo djelovanje netraje due od 7-10 dana. Nakon obavljenog prskanja loza i dalje raste takoda stalno ima novi prirast i listove koji nisu poprskani i zatieni fungicidom.Iz tog razloga prskanja ovim sredstvima moraju ee da se ponavljaju.

Sistemini fungicidi - imaju sposobnost da prodiru u biljku i da zaustaveve ostvarenu infekciju. Njihovo dejstvo je terapeutsko i ne zavisi od vreme-

na (kia ih ne ispira). U biljci se transportuju kroz njen sprovodni sistem unovoizrasle listove i obezbjeuju bolju i dugotrajniju zatitu od protektivnihfungicida (10-14 dana). Meutim, njihova esta primjena moe da dovede dostvaranja rezistentnosti (otpornosti) kod gljive. Zbog toga se ne preporuujeprimjena jednog istog preparata vie od 2-3 puta u toku vegetacije.

Lokal-sistemini fungicidi - u biljci se kreu ogranieno, samo u okviruorgana koji su doli u kontakt sa fungicidom npr. u okviru lista.

Savremeni nain zatite vinove loze zasniva se na kombinovanoj primjeni

protektivnih i sisteminih preparata, prije svega zbog odreenih prednosti inedostataka jedne i druge grupe fungicida.

Preventivni fungicidi obino se koriste u poetku i na kraju vegetacije i uuslovima koji su nepovoljni za razvoj bolesti.

U zatiti od plamenjae vano je da loza bude zatiena u najosjetljivijimfazama svog razvoja. To su fenofaze prije i poslije cvjetanja tj. period brzogporasta lastara kada je opravdana primjena sisteminih fungicida. Ukoliko jeovaj period praen obilnijim padavinama i estom smjenom kie i sunca, tadase i ovi fungicidi primjenjuju u kraim intervalima (8-10 dana).

esto pitanje vinogradara je da li loza treba da se prska tokom cvjetanja?U principu, loza se u cvjetanju ne prska da se ne bi remetio prirodni procesopraivanja i oplodnje. Meutim, u nepovoljnim uslovima tj. uslovima kinogi hladnog vremena zbog kojeg se cvjetanje odui, treba da se izvri zatita iu ovom periodu. Vano je naglasiti da se tokom cvjetanja izbjegava primjenabakarnih preparata koji mogu djelovati fitotoksino.

Sa poetkom sazrijevanja groa prestaje opasnost od plamenjae.Meutim, u periodu berbe i nakon berbe, ukoliko nastupi kini period, prijetiopasnost od kasnih plamenjaa i moe da doe do prijevremenog opadanja

43


44/52

lia. U ovom stadijumu treba da se uradi jo jedno prskanje bakarnimpreparatima da se sauva lisna masa od propadanja.

Kod zatite od pepelnice treba da se obrati panja na zaraenostvinograda u prethodnoj godini. Ako je zaraza bila jaka, sa prskanjem sepoinje ranije tj. kada lastari dostignu 5-10 cm duine. Vano je da suzbijan-

je pone blagovremeno i da se do cvjetanja obave bar 2-3 tretmana kako bise smanjio inokulum gljive. Najvee greke u praksi: suzbijanje pepelnice po-inje kasno, obino kada se bolest primjeti na grozdovima. Ako se i poredsprovedene zatite pepelnica pojavi u ovoj fazi, to znai da prskanja nisu oba-vljena kvalitetno ili je primjenom jednog istog preparata bolest samo tinjala(dolo je do rezistentnosti gljive).

Ako u vinogradu postoji problem sa sivom trulei, neophodno je da seu fazi precvjetavanja obavi prskanje jednim od botriticida jer se na taj nainsmanjuje infekcioni potencijal gljive. Jaa pojava botritisa u vrijeme sazrije-vanja groa znai da se nije sprijeio razvoj gljive ve da je ostala prikrive-na u bobicama i u povoljnim uslovima poveane vlanosti nastavila da spo-rulie.

KAKO OPRSKATI VINOGRAD?

esto vinogradari kau da neko sredstvo nije efikasno ili da ima slabodjelovanje. I najbolji fungicid nee imati odgovarajue djelovanje ako je pri-mjenjen loom tehnikom. Znai, pored izbora fungicida veoma je vano da seisti primjeni kvalitetno i omogui njegovo nanoenje ravnomjerno na svedijelove biljke.

Kvalitet prskanja od presudnog je znaaja za efikasnost u zatiti. Veomaje vano da se sredstvo u to sitnijim kapima rasporedi na biljne dijelove uvidu tankog filma bez nepokrivenih zona.

Dobra aplikacija preparata posebno je znaajna kod primjene protektivnihfungicida. Oni nemaju sposobnost ulaska i kretanja kroz biljku pa je njihovodjelovanje ogranieno samo na mjestima depozita. Sva ona mjesta, koja suostala neoprskana kao i meuprostori izmeu krupnih kapi, predstavljaju slo-bodna mjesta za ostvarenje infekcije. Npr. pri suzbijanju plamenjae, sobzirom da se infekcija ostvaruje kroz stome koje se nalaze na naliju lista,potrebno je da se sredstvo nanese i na donju stranu lia.

Kod sisteminih fungicida uspjena zatita se postie i neto loijom tehni-kom primjene, zbog njihove sposobnosti translokacionog kretanja i transpo-

rtovanja u novoizrasle dijelove biljke koji nisu oprskani.

PREPARATI ZA ZATITUVINOVE LOZE

BAKARNI FUNGICIDIOva sredstva su u upotrebi vie od 100 godina a i danas se uspjeno

koriste u zatiti vinove loze. irokog su spektra dejstva to znai da djeluju naveliki broj parazitnih gljiva. Izuzetno su otri, a primjenjeni u jaim koncen-tracijama u uslovima kinog i hladnog vremena mogu da djeluju fitotoksinona mlade listove i bobice na vinovoj lozi. Iz tog razloga ne treba da se pri-mjenjuju u periodu do cvetanja a posebno ne u fazi cvjetanja.

Spadaju u grupu protektivnih fungicida to znai da djeluju samo napovrini biljnih organa i mogu da sprijee infekciju samo ako su prisutni prijenego to se ona ostvari.

Neki od bakarnih preparata: Blauvit, Funguran OH, Kocide-2000, Bordov-

44


45/52

ska orba, Bakrocid, Bakarni kre, Bakarni oksihlorid 25, Bakarni oksihlorid50, Champion, ...

Bordovska orbaBordovska orba sigurno je jedno od najvie i najdue korienih sredsta-

va u zatiti vinove loze i drugih biljnih vrsta, i to zbog izvanrednih fungicidnihsvojstava, dobre prijemivosti za biljku, relativno niske cijene i irokog spek-tra djelovanja (do danas nije zabiljeena pojava rezistentnosti gljiva premanjoj).

Bordovska orba otkrivena je prije vie od 100 godina u okolini Bordoa, uFrancuskoj. Do otkria je dolo sasvim sluajno. Da bi se zatitili vinogradi od

kradljivaca, loza se prskala bakarsulfatom (da se otruje). Poto su kie lakospirale ovo sredstvo sa lia, vinogradari su dodavali kreno mlijeko da sedue zadri na biljci i tako spontano napravili bordovsku orbu. okotiisprskani ovom mjeavinom zadravali su lie dugo u jesen dok je na ostalimotpalo usljed napada plamenjae.

Priprema bordovske orbe:Za pripremu 100 litara 1%- ne bordovske orbe potrebno je:1 kg plavog kamena

0,4 kg negaenog krea (ili 1,2 kg gaenog krea)Od 100 litara vode iz bureta, uzme se 50 litara da se razmuti kre,

a u drugih 50 litara se rastopi plavi kamen (plavi kamen se dan ranijestavi u rijetku krpu da se postepeno rastopi u vodi). Kre treba proc-

jediti kroz sito ili krpu da se izdvoje neistoe koje zapuuju prskalicu.U dobijeno kreno mlijeko polako se sipa rastvor plavog kamena uzneprekidno mijeanje. Ne preporuuje se mijeanje obrnutim redoslje-dom jer se tada orba bre taloi i slabijeg je kvaliteta.

Ovako pripremljena bordovska orba treba istog dana da se potroi

jer ona stajanjem gubi fungicidno dejstvo. orba moe da se stabilizu-je dodavanjem 250 g eera na 100 litara orbe i tada zadrava svojst-va 2-3 dana.

SUMPORNI FUNGICIDIKao i bakarna sredstva i sumporni fungicidi se koriste u zatiti biljaka vie od

100 godina. Sumpor se uglavnom koristi za suzbijanje uzronika pepelnice, aima i sporedno djelovanje na grinje. Djelovanje sumpora zasniva se na njegovoj

sposobnosti isparavanja i zavisno je od temperature. Ne treba da se koristi natemperaturama niim od 18C (slabije djeluje) niti na temperaturama iznad28C (mogue oegotine na biljkama).

Ova sredstva proizvode se kao sumpor u prahu (sadri 100% elemen-tarnog sumpora) i kao moivi sumpor (preparati sadre 80% i vie elemen-tarnog sumpora i razrjeuju se vodom).

Neki od sumpornih preparata: Sumpor SC, Sumpor prah, Cosan, Kolosul,Kumulus DF, Thiovit Jet 80-WG, Microthiol disperss ...

ORGANSKI FUNGICIDIPostoji veliki broj ove vrste fungicida i pripadaju razliitim hemijskim gru-

pama.

Folpan 80-WDG (Folpan WP 50) (aktivna materija - folpet)Koristi se kao protektivni fungicid u zasadima vinove loze za suzbi-

janje uzronika plamenjae (Plasmopara viticola), u koncentraciji0,2-0,25%, odnosno 20-25 g u 10 litara vode.

45


46/52

Captan WP-50 (a.m. kaptan)Koristi se u vinovoj lozi za suzbijanje uzronika plamenjae (Plasmo-

para viticola), crvenila lista (Pseudopeziza tracheiphilla) i crne tru-lei (Guignardia bidwelii), u koncentraciji 0,2-0,3%, odnosno 20-30g u 10 litara vode.U prodaji se nalazi pod razliitim nazivima u zavisnosti od proizvoaa:Venturin-SC, Merpan WP-50, Merpan 80-WDG, Kaptan-FL...

Dithane M-45 (a.m.mankozeb)Preparat irokog spektra djelovanja, koji se koristi u vinovoj lozi zasuzbijanje vie patogena: uzronika plamenjae (Plasmopara viticola)

i crne pjegavosti (Phomopsis viticola), u koncentraciji 0,2-0,25%,odnosno 20-25 g u 10 litara vode.Kod razliitih proizvoaa ima razliite nazive:Mankogal-80, Mankozol-80, Bevesan 45-M, Dithane M-70...

Antracol WP-70 (a.m.propineb)Koristi se za suzbijanje uzronika plamenjae (Plasmopara viticola) icrne pjegavosti (Phomopsis viticola), u koncentraciji 0,2-0,25%,odnosno 20-25 g u 10 litara vode.

Crystal 250 SC (a.m. kvinoksifen)Preventivni kontaktni fungicid koji se koristi za suzbijanje uzronikapepelnice (Uncinula necator), u koncentraciji 0,015-0,02%, odnosno1,5-2 ml u 10 litara vode.

SISTEMINI FUNGICIDI

Ridomil gold MZ 68-WG (a.m. metalaksil + mankozeb)

Predstavlja kombinaciju dvije aktivne materije sistemine (metalaksil) ipreventivne (mankozeb). Koristi se za suzbijanje uzronika plamenjaevinove loze (Plasmopara viticola) u koncentraciji 0,25%, odnosno25 g u 10 litara vode.

Ridomil gold plus 42,5-WP (a.m. metalaksil + bakar)Primjenjuje se za suzbijanje uzronika plamenjae (Plasmopara viti-cola) u koncentraciji 0,4%, odnosno 40 g u 10 litara vode.

Ridomil gold combi 45 WG (a.m. metalaksil + folpet)Primjenjuje se za suzbijanje uzronika plamenjae (Plasmopara viti-cola) u koncentraciji 0,2%, odnosno 20 g u 10 litara vode.

Mikal flash WG (a.m. fosetil AL + folpet)Koristi se u zasadu vinove loze za suzbijanje uzronika plamenjae(Plasmopara viticola) i crne pjegavosti (Phomopsis viticola), u kon-centraciji 0,3-0,4%, odnosno 30-40 g u 10 litara vode.Prodaje se pod razliitim nazivima: Mikal 75-WP, Fantical-WP, Winner...

Melody combi 43,5 WP (a.m. folpet + iprovalikarb)Predstavlja kombinaciju dvije aktivne materije i primjenjuje se zasuzbijanje uzronika plamenjae (Plasmopara viticola), u koncen-traciji 0,25%, odnosno 25 g u 10 litara vode.

Curzate M WG (a.m. cimoksanil+mankozeb)Koristi se za suzbijanje uzronika plamenjae (Plasmopara viticola)na vinovoj lozi u koncentraciji 0,3%, odnosno 30 g u 10 litara vode.

46


47/52

Acrobat MZ WG (a.m. mankozeb+dimetomorf)Koristi se za suzbijanje uzronika plamenjae (Plasmopara viticola) na vi-

novoj lozi, u koncentraciji 0,2-0,25%, odnosno 20-25 g u 10 litara vode.

Cabrio top (a.m. metiram+piraklostrobin)Djeluje protektivno i kurativno na uzronika plamenjae(Plasmopara viticola) i pepelnice (Uncinula necator) na vinovojlozi. Primjenjuje se u koncentraciji 0,15-020%, odnosno 15-20 g u10 litara vode.

Equation-pro WG (a.m. cimoksanil+famoksadon)

Lokalsistemini i kontaktni fungicid za suzbijanje uzronika plame-njae (Plasmopara viticola) na vinovoj lozi. Koncentracija primjene

je 0,04%, odnosno 4 g u 10 litara vode.

Stroby DF (a.m. krezoksim-metil)Sistemini fungicid koji se u vinovoj lozi koristi za suzbijanje uzronikapepelnice (Uncinula necator), u koncentraciji 0,02%, odnosno 2 g u10 litara vode.

Quadris (a.m. azoksistrobin)Protektivni i kurativni fungicid za suzbijanje uzronika plamenjae(Plasmopara viticola) i pepelnice (Uncinula necator) na vinovojlozi. Koncentracija primjene je 0,075%, odnosno 7,5 ml u 10 litaravode.

Quadris Max (a.m. azoksistrobin+folpet)Protektivni i kurativni fungicid za suzbijanje uzronika plamenjae(Plasmopara viticola), pepelnice (Uncinula necator) i crne pje-

gavosti (Phomopsis viticola) na vinovoj lozi. Koncentracija primjeneje 0,2%, odnosno 20 ml u 10 litara vode.

Falcon EC 460 (a.m. spiroksamin+tebukonazol+triadimenol)Lokalsistemini fungicid, kombinacija tri aktivne materije, koristi se zasuzbijanje uzronika pepelnice (Uncinula necator) na vinovoj lozi, ukoncentraciji 0,03-0,04%, odnosno 3-4 ml u 10 litara vode.

Talendo (a.m. prokvinazid)

Kontaktni i lokalsistemini fungicid za suzbijanje uzronika pepelnice(Uncinula necator) na vinovoj lozi. Primjenjuje se u koncentraciji0,02-0,025%, odnosno 2-2,5 ml u 10 litara vode.

Olymp 10-EW (Punch 40-EC) (a.m. flusilazol)Sistemini fungicid sa protektivnim i kurativnim djelovanjem za suzbi-

janje uzronika pepelnice (Uncinula necator) na vinovoj lozi, u kon-centraciji 0,02%, odnosno 2 ml u 10 litara vode.

Tilt 250-EC (a.m. propikonazol)Sistemini fungicid za suzbijanje uzronika pepelnice (Uncinulanecator) na vinovoj lozi, u koncentraciji 0,015%, odnosno 1,5 ml u10 litara vode.

Topas 100-EC (a.m. penkonazol)Sistemini fungicid za suzbijanje uzronika pepelnice (Uncinulanecator) na vinovoj lozi, u koncentraciji 0,025%, odnosno 2,5 ml u10 litara vode.

47


48/52

Sabithane (a.m. miklobutanil+dinokap)Preparat sa preventivnim i kurativnim djelovanjem na uzronika

pepelnice (Uncinula necator) na vinovoj lozi. Primjenjuje se u kon-centraciji 0,035%, odnosno 3,5 ml u 10 litara vode.

Systhane 12E (a.m. miklobutanil)Sistemini fungicid sa protektivim, kurativnim i eradikativnim djelo-vanjem. Koristi se za suzbijanje uzronika pepelnice (Uncinula neca-tor) na vinovoj lozi, u koncentraciji 0,02%, odnosno 2 ml u 10 litaravode.

BOTRITICIDI

Predstavljaju grupu specijalnih preparata koji djeluju na uzronike sive tru-lei (Botrytis cinerea):

Ronilan DF (a.m. vinklozolin)Nesistemini fungicid za suzbijanje uzronika sive trulei (Botrytiscinerea) u vinovoj lozi, u koncentraciji 0,15%, odnosno 15 ml u 10

litara vode.

Sumilex 50-FL (a.m. prosimidon)Koristi se kao preventivni preparat i preparat sa lokalsisteminimdjelovanjem, za suzbijanje uzronika sive trulei (Botrytis cinerea) uvinovoj lozi, u koncentraciji 0,15%, odnosno 15 ml u 10 litara vode.

Mythos (a.m. pirimetanil)Koristi se kao protektivni botriticid za suzbijanje uzronika sive trulei

(Botrytis cinerea) na vinovoj lozi, u koncentraciji 0,25%, odnosno 25ml u 10 litara vode.

Teldor 500-SC (a.m. fenheksamid)Sistemini fungicid za suzbijanje uzronika sive trulei groa(Botrytis cinerea), u koncentraciji 0,10%, odnosno 10 ml u 10 litaravode.

Switch 62,5 WG (a.m. ciprodinil+fludioksonil)

Sistemini fungicid sa preventivnim i kurativnim djelovanjem. Koristise za suzbijanje uzronika sive trulei (Botrytis cinerea) na vinovojlozi, u koncentraciji 0,06-0,08%, odnosno 6-8 g u 10 litara vode.

NABAVKA PREPARATAI PRIPREMA ZA PRIMJENU

Sredstva za zatitu bilja treba kupovati u specijalizovanim radnjama tj.poljoprivrednim apotekama. Prilikom kupovine pogledati rok upotrebe i pa-ljivo proitati uputstvo za upotrebu. Naroitu panju obratiti na preporuke odozvoljenom mijeanju preparata i ispotovati eventualna ogranienja.

Prilikom pripreme rastvora za prskanje pridravati se preporuene koncen-tracije, ne poveavati je niti je smanjivati.

Npr. preparat Quadris koji se koristi za zatitu vinove loze od uzronikaplamenjae i pepelnice primjenjuje se u koncentraciji 0,075%. Pri tretiranjuvinove loze, smatra se da se troi 1000 litara tenosti po ha, to znai da je

48


49/52

za prskalicu sa rezervoarom od 10 litara potrebno odmjeriti 7,5 ml ovogpreparata.

Tabela koncentracija

Sredstva u tenom obliku odmjeravaju se pomou staklenih menzura,pipeta i slino, a prakasta i granulirana sredstva pomou vage.

Priprema tenosti za tretiranje treba da ima sljedei tok: rezervoar

prskalice napuniti do polovine, zatim odmjerenu koliinu preparata u manjojposudi pomijeati sa malo vode, kako bi se dobila ujednaena masa bezgrudvica. Ovu masu sipati u prskalicu i dopuniti preostalom koliinom vode,uz neprekidno mijeanje.

Ako se u toku tretiranja koristi vie preparata razliitih formulacija, zasvaki preparat pojedinano treba odraditi postupak mijeanja sa malo vode idodavanja u rezervoar.

Redosljed dodavanja preparata treba da bude: WP, WG, SL, SC, EC, toznai da prvo dodajemo prakasta i granulirana sredstva a zatim sredstva u

tenom obliku.

Formulacije pesticida:WP - praivo za suspenzijuWG - vododisperzibilne granuleSL - koncentrat za rastvorSC - koncentrovana suspenzijaEC - koncentrat za emulziju

Poslije svake upotrebe prskalicu dobro oprati rastvorom deterdenta ivode, naroito poslije primjene herbicida (sredstava za unitavanje korova).

Izbjegavati prskanja pri visokim temperaturama i vjetru, i neto to naivinogradari obino izostavljaju: obavezno koristiti zatitnu opremu!

Samo uz potovanje svih navedenih preporuka za primjenu pesti-cida sauvaemo sebe i svoju okolinu od zagaenja!

49

0,01 1 1.5 2 5 10 20 30 40 50 100

0,04 4 6 8 20 40 80 120 160 200 400

0,07 7 11 14 35 70 140 210 280 350 700

0,1 10 15 20 50 100 200 300 400 500 1000

0,15 15 22 30 75 150 300 450 600 750 1500

0,2 20 30 40 100 200 400 600 800 1000 2000

0,25 25 38 50 125 250 500 750 1000 1250 2500

0,3 30 45 60 150 300 600 900 1200 1500 3000

0,4 40 60 80 200 400 800 1200 1600 2000 4000

0,5 50 75 100 250 500 1000 1500 2000 2500 5000

1,0 100 150 200 500 1000 2000 3000 4000 5000 100001,5 150 230 300 750 1500 3000 4500 6000 7500 15000

2,0 200 300 400 1000 2000 4000 6000 8000 10000 20000

Potrebna koliina sredstva u g, ml ili cm3

Koliina vode za prskanje u litrima

Konc%

10 15 20 50 100 200 300 400 500 1000


50/52

Pravila dobrestrune prakse uzatiti biljaka

Zakon o zatiti biljaka obavezuje korisnike preparata na potovanjePravila dobre strune prakse. Ovaj zakon propisuje cijeli postupakupotrebe sredstava za zatitu bilja, ukljuujui i skladitenje tih sredstava.Potovanje ovih pravila se kontrolie po metodi uzimanja uzorka.Nepotovanje ovih pravila moe da ima za posljedicu novane kazne, kao iukidanje, tj. smanjenje iznosa novane podrke za unapreenje proizvodnje.Najvanija pravila u oblasti zatite bilja su:

Moraju da se potuju pravila integrisane zatite bilja, princip praga

tetnosti i principi zatite podzemnih voda. Pojam integrisana zatita bilja podrazumijeva kombinaciju postupakakoji, pored davanja prvenstva biolokim, biotehnikim, biljno-uzgaji-vakim i vinogradarskim mjerama, ograniavaju upotrebu hemijskih sre-dstava na minimum.

U Njemakoj se upotrebljavaju samo dozvoljena sredstva za zatitu bilja.Pravila koja propisuju odredbe poput: polje primjene, ogranienja upo-trebe, rastojanja i karencu moraju da se potuju.

Samo na poljoprivrednim zemljitima, tj. u vinogradima dozvoljena je

upotreba sredstava za zatitu bilja. Primjena sredstava za zatitu, poseb-no herbicida na putevima, krajevima oranica, iskopinama itd. je zabran-jena.

Sredstva za zatitu ne smiju da dospiju van poljoprivrednog zemljita. Sredstva za zatitu ne smiju usljed nestrune upotrebe ili ienja da

dospiju u kanalizaciju ili u podzemne vode. Obaveza dokumentovanja tretiranja za sada ne postoji, meutim i ona

e ubrzo stupiti na snagu. Ova obaveza e obuhvatati sve mjere zatitesa podacima o indikacijama, terminu, izboru sredstva, koliini sredstva

koje je upotrebljeno i podatke o zemljitu, koje je tretirano sredstvima.Iako obaveza o dokumentovanju tretiranja nije zakonski obavezna, ovapraksa bi trebala da bude uobiajena na svakom poljoprivrednom do-bru. Samo na taj nain mogu da se prate i objasne problemi koji even-tualno nastaju prilikom sprovoenja mjera zatite i da se u budunostiizbjegnu greke.

Sredstva za zatitu mogu da upotrebljavaju samo strune osobe, tj.obrazovani vinogradari, batovani, poljoprivrednici ili apsolventi stru-nog studija. Ovo pravilo vai za sve zatitare, ukljuujui pomono

osoblje i inostrane saradnike. Primjena sredstava za zatitu je dozvoljena samo uz upotrebu ureaja savaeim odobrenjem).

Sredstva za zatitu moraju da se dre odvojeno od ivotnih namirnica, uprostoru ili plakaru koji se zakljuava. U ovom sluaju moraju da sepotuju pravila Strune zadruge o skladitenju sredstava za zatitu

50


51/52

Objanjenje strunih izraza i pojmova

akaricidi sredstva toksina za grinjeaktivna materija hemijska komponenta u sastavu sredstva za zatitu

bilja koja djeluje na patogenaaskospore polne spore koje nastaju u askusubotriticidi specijalna grupa sredstava koji djeluju na uzronika

sive trulei (Botrytis cinerea)fenofaze faze u razvoju biljke

fitoplazma mikroorganizam koji zaraava biljkufitotoksian toksian za biljku

floem sudovni elementi u biljkama kroz koje se prenoseorganske materije

formulacija oblik u kojem se proizvodi sredstvo za zatitu biljafungicidi sredstva toksina za gljiveinfekcija uspostavljanje odnosa izmeu patogena i domaina

inokulum infektivna tijela (spore, micelije) gljive koje moguostvariti infekciju

insekticidi sredstva toksina za insektekleistotecija plodonosno tijelo u kojem se nalaze askospore

(karakteristino za pepelnice)konidija bespolna spora gljive

kurativni ima sposobnost da zaustavi ve ostvarenu infekcijumicelija splet hifa koje ine tijelo gljivenekroza izumiranje elija tkiva ili organaoospora polna spora gljivepatogen organizam sposoban da izazove bolest

piknid bespolno plodonosno tijelo ispunjeno piknosporamapiknospore bespolne konidije koje nastaju u piknidupreventivni nema sposobnost da zaustavi ve ostvarenu infekciju

primarne infekcije prve infekcije biljakarezistentnost otpornost

spore reproduktivne jedinice gljivastome prirodni otvori na biljci kroz koje se vri razmjena

gasovatoksinost sposobnost neke materije da izazove oteenje

vektor prenosilac virusa, fitoplazme ili nekog drugog agensa

51


52/52

Izdava:Njemako drutvoza tehniku saradnju (GTZ)

Ministarstvo poljoprivrede,

umarstva i vodoprivrede Crne GoreRepublika savjetodavna slubau biljnoj proizvodnji

Autor teksta:Dragana Z. RadunoviOsim teksta na str. 50 Dobra struna praksa(iz broure: Rebschutz, 2007, Regierungsprsidium,Darmstadt, Dezernat Weinbauamt mit Weinbauschule in Eltville,2007, Seite 15, Autor: Berthold Fuchs)Prevod sa njemakog: Aleksandra Vejin

Lektura:Tatjana alasan

Fotografije:Dragana RadunoviDr Zoran Miladinoviwww.inra.fr

Dizajn i priprema za tampu:

Blao Mili

tampa:Montcarton - Podgorica

Tira:800 komada

Njemako drutvo za tehniku saradnju GTZ

Podgorica, avgust 2007.

dragana radunoviĆ-zaštita vinove loze

Documents