PREDMET: ISHRANA, NUTRITIVNA TERAPIJA I DIJETETIKATEMA: DIJETETSKI PROIZVODI U BOLESTIMA NEPRAVILNE ISHRANE, DIJETETSKI PROIZVODI U ISHRANI SPORTISTA

Mentor: doc. dr Ljubomir ormaz

Student: Jelena Subi

Od davnina je poznato da smo onakvi kakvu hranu uzimamo, jer sve to postoji na naoj planeti ima svoju vibraciju i dejstvo na okolinu. Tako, od onog to unosimo u svoj organizam zavisi funkcionisanje naeg cjelokupnog sistema, nae misli i osjeanja, ponaanje, odnos prema cijelokupnom ivotu i naravno, zdravlje. Jo je poznati grki ljekar Hipokrat rekao: "Tvoja hrana bie tvoj lijek". Savremena medicina je nakon decenija istraivanja dola do zakljuka da je uzrok ovjekovih bolesti upravo hrana koju jede ili ona koju ne jede. ovjekovo zdravlje, kreativnost, efikasnost i raspoloenje direktno su uslovljeni nainom ishrane koji svakodnevno primjenjuje. Pravilna i zdrava ishrana pomae pojedincu da se lake suoi sa ivotnim tekoama i da se zatiti od mnogobrojnih fizikih i psihikih bolesti.

Deset saveta za pravilnu ishranu, jer kroz nju odravamo i svoje zdravlje na pravom nivou: 1. Jesti raznovrsnu hranu. 2. Odravati optimalnu teinu 3. Smanjiti unoenje zasienih masnih kiselina (masti ivotinjskog porekla). 4. Poveati unos polinezasienih masnih kiselina (gi - preieni puter, nerafinisana hladno ceena ulja, puteri od semenki - kikiriki, suncokret, susam, badem, ljenik, golica-bundeva). 5. Smanjiti unos holesterola (svinjska mast, masne vrste mesa, masni sirevi, jaja). 6. Poveati unos sloenih ugljenih hidrata i dijetnih vlakana (povre, voe, integralne itarice). 7. Redovno unoenje tenosti: voda, ajevi, prirodni sokovi. 8. Smanjiti unoenje eera, naroito bijelog rafinisanog, zamijeniti ga medom i malteksom. 9. Smanjiti unos soli, posebno stone kuhinjske. 10. Smanjiti i izbjegavati unos kafe, alkohola i duvana.

Bolesti nepravilne ishrane

Pored stresa, sa kojim se savremeno oveanstvo suoava ve decenijama, jedan od osnovnih uzroka pojave izuzetno velikog broja bolesti jeste, prije svega, nepravilna ishrana. Meu najrasprostranjenije bolesti modernog doba su:- Gojaznost - eerna bolest - Povien krvni pritisak - Arteroskleroza - Srani udar - Modani udar - Karijes - Alergije - Anemija - Degenerativne bolesti - Kiselost organizma Pored nepravilne ishrane na pojavu i razvoj ovih bolesti utie i prekomjerna i nekontrolisana hemizacija koja je prisutna u procesu gajenja i prerade namirnica.

Gojaznost se definie kao poveanje telesne teine u odnosu na idealnu teinu za 15%. To znai, ako je idealna teina 50 kg, a osoba ima telesnu teinu 57,5 kg smatra se gojaznom. Ovde se radi o klinikom pojmu gojaznosti, vezanim za zdravstveni aspekt i potrebu svakog bia da tei svojoj idealnoj telesnoj teini. eerna bolest - dijabetes se javlja usled nedostatka insulina u organizmu, koji se proizvodi u ljezdi pankreas. Insulin obezbeuje da eer, kao hranljiva materija, stigne do svake elije u organizmu i da elija na taj nain dobije potrebnu energiju za funkcionisanje organizma. Kao osnovni uzroci eerne bolesti smatraju se stres i gojaznost. Srani udar nastaje kada doe do zaepljenja arterija koje snabdevaju srce krvlju i nema dotoka krvi u srani mii. Kada doe do potpunog prestanka dotoka krvi u srce ili njegove pojedine delove, tada nastaje oteenje ili potpuno unitenje sranog miia.

Karijes nastaje, prije svega, kao posledica preteranog uzimanja eera, koji u dejstvu sa ugljenim hidratima, bakterijama i plakovima stvara naslage koje napadaju zubnu gle i dovode do kvara zuba. Veoma je vano znati da esto uzimanje eera i ugljenih hidrata ubrzava nastajanje ove bolesti i zbog toga djeci ne treba davati prekomjerno i esto konzumiranje slatkia i vijetakih napitaka. Pranje zuba i odravanje higijene usta smanjuje rizik od nastanka karijesa. Anemija nastaje usljed smanjenog broja crvenih krvnih zrnaca ili broja molekula hemoglobina. Najee se javlja usljed nedostatka gvoa ili folne kiseline u organizmu, kao i vitamina B6 i B12 i bakra. Uobiajeni simptomi su: zamor i malaksalost, nedostatak energije, oteana koncentracija, zimogroljivost, podlonost infekcijama i lako oboljevanje usljed neotpornosti organizma. ee se javlja kod ena nego kod mukaraca, posebno u prelaznom dobu.

Dijetetetski proizvodi u bolestima nepravilne ishrane Dijetetski suplemetni ili dodaci ishrani su proizvodi koji mogu da pomognu, pojaaju ili asistiraju prirodnoj funkciji u organizmu. Dijetetski suplementi spadaju u kategoriju hrane, dakle nisu lijekovi, na njima ne mogu biti izjave koje kau da dodatak ishrani slui u svrhu postavljanja dijagnoze, leenja, prevencije bilo koje bolesti ili stanja. Dodaci ishrani se proizvode u dozno zavisnim oblicima (kapsule, tablete, sirupi, kapi...). Poto je preduslov za odravanje dobrog zdravlja pravilna i raznovrsna ishrana, ustanovljeno je da se unoenjem odgovarajuih nutritivnih sastojaka moe spreiti nastanak mnogih oboljenja. Dovoljnim unosom kalcijuma, vitamina D i fizikom aktivnou u djetinjstvu izgrauju se jake kosti i smanjuje mogunost nastanka osteoporoze i lomova kostiju u starosti.

Dodaci ishrani se dijele prema sastavu i aktivnim komponentama na:

1. Dijetetske suplemente koji sadre vitamine, minerale i druge nutrijente (pojedinano ili u kombinacijama), 2. Dijetetske suplemente koji sadre supstance botanikog (biljni dijetetski suplementi) i drugog porekla (enzimi, probiotici). Primenjene koliine dijetetskog suplementa u pojedinanoj dozi (tableta, kapsula, kaika...) moraju odgovarati ustanovljenim preporuenim dnevnim dozama odreenih populacionih grupa.

Dijetetski proizvodi slue dopuni svakodnevne ishrane. U kombinaciji sa raznim ekstraktima za pojedine potrebe prilagoeni su za specifine potrebe. Dijetetski proizvodi ne slue lijeenju ve su pomona sredstva koja nisu tetna. Dijetetski proizvodi su prevencija za poboljanje kvaliteta ivota te su pomo kod malih i umjerenih zdravstvenih tegoba. Proizvodi koji su namenjeni dopuni ishrane mogu imati terapeutske efekte i kod nas se dele na sledee grupe proizvoda:

a) Pojam funkcionalna hrana je ona koja ima pozitivan uticaj na odreene funkcije u organizmu. Odnosno, to je hrana za specifinu zdravstvenu upotrebu i ne moe se nalaziti u dozno zavisnim oblicima. b) Dijetetska hrana je namenjena zadovoljenju potreba odreenih populacionih grupa, kao to su odojad i djeca, sportisti, kao i osobe koje moraju redukovati tjelesnu teinu ili one koji imaju posebne medicinske potrebe. c) Dijetalni suplementi su proizvodi koji se koriste kao posebni dodaci hrani i oni sadre vitamine, minerale, biljne komponente, aminokiseline i druge dijetalne supstance koje povoljno utiu na hranu.

Dijetetski proizvodi u ishrani sportista To je hrana posebnog sastava ili posebnog naina proizvodnje, razliita od uobiajene hrane upravo zbog prehrambenih svojstava i namjene. Namijenjeni su zdravim osobama, te posebno osobama koje se nalaze u posebnim fiziolokim stanjima i kod kojih je potrebno postii posebno djelovanje kontrolisanim unosom odreenih sastojaka hrane. Dodaci prehrani su izvori hranjivih sastojaka i/ili drugih tvari s prehrambenim ili fiziolokim funkcijama, sami ili u kombinacijama, plasirani na trite u doziranom obliku. Nadopunjuju prehranu s tvarima koje se putem normalnog unosa hrane u organizam ne dobivaju u dovoljnoj koliini, a sve u svrhu povoljnog djelovanja na zdravlje potroaa, poveavajui optu otpornost organizma na stresne vanjske uticaje i pomaui u odravanju pravilnih fiziolokih funkcija organizma kao cjeline i/ili nekih njegovih dijelova.

Ukoliko doista elite postii uspjeh, dodaci prehrani su neophodni. Upravo njihov izbor ini razliku hoete li zacrtani cilj ostvariti potpuno, djelomino ili ga neete ostvariti uopte. ivot sportista nije jeftin, stoga mudro potroena sredstva na jednoj znae manje odricanja na drugoj strani. Kada se uzimaju pravilno, uz odgovarajuu prehranu i program treninga, dodaci prehrani slue u svrhu poboljanja performansi, strukture tijela, boljeg i breg oporavka.

1. Multi-vitamini i mineraliNa prvom mjestu pri sastavljanju efikasnog plana dodataka prehrani potrebno je izabrati dobre multivitamine i minerale. Njihov izostanak uzrokuje nepravilan rad metabolizma, pad imuniteta i spor napredak. Obratite panju na kvalitetu proizvoda i pakiranja. Iako se o preparatima s vremenskim otputanjem i dalje vode debate, ini se da je vrijedno potroiti neto vie novca za takove preparate. To posebno vrijedi za u vodi topive vitamine poput B vitamina ili askorbinske kiseline. Ti se vitamini ne mogu pohraniti u organizmu i neophodno je neprestano nadopunjavanje.

Kreatin monohidrat Nae tijelo proizvodi kreatin monohidrat, tanije proizvode ga guteraa, jetra i bubrezi. Spremljen je u miiima kao kreatin fosfat i pomae proizvodnju i cirkulaciju ATP-a, supstance odgovorne za miinu kontrakciju. Prema potrebi tijelo povlai kreatin monohidrat, a vjebanje moe uzrokovati njegov manjak. Iako je kreatin monohidrat mogue unijeti u tijelo namirnicama, koliine potrebne za ozbiljnog sportistu, bilo bi vrlo nepraktino i skupo namaknuti na taj nain. Suplementacija kreatinom dovodi do poveanja tjelesne teine, nemasne miine mase, miine snage i izdrljivosti, korisna je za normalno funkcioniranje mozga i sveukupne atletske performanse. Uz to kreatin je efikasan u poveanju miine eksplozivnosti, odranju nivoa slobodnog testosterona i prevenciji katabolizma. Kreatin monohidrat vrhunski sportisti uzimaju ve gotovo itavo desetljee. Siguran je za uzimanje i na "duge staze", neophodan je suplement za svakog atletu koji trai maksimum performansi.

BCAA

Proteini su izgraeni od amino kiselina. Od dvadeset aminokiselina koje sintetiu proteine, osam je klasifikovano esencijalnim to znai da ih organizam ne moe sam proizvesti i potrebno ih je unijeti prehranom. Od tih osam esencijalnih, leucin, izoleucin i valin poznate su kao amino kiseline umreenog lanca ili BCAA. Od ostalih amino kiselina izdvaja ih njihova znatna prisutnost u miinom tkivu. Odreene aminokiseline konvertuju uslijed dekarboksilacije u bioloke amine povezane hemijske molekule koje utiu na hormonalni profil. Putem tog procesa i drugih metabolikih aktivnosti koje nastaju kao posljedica, BCAA mogu poveati proteinsku sintezu, ubrzati gubitak masti, sauvati glikogen, parati na glutaminu, sprijeiti katabolizam i znatno poveati izdrljivost.

Zakljuak Hrana izgrauje, odrava i ojaava nae fiziko tijelo. Uzimanje to raznovrsnije hrane, ali i pravilno kombinovane, ima sutinski znaaj za pravilnu ishranu i nae zdravlje. Da bi organizam normalno i zdravo funkcionisao moraju se unijeti svi sastojci neophodni za obnavljanje elija u to idealnijim koliinama. Nije svaki organizam isti i ne zahteva isti odnos hranljivih materija, pa je neophodno tzv. "oslukivanje" organizma, saradnja sa njim i potovanje njegovih potreba. Kada bismo bili u stanju da upoznamo i pratimo potrebe svog organizma i da se u skladu s tim hranimo, izbjegli bismo bolesti i starenje organizma. Ukoliko upranjavamo sport i fizike aktivnosti, tijelo e nam prirodno zahtjevati unoenje visoko energetske hrane i pravilan izbor namirnica.