departman za pedagogiju, niš doi 10.5937/kultura1237210s ... · medijska pismenost i kultura...
TRANSCRIPT
210
Z. S. PETROVIĆ, V. RADOVIĆ i A. IVANOVIĆ
Univerzitet u Nišu, Filozofski fakultet - Departman za pedagogiju, Niš
DOI 10.5937/kultura1237210S UDK 37.033:316.77(497.11)
originalan naučni rad
MEDIJSKA PISMENOST I KULTURA UČENIKA
OSNOVNIH ŠKOLA U NIŠUSažetak:Uradujerazmatranodnosmedijaiobrazovanja,anaročitomogućnostirazvojamedijskekulture ipismenostiuškolskomkontekstu.Uprocesurazvojamedijskepismenosti ikulture,značajnuuloguimajuškole,kaobazičneustanovezavaspitanjeiobrazovanje,odkojihseočekujeplanskoisistematskodelovanjeuciljuostvarivanjaefekatamedijskogobrazovanja.Nakojinačinškolarazvijamedijskukulturuipismenost,kojisupotencijališkolezarazvojovihprocesaidalipostojirazlikaustavovimaučenikaiučenicakadajerečorazvojumedijskekultureipismenostiuškoli,pokušalismodasaznamokrozistraživanjestavovaučenikaiučenicaosnovnihškola.Uradujepredstavljendeorezultata obimnijeg istraživanja na uzorku od 142 učenika osnovnihškola,sateritorijegradaNiša.Utvrđenojedanepostojistatističkiznačajnarazlikaustavovimaučenikaiučenica,kadajerečopercepcijiškolskesredine,kaopovoljnogkontekstazarazvojmedijskekulture i
pismenostiudelunastavnihivannastavnihaktivnosti.
Ključne reči: medijska kultura, obrazovanje, medijska pismenost,učenici,osnovneškole
Uvod1
Promeneudruštvu,kaoveoma složenomsistemu,odražavajusenasvepodsisteme,uključujućiisistemvaspitanjaiobrazovanja.Složenostikompleksnostdruštvenihpromenadovodido
1 RadjenastaouokviruprojektaTradicija,modernizacijainacionalniidentitetuSrbijiinaBalkanuuprocesuevropskihintegracija(179074),realizovannaUniverzitetuuNišuFilozofskifakultet,afinansiraMinistarstvozaprosvetunaukuitehnološkirazvojRepublikeSrbije.
211
Z. S. PETROVIĆ, V. RADOVIĆ i A. IVANOVIĆ
svevećepotrebezakomunikacijommeđudruštvenimpodsistemimauciljuobezbeđivanjaadekvatnogfunkcionisanjadruštvaucelini.Komunikacijskiprocesiizmeđudruštvenihpodsistemauglavnomseodvijajuputemmedija,štoseodnosikakonajavnutakoinaprivatnukomunikaciju.Utomkontekstufunkcijemedijaiostvareniefektisuvišestruki,jeroniporedinformisanjauključuju iodnoseudruštvu,zabavu,vaspitanje iobrazovanje,formiranjemišljenjaistavova,kontrolu,kritiku,razonodu,rasporedsvakodnevnihobaveza,namećutemezarazgovoridiskusiju,postavljajuobrasceponašanja.Poslednjihnekolikogodina,apoduticajemprocesaglobalizacije,slikasvetajebitnoizmenjena. Ekonomski politički i tehnološki procesi, u sprezisaubrzanimpromenamaukomunikaciji,kaoirazvojkompjuterskih tehnologija, potvrđuju dominantna kretanja ka integrisanomsvetskomtržištu,automprocesuznačajnuuloguimajumediji,zakojesesmatradasujednoodnajmoćnijih sredstavapromenaudruštvu.Moćmedijajetolikadaseopravdanonavodidasveštoznamo„onašemdruštvu,osvetuukomeživimo
znamoizmasovnihmedija“2.
Medijizbogsvogvišestrukogdelovanjaurazvojudruštvaimajuprogresivnuulogu, oni nameću inovacije i unapređuju razvoj.Saglasnotome,smatrasedaudemokratskimdruštvimamedijiimajuuzvišencilj„dapodstičuduhovniipolitičkiživot,budućidajenjihovjediniciljdazadovoljeradoznalostizahtevekorisnika: čitalaca, slušalaca i gledalaca,mediji šire vesti, podstičuprotokideja,omogućavajuupoznavanjesanajvećimbrojem
različitihdelaljudskoguma“3.
Ulogomifunkcijama,anajvišesadržajimakojeplasiraju,medijidovodeupitanjenaševrednostiiubeđenja,razvijajusumnjuupostojećeiuniverzalneistine,utičunapromenepostojećihobrazaca,posebnoudeluvaspitanjaiobrazovanja.Moćmedija jeutolikoveća jeroni čine „deodekoraprivatne sfere, onisuumnogomepromeniliponašanjedeceiroditeljauodnosunaprethodnegeneracije“4.Poznatojedasunovegeneracijedeceimladihrazvilenovenačinekorišćenjamedija,kojisukvalitativnorazličitiodonihkojiimajunjihoviroditelji.Svevećeprisustvomedijausavremenomživotuutičenaporastinteresovanjamladihzaupoznavanjeveštinakorišćenjamedijskihsredstava,dokjesdrugestrane,kodnjihprisutnanekritičnostiodređenanaivnostuodnosunamedijskesadržaje.Uuslovimatranzicije„kojajeobznanilaentropijuvrednosti,(gdese)...uvelikorazba
2 Luhmann N., Die Realität der Massenmedien, Opladen, WestdeutscherVerlag1996.
3 BalF.,Moćmedija,Beograd1997,str.12.4 MilenkovićS.,Medijskakultura,SremskaMitrovica2007,str.6.
212
Z. S. PETROVIĆ, V. RADOVIĆ i A. IVANOVIĆ
škariofolklorniprimitivizam,duhpalankeiprovincijalizamzatvorenogdruštva“5,potrebazarazvojemmedijskekulturemla
dihjejošizraženija.
Medijiiobrazovanje
Svaka epoha društvenog razvoja, ostavljala je prepoznatljivrazvojnipečat.Razdoblje,odnosnodostignuticivilizacijskinivo,moglibismoprepoznatiiponačinukomunikacije,sticanjai prenošenja znanja i društvenih vrednosti uopšte.To je uvekbiloukorelaciji sa stepenomrazvojanauke, tehnike, tehnologije... Svedočanstva o razvoju ljudskog roda i, uslovno rečeno, društvene svesti, prepoznaćemo svakako i u legendama.Nekeodnjih,preraslesupraktičnoiumitove,akojiusuštinipredstavljaju i generalizovane obrasce ponašanja ili objašnjenja pojedinih prirodnih fenomena. Bez legendi, ne bi ni bilomogućno zamisliti prošlost, no tek su pismo, odnosnopismenost,omogućiliprikladnuosnovuimoćaninstrumenturazvoju
ljudskevrste.
Moglibismoizdvojiti6triistinekarakterističnezapismo,pismenost i znanje uopšte i posmatrati ih kao determinante razvoja
ljudskevrste...
Pismo je od svih, najrevolucionarnije dostignućečovečanstva.
Poimanjeznačajatrajnogočuvanjapodatakajeglavni, amožda i jedini razlog čovekovedominantne
ulogenaplanetinakojojživimo.
Razvojpismaipismenostiuopšteotelotvorenjejeevolucije.
Natajjenačinčovečanstvoidostiglorazvojninivokojidanaspoznajemo.Takojeomogućenoizapisivanje,odnosnočuvanjeznanjazapokolenja.Takvu,upotpunostinovudimenziju razvojnosti,čovečanstvodugujepresvegapismu.Razlogajepreviše…Saznatovišenijememorisano,papotomnanesigurannačinprenošenousmenimputem,sgeneracijenageneraciju.Jasnojedatakav,priličnonesiguranmetodprenosaznanja,nijemogao
obezbeditibržirazvoj.
Gigantskepromeneljudskogdruštva,uposlednjihnekolikohiljadagodina,direktnasuposledicapismaipismenosti,azapisivanje ičuvanje informacijanakamenu,glinenimpločicama,
5 BožovićR.,Spektaklimedijskakultura, Kulturabr.126,Beograd2010,str.49.
6 RadovićV.,Mediji i eobrazovanje, Institut za političke studije, Beograd2006.
213
Z. S. PETROVIĆ, V. RADOVIĆ i A. IVANOVIĆ
papirusu i papiru, nezamenljiv su deo istorije civilizacije. Pritomejeručnoumnožavanjepisanihdela,vansvakesumnje,biomukotrpan,dugotrajaniveomaskupproces.SasvimjeizvesnodasuštamparskapresamaestraGutenbergaitehnikaštampanjakaodostignuće,zavrtelitočakcivilizacijskognapretkadovrtoglavihbrzina.Takavjesistem,većnekolikovekova,nezamenljivpratilacipokretačrazvojnostičovečanstva.Štampanarečidanasjeveomakoristanineobičnovoljen,romantičansimbolsvegaumnogivrednogštoječovekstvorio,noipak,ubeskrajnomvrtlogu razvoja, i najznačajniji pronalasci jednom iskažuograničenja.Usvakojvrstinapretka,bezizuzetka,krijeseiklicanovihdostignuća.Tojeipakcikličanproces,kojineminovno
“gura”svetnapred.
Ubrzani razvojnauke i tehnikedovodi i do svebrže razmeneznanjaiinformacija,asvakootkrićeotvaralojeinovevidike,stvarajućimogućnostobrazovanjasvevećegbrojaljudi.JošodradiokomunikacijepočetkomXXveka,padotelevizijskihmedijapedesetihgodina,odnosnosilikonskihčipovaosamdesetih,društvo je transformisano u gotovo svim područjima. Vidljivje i svedinamičniji razvoj nauke.Praktično “eksplozija” znanjaiubrzanitehnološkirastkojekarakterišeintegracijavizuelnih,audioipisanihinformacija,delovalisusnažnoipovratnomspregom.Ostvarenjeizuzetanpovratniuticajnarazvojnauke,odnosno znanja, a razvojem tehnologije, obrazovanje postaje
širokodostupno.
Nove tehnologijenisumimoišleni školskeustanove.Računarje danas, gotovo ispred svakog đaka. I satelitski prenosi sadamogudirektnouučionice,itourealnomvremenu.Učenje,bazirano na novim tehnologijama, to već i sa sigurnošćumožemokonstatovati,trajnojeiupotpunostiizmenilonacionalneikulturnestandarde.Novapodela radazahtevabrzu imasovnutransformacijuprofesionalnihznanjaiveštinapojedinaca.Tojeneumitnodoveloidokorenitetransformacijeobrazovnogsistemaucelini.Pojedinaotkrića,kojasusamopredesetakgodinabilanezamisliva,danassuuobičajenapojavaibaznopolazištemnogobrojnimnaučnimpoduhvatima.Činjenicajedasunaučne“novotarije”odpresamonekolikogodina,kaopredmetpresveganaučnih,aliionihpopularnihiništamanježučnihrasprava,danaspronašlamestougotovosvakomdomunaplaneti.Interesantno,asvakakoiveomavažno,jeitoštosmodanassvedocineuporedivobržojimplementacijinaučnihotkrića.Zarazlikuodperiodaukojem subili potrebnegodine, pa i decenije, danaspraksadobijanaučnaotkrićazatiličas.Praktičnodainepostoji razlog,kojibiusporio ilinabilokojinačinpromenio takavtrend.Poverenjejeunaukusveprisutnije,ačovek,sasvakim
novimsaznanjem,bivasvespremnijizanova“čuda”.
214
Z. S. PETROVIĆ, V. RADOVIĆ i A. IVANOVIĆ
Pre samo nekoliko vekova, pametni i nadasve razboriti ljudi,uvereniusvojeistine,glavomsujavnoplaćaličinjenicekojetadašnjisistemmišljenjanijemogaoprihvatiti.Takvihdruštvenihkočnica,istina,danasjesvemanje.Nascenisunekesasvimnove.Pojedinilimiti,ukazujusekaoteškopremostivproblem,jerkolikogodslobodnotržište,kaomodelmožebitiugodanrazvojniambijentupojedinimaspektima,udrugimpredstavljazaistaozbiljnukočnicurazvitka.Razlogeje,uosnovi,lakoprepoznati.Imakolikopojedinisistemibilirevolucionarniunastanku,kadapostanu sami sebi svrha, prepoznajemodekadenciju.Tačno jedaprevišekontrole remeti tokove,no izostanakoneneophodne doze kontrolisanosti može takođe pogubno uticati na razvoj.Ipakglobalizacijajeneminovnostkojaimaidobrestrane,atojenajvidljivijeuefektimaukupneelektronizacijesvetskog
komunikacionogsistema...
Takvi efekti, ispostavilo se, sa lakoćom oslobađaju mnogobrojnevrednosti lokalnihstega.Dostignućaupojedinimoblastima, naročito u domenu informatike, telekomunikacija, kaoi široka dostupnost takve tehnologije, nedvosmisleno ukazuju na to da su mogućnosti naučnih trendova o kojima je reč
nesagledive.
Važnajekonstatacijaitodanepostojioblastukojojtakvadostignuća ne nalaze primenu. Prvi put u istoriji komunikacije,elektronski mediji stvaraju mogućnost trenutne komunikacijeizmeđubilokojihtačakanaplaneti...Globalnatelevizijapostajefenomen,astotinemilionaljudi,rasutihposvetu,imajusimultanipristupdogađajima.Početkeradiodifuzijejepratilouverenjedaćenovaformakomunikacijepoboljšatistandardsvakogčovekausvakojzemlji.Pritomejeiopšteprihvaćenstavbiodajetomogućepostići,presvegazahvaljujućiintenzivnomkruženjuinformacijai“spajanju”svevećegbrojaljudisadrugima,atimeidostignućimadrugihdruštvenihzajednica.Zahvaljujućimedijima,auprvomreduteleviziji,isteslikeinaracijekružecelomplanetom.Jasnojeprematomedaiglobalnielektronskimediji
aktivnodoprinoseoblikovanjuglobalnekulture.
Ozbiljnobipitanjebilokakvesuimplikacijenanacionalnadruštvaikulture.Nosuštinskiproblemjesteudruštvenojifinansijskojmoći,odnosnouticajukojirazvijeninatajnačinostvaruju,jerprotokinformacijaizmeđurazvijenihinerazvijenihvidnoje
nejednak.
Značajnosudominantnijeinformacijemoćnih.Natakavjenačinstvorenisvojevrstanprostorzaafirmacijusopstvenihvrednosti i standarda, a tomože imati dalekosežne posledice i za
emisaraizadruštvokojeprihvataponuđeno.
215
Z. S. PETROVIĆ, V. RADOVIĆ i A. IVANOVIĆ
Gotovo da je pravilo, pojava novogmedija nameće uvek istopitanje…Dalićestarimedijibitipotisnutiilizaboravljenipod
pritiskomnovog?
Takojejošodpojaveknjige,potomradijainajzad,medijakoji je promenio svet, televizije.Masovnimediji veoma su različiti.Biloda su štampani, televizijski, tonski,baškao i elektronskemreže,poseduju izvesneposebnosti.Reč jepre svegaomnogobrojnim prednostima, a i nedostacima, pa i o vernojpublici.Malo jeverovatnodaće jedanmedijupotpunostizaseniti ili istisnuti druge,no sasvim je izvesnodaće semedijikoje poznajemo, u elektronskoj formi emisije programa, spojitiuvrednostvišegreda.Tojepoputfenomenainformacionokomunikacionihtehnologija,koji,prvokaotehnička,apotomiprogramskamogućnost,usamomzačetkuultimativno iprecizno determiniše superiornost elektronskogmedija budućnosti.Zapravo,upotpunosti je izvesno,uonlajnmedijskoj strukturibudućnosti,jedinstvosvihdosadapoznatihmedija,fakticitetje
bezpremca.7
Joštokomosamdesetihgodinadvadesetogveka,tehnološkideterminizampostajeutojmeriaktuelan,dasucentralnipredmetraspravabiletehničkemogućnostimedija.Takosuostali,ništamanje važnimedijski aspekti, a posebno programski sadržaji,bili u značajnojmerimarginalizovani.Relativno je lako stećiutisak da vladavina tehnološkog “imperativa” ostavlja prostorsamozapronalaženjenačinaštoefikasnijeprimeneukontekstudruštvenihpotrebaipromenainištaviše,dokpotrebuzasveobuhvatnomkontrolom razvoja i adaptaciju korisnika stavlja udrugiplan.Prekopotrebanstrateškipristuprazvojnosti,izostajeinaglobalnom,akamolilokalnomnivou.Istupizinercijeformalizmaipreuskogshvatanjasloženerealnosti,akojeimoguć,
veomajeteškoizvodljivi,popravilu,opasanzahvat.
Pritomrelativanpojamfunkcionalnepismenostibivaobogaćivanizdanaudan,doksvestopresudnojulozikvalitetaobrazovanjanipribližnonepratizadatitrend.Savremeniakterkomunikacijenabilokojemnivouobrazovanjakojepostajepermanentanidoživotanproces,morabitiustanjudainformacije,kojihjesveviše,naodgovarajućinačintretira.Preduslovzatojesposobnostpristupa,analize,proceneiprenosainformacijausvimformama.Ujednojeovakavpristupidobrapočetnaosnovazaodređenjesloženogpojmamedijskepismenosti,bezkojenemožebitinifunkcionalne.Nosvestotomesamojepreduslov...Neophodnesukorenitepromeneusistemima,politici,organizaciji,naučnonastavnimprogramimaiobrazovnojtehnologiji.S
7 RadovićV.,Obrazovanje imediji, Socijalnamisao i Republički zavod zasocijalnuzaštitu,Beograd2008.
216
Z. S. PETROVIĆ, V. RADOVIĆ i A. IVANOVIĆ
drugestrane,olakšavajućajeokolnosttoštosuinovacijeuobrazovnojtehnologijinastalepodsnažnimuticajeminformacionokomunikacionih tehnologija, poput interneta, hipermedija, veštačkeinteligencije,odnosnovirtuelnerealnostivelikogsimulacionogkapaciteta,omogućileneuporedivobržiiefikasnijirazvoj,
modernizacijui,najzad,racionalizacijuobrazovanja.
Primenom modernih tehnologija, omogućeno je u potpunostiuspešnosticanjeznanjaivanučionica,štoitekolikopružanove
mogućnostiistvaranovemodele.
Obrazovanjepostajeparadigmamodernogdruštva.Anijetajna,većčinjenicakojumožemoprepoznatiibeznaročitihistraživanja…Poslednjihdecenija,sredinaukojojživimonijepromenilasamovizuru,većisuštinu.Ključnaulogaobrazovanjaupravoijestedanamomogućikontrolunadtimpromenamaiumećedaihpravilnokoristimo.Sdrugestrane,činjenicajeitodapostojisamojedannačinvaljaneadaptacije obrazovanje.Obrazovanjeevoluiranaosnovupotrebakoje trebadazadovolji.Teškojezaistadabibeztogaimogloimativaljanismisao.Obrazovni
processamojedeoceline…Itoonajpokretački.8
Pomenutifenomenidanašnjice,praćenisuenormnimkoličinamainformacija.Istina, tuvidnopostoje i izuzetnemogućnosti
primene.
Uvrtlogupromena,neretkosuljudskesposobnostiprihvatanjai prerade informacija u potpunosti neadekvatne, a u sve izraženijojneuravnoteženostipomenutihsposobnostiiodgovarajućih situacija,mogućno je stvoriti,ogromnu ipriličnogrotesknu mrežu najraznovrsnijih zloupotreba. Svedoci smo takvog,dezinformativnog ustrojstva ukupnog informativnog prostora
Planete.
Upotpunostijejasnoitodasisteminformisanja,odnosnodezinformisanja, mora biti utemeljen na kategorijama, poput presvega funkcionalne,odnosnomedijskenepismenosti.Manipulacijaenkodera ineobrazovanostdekodera,dvasuneodvojiva
procesnaelementaistefunkcionalneceline.
Višenemožemonigovoritinaromantičannačinoobrazovanju,kaoozaloguzabudućnost, jer jepostalonasušnapotreba sadašnjosti.Znanjasvebržezastarevaju,asvejetežeusvojitiih.Brzozastarevanjeznanja,uobrazovnomprocesu,stvaraspecifičnudinamikukojauzrokujetenzijeikodonihkojiprenoseznanje,anaročitokodonihkojitrebadaihusvoje.Najzad,razvojemnaukerazvijamoinašepoimanjesvega,štosaznajnugrađu
8 Milosavljević G. i Radović V., Trening i razvoj, Fakultet organizacionihnauka,Beograd2008.
217
Z. S. PETROVIĆ, V. RADOVIĆ i A. IVANOVIĆ
činisvesloženijomusvimoblastima.Upravojetorazlogštojeorganizacijaobrazovnogprocesaključnakarikadruštvenograzvoja.Iletimičnimpogledomveomajelakoustanovitiučemuje
društvooskudevalouproteklomperiodu.
Višejenegoizvesnoitodaodgovarajućomanalizomkrupnijihproblema,ačakidruštvenihanomalijaokojimatolikodiskutujemo,možemouosnoviotkritiflagrantannedostatakobrazovanja.Pritomejeobrazovanjepoželjnonasvimnivoimadruštveneorganizacije,a izostanakjednakoopasanzazajednicu,bilodajenavrhuiliniženahijerarhijskojlestvici.Bezobrazovanjanemožebitininapretka.Istina,pomenutimoto,učestaleikorenitepromenemalosuimodifikovale.Danasbiibeznaročitediskusijemogaodaglasibezobrazovanjanemaniopstanka.Uz dobru je argumentaciju lako dokazati pomenute tvrdnje, itadapostajejasnodajesvakiizgubljeniminutobrazovnogprocesa bespovratno narušio i interes društvene zajednice u celini.Očiglednodajemetamorfozakomunikacionihmodelasamodeopromenauširemkontekstudruštvenihkretanja,arazvojemnaukeitehnikedolaziidobržerazmeneznanjaiinformacija.Ljudskobiće,skromnihmentalnihmoći,trenutnonijeustanjudapratitehnološkirazvoj,dokvećinadruštvenihzajednicanemacelovitiozbiljanpristuptomkrupnomproblemu.Dobranozagaziouglobalnuelektronskukomunikaciju,čovekjoščestitonisaukućanimaneumedakomunicira.Izvesno,slabajekarikaikomunikacijauporodici,školi,politici...Poznatojeidapojedinepropusteu ranomsazrevanju teško štamoženadoknaditii uzobiljedobrevolje.Čakni obrazovni procesnijepodešenza takveprobleme,niti jeudovoljnojmeripodređen razvoju.Najzad, poželjna forma i pripadajući standardi komunikacije,primereni“jedinom”svesnombićunaPlaneti,nipribližnonisunaodgovarajućinačinpromovisanikrozmedijsku,aniaktivnostpolitičkeelite.Istina,pomenutedveaktivnosti,izvesno,
isprepletanesuivišenegojetozazajednicudobro.9
Mediji ne trebaviše samoda zabavljajugledaoce, površno ihinformišu iplasiraju imuskepolitičkemodalitete,povremenoihvabećinatrošakzanekinoviproizvod.Kolikomedijikoštajutoggledaoca,štonovacaštokultureivremena,redjevećidaimuzvratenekimdobrom...Recimodaimpomognudaprežive,izdanaudan,sveturbulentnijepromene.Međutimtogaseniurednicinivlasnicinećesamiprihvatiti.Nepopularnojeinedonosidobitnakojususvikli.Neophodnajedaklezakonodavnastimulacija.No,pretogajepotrebnoidasezakonodavcuobrazovanjeučinirelevantnimzaopstanak.Asuočenismoisajoš
9 MilosavljevićG.,RadovićV. iDrvendžijaJ.,Savremeni teorijskiaspekti Metodologija,razvojiobrazovanje,Fakultetorganizacionihnauka,Beograd2009.
218
Z. S. PETROVIĆ, V. RADOVIĆ i A. IVANOVIĆ
jednimproblemom.Odavnoneophodna reforma školstva, i toodosnovnogdopostdiplomskognivoa,unajboljemslučajumožepružitirezultatetekzanekolikogodina,anamasurezultati
bilipotrebnijuče.
Isto tako veoma je teško i sankcionisati zloupotrebe.Nije redak ni slučaj da se represivni sistem imreža zloupotreba sučeljavajui,naravno,potirunasamomvrhuorganizovanosti.Urelativnoskladnojargumentaciji,mogućejeopetdoćidojedinogizvodljivog idelotvornogkoncepta...Moderni, racionalnoorganizovani,a ipakdruštvenomrazvojunaklonjeni,elektronskimedijimoglibidaobjedinefunkcije:informisanja,komunikacije iobrazovanja.Međutim,zatakavpoduhvat,uređivačkafunkcijaniukojemslučajunesmebitiprepuštenanedovoljno
obrazovanimilipolupismenimljudima.10
Medijskakulturauškolskomkontekstu
Uvreženo je mišljenje da kultura, u najširem smislu reči,predstavlja „aktivnost sa visokim stepenom zajedničkog učešća, pomoću koje ljudi stvaraju svoje društvo i sopstveni
identitet“11.
U tom kontekstu možemo smatrati i da kultura utiče na formiranje ličnosti,podstičenjihoveukupnepotencijale,utičena
sposobnostgovoraidelovanja,razvijakreativnost.
U okviru ukupnih kulturnih uticajamedijska kultura zauzimaposebnomesto, jer utiče na svakodnevni život čoveka „predstavljajućijedinstvenuscenu,ačestoivrloprivlačanprostorkakomeusmeravamosvojupažnjuiaktivnost,akoji,kakomnogi
tvrde,podrivaljudskipotencijalikreativnost“12.
Kontroverznashvatanjaouticajumedijskekultureizuzetnosuizraženanapodručjuvaspitanjaiobrazovanja.Ujavnostiireferentnojliteraturiuglavnomseističuektremnistavovikojisekreću od shvatanja damediji, odnosnomedijska kultura, čineintegralnideoprocesavaspitanjaiobrazovanja,idajebeznjihovogdelovanjateškozamislitifunkcionisanjesavremeneobrazovneinstitucije,doshvatanjakojasuekstremnonegativnaiukojimasepotencirarazornodelovanjemedija,posebnoudelu
vaspitnihuticajanamladeličnosti.13
10RadovićV.,Virtuelnostnovihmedijskihformiisavremenikonceptrazvoja,Filozofeme,Srpskifilozofskiforum,NoviSad2008.
11KelnerD.,Mediјskakultura,Beograd2004,str.8.12KelnerD.,op.cit.,str.8.13Stanisavljević Petrović Z.,Medijsko vaspitanje u vrtiću, Kultura br. 133,
Beograd2011,str.383.
219
Z. S. PETROVIĆ, V. RADOVIĆ i A. IVANOVIĆ
Negativniefektiinformatizacijekaoštosujednostranostuprimeni,opasnostzaprivatnost iautonomiju ličnosti,velikemogućnostizaideološkemanipulacije,zahtevajudodatnoangažovanje školenapolju razvojamedijskepismenosti ikulture.Usuštiniovakveneželjeneefekteiposlediceprocesainformatizacijeobrazovnovaspitnogprocesavišetrebashvatitikaoupozorenjeomoćiidometimamedija,negokaopovodzablokiranjeili usporavanje informatizacije obrazovanja.Aktuelna reformaobrazovnogsistemagotovojenezamislivabezuključivanjanovih informacionih ikomunikacionih tehnologijauprocesvaspitanjaiobrazovanja.Uprilogtomeideičinjenicadajejedanodosnovnihciljevareformeusmerenupravokarazvojuprocesa
informatizacijeuškolskomsistemu.14
U skladu sa opšte prihvaćenim shvatanjima,medijska kulturajesteznačajansastavnideosvakodnevicečoveka,asamimtimi života i rada u obrazovnim ustanovama. Sadržaji vaspitnoobrazovnogradadanassupermanentnopraćenisredstvimasavremeneinformatičketehnologije,štojemogućepratitijošodpredškolskihustanova.Posmatranosametodičkogididaktičkogaspekta, mediji imaju značajnu primenu u vaspitnoobrazovnomradu.Korišćenjesavremenihmedijaomogućavaizuzetnupomoću realizaciji sadržaja vaspitnoobrazovnog rada, činećisadržaje interesantnijim i privlačnijim deci predškolskog uzrasta. Uobičajeno je stanovište da savremenimediji značajnodoprinoseprocesuučenja,jersuprilagođenidečjimrazvojnim
potrebamaikarakteristikama.15
Uostvarivanjukontinuitetaizmeđustupnjevavaspitanjaiobrazovanja,ulogamedijajeveomaznačajna.Saaktivnomupotrebommedijapotrebnojenastavitiinanarednimnivoimaobrazovanja,odnosnouosnovnimisrednjimškolama.Ulogamedijauškolskomkontekstujeutolikoznačajnijajersauzrastomrasteimogućnostprimenesavremenihmedija,većamogućnostzarazvojmedijskepismenostiiintenzivnijedelovanjemedijskekulture.Sobziromdamedijskakultura „učestvujeuoblikovanjudominantnihshvatanjaosvetuinajvišimvrednostima“16,pitanjerazvojamedijskepismenostipostajejedanodizuzetnoznačajnihzadatakaškoleiobrazovnogsistemaucelini...Naimesmatraseda„razvoj savremenihobrazovnih sistemanijeusmerensamo
14StanisavljevićPetrovićZ.,PromeneuškolskomsistemuuSrbiji,Niš2012,str.186.
15Stanisavljević Petrović Z., Улогата и значењето на современатаинформацијска технологија во предучилините установи, Просветноделобр.3,Скопје2011,стр.17.
16KelnerD.,op.cit.,str.5.
220
Z. S. PETROVIĆ, V. RADOVIĆ i A. IVANOVIĆ
kainkorporiranjuinformatičkepismenostiuškole,većikainkorporiranjumedijskepismenosti“17.
Prema navodima Džejmsa Potera postoje tri glavna uporišta medijskepismenosti:
ličnipoložaj,
raspoloživoznanjei
veštine.
Istiautorsmatraidasupomenutauporištaneophodnazastvaranje šireg stanovištaupogledumedija.18Kada supitanjudecaimladi,odnosnoličnostiuprocesurazvoja,smatramodajeneophodnododatiiuticajodraslih,odnosnokonkretnouškolskom kontekstu delovanje nastavnika. U uskoj vezi sa uticajem nastavnika je nivo njegove sopstvene medijske kulture i
pismenosti.
Umalombroju istraživanjaoveproblematike ističese istraživanjeSvetlaneBezdanovGostimir,kojejeimalozaciljproveru statusamedijske pismenosti (budućih) učitelja uRepubliciSrbiji. Rezultati ovog istraživanja ukazuju na „skoro potpunoodsustvomedijskepismenostikodučiteljainizaknivomedijskepismenostikodbudućihučiteljastudenataučiteljskihfakulteta.19Naimeistraživanjemjeutvrđenodajevećina,odnosno937,tj. 84,87%, budućih učitelja medijski nepismena. Medijskompismenošću ovladala je samo jedna šestina, odnosno 15,13%ispitanika,pričemunimeđunjimanemaonihkojisuzadovoljilisvepostavljanekriterijume.Takvirezultati upućujunanizaknivokultureodabraneprofesije,kaoinaneophodnostuvođenja sistematskeedukacijenaplanumedijskogopismenjavanja.20
Na potrebu za medijskim opismenjavanjem kako odraslih(nastavnika), a posebnoučenika, ukazuju i drugi autori navodećida,posebnokodmladih,medijskoopismenjavanjerazvijakritičkuautonomiju,sposobnostdonošenjanezavisnihsudova,čime se značajno može smanjiti mogućnost medijske manipulacije.U tompogledu vrlo je prisutno i zalaganje da obrazovanjezamedije„trebadapostanesastavnielementobrazovneponude,dabudeintegrisanoupostojećenastavnepredmeteili
17TrifunovićV.,Kulturamiraiobrazovanjezamedije,u:MedijiikulturamiranaBalkanu,prirediliStevanovićB.,Kostić,A.iMitrovićLj.,Niš2010,str.326.
18PoterDž.,Medijskapismenost,Beograd2011,str.37.19Bezdanov Gostimir S., Status medijske pismenosti (budućih) učitelja,Pedagogijabr.1,Beograd2005,str.37.
20BezdanovGostimirS.,op.cit.,str.42.
221
Z. S. PETROVIĆ, V. RADOVIĆ i A. IVANOVIĆ
dadobijestatusposebnogpredmeta“21.Smatrasedamedijskoobrazovanjepružamogućnostmladima„daseupoznajusastvaraocimamedijskihporuka,danaučekakodaihdekonstruišuidasteknuuvidučinioceimehanizmekontrolemoćiiinteresa“22.Naznačajrazvojamedijskekultureuprocesuizgradnjekritičkogodnosapremamedijskimpredstavamaukazujuidrugiautoriističućida„publikamožedaseuspešnosuprotstaviraznimvidovimamedijskemanipulacijenatajnačinštoćekoristitisvojukulturukaoizvorvlastitemoćiistvaranjasopstvenihznačenja,
identitetaioblikaživota“23.
Nespornojedamedijskakulturanastajekaorezultatsloženogprocesa medijskog obrazovanja. U datom kontekstu, medijska kultura čini sastavni deo opšte kulture, koja umodernom
društvudobijasvevećiznačaj.
Školekaobazičneustanovezavaspitanjeiobrazovanjedobijajunove,složenijeikompleksnijezadatkevezanezarazvojmedijskekultureučenika.Imajućiuvidudamedijskapismenostmladihpodrazumevaveomasloženeprocesevezanezaidentifikacijuesencijalnihkognitivnihstruktura,uokvirukojihpojedinacsamostalnouspostavljaobrasceponašanjaiodnospremavrednostima,neophodnojedaškola,aprvenstvenonastavnici,veću
pažnjuposveterazvojumedijskepismenostiikulture.
Ulogaškoledobijanaznačajutimpreštoje„mogućnostuticajanamedijskiprostor,zajednogizolovanogpojedinca,skoronikakva.Najvišeštoonmožedaučinijestedaodlučidaizbegavamedije,ašansezauspešnobekstvoodovakvogilionakvogmedijskogzasipanjasasvimsuneizvesne“24.Utakvimokolnostima,mlade ličnosti, koje su u procesu razvoja i traganja zasopstvenim identitetom,spravomočekujupodršku,pre svegaodraslih,roditeljainastavnika,azatimiškole,kaoustanoveukojojstičuznanjaipripremajusezaživot.Školase,kaomnogoputaranije,nalaziprednovimizazovima,promenamakojezahtevajuizlaženjeiztradicionalnihokviraklasičnihobrazovnihinstitucijaipružanjeadekvatnogodgovarananovonastalepotrebe
društvaipojedinaca.
Sa promenama u školi otvaraju se nove dileme i pitanja, koje dodatno odnos medija i obrazovanja čine kompleksnijim, jer više nije reč samo o spontanom delovanjumedija na
21TrifunovićV.,op.cit.,str.327.22Zindović Vukadinović G., Medijska pismenost: teorija i praksa, Zbornikinstitutazapedagoškaistraživanjabr.29,Beograd1997,str.245.
23ĐerićI.iStudenR.,Stereotipiumedijimaimedijskoopismenjavanjemladih,Zbornikinstitutazapedagoškaistraživanjabr.2,Beograd2006,str.457.
24GoneŽ.,Obrazovanjeimediji,Beograd1998,str.145.
222
Z. S. PETROVIĆ, V. RADOVIĆ i A. IVANOVIĆ
procese vaspitanja i obrazovanja, već o uvođenju promenakoje čine sastavni deo kurikuluma, a posredstvom kojih seostvarujeisistematskodelovanjeuustanovamazavaspitanjei
obrazovanje.
Metodološkiokviristraživanja
Globalizacija,stalninapredaknaukeitehnologijeusavremenomdruštvu,svakompojedincupostavljanovezahteveiočekivanja
kojapostajuimperativmodernogdoba.
Medijskakulturaipismenostčinejedanodnajfundamentalnijihproblemasavremenogobrazovanjaiključnifaktornapredovanja
svakogpojedinca.
Poslednjihgodinapitanjamedijskepismenosti imedijskekulture okupiraju pažnju stručnjaka iz različitih oblasti, posebnooblastikojasebavivaspitanjemiobrazovanjemmladihgeneracija.EkspanzijaradovaiistraživanjaizoblastimedijainjihovoguticajanarazvojdeceimladihpočinjeosamdesetihgodinaXXvekaijošuvektraje.Uciljupružanjaadekvatnogodgovorazahtevimamodernogdruštvaneophodnojesavladatimedijskopismoikomunikacijuputemmedija.Razvojemsvestiomedijskojpismenostiikulturidruštvodobijapojedincekojisusposobnidaiduukoraksvremenom,pojedincekojiimajusposobnostkritičkogmišljenjairasuđivanja.Premdasarazvojemmedijskekultureipismenostitrebapočetiodranoguzrasta,odnosnoodpredškolskih ustanova, neophodno je i ostvarivanje kontinuiteta u
tokuosmogodišnjegobaveznogškolovanja.25
Škole,kaobazičneustanovezavaspitanjeiobrazovanje,imajuznačajnuuloguuprocesurazvojamedijskekultureipismenosti.Iztograzlogapredmetnašeginteresovanjavezanjezapitanjenakojinačinosnovcipercipirajumedijskesadržaje,daliihkoristeuobrazovne,informacioneilizabavnesvrhe,nakojinačinučeputemmedija,kakoikojasredstvamasovnekomunikacije
najčešćekoriste.
Uželjidatemeljnijerazmotrimonekaodovihpitanja,sprovedenojeistraživanjekojejeimalozaciljdautvrdirazlikeumedijskojkulturiipismenostikodučenikaosnovnihškola,sobzirom
napol.
Na tajnačinpostavljencilj istraživanjaoperacionalizovan je iraščlanjennazadatkeistraživanjakojisuseodnosilina:
utvrđivanje stavova učenika i učenica premateleviziji,kaojednomoddominantnihmedija;
25Stanisavljević Petrović Z.,Medijsko vaspitanje u vrtiću,Kultura br. 133,Beograd2011,str.382397.
223
Z. S. PETROVIĆ, V. RADOVIĆ i A. IVANOVIĆ
utvrđivanjestavovaučenikaiučenicaointernetu;
utvrđivanje stavova učenika i učenica premadnevnimnovinamaimobilnimtelefonima;
utvrđivanjestavovaučenikaiučenicaopotencijalimaškolezarazvojmedijskekultureipismenosti.
Uskladusazadacimapostavljenajeopštahipoteza,kojaglasi:
pretpostavka jedanepostoji, statističkiznačajna,razlika u medijskoj kulturi i pismenosti između
dečakaidevojčica.
Posebnehipotezeistraživanjasusledeće:
pretpostavkada je televizijaomiljenimedij idamladidnevnouzTVprogramprovodevišeoddva
sata,bezrazlikenapol;
pretpostavka da učenici najveći deo slobodnogvremena,višeoddvasatadnevno,provodenain
ternetu,bezobziranatokojegsupola;
pretpostavkadaučenicinepratedovoljnodnevne novine, ali da im je mobilni telefon izuzetno
značajan,bezobziranatokojegsupola;
pretpostavkadaučenicismatrajudaškolaimapotencijale za razvojmedijske pismenosti i kulture,
bezobziranatokojegsupola.
Uzorakistraživanja26činilojeukupno142učenika,nivoaodVdoVIIIrazreda,udveosnovneškoleizgradaNiša:
OŠ„SvetiSava“i
OŠ„VoždKarađorđe“.
26Tabela1Strukturauzorkauodnosunapolispitanika.
Tabela1
224
Z. S. PETROVIĆ, V. RADOVIĆ i A. IVANOVIĆ
Relevantniistraživačkiparametri:
istraživanje je sprovedeno tokom školske2011/2012.godine;
uzorakistraživanjajenameran;
uzorakjeodabranzbogspecifičnihkarakteristika;
uistraživanjujeprimenjendeskriptivnimetod;
kaotehnika,korišćenojeskaliranje;
instrumentzaprikupljanjepodatakajekonstruisanposebno,zanamenuovogistraživanjaisačinjenje
uformirangskale;
podaciizupitnikasuanaliziranipremahipotezama izadacimaistraživanja;
rezultatiistraživanjasuprikazanitabelarno.
Rezultatiistraživanjaidiskusija
Podacidobijeniistraživanjemobrađenisuuskladusapostavljenimhipotezama.
Prvahipoteza,ukojojsepretpostavljadajetelevizijaomiljenimedijidamladi,uzTVprogram,dnevno,provodevišeoddva
sata,bezrazlikenapol,delimičnojepotvrđena.
Iztabele1možemovidetidaseispitivanegrupestatističkiznačajno razlikujupremazastupljenosti odgovora. Ipak ikoddevojčicaikoddečaka,statističkijenajvišezastupljenodgovordauglavnomnisusaglasnida,kadačujurečmediji,njihovaprvapomisaobudetelevizija.Pretpostavkajedajeuzroktomečinjenicadasuučeniciiučenicevišeusmerenikakorišćenjunovih
medija,presvegainternetaimobilnihtelefona.
Tabela2
225
Z. S. PETROVIĆ, V. RADOVIĆ i A. IVANOVIĆ
Premdasepokazalodatelevizijanijeprvaasocijacijamladimakadasuupitanjumediji,ipakrezultatiukazujudaučeniciosnovnih škola veliki deo svog slobodnogvremenaprovodeuzTVekrane.Iztabele2semoževidetida23,9%dečakaslobodnovremeprovodigledajućiTVprograme,dokjetajprocenatkoddevojčicaneštomanji,odnosno21,1%.Možesekonstatovatidaseispitivanegrupestatističkinerazlikujupozastupljenostiodgovora,štoukazujedadečaciidevojčiceskoropodjednakosvo
jevremeprovodegledajućiteleviziju.
Takav odgovormože se smatrati očekivanim, takođe on ukazuje u kojoj meri i kakvu ulogu ima televizija, kao medij u
oblikovanjuslobodnogvremenamladih.
Istraživanjem su dobijeni vrlo interesantni podaci kada je rečovremenukojemladiprovodeuzTVekrane.S tvrdnjomda,dnevno, provodevišeoddva sata uz televizijskeprograme, upotpunostijesaglasno24,6%ispitanih,odtoga25,4%dečakai
23,9%devojčica.
Podacipokazujudaseispitivanegrupe,statistički,nerazlikujupremazastupljenostiodgovora.Sa istom tvrdnjomuopštenijesaglasno20,4%ispitanih,odkojihje23,9%dečakai16,9%devojčica.Ovipodacirazlikujuseodnekihistraživanjaukojimajekonstatovanodanašiučeniciprovode95%slobodnogvremena
Tabela3
Tabela4
226
Z. S. PETROVIĆ, V. RADOVIĆ i A. IVANOVIĆ
uzgledanjetelevizijeifilmova,adavišeoddvasatadnevnouztelevizijskesadržajeprovodioko40%učenika.27
UistraživanjuS.MarićJurišiniB.Marković,najvećibrojmladihodgovorio jedaprovedu12satapored televizora,a36%učenikavremeprovodigledajućitelevizijuvišeoddvasata,dok11%učenikaprovedeivišeod4sata.28Prisutnerazlikemogućejetumačitiuzrastomispitanika,aičinjenicomdaseposlednjihgodinainteresovanjemladihzavećinutelevizijskihsadržajaznačajnosmanjujezbogsvevećeaktuelnostidrugihmedija,pre
svegainterneta.
Drugahipotezakojomsepretpostavljadaučenicinajvećideoslobodnogvremena,provodenainternetu,bezrazlikeuodnosu
napol,upotpunostijepotvrđena.
Iztabele4sevididaseispitivanegrupestatističkinerazlikujupozastupljenostiodgovora.Naime35,2%učenikaiučenicaseizjasnilodajeupotpunostisaglasnos tvrdnjomdainternetnajvišekoristizazabavu,dauglavnomigrajuigriceičetujusa
prijateljimaidaumanjojmeriinternetkoristezaučenje.
27MiloševićN.,DžinovićV.iPavlovićJ.,Učeniciuporodičnomiškolskomkontekstu,u:TIMSS203uSrbiji,priredili:AntonijevićR. i JanjetovićD.,Beograd2005,str.292324.
28MarićJurišinS.iMarkovićB.,Uticajtelevizijenarazvojinteresovanjakodmladih,Kulturabr.133,Beograd2011,str.405.
Tabela5
Tabela6
227
Z. S. PETROVIĆ, V. RADOVIĆ i A. IVANOVIĆ
Ispitivanegrupe se statistički značajno razlikuju po zastupljenostiodgovora.Uobegrupejenajzastupljenijiodgovordasuupotpunostisaglasnidadnevnonainternetuprovodevišeoddvasata.Izovihrezultatamožesevidetida45,1%dečakadnevnonainternetuprovodivišeoddvasata,dokjetajprocenatakod
devojčicamanjeizraženiiznosi32,4%.
Upoređenjusadrugimistraživanjima,rađenimnauzorkusrednjoškolacamožesevidetidabrojsatiprovedenihporedinternetarasteuskladusauzrastom,da39,3%srednjoškolacakoristiračunarizmeđujednogitrisatadnevno,dok18,6%poredračunararadnimdanomprovedeido5sati,dokseutokuvikendabrojsatipovećava.29Sobziromnatodainternet,kaoglobalnakomunikacionamreža, značajno utiče na oblikovanje čovekovesvakodnevice,unoseći promeneusvesfereživotairada,sasvimjerazumljivointeresovanjeipreokupacijamladihtakvimoblikommedijskekulture.Premapodacimadatogistraživanja,srednjoškolcikoristeinternetzaširokspektaraktivnosti,međukojimasu,sličnopodacimanašegistraživanja,najzastupljenijezabava,druženje,odnosnodruštvenemreže,informisanjeikomunikacija.Relativnomalibrojsrednjoškolaca,njih9,1%, internet koristi za učenje, što je saglasno podacima istraživanja
kojesmodobilinauzorkuučenikaosnovnihškola.
Trećahipotezaukojojsepretpostavljadaučenicinepratedovoljno dnevne novine, ali da im je mobilni telefon izuzetno
značajan,bezobziranapol,delimičnojepotvrđena.
Iztabele6mogućejevidetiitodaseispitivanegrupeznačajnorazlikuju prema zastupljenosti odgovora.Kod dečaka je statističkinajvišezastupljenodgovordasuupotpunostisaglasni,akoddevojčicadauopštenisusaglasnedaudnevnimnovinamanajradiječitaju rubrikeosportu,a sveostalopreskaču, jer im
nijezanimljivo.
29MrđaS.,KulturniživotipotrebeučenikasrednjihškolauSrbiji,Kulturabr.134,Beograd2012,str.437.
Tabela7
228
Z. S. PETROVIĆ, V. RADOVIĆ i A. IVANOVIĆ
Urezultatimaistraživanjaostavovimaosnovacaoznačajumobilnihtelefona,kaoposebnomoblikumedijskekulturerelativnonovijegdatuma,nemastatističkiznačajne razlike izmeđugrupa,pozastupljenostiodgovora.Najvećibrojdečakaidevojčica,njih57,7%jeupotpunostisaglasnostvrdnjomdajemobilnitelefonvrlobitan,jeromogućavakomunikacijusaprijateljima,igranjeigricaislušanjemuzike.Saovomtvrdnjomnijesaglasnosvega4,9%ispitanika,odkojihje8,5muškog,a1,4%ženskogpola,štoukazujedajemobilnitelefonomiljenosredstvoosnovacazakomunikaciju,igranjeislušanjemuzike.Tomenaravno,osimogromnihmogućnostikojenudesavremenimodelimobilnihtelefona,značajnodoprinoseireklame,svakodnevnoprisutneusredstvimajavnoginformisanjaukojimasenudepopustiza
učenike,besplatniminutiislične„povoljnosti“.
Četvrtahipoteza,danepostoje razlikeupolukada suupitanjustavoviosnovacaopotencijalimakoješkola imauoblastirazvojamedijskepismenostiikulture,upotpunostijepotvrđena.Učeniciiučenicesmatrajudatomenajvišedoprinosečasoviinformatike, nakojima seupoznaju sa novim tehnologijama idobijajuznačajneinformacijeomogućnostimakorišćenjanovih
medija.
Tabela8
Tabela9
229
Z. S. PETROVIĆ, V. RADOVIĆ i A. IVANOVIĆ
Poredtoga,smatrajuitodabiboljaorganizacijavannastavnihaktivnosti,usmisluorganizovanjaraznovrsnihsekcija,značajnodoprinelavećemkorišćenjurazličitihmedija,odnosnorazvoju
medijskepismenostiikulture.
Ustavovimaučenikaiučenicaosnovnihškolanemastatističkiznačajnerazlikeizmeđugrupapozastupljenostiodgovorakoji
seodnosenačasoveinformatike.
Najvećibrojosnovacanjih34.5%jeupotpunostisaglasnodasučasoviinformatikeveomainteresantniidananjimaodnastavnikadobijajuidrugezanimljiveinformacijeoradunaračunaru
ikorišćenjuinterneta.
Postotakdečakaidevojčicakojideleovakvomišljenjegotovojeujednačen,jer35,2%učenikai33,8%učenikajeupotpunosti
saglasnosanavedenomtvrdnjom.
Tvrdnjadabiučenicivolelidaseunjihovojškoličešćeorganizuju raznovrsnevannastavneaktivnosti,nanašemuzorku jedalaočekivanerezultatekojiupućujunapotrebuzapromenama
posebnoudeluorganizacijeslobodnihaktivnosti.
Rezultatiukazujudajeikoddevojčicaikoddečakastatističkinajvišezastupljenodgovordaupotpunostijesusaglasni,očemujasnosvedočipodatakod47,2%,odukupnogbrojaispitanih.
Sadatomtvrdnjomuopštenijesaglasnosvega4,9%ispitanih,od čega je samo9,9%dečaka, dokdevojčice, na nivou celog
uzorka,pokazujuneslaganje.
Petpostavljamodasurezultatiposledicatvrdnjeukojojsupomenute sekcije za koje su devojčice u većojmeri zainteresovane, poput literarne ili filmske, dok na primer sportske nisunipomenute,kao ipojedinedrugesekcijekojebimoždaviše
privlačilepažnjudečaka,štojeipaknormalnoočekivati.
Tabela10
230
Z. S. PETROVIĆ, V. RADOVIĆ i A. IVANOVIĆ
Izpodatakaprikazanihutabeli10možesezaključitidajeikoddevojčicaikoddečakastatističkinajvišezastupljenodgovor,dauopštenisusaglasnidanačasovima,ada tonije informatika,vrločestoimajuprilikudaslušajumuziku,gledajunekifilmiliprezentaciju.Dobijenipodaciukazujudaunastavi,kojapredstavlja centralnu školsku aktivnost,mediji nisu zastupljeni naadekvatannačin, tedapostoji jednaogromna inedovoljno iskorišćenamogućnost za razvojmedijskekulture i pismenosti.Podacisuindikativniisapedagoškogstanovištajerukazujunanedovoljnoinoviranjenastavnogprocesa(štojeuuskojvezisakorišćenjemmedija)uskladusazahtevimasavremeneorganizacijenastavnograda.Podatakdajevišeodpolovineispitanikaupotpunosti saglasnosanavedenomtvrdnjom,potvrđuje tezudareformaškolejošuveknijedovoljnozaživelaupraksi,dasuprisutnitradicionalniobliciradaukojimadominirapredavanje
nastavnika.
Podaciprikazaniu tabeli11, iduuprilogpomenutim tumačenjima. Učenici i učenice su prepoznali da bi časovi redovnenastave(kaoivannastavnihaktivnosti)bilimnogozanimljivijiukolikobisenanjimakoristilisavremenimediji,zarazlikuodtradicionalnogverbalnogizlaganjanastavnika.Shodnotome,većaprimenamedijadoprinelabipoboljšanjukvalitetanastavnogprocesa,većojmotivacijiučenikaisamimtimpoboljšanjuefekataučenja,dokbisdrugestrane to istovremenobilaznačajnamogućnostdasekodučenika razvijamedijskakultura i
pismenost.
Tabela11
Tabela12
231
Z. S. PETROVIĆ, V. RADOVIĆ i A. IVANOVIĆ
Rezultati istraživanja pokazali su da se ispitivane grupe statističkine razlikujupremazastupljenostiodgovora,odnosnodajenajvećibrojdečakaidevojčicaupotpunostisaglasansatvrdnjom da bi nastavni časovi bili zanimljiviji ukoliko bi češćeimaliprilikedagledajudokumentarnifilm,prezentacijuilineki
drugisadržajkojinudesavremenimediji.
Zaključak
Naosnovurezultatadobijenihistraživanjemmožesezaključitidajepotvrđenaopštahipoteza,danepostojistatističkiznačajnarazlikaumedijskojkulturiipismenostiizmeđudečakaidevojčicaosnovnihškola.Posebnehipotezeistraživanja,semprvekojajedelimičnopotvrđena,takođesupotvrđene.NaimepretpostavkadajetelevizijaomiljenimedijosnovacaidauzTVprogramemladiprovodevišeoddvasatautokudana,potvrđenajeudelukojiseodnosinavremekojemladiprovodeuzTVekrane.
Međutimrezultatiistraživanjasupokazalidaosnovcisvojeslobodno vreme najradije provode uz savremenijemedije, poputinterneta, koji nudi veće mogućnosti i pre svega mogućnostostvarivanjadvosmernekomunikacije.Shodnotome,sasvimjelogično da učenici i učenice najveći deo slobodnogvremenaprovodenainternetuvišeoddvasatadnevno,bezobziranapol,
čimejepotvrđenadrugahipoteza.
Premdaseispitivanegrupestatističkinerazlikujupozastupljenostiodgovora,dobilismointeresantnepodatkekojiukazujunasadržajekoji suosnovcimanajinteresantnijina internetu.Naimenajvećibrojučenikaiučenica,njih35,2%seizjasnilodajeupotpunostisaglasnostvrdnjomdainternetnajvišekoristizazabavu,dauglavnomigrajuigriceičetujusaprijateljima,dokumanjojmeriinternetkoristezaučenje.Podaciukazujudamogućnostikojeinternetnudinisuudovoljnojmeriiskorišćeneuprocesuučenjauškoli.Razlozitomemogubitirazličiti,aliseusvetluostalihpodatakamožezaključitidaučenicinisuudovoljnojmeripodsticaniodstranenastavnika,odnosnodasadržaji,vrsteitipovizadatakakojiseprednjihpostavljajuneiziskujuupotrebuinternetakaodopunskogizvoraznanja.Uzroktakvomstanjumožebitiinezadovoljavajućestanjemedijskepismenostinastavnogkadra,očemugovorepodaciistraživanjaomedijskoj
pismenosti(budućih)nastavnika.
Hipotezadaučeniciiučenicenepratedovoljnodnevnenovine,alidaimjemobilnitelefonizuzetnoznačajan,delimičnojepotvrđena.Rezultatiistraživanjasupokazalidaseispitivanegrupeznačajnorazlikujupremazastupljenostiodgovora.Koddečakajestatističkinajvišezastupljenodgovordasuupotpunostisaglasni,akoddevojčicadauopštenisusaglasnedaudnevnim
232
Z. S. PETROVIĆ, V. RADOVIĆ i A. IVANOVIĆ
novinamanajradiječitajurubrikeosportu,asveostalopreskaču,jernijeimzanimljivo.Nasuprottome,postignutajepotpunasaglasnostustavovimadečakaidevojčicakadajerečokorišćenjumobilnih telefona.Dobijeni rezultatiukazujuda jemobilni telefonomiljeno inajčešćekorišćeno sredstvoosnovacaza
komunikaciju,igranjeigricaislušanjemuzike.
Četvrtahipotezadanepostojerazlikeupolukadasuupitanjustavoviosnovacaomogućnostimarazvojamedijskepismenostiikultureuškolskomkontekstu,upotpunosti jepotvrđena.Nanivoumogućnostikojepružanastavaučeniciiučeniceposebnoizdvajaju časove informatikenakojima seupoznaju sa savremenimmedijskimsredstvima,upoznajunjihovekarakteristike,usvajaju načine korišćenja. Imajući u vidu značaj savremenihmedija,posebnointernetazasvakodnevniživot,mladisunaispravannačinpercepiralipraktičanznačajovogpredmeta,odnosnonjegovuupotrebnuvrednost.Zarazlikuodtoga,većinanjihseslažesatvrdnjomdasenaostalimčasovimauglavnomkoristeklasičnemetoderadanastavnika,međukojimadominirapredavanje.Naosnovudobijenihrezultata,sobziromnaveličinuikarakteristikeuzorka,možesekonstatovatidabivećekorišćenjemedijau školskomkontekstudoprinelo inoviranju iunapređivanjunastavnograda.Šireposmatrano,medijimogubitiznačajanpokretačpromenauškolskomsistemuusmislureformisanja
školaumoderneustanovezavaspitanjeiobrazovanje.
U prilog tome govore rezultati istraživanja, koji potvrđuju dasuosnovci saglasni sa tvrdnjomdaškola imaznačajnepotencijalezarazvojmedijskepismenostiikulture,kakoudelunastavnih tako i vannastavnih aktivnosti u smislu organizovanja
raznovrsnihsekcija.
Organizovanjeslobodnihaktivnostijejošnedovoljnoiskorišćenprostorzarazvojmedijskepismenostiikultureuosnovnimškolama.Slobodneaktivnostiomogućavajudamladi,auskladusapotencijalimaiinteresovanjima,aktivnoučestvujuukulturnom
životuneposrednoglokalnogokruženjaškole.
Natajsenačinotvarajunovemogućnostizapovezivanješkoleiustanova,udruženjaiorganizacijaizlokalnesredine,štobiznačajnodoprinelouključivanjumladihukulturniživotsredine,u
smislunjihoveaktivneparticipacije.
Za realizacijupomenutihaktivnosti,neophodne supromeneuškoli, i to,presvega,promeneuodnosunapotrebuza razvojemmedijskepismenostiikulture,kaoipromišljanjaonajpogodnijim načinima implementacije u škole i školski sistem u
celini.
233
Z. S. PETROVIĆ, V. RADOVIĆ i A. IVANOVIĆ
LITERATURA:
BalF.,Moćmedija,Beograd1997.
BezdanovGostimirS.,Statusmedijskepismenosti(budućih)učitelja,Pedagogijabr.1,Beograd2005,str.3751
BožovićR.,Spektaklimedijskakultura, Kulturabr.126,Beograd2010,str.1752.
ĐerićI.iStudenR.,Stereotipiumedijimaimedijskoopismenjavanjemladih,Zbornikinstitutazapedagoškaistraživanjabr.2,Beograd2006,str.456471.
GoneŽ.,Obrazovanjeimediji,Beograd1998.
KelnerD.,Mediјskakultura,Beograd2004.
LuhmannN.,DieRealitätderMassenmedien,1.6.2010,12.10.2012,Opladen,WestdeutscherVerlag1996,http://de.scribd.com/doc/24857017/DIEREALITATDERMASSENMEDIENNiklasLuhmann2Auflage1995
MarićJurišinS.iMarkovićB.,Uticajtelevizijenarazvojinteresovanjakodmladih,Kulturabr.133,Beograd2011,str.401412.
MilenkovićS.,Medijskakultura,SremskaMitrovica2007.
MilosavljevićG.,RadovićV.iDrvendžijaJ.,SavremeniteorijskiaspektiMetodologija,razvojiobrazovanje,Fakultetorganizacionihnauka,Beograd2009.
MilosavljevićG.iRadovićV.,Treningirazvoj,Fakultetorganizacionihnauka,Beograd2008.
MiloševićN.,DžinovićV.iPavlovićJ.,Učeniciuporodičnomiškolskomkontekstu,u:TIMSSbr.203uSrbiji,priredili:AntonijevićR.iJanjetovićD.,Beograd2005,str.292324.
MrđaS.,KulturniživotipotrebeučenikasrednjihškolauSrbiji,Kulturabr.134,Beograd2012,str.430446.
PoterDž.,Medijskapismenost,Beograd2011.
RadovićV.,Medijiieobrazovanje,Institutzapolitičkestudije,Beograd2006.
RadovićV.,Reformajavnoginformisanjaueokruženju,Institutzapolitičkestudije,Beograd2006.
RadovićV.,Obrazovanjeimediji,SocijalnamisaoiRepubličkizavodzasocijalnuzaštitu,Beograd2008.
RadovićV.,Virtuelnostnovihmedijskihformiisavremenikonceptrazvoja,Filozofeme,Srpskifilozofskiforum,NoviSad2008.
StanisavljevićPetrovićZ.,Medijskovaspitanjeuvrtiću,Kulturabr.133,Beograd2011,str.382397.
StanisavljevićPetrovićZ.,PromeneuškolskomsistemuuSrbiji,Niš2012.
234
Z. S. PETROVIĆ, V. RADOVIĆ i A. IVANOVIĆ
StanisavljevićPetrovićZ.,Улогатаизначењетонасовременатаинформацијскатехнологијавопредучилинитеустанови, Просветноделобр.3,Скопје2011,стр.1128.
TrifunovićV.,Kulturamiraiobrazovanjezamedije,u:Mediji i kulturamiranaBalkanu,priredili:StevanovićB.,KostićA.iMitrovićLj.,Niš2010,str.321328.
ZindovićVukadinovićG.,Medijskapismenost:teorijaipraksa,Zbornikinstitutazapedagoškaistraživanjabr.29,Beograd1997,str.244295.
ZoricaStanisavljevićPetrović,VladetaRadovićandAleksandraIvanović
UniversityofNiš,FacultyofPhilosophy–DepartmentofPedagogy,Niš
MEDIALITERACYANDCULTURE OFTHEPRIMARYSCHOOLPUPILSINNIŠ
Abstract
This work analyses the relationship between media and education,especiallythepossibilitiesofdevelopingthemediacultureandliteracyininstitutionaleducation.Intheprocessofdevelopingmediacultureandliteracy,schoolshaveaveryimportantrolebeingthebasiceducationalinstitutionswhichareexpectedtoleadaplannedandsystematicactionwiththeaimofachievingthebesteffectsofmediaeducation.Inordertofindoutinwhichwaysschoolsdevelopmediacultureandliteracy,whatpotentialscanschoolsusetodeveloptheseprocessesandifthereisadifference inattitudesofstudentsdependingon theirgender,wehaveanalyzedtheattitudesofprimaryschoolpupils.Theworkexplainsthe results of an extensive research implemented on the sample of142pupilsattendingprimaryschoolsontheCityofNišterritory.Theresultshaveconfirmedthatthereisnostatisticallysignificantdifferencebetweentheattitudesofmaleandfemalestudentsconcerningtheschoolmilieuas a favorable environment fordevelopmentofmediacultureandliteracy,withinbothteachingprocessandextracurricularactivities.
Keywords:mediaculture,education,medialiteracy,pupils,primaryschools