diferencijalne skale
TRANSCRIPT
-
7/24/2019 Diferencijalne skale
1/62
-
7/24/2019 Diferencijalne skale
2/62
Vrste
muzike
Redosled
rang
Prviizbor
rang Parovi rang Procenti
rang
ROCK 37 2 11 2 71 2 532 2
POP 31 1 14 1 87 1 754 1
CLASSIC 81 4 0 4-5 31 4 290 3
FOLK 78 3 0 4-5 37 3 285 4
JAZZ 88 5 1 3 12 5 95 5
-
7/24/2019 Diferencijalne skale
3/62
Stavovi objekti ispitivanja
(Relativno) trajne unutarlinedeterminante vrednosno polarizovanogponaanja pojedinaca u odnosu na socijalneobjekte, koje su steene kroz neposrednoili posredovano iskustvo sa tim objektima.
Vie na predavanjima, ovde prvenstveno omerenju stavova!
-
7/24/2019 Diferencijalne skale
4/62
-
7/24/2019 Diferencijalne skale
5/62
Vanost ispitivanja stavova
Stav ponaanje
-
7/24/2019 Diferencijalne skale
6/62
%o1etak merenja stavova i novonastaete/nike merenja doprinee su razvojubazi1ni/ istraivanja o prirodi, formiranju,deovanju i menjanju soijani/ stavova.
Danas je merenje stavova 2industrija3!
rasprostranjenost, utiaj
-
7/24/2019 Diferencijalne skale
7/62
$ako moemo do-i do saznanja ostavu4
a osnovuposmatranja kako se osoba ponaau reevantnim svakodnevnim situaijama kojesu uz to i reprezentativne.
Vro teko izvesti ovakva posmatranja,
ponaanje nije samo funkija stavova
%reko upitnikakojim osobu pitamo o stavu
5iroko primenjiv na1in ispitivanja, uz usove
-
7/24/2019 Diferencijalne skale
8/62
spitivanje stavova putem upitnika
Direktne tenike!
2$akav je va stav prema abortusu43
(usovi6 svestan stava, sposoban daverbaizuje, spreman da saopti)
"ndirektne tenike6 ispituje se neto to
naiz"ed nema veze sa objektom stava(posebna ekija)
#oludirektne tenike(naj1e-e)6 ra1anjivanje
na indikatore, ispitivanja, sinteza od"ovora
-
7/24/2019 Diferencijalne skale
9/62
Definiija stavsko" objekta
aj1e-e puko imenovanje6 stav premaizbe"iama, matematii, u1iteju...
7e0utim, soenije i apstraktnije objektetreba definisati preiznije6
2ravnopravnost svi/ "ra0ana3,
2vrednosni profi madi/3...
-
7/24/2019 Diferencijalne skale
10/62
Di$erencijalne skaleLouis Leon
Thurstone
-
7/24/2019 Diferencijalne skale
11/62
8ouis 8eon 9/urstone
nenjer eektrote/nike iasistent 9omasa :disona
Otkri-a u vezi sa pokretnim
kamerama i projektorima Opisao metod trisekije u"ova
Smatra se pionirom 2zeeni/3
%reda"ao te/noo"ije zadobijanje 21iste3 ener"ije izre1ni/ sivova i ija"arini/vodopada.
#aktorska anaiza, intei"enija
-
7/24/2019 Diferencijalne skale
12/62
-
7/24/2019 Diferencijalne skale
13/62
7o"u i se stavovi meriti4
Da bi psi/ofizi1ka izra1unavanja pra"adrai u1inio interesantnim umesto mai/te"ova uzimao je teine prekraja,popuarnost naija, itd.
Objavjuje prvi 1anak posve-en merenjustavova
-
7/24/2019 Diferencijalne skale
14/62
-
7/24/2019 Diferencijalne skale
15/62
-
7/24/2019 Diferencijalne skale
16/62
%o1inje da meri stavove po u"edu napsi/ofizi1ka merenja pra"ova drai.
#okusira se na afektivnu komponentustava, ona je po"odna jer je6
jednodimenzionana,
"raduirana i
poarizovana
-
7/24/2019 Diferencijalne skale
17/62
%rinip merenja
;a pra" teine6 prona-i te"overazi1iti/ teina, njima ravnomernopokriti kontinuum, porediti svakisa standardnom drai
;a stavove6 standardna dra jeS9V ispitanika. 9aj stav treba
uporediti sa nizom ponu0eni/verbani/ iskaza (
-
7/24/2019 Diferencijalne skale
18/62
9i verbani iskazi (
-
7/24/2019 Diferencijalne skale
19/62
#aze u konstrukiji 9erstonove skae
>. Sakupjanje reprezentativno" uzorka tvrdnji oobjektu stava
(iz novina, knji"a, raz"ovora sa dru"im judima,intervjua, itd.) npr. ?@@ tvrdnji
A. naiza, oenjivanje i redi"ovanje tvrdnji6formiranje preiminarne iste
9vrdnje anaiziramo6 sadrinski, o"i1ki, jezi1ki.
Dobijamo preiminarnu istu od >@@B>C@ tvrdnji.
-
7/24/2019 Diferencijalne skale
20/62
$riterijumi formuisanja i seekionisanja
>. Sadri vrednosni sud o objektu stava(barem impiitno6 ose-am, verujem, misim: 1injenie) tvrdnje treba da sudiskutabine
A. Svaka tvrdnja treba da bude reevantna zastavsku varijabu koja je predmet ispitivanja
(da "a pominje, ne nuno po1etak ni nominativ)
?. 9vrdnjetreba dapokriju eo stavski kontinuum.
(-- - % & &&)
-
7/24/2019 Diferencijalne skale
21/62
$riterijumi
E. 9vrdnje treba da budu jednostavne (
-
7/24/2019 Diferencijalne skale
22/62
;adatak
'daberite stavski objekat (eutanazija, stranka, globalizacija, demokratija, televizija, religija )
apiite *+ tvrdnji, potuju-ipretodna pravila
-
7/24/2019 Diferencijalne skale
23/62
Oenjivanje i sortiranje tvrdnji odstrane eksperata
Objetivni kriterijum o mestu tvrdnje nakontinuumu -- / GG je intersubjektivnasa"asnost proenjiva1aHekperata.
Ori"inano6 paketi- isti-a i >> pretinaaozna1eni/ sovima do $
Danas6 ista tvrdnji sa rednim brojem i porednji/ upisati sovo
(ne broj da ne usmerava na evauaiju)
-
7/24/2019 Diferencijalne skale
24/62
-
7/24/2019 Diferencijalne skale
25/62
-
7/24/2019 Diferencijalne skale
26/62
-
7/24/2019 Diferencijalne skale
27/62
NEvae (ne)sa"anje
$akav stav ta tvrdnja izraava,
$akva oena o objektu stava je u njojiznesena,
$akav stav ima onaj koji iznese takvu tvrdnju
(ekstremno ne"ativno) I B : (ne"ativno) # (neutrano)
*B' (pozitivno) $ (ekstremno pozitivno)
-
7/24/2019 Diferencijalne skale
28/62
zra1unavanje skani/ vrednosti
e sau se svi proenjiva1i oko ta1no"mesta na kontinuumu.
Dobijamo distribuiju od"ovora za svakutvrdnju i za svaku tvrdnju izra1unavamomeru entrane tendenije i meru rasprenja.
7&9 medijana 7+ kvartilna devijacija
7dn (%C@) J (%KC %AC)
-
7/24/2019 Diferencijalne skale
29/62
;ato ne S i SD4
7dn i J su manje osetjive na ekstremna odstupanja
%usenko
-
7/24/2019 Diferencijalne skale
30/62
##D&(p/+0$)12/i
D B donja "rania intervaa u kom je perenti p B proporija koja od"ovoara perentiu
f B kumuativna frekvenija do intervaa
# B frekvenija unutar intervaa
i B interva razreda
-
7/24/2019 Diferencijalne skale
31/62
#sioloki smisao mera
MdnB intenzitet stava izra3en datomtvrdnjom
QB mera jednoznanosti tvrdnje
-
7/24/2019 Diferencijalne skale
32/62
zbor kona1ne iste
9vrdnje treba da budu razumjive i naravno
9reba ravnomerno da pokriju 1itav kontinuum
z svako" razreda uzimamo po >B? tvrdnje
Vode-i ra1una da budu
to je vie mo"u-e jednozna1ne
-
7/24/2019 Diferencijalne skale
33/62
%rovera ireevantnosti tvrdnji
Osim previsoke J, tvrdnja moe biti oa ipo kriterijumu ireevantnosti (2provuka se3)
Ltvr0uje se na osnovu kona1ne verzijeskae i od"ovora ispitanika
(pri/vataju je i oni sa ne"ativnim i oni sapozitivnim stavom)
-
7/24/2019 Diferencijalne skale
34/62
$ona1an iz"ed skae
Skaa se obi1no sastoji od A@BE@ tvrdnji
aj1e-e pore0ane po vrednosti medijane
(bio uzazno ii siazno) 7oramo imati skane vrednosti svi/ tvrdnji nuan usov za postojanje ove skae
Speifi1an na1in od"ovaranja!!! #rimeri
-
7/24/2019 Diferencijalne skale
35/62
Varijante u konstruisanju skae
9erston nije imao pret/odna empirijskaistraivanja za komparaiju pa je bio veomaoprezan.
4roj procenjivaa6 9erston ?@@ ?@, C@
ain iznoenja procena mo"u i brojevi, pai skae sa manje podeoka KBM
Raunanje skalni vrednostimoe i S iSD (iskju1iti o1i"edno probemati1ne eksperte)
-
7/24/2019 Diferencijalne skale
36/62
%robemi sa 9erstonovom skaom
%robemati1na uo"a proenjiva1a(motivisani, pajivi, s/vatii uputstvo...) ?
Stav proenjiva1a (vro teko iskju1iti "a)
A prioriskaa! $arakteristike tvrdnji i skaeu eini izra1unate pre prvo" zadavanja inaknadna ispitivanja nemaju nikakvo"utiaja na nji/
i ima prirodnu nulu i visoko di$erencirastavove(pozitivno)
-
7/24/2019 Diferencijalne skale
37/62
7odifikaije 9ertonovo" postupka
+emers6 generalizovane skale(premakasi objekata6 koski predmet, drutvenainstituija, naija...) 9o, ona, ovo...
-
7/24/2019 Diferencijalne skale
38/62
%robemi sa merenjem stavova
L mno"im su1ajevima to merenje nijezasnovano ni na kakvim prinipima, ne"o sevri ad /o, amaterski, trae se neke pre1ie
do od"ovora na postavjena pitanja, bezikakvo" vo0enja ra1una koiko je to preiznoizmereno i da i je uopte mereno ono to je
nameravano da se meri. 7e0utim ako eimoda zaista vodimo ra1una o svemu ovomesuo1avamo se sa nizom o"rani1enja razi1ite
prirode.
-
7/24/2019 Diferencijalne skale
39/62
;nanja koja od"ovorno uzimamo iispravno primenjujemo
%rva "rupa probema javja se zbo" prirode i na1ina merenja dake zbo" teupitni1ke situaije i papir oovka forme. 9u se javja nekoiko probemau"avnom u vezi sa motivaijom ispitanika.
direktna nemotivisanostkoja se odraava u nepajivosti pri popunjavanjuupini1ke forme ispitanii mo"u na brzinu (/astiN) 1itati ajteme, zatim semoe desiti da ne razumeju ajteme (neku re1, ii smisao ii nemajuinformaije o onome o 1emu su pitani), mo"u da presko1e neke stavke
davanje ekstremni/ od"ovora6 neki subjekti odabiraju samo ekstremneod"ovore, reimo samo > i C na Cstepenoj skai. 9ako da iz nji/ovi/od"ovora moemo po"reno da zakju1imo da oni imaju ekstremne po"edei mijenja o pitanjima kojima se bavimo, a u stvari je re1 samo o na1inuod"ovaranja
aPuiesene6 skonost ka sa"anjusa (skoro) svim ajtemima bez obzira nanji/ov sadraj. a ovo moemo "edati i kao na1in na koji ispitanik dobijapriznanje ispitiva1a. epotrebno je ista-i da su ovakvi od"ovoriprobemati1ni jer ne refektuju stvarnu evauaiju date tvrdnje.
reenje6 inverzni ajtemi Soijana poejnost od"ovora tendenija da se daju 2drutveno
od"ovaraju-i od"ovori. Subjekti ee da budu vi0eni kao 2dobro pria"o0eni,3
-
7/24/2019 Diferencijalne skale
40/62
edovojno dobra predikijaponaanja preko izmereni/ stavova
Stav ponaanje
koji se jo faktori ume-u u taj odnos i ta je
potrebno u1uiniti da bismomaksimaizovai datu vezu
-
7/24/2019 Diferencijalne skale
41/62
;abrane ispitivanja
L komunisti1kim reimima (prema drutvenoreevantnim temama jer nije smeo da se kriti1kipreispituju osnovne ideooke do"me)
Danas na zapadu bez poiti1ki nekorektni/itema: skaa =C@i/ "odina6
27anueni rad i nekvaifikovana zanimanja
iz"eda da mno"o vie od"ovaraju rna1kommentaitetu i sposobnostima ne"o nekikvaifikovaniji i od"ovorniji posao.3
-
7/24/2019 Diferencijalne skale
42/62
Lmesto to"a6
spitivanje rasni/ stavova >MFK6
2e bi/ poveo &rna na ru1ak u restoran "deme dobro znaju.3
7odern +aism Sae danas6
28ako je razumjivo nezadovojstvo obojeno"
stanovnitva u merii3 (inverzni) ii 2Obojeno stanovnitvo je veoma za/tevno usvojim pritisima za jednaka prava.3
-
7/24/2019 Diferencijalne skale
43/62
%robemi sa merenjem stavovaputem papirBoovka upitnika6
>. epajivost ispitanika
A. Davanje ekstremni/ od"ovora
?. Skonost sa"anju sa svim ajtemima bezobzira na sadraj
E. Davanje soijano poejni/ od"ovora
-
7/24/2019 Diferencijalne skale
44/62
ndirektne strate"ije za merenjestavova6
>. %osmatranje subjekata bez nji/ove svesnostida su posmatrani
A. %osmatranje aspekata subjektovi/ ponaanja(obi1no fiziooki/ reakija) nad kojima(pretpostavja se) subjekti nemaju kontrou.
?. Obmanjivanje subjekata bio da poveruju daposmatrana stvar nije u vezi sa nji/ovimstavovima ii da poveruju da nemaju kontrounad svojim od"ovorima.
-
7/24/2019 Diferencijalne skale
45/62
%robemi povezanosti stavova iponaanja6
7i u"avnom merimo stavove kao dispoziionasvojsva koja imaju neki direkioni utiaj naponaanje prema i u vezi sa objektima stava,
tj. od stavova se o1ekuje da budu prediktoriponaanja. i naravno oni nikad ne koinidirajuu potpunosti, a ponekad je ta povezanost
suvie saba. +azo" tome je pre sve"a u tomeda je ponaanje determinisano i dru"imfaktorima (npr. situaionim) a ne samo
dispoziijama.
-
7/24/2019 Diferencijalne skale
46/62
$urt 8eQin
%Rf (8, S)
-
7/24/2019 Diferencijalne skale
47/62
7. I. S/mit/
I
Distalni socijalni
antecedenti
IV
Situacija kao
neposredni
antecedent akcije
II Drutvena
sredina kaokontekst za
razvoj linosti i
sticanje stavova
III
Procesi idispozicije
linosti
V
(Politiko)ponaanje
9/ f % d I / i H
-
7/24/2019 Diferencijalne skale
48/62
9/eorN of %anned Ie/aviorH+easoned tion
#is/bein i jzen smatraju da neuspe/ da uvekprona0emo zna1ajnu povezanost izme0u stavova iponaanja ne zna1i da stavovi nisu prediktori
ponaanja ii da su osobe koje ispitujemo (a i ostae)beznadeno nekonzistentne u svom ponaanju.
Oni smatraju da taj neuspe/ da se dobije jaka vezaSB%, u stvari, moemo atribuirati pre sve"a tome to
stavove i ponaanje ne merimo na istom nivouoptosti. #is/bein i jzen tvrde da se snana vezamoe dobiti ako stavski prediktor korespondira saTbi/evioranim kriterijumom.
-
7/24/2019 Diferencijalne skale
49/62
jzen i #is/bein
%od korespondira saT podrazumevaju dasu stavovi i ponaanje mereni na istomnivou speifi1nosti i to se zove princip
kompatibilnosti. jzen i #is/bein razikuju stav prema
ponaanju (visoko speifi1an) i stav premaobjektu (ire zasnovan). pr. ako ispitujemoobast rei"ioznosti stav prema, reimo,moitvi je primer za prvu vrstu, a stav premarei"iji uopte za dru"u.
straiva1i tako0e razikuju zasebne akte (speifi1na
-
7/24/2019 Diferencijalne skale
50/62
straiva1i tako0e razikuju (speifi1naponaanja usmerena na neki ij u odre0enomkontekstu i u odre0eno vreme) i bievioralne
kate!orijeii mutipe akte koji ukju1uju sistem akija.pr. s jedne strane imamo reimo da neki student odeda zapai sve-u u rkvi pred ispit a u dru"om suukju1ena sva ponaanja vezana za rei"ioznost6
moitve, prisustvo subama, 1itanje Iibije... %rinip kompatibinosti nam kazuje da stavovi prema
objektu (opti) vre predikiju bi/eviorani/ kate"orijaiiti ire kase ponaanja u razi1itim kontekstima, dokspeifi1ni stavovi (prema ponaanju) mo"u dapredvi0aju samo te pojedine akte.
-
7/24/2019 Diferencijalne skale
51/62
%o jzenu i #is/beinu stavski i bi/evioranientiteti sastoje od po E eementa6akcije,ciljaka kome je akija usmerena,
kontekstaivremenau kome se akijaodi"rava.
Stav -e biti prediktor ponaanja do mere u
kojoj korespondira sa ponaanjem u ova1etiri eementa.
-
7/24/2019 Diferencijalne skale
52/62
9eorija opravdane akije jzen i #ibejn >MKC.
biejvioralna
uverenja
procenaisodaponaanja
normativna
uverenja
motivacija da
privati
uverenja
stav
subjektivnenorme
biejvioralna
intencija
ponaanje
-
7/24/2019 Diferencijalne skale
53/62
-
7/24/2019 Diferencijalne skale
54/62
Ova teorija pretpostavja da osobe raionanoprora1unavaju enu i korist od stupanja uodre0enu akiju odnosno odre0eno" ponaanjai pajivo uzimaju u obzir kako -e zna1ajni dru"ioeniti to ponaanje.
Stav prema ponaanjuse sastoji iz dvekomponente6
4ievioralni uverenja uverenja oposediama ponaanja
5valuacija isoda afektivni/ evauaijaposedia.
Ueimo da predvidimo da i -e jedna osoba pri/vatiti nisko
-
7/24/2019 Diferencijalne skale
55/62
Ueimo da predvidimo da i -e jedna osoba pri/vatiti niskoB/oesterosku dijetu . 7i bismo prvo uzei u obzir kakva su
uverenja te osobe u vezi sa ovakvom dijetom, npr.
>. %ri/vataju-i niskoB/oesterosku dijetu smanji-u rizik od sr1ano" udarauopte nije verovatno > A ? E C F K veoma verovatnoA. %ri/vataju-i niskoB/oesterosku dijetu umanji-u i unos kaorija.uopte nije verovatno > A ? E C F K veoma verovatno
itd.
uzei bi smo u obzir i evauaije posedia dati/ uverenja. pr.
>. Smanjenje rizika od sr1ano" udara je6oe > A ? E C F K dobroA. Smanjenje unosa kaorija je6oe > A ? E C F K dobrotd.
-
7/24/2019 Diferencijalne skale
56/62
i uzei bismo u obzir i subjektivne normekoje se tako0e sastoje od dve komponente6
ormativni uverenja uverenja osobeda speifi1ne osobe ii "rupe mise da onatreba ii ne treba da se ponaa na
odre0eni na1in i
6otivacije osobe da privatita
o1ekivanja dru"i/
ormativna uverenja
-
7/24/2019 Diferencijalne skale
57/62
>. 7oj ota smatra da ja6nikako ne treba da > A ? E C F K svakako treba dazapo1nem sa dijetom zapo1nem sa dijetom
A. 7oj najboji prijatej smatra da ja6nikako ne treba da > A ? E C F K svakako treba da
zapo1nem sa dijetom zapo1nem sa dijetom
7otivaija da se soi (da ispuni o1ekivanje) $oiko "enerano drite do to"a ta svako od sede-i/ osoba
("rupa) misi da treba da uradite6
imaoveoma 7oj ota > A ? E C F K 7oj najboji dru" > A ? E C F K
-
7/24/2019 Diferencijalne skale
58/62
#ormua
"oe # $"oj % "je & $"on % "ne
-
7/24/2019 Diferencijalne skale
59/62
Ii/eviorana intenija
$ako joj samo ime kae 'Ije namera da se ponaana odre0en na1in.
%o ovoj teoriji se pretpostavja da i stavovi i
subjektivne norme previ0aju inteniju ka odre0enomponaanju. %od nekim usovima, stavovi osobepredvi0aju njenu nameru da pristupi odre0enomponaanju. %od dru"a1ijim okonostima ponaanje
predvi0aju subjektivne norme (ne1ja
-
7/24/2019 Diferencijalne skale
60/62
%onaanje
#is/bein i jzen smatraju da je najve-i deo soijano"ponaanja pod vojnom kontroom aktera. Sedstvenotome, namera da se ponaa na odre0eni na1in trebaa
bi da bude prediktor stvarno" vidjivo" ponaanja.amera -e tim verovatnije predvideti ponaanje ako snjime korespondira u smisu isto" ija, akije,konteksta i vremena.
7oemo zakju1iti da stavovi i subjektivne normedeterminiu intenciju ka nekom ponaanju, a da jeta intencija 7neposredna determinanta ponaanja8.
-
7/24/2019 Diferencijalne skale
61/62
9eorija razone akijeT dozvojava 1injeniu dastavovi nisu uvek dobri prediktori ponaanja.$ada su normativni utiaji izraeniji onda su to
boji prediktori. ;na1i u nekim situaijamaperipirani pritisak zna1ajni/ dru"i/ ima ve-iutiaj na ponaanje ne"o stavovi. dok su ranijiistraiva1i zakju1ivai da poto stavovi ne mo"u
uvek da predviaju ponaanje zna1i da jeponaanje u prinipu nepredvidivo, 9jzen i2isbein tvrde da je predvidivo, ukoliko u
obzir uzmemo i stavove i norme.
-
7/24/2019 Diferencijalne skale
62/62
zvreno je mnotvo istraivanja u raznim obastima,tokom posednji/ deenija, koja su koristia ovajteorijski mode i u mno"o su1ajeva dobijeni rezutati
su potvrdii osnovne postavke modea. Iio je naravno i naaza koji nisu u skadu sa ovomteorijom, npr. da je od utiaja na namere za ponaanjei pret/odno ponaanje, zatim da stavovi direktno uti1u
a da nisu posredovani namerama, zatim postoji kritikapretpostavke da osobe razmatraju impikaije svoji/akija pre ne"o to odu1e da preduzmu te akije...