dekonstelacija prakse - hrfd.hr · pdf fileŽarko paić sveučilište u zagrebu,...

IzvorničlanakUDK141.78:141.82 130.2:111

Primljeno20.4.2013.

Žarko PaićSveučilišteuZagrebu,Tekstilno-tehnološkifakultet,BarunaFilipovića28a,HR–10000Zagreb

[email protected]

Dekonstelacija prakseKraj rada i posthumano stanje

SažetakAutor u članku postavlja problem suvremenoga svijeta iz vladavine kibernetike i tehnoznanosti kao realizirane metafizike. Nestankom binarnih opreka rada i slobode dolazi do sinteze svijeta i života u činu umjetnoga života i umjetne inteligencije. U suvremenim filozofijskim uvidima odnosa biogenetike, novih tehnologija i politike određuje se takav sklop pojmom posthumanostanje. Kako se i na koji način uopće može očuvati odnos prakse i djelovanja u tome novome sklopu i kakve su mogućnosti obnove praktičke filozofije? Dva su moguća pristupa:jedan proizlazi iz Sutlićeve metodičke kritike Marxove prakse rada kao znanstvene povijesti, a drugi iz Deleuzeove nelinearne filozofije postajanja novom praksom svijeta. Oba se sučeljuju s Marxom i njegovim prevladavanjem filozofije i kapitalskoga sustava proizvodnje. Dok Deleuze vidi mogućnosti obrata u biti samoga društva kontrole u životu koji je postao mreža kaotičnoga poretka, Sutlić svojim povijesnim mišljenjem pretpostavlja realiziranu metafiziku u praksi kibernetičke nove znanosti rada. Umjesto bilo kakve mogućnosti obnove prakse na starim temeljima »društva« i »zajednice« u naše doba, autor pokazuje da je sazrelo vrijeme oproštaja kako s idejom dokidanja/prevladavanja metafizike (Aufhebung) tako i s novim shvaćanjem prakse iz imanencije života. Što preostaje u mišljenju nije, dakle, više pitanje prakse, nego mogućnosti događaja s onu stranu tehnoznanstvenoga mišljenja.

Ključne riječidekonstelacija,praksa,metafizika,tehno-znanosti,kontrola,događaj,KarlMarx,VanjaSutlić,GillesDeleuze

Uvod

Usuvremenoj filozofijipopravilu se smjenjujuvaloviobnoveveličajnogametafizičkoganaslijeđa.Uznakovima»povratka«mitskomeiskonu,bezob-zirajeliriječopovratku»temeljima«vjereumoćnačelatranscendencijeili,pak, povjerenja u svrsishodnumatricu povijesti premamodelu linearnosti,pitanjevjerodostojnostiobnovauvijekupućujeinaproblemautentičnostimi-šljenjakojesevraćanaishodištapovijesti.Takojesobnovommetafizičkihstrukturamišljenjauontologiji.Aliovojošviševrijedizabujanjenovihfi-lozofijaprakse,politikeidjelovanjauznakovimarazličitih»novih«discipli-naodfilozofijskeantropologijedofilozofijebiologijeilifilozofijeznanosti.HeideggerovapostavkadasefilozofijakaometafizikadovršavaukiberneticinaiznimnojeplodotvorannačininterpretacijskipromišljenaupovijesnomemišljenjuVanjeSutlića,aliistotakoiumišljenjuimanencijeGillesaDele-uzea.UmjestoobnoveAristotelovihvrlinaufilozofijiprakseutehničkomesvijetudanašnjice,objesualternativevezaneizravnouzkritičkopromišlja-

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA132God.33(2013)Sv.4(611–629)

Ž.Paić,Dekonstelacijaprakse612

njepretpostavkisuvremenogasvijetanatemeljimaMarxovekritikepolitičkeekonomije.Zaštosečinivažnimupravo»danas«dovestiu svezudvaputamišljenjarazličitihtragova?Uovompriloguradiseopokušajudaseizve-duposljedicezamogućnostdjelovanjausuvremenometehno-znanstvenomesvijetusnjegovomlogikomistraživanjaikonstrukcijebudućnostiiz»umjet-nogauma«,kojipostajeosnovombiokibernetičkeprodukcijesamogaživotaudruštvimakontroleglobalnogakapitalizma.Otvaranjemogućnostiistinskogadjelovanja čovjekaotvaraprostor i za stvaranjenovoganačinapolitičkogadjelovanjaizvanslužbenekojnadređenojpraksi.Stogajeočiglednodapita-njerazumijevanjapraksedanaspretpostavljarazumijevanjeodnosaizmeđukrajaradaiposthumanogastanjaukojemglobalnikapitalizamfunkcionira.Riječjeostrukturimrežeuentropijskomestanjuproračunljivogaredaunere-du,okontrolisamogakaosazakojitradicionalnametafizikavišenemožebitimjerodavnom.Umjestoobnovefilozofijeprakse,filozofijepolitikeipolitičkeantropologijedjelovanjadanas,jedinoštosečinismislenimjestispitatipodkojimuvjetimamožemojošuopćegovoritiopraksi,politici idjelovanjuunovomesklopupovijestizakojinevrijedekategorijeipojmoviutemeljenjaizbožanskogauma,ideje,prvoganačela,svrhe,cilja.Umjestotranscenden-talnestrukturemišljenjapraksepotrebnojekrenutiizgolostisameimanenciježivota.Aonsestvara i razvijasamodsebebezunaprijedpoznatihpravilaigre.Praksaudobatehno-znanostizahtijevaposvenovnačinpromišljanjaiartikulacije.

1. Dvije budućnosti: futurologija i nadolazeći događaj

Djelovanjeidogađanje,praksaivrijemeusuvremenomesvijetukaodasuostalibezonogaštoomogućujenjihovodnos.Činisekaodadjelovanječo-vjeka unutar svijeta određenog vladavinom tehno-znanstvene proizvodnjeobjekatagubikaraktersmislapovijesnosti.Raduformibiokibernetičkemo-dulacijestanjavišenedisponira»stvarima«i»bićima«.Umjestonjihposvudasmosuočenisaplikacijamaikonstrukcijama.Predmetisuprijefunkcioniralipoputobjekata(readymades)zanekudrugusvrhu,primjericeestetskiužitak.Sadaaplikacije,pak,predviđajupromjenustanjanatemeljubazepodataka.Doksupredmetiimaliinstrumentalnoznačenje,aplikacijezadobivajuprak-tičnoznačenje.Autoregulacijasustavaiokolinenjihovajezadaća.Uprvomjeslučajuriječopredstavljanjupostojećegarealiteta,audrugomeotvorbibudućegadogađaja.Digitalne tehnologije i novimediji preokrenuli su tra-dicionalnometafizičkoshvaćanjeosredstvuisvrsipovijesnogadogađanja.Tehnologijajeuvjetmogućnostislobodečovjekausuvremenomsvijetu,anetekpukialatzadrugeizvanjskesvrhe.Ovapostavkaizazivanevjericu.Kakotehnologijakojanavodnodehumaniziračovjekamožebitiuvjetmogućnostinjegoveslobode?Zarsustrojevionikojiumjestonasdjelujuusvijetuživotakadajeriječosudbonosnimodlukama?Tobibilakarikaturaideječovjeka.Odlukesedonosebezobziranatehničkeuvjeteegzistencije.Štoviše,postojeodluke koje preokreću povijest.Kad jeCarl Schmitt suverenimpolitičkimdjelovanjemproglasiostvaranjeizvanrednogastanja,utomječinubiovidljivtrijumfegzistencijalnoganabačajaslobode.1No,životusuvremeniminfor-macijskimdruštvimazahtijevanovapravila.Dabi se sustavuopćeodržaousvojoj složenosti, tapravila slijedenačelakibernetike.Postavkaouvjetumogućnostislobodepovezujemodalnukategorijubitkasonimštonijebitak.Mogućnostpredviđanjadogađajanadilaziklasičnuontologijskuparadigmu



bitkabićakao identiteta pojavau stabilnomeporetku zbilje.Heidegger najednommjestufrajburškihpredavanja1941.oSchellinguinjemačkomeide-alizmuupućujedaseodnosutemeljenja,razlogaistvaranjaplananovovje-kovnihznanostinemožerazumjetibezodnosaspram»biti«ljudskeslobode.2Slobodajeonajbezdanizmeđuidentitetairazlikeubitkusamome.Onajeuvjetmogućnosti povijesnoga događanja. Bestemeljnost/bezrazložnost slo-bodepočivausamomebezdanubitka.Trenutaknastankanovogakaodjelatnosti rasprirodnjenjaonog iskonskogaveć je uvijek omogućen spontanošću čina. Sloboda odluke za nadolazećeprethodidogađaju.OvotrebaimatiuvidustogaštosepojamdogađajanakonHeideggeramisli teologijski ili, pak,politički.Unovijim tumačenjima togodlučnoga pojma suvremenogamišljenja pretežu pokušaji tvorbe političkeontologijedogađaja.3Tozacijelonije»slučajno«.Rasklapanjemetafizikeodnovogavijekapostajeteologijsko-političkoutemeljenjesuvereneslobodesu-bjekta.NakonsmrtiBogapreostajusamopolitikaiestetika.OdSpinozedoBenjaminapitanjesedogađajakojiprekidaskontinuitetompovijestiotvarau dvojnosti vremena.Mesijansko je ono vrijeme koje pripada svrhovitosti»prirode«,dokjepovijesnovrijemeonokojepripadanesvrhovitosti»čovje-ka«.Dvojnostvremenaodgovaradvojnojprirodidogađajasonustranubit-ka.4Kadadolazidoobratadasadatehnologijaomogućujeslobodu,tadajeriječopreokretusamogametafizičkogaodnosaBog–priroda–čovjek.Moćsevišenemožeizvestivertikalno.Onajedispozitivhorizontalnogarasporedaintenzitetasnaga.Tehnologijomsemoćdjelovanjaupromjenisvijetapraktič-nodogađakaoono»stvaralački«i»produktivno«novo.Transkodiranjemoćipredstavljanačinposredovanjaizmeđubitkaidogađaja.Utomposredovanjuodnos izmeđuonogašto»jest« ionogaštose»događa«postajenerecipro-čaniasimetričan.Naime,tehnologijanijenekaizvanjskamoćautoregulacijesustava.Snjomseonošto»jest«otpočinje»događati«umodusustalnihpre-obrazbistanjabitka.SamosvrhakaoSpinozinaodredbaslobodeucausa suioznačava,prematome,unutarnjedokidanjekauzalno-teleologijskogamodelamišljenja.5Tajpreokret,međutim,nijenastaoizunutarnje»biti«preobrazbeprirodeutehnosferu.Radisenaprostoodogađajukojimsečitavadosadašnjametafizičkapovijestkaoonto-teologijaspripadnimmodelima,paradigmamaiteorijamasabireuonomeštoDeleuzenaziva planomimanencije.6Naime,preokret pretpostavlja epohalni događaj nastanka novoga.NamjestomoćidjelovanjapovijesnogasklopaBog–priroda–čovjekdolazipreobrazbaovoga

1

CarlSchmitt,Politische Theologie: Vier Kapitel zur Lehre von Souveränität,Duncker&Humblot,Berlin1934.

2

MartinHeidegger,Die Metaphysik des Deutschen Idealismus,GA,sv.49,V.Klostermann,Frankfurt/M.1991.,str.84–86.

3

AlainBadiou,L’etre et le événement, Seuil,Pariz1988.

4

Vidiotome:GiorgioAgamben,Die kommende Gemeinschaft,Merve,Berlin2003.;Jean-LucNancy,Being Singular Plural,StanfordUniversityPress,Stanford–California2000.

5

»Poduzrokomsamaseberazumijemonočijabituključujeopstanak,ilionočijasenaravnemožepojmitidrukčijenokaoopstojeća.«Be-nediktdeSpinoza,Etika dokazana geometrijskim redom, preveoOzrenŽunec,Demetra,Zagreb2000.,str.5.

6

Vidi o tome: Miguel de Beistegui, Immanence: Deleuze and Philosophy, EdinburghUniversity Press, Edinburgh 2010.; Chri-stian Kerslake, Immanence and the Vertigo of Philosophy, Edinburgh University Press,Edinnurgh2009.;ClaireColebrook,Deleuze and the Meaning of Life, Continuum, Lon-don–NewYork2010.



poretkanjegovimozbiljenjemutehno-znanstvenojtvorbiumjetneinteligen-cijeiumjetnogaživota(artificielle intelligence i ALife).7

Kibernetika je već početak nove antropologije. Preokretommetafizičkogaporetka umjestoBoga–prirode–čovjeka uspostavlja se autopoietičko djelo-vanjestrojevaumodelubinarnihoprekasustav–okolina.8KadaBaudrillardduhovitokažedaseBognaselioupiksele,tadatomevaljadodatikakootudavišeneproizlazidačovjekdjeluje,astrojkonstruktivnomisli.Djelovanjekao(tehno-znanstvena) praksa i događanje kao (futurologijsko-konstruktivno)vrijemenatajnačindokidajumogućnostodnosablizineidistanciječovjekatenjegovaprojektauonomenadolazećem.Odnosizmeđuprakseivremenajesttemeljniproblemsvakognadolazećegamišljenja.Štoomogućujetajod-nos?Zacijelo jeriječonačinudogađanjasamogabitka.Odnos,dakle,nijeteknaknadnouspostavljenisklopdjelovanjanekeprimarnemoćidjelovanja,nekeuniverzalnestrukturiranostistrukture,negorasporedsnagaupovijesno-epohalnomesklopu.

»Povijest nijedrugodozbivanjeodnosabitičovjeka,bićaibitka.Ustrogomsmislu,povijestjeodnos,naravno,akosepodnjimnerazumijeformaliziranarealacijarelata,ukojumožeućibilošto,negoizvorna puninapokojojsvepovijesnojest.Ovajodnosnijeneštonaknadnoštopretpostavljasamostalnobivstvovanječovjeka,sjednestrane,abićaibitka,sdrugestrane.«9

Akonestankomtogodnosanestaje imogućnostmišljenja radikalnogapre-okreta svijeta iz njegove inercije i trajnosti stabilnih struktura u kaotičnusloženostnovekonstelacijeodnosasnaga,kakomislitidogađajkojinadilazimetafizičkustrukturupovijesti?Nijeliupravoglobalnikapitalizamsloženamrežadruštvenihporedakakojiseodržavajuzahvaljujućinelinearnimučin-cimarastaprofitautijekovimafinancijanarubuizmeđuinformacijskeimplo-zijeikomunikacijskogakaosa?Nestankomtogneodređenogaodnosaizmeđuprakseivremenanestajerazumijevanječovjekakaobićaprakseivremenasonustranunjegovepovijesnouspostavljene»biti«.Činisekaodasmonepo-vratnoostalibez»budućnosti«.No,okojojikakvojjetu»budućnosti«riječ?VanjaSutlićutekstuiz1967.godinekažesljedeće:

»Jerštoje‘futurologijskomišljenje’?Budućnostkojabitrebaladanekakootkrijeiodrediži-votnost,daživot(=bitak)fiksiraunjegovojživotnosti(=smislu)–Heideggerseokotogatrudioneuspjevši,povlastitommišljenju,usvojojontohronijskoj orijentacijiizrazdobljaSein und Zeita–tabudućnost jezajednosa‘slobodnimvremenom’,vremenomdefiniranimkao‘vri-jemezavišudjelatnost’irazvojkaotakav,zarazvojkoncentratasvegaljudskogu‘znanosti’i ‘racionalnom’radu, tabudućnostseusitnjujeusutrašnjicu,prekosutrašnjicu, itd.,pasvakoovakvoudaljavanjenijeništadrugonegopribližavanjeuneposrednizadatakrada,proširivanjeoperacijesubjekta(=rada).«10

Futurologijaoznačavaracionalnoplaniranje.Budućnostseprojektiranate-meljuidejemoderneznanostikaosavladavanjaotporasamezbilje.Štoviše,utakvomsesklopubudućnostnepojavljujenepoznatomdimenzijomvremena.Okultnatajnaonogaštoimadoćinijevišeonoposvenepoznato.Budućnostseznanstvenokonstruirairaspoređujeuplanoveisekvenceozbiljenja.NijetoHegelova»lošabeskonačnost«istoga.OvdjeSutlićimauviduneštomno-go čudovišnije. Futurologijsko mišljenje počiva na aktualizaciji-realizacijibitka.U formulikojaodgovara»biti«Marxovakomunizma–praksa rada kao znanstvena povijest –moćnastajeizimanentnepraksesamogabitkakaoznanstveneproizvodnjebića.Akojeudaljavanjeistodobnopribližavanjekao»proširivanjeoperacijesubjekta(=rada)«,tadasesamakonstrukcijasubjek-tadogađapoputfuturologijskogaplaniranja.Znanostnije,dakle,tekznanje(episteme)onekompredmetukojesenalazi»tu«.Epistemologijasuvremenihznanostiistodobnojemetateorijaznanjaosvijetuiprojektpromjenesamoga



svijetaizpraktičnogakarakteratehnologije.»Bit«oveznanosti,kojuSutlićnatemeljuHeideggerovihanalizanovovjekovnogasvijetaimauvidu,sastojiseufundamentalnomeprojektunovogaodnosasnaga. Iz tesekonstelacijepreokreće čitava dosadašnja metafizička povijest odnosa Bog–priroda–čo-vjek.Samčovjekpreuzimabožanskeosobinestvaranjaiposvemašnjegade-supstancijaliziranjaprirode.Tehno-znanostidanašnjicesupokazateljovogaprocesadekonstelacijeprakse.Recimodapodpojmomkonstelacijevaljara-zumjetionoštoBenjaminkažedapododređenimkozmologijskimuvjetimazvijezdeoblikujuslikusazviježđa(Sternbilder).Taslikaupućujenasuodnosprošlosti ibudućnosti.Pojamkonstelacijeodnosisenaprostorni ivremen-ski kontinuum.11 Nakon što sazviježđa iščeznu iz zone vidljivoga, nastajeproblem razmještanja i ponovnogaoblikovanjaonoga što jebilovidljivo iodređivalopovijesnodogađanje.Trisunačinakakosetozbivausuvremenodoba:1) etikapostajebioetikomstemeljnimpojmomsupatnjeisolidarnostisdru-

gimživimbićimautehničkomesvijetu;2) politikapostajetehnologijomupravljanjasustavimaiokolinomuglobal-

nomeporetkuumreženihdruštavakontrole;3) ekonomijapostaje apsolutnommoćimodulacije svihdruštvenihodnosa

preobrazbomsvijetaumrežufluidnihtijekovakapitala,uslugaiobjekata.

Trijadatradicionalnepraktičkefilozofije(etika–politika–ekonomija)postajejedinstvenisingularnisklopmoći.Problemsvrhovitostidjelovanjaprakseusvijetu iščezava. Sada je temeljni problemnesvrhovitosti samoga svijetabezprakse. Kada ekonomija preuzima moć uspostave posthumanih odnosa uznanstveno-tehničkome svijetu apsolutne reproduktivnosti života kao bio-kapitala,tadajesamsvijetostaobezetičko-političkihpretpostavkinjegoveegzistencije.TojeupravoonoštoDerridanatraguSchmittanaziva»dehu-maniziranompustinjom«.12Kibernetikauinformacijskodobabitnomijenjasve dotadašnjemetafizičke kategorije, pa tako i pojmove teorija,praksa ipoiesis.13

No,tapraksaimaznačenjeteorijskopoietičkoga djelovanja.Kroznjuznan-stvenapovijestnematerijalnogaradasamogadolazidosamoozbiljenja.Marxstogahegelovskipostuliranadolazakonogaštonužnoineizbježnoslijediizimanentne»biti«kapitalizma.ProblemkojijeuinterpretacijiMarxatakopro-dornopostavioSutlićjoš1967.godine,akojisedanasusuvremenimraspra-vamaposredstvomDeleuzeaotvarasobziromnapitanjeopraksi islobodi

7

RobertPepperell,The Posthuman Condition: Consiousness Beyond the Brain, IntellectBooks,Bristol2003.

8

StefanRieger,Kybernetische Anthropologie: Eine Geschichte der Virtualität, Suhrkamp,Frankfurt/M.2003.

9

VanjaSutlić,Bit i suvremenost: S Marxom na putu k povijesnom mišljenju,VeselinMasleša,Sarajevo1967.,str.371–372.

10

VanjaSutlić,»Urgentnostradikalnorevoluci-onarnogmišljenja:Uzprevladavanjemetafi-zičkesheme‘stvaralaštvo’–’postvarenje’«,u:

Praksa rada kao znanstvena povijest: Povijesno mišljenje kao kritika kirptofilozofijskog ustrojstva Marxove misli, 2. prošireno i po-pravljenoizdanje,Globus,Zagreb1987.,str.100–101.

11

WalterBenjamin,Gesammelte Schriften, IV,1.izd.,Suhrkamp,Frankfurt/M.1991.

12

JacquesDerrida,The Politics of Friendship,Verso,London–NewYork1997.,str.130.

13

Rafael Capurro, »Heidegger über SpracheundInformation«,Philosophisches Jahrbuch,br.88(1981),str.333–343.



u tehno-znanstvenojmodulaciji »društva kontrole«,može se postaviti kaoproblemnemogućnostibilokakveobnoveprakse ietikedjelovanjabezra-dikalnepromjeneonogaštojesama»bit«futurologijskogamišljenja.IzlišnojegovoritidaizSutlićevamišljenjasvakaobnovaetikeilifilozofijepraksenakonMarxaiHeideggerasvjedočiopadumišljenjaispodpovijesnerazinesuvremenosti.Toseposebnoodnosinaprogram»rehabilitacijepraktičkefi-lozofije«.Njomeseneuspješnonastojispasitipojamdjelovanjautehničkomesvijetu.Naposljetku,djelovanjesesvodinaliberalnuidejuslobodepojedincauzadanimgranicamaparlamentarnedemokracije.Praksapostajehibridplu-ralizmaidemokratskeraspravenarodauformikomunikacijskogadjelovanja.O tomesvjedoči suvremeniprijeporopolitičkoj teorijipravednostiudobakrizeliberalnedemokracije.14

Praktičkafilozofijakojase1970-ihnastojalautemeljitiurehabilitacijiAristo-telovihvrlinaiosobitopojmarazboritosti(phronesis)jednajeodtakvihne-uspjelihobnovaantike.15Gadamerovahermeneutikabilajeveličajnipokušajrazumijevanja prošlosti na temelju uvida u povijesnostmišljenja Platona iAristotela.No,njezini su rezultati sobziromna shvaćanječak i fenomenamoderne umjetnosti uglavnom izostali.16 Praktička filozofija i hermeneuti-kauodnosuspramlogikedjelovanjaznanstveno-tehničkogasvijetanaliksuonomeštoGeorgSteinernaziva»nostalgijomzaapsolutom«.Uprvomjeslu-čajutanostalgijavođenaidejomobnoveantičkogapojmaprakse,audrugompokušajemrazumijevanjapovijesnostiizapovijesneperspektiverazumijeva-njabitka.Pritomsepokazujedabezonogaštouopćeomogućujepraktičkodjelovanje–idejazajedniceusmisluzajedničkogabitka,boravišta,habitusačovjekauetičko-političkomeprostoru–nijemogućesuvislodjelovanje. Ethosipolisusuvremenodobaiztemeljasurazoreni.Vladavinaapsolutnemoćitehno-znanostipokazujedasepitanjesvijetaipitanježivotaodređujeizču-dovišnelogikeprakseradakaoznanstvenepovijesti.Boravišteizajedništvoljudskeegzistencijeuglobalnomejeporetkudruštavakontrolepostalonoma-dizmombezteritorija.No,djelovanjenijetehničkodjelovanjeusmisluunaprijedodređenihpravila.Posrijedi jedjelovanje sa svrhom(telos)uonomešto jenormativnosonustranusamogadjela.MetafizičkastrukturapojmapraksebjelodanajeuPla-tonovojidejidiobeumijećanateorijsko,praktičkoipoietičko.UAristotela,pak,kojisesmatrautemeljiteljempraktičkefilozofije,radiseonjezinojdiobinatridijela:1)etiku,2)politikui3)ekonomiju.Djelovanjekojesenazivaetičkim ima svoju svrhu u dosezanju najvišeg dobra u zajednici. Političkojedjelovanjevezanouzjavniživotuzajednicijerčovjekjestpolitičkobiće(zoón pólitikoón). Ekonomija pripada području materijalnoga zbrinjavanjaunutarsferekućanstva(oikós nómos).JedinstvopraktičkefilozofijezaAristo-telajeutomeštojeblaženstvodobrogljudskogaživotamogućepostićisamoakojeovotrojeuskladnomodnosuneporemećenogaranga.Tasegrčkapa-radigmamijenjauNovomevijeku.Namjestopolitikekaopodručjajavnogadjelovanjaslobodeusredištedolazi(politička)ekonomijakapitalizma.Onabitnopreokrećečitavporedakismisaopraktičkefilozofije.Sredstvopostajesvrhom,asvrhasredstvomživotauzajednici.17

»Praksaradakojasvedovodiugibanjestabiliziraseznanstvenompoviješću,znanošćustvaraneistvorenepovijesti.Riječjeoznanostiugoreopisanomsmislu‘realno-realističkog’nasljednikaapsolutneznanostiapsoluta:sad– tehno-logikekoja jeujedno(tj.ukinutimraščlanjivanjem)tehno-ontologija i tehno-teologija, tehno-kozmologija, tehno-antropologija. ‘Praksa rada’kaobitni, esencijalnikaraktersvih‘praktičkih’bića-učinakajest,egzistira,bivstvuje,vremenujekao‘znanstvenapovijest’.Timeseapsolutno:idealno-realno,esencijalno-egzistenciijalno,potenci-jalno-aktualno,vremenski-vječno,itd.uspostavlja,okobićameđubićima(čemuplural?)etabli-



rauniformnisvijettotalnogradauhorizontubeskonačne,predmetno-subjektno,funkcionalno,načelnotransparentneprakse.«18

Onoštojeovdjeprijepornonije,dakle,bilokojapraksa,aponajmanjeljud-skapraksauužemetičkomesmislu.Radise,naprotiv,oproblemunestankasamogabitkakaoprakseradauznanstvenojpovijesti(futurologijskomišlje-nje).Proizvodnja radi proizvodnjepostajepotrošnja radi potrošnje.Samo-svrhovitostprocesakojimsekapitalizamsampojavljujeuformiznanstveneprakse rada više ne pogađa tek formalne imaterijalne uvjete proizvodnje,negoeficijentneifinalneuzrokepotrošnje.Usuvremenodobatojeslučajsasemiokapitalizmom. Logikamedijske reprezentacije spektakla nadilazi ra-zlikupredmetaiznakarobe.Svepostajenematerijalnimradomtehnosfere.Iz njezine logike»priroda« se konstruira umjetnimživotom i simulacijomrealnoga.19

USutlićevurazumijevanjuMarxovedestruktivnedijalektikepovijesti,gdjesesvakipojamikategorijauspekulativno-dijalektičkomeiupolitičko-eko-nomijskome diskursu razvija sa stajališta unutarnje znanstvenosti samogabitkakaomoći, jasno jedaupojampraksevaljauključitimogućnost,zbi-lju i nužnost bitka u vremenskim dimenzijama aktualnosti. No, praksa jedjelovanje.Ono sene iscrpljujeuovome»sada« i »ovdje«.Praksa smjeraprekogranicaprisutnosti bitka.Djelovanje stogamijenja situacije.Razlikaizmeđupojmadjela(ergon)idogađajanijetekutomeštojeprvoodređenonepromjenljivošću bitka, a drugo promjenljivošću situacije. Samodjelova-njeomogućujepromjenustanjabitka.Ubitidjelovanjadogađaseotvaranjemogućnostiprelaskagranicaizmeđubitkaipostajanja.Događajpretpostavljačudovišnumoć slobode. Iz svoje bestemeljnosti/bezrazložnosti ona uteme-ljujesvijetkaoznanstveninabačajpovijesnogadogađanja.Oprekeslobodei prakse time nestaju u samome praktičnome ozbiljenju slobode.Marxovajeidejaozbiljenjafilozofijeutomepogledučinradikalnesloboderazaranja»staroga«iizgradnje»novoga«svijeta.Onoštoodlikujefilozofijukaometa-fizikujestsloboda.Alislobodanijeovdjeslijepislučaj,većspoznatanužnostsamorazvitkaideje(Spinoza–Hegel).Povijesnomišljenjenadolazećegajest,nasuprottome,iskonskidogađajslobode.Sjednokratnomineproračunljivompoviješćumožetekotpočetisingularnostdogađaja.Sutlićtvrdidajeradusvojojbititehnologičkidovedendojedinstvaiisto-vjetnostiteorije,prakseipoietičkogadjelovanja.Toujednoznačida,hege-lovskirečeno,radzadobivaformuapsolutaisupstancije-subjekta.Alitosenedogađaurazlicitzv.materijalnogaiimaterijalnogarada,većuidentitetui

14

Vidiotome:JohnRawls,Political Liberalism,2.izd.,ColumbiaUniversityPress,NewYork2005.

15

Vidiotome:ManfredRiedel,Rehabilitierung der praktischen Philosophie: Geschichte, Problemen, Aufgaben, sv. I,Rombach,Frei-burg1972.

16

Vidi o tome:Hans-GeorgGadamer,Hermeneutische Enwürfe: Vorträge und Aufsätze,J.B.MohrundSiebeck,Tűbingen2000.

17

Vidi o tome: GiorgioAgamben,Herrschaft und Herrlichkeit: Zur theologischen Genealo

gie von Ökonomie und Regierung. Homo sacer II.2, Edition Suhrkamp, Frankfurt/M.2010.

18

V.Sutlić,Praksa rada kao znanstvena povijest,str.300.

19

Vidi o tome: Žarko Paić, »Posljednja tajnaspektakla«,Tvrđa,br.1–2(2012),str.6–31;Franco »Bifo« Berardi, Precarious Rhapsody: Semiocapitalism and the Pathologies of PostAlpha Generation,MinorComposition,London2009.



razlicisvijetaiživota.Svijetsvjetujeujeziku.Životzadobivasvojuživotnostupotvrđivanjuživotnihsnaga.Alineradiseobiologijskomeshvaćanjuživo-tanitiovitalizmukaomodernoj»filozofijiživota«odDiltheyadoSpenglera.Nietzscheslavi imanencijuživotauumjetničkomesamopotvrđivanjubitka.Kadasesvijetiživotrazaraju,dolazidodestrukcijejezikauobzorjuotvore-nostibitka.Izvorjetedestrukcijeutehničkomenabačajubitka.Heideggerovizraznakon1950-ihgodinazatukonstelacijuupovijestimetafizikejestpostav (Gestell).20MetafizičkisklopBog–priroda–čovjekraspadaseukrhotine»malihpriča«odpsihoanalizedodekonstrukcije.Tijelokao»strojželja«,na-posljetku,ulazitrijumfalnoubeskrajnopoljeplana imanencije.U »novoj i eksperimentalnoj znanosti«, kako ju Marx određuje na raziniGrundrisseiz1845.godine,kojaima»stvaralačkikarakter«jerpovezujeigrui umjetnost u slobodnome vremenu, na djelu je ono što omogućuje pad upovijestotuđenja/postvarenja.Riječjeoslobodi.Onaprethodirazlikovanju»nužnosti/slučajnosti«usamomebitkupovijesnogadogađanja.Štose timedogađa ima dalekosežne posljedice za razumijevanje prakse u doba kiber-netičkemodulacije »društva kontrole«. Ponajprije, rad se »praktično« pre-oblikuje u posthumanu formu novih tehnologija informacija. Nove formedruštvenekomunikacijeproizlazeizprelaskačovjekaizsubjektauprojekt,odnosnoizprelaskaaktera zbiljskogadjelovanjauinteraktivnogaaktoraki-bernetičkemreže.21Nestankomsredišnjihstrukturamoćiivladavine,samsesustavautopoietičkiorganizirausloženostisvojihoperacija.Sustavpostajeemergentanivirtualanposvudainigdje.

»Ukidanje transcendencije,ukidanjeonogašto jeonostrano,ukidanjecarstvavječnihvrijed-nosti,ukidanjecarstvaideja,ukidanjeidejeosvojojo-sebičnostiiza-sebičnostiidizanje zbilje na rang ideje,formalnigubitakidejeisadržajnočuvanjeonogaštoidejanosiuzbilji,čitavaproblematikaozbiljenjafilozofije(kojajeujednoproblematikaozbiljenjaumjetnostiiozbilje-njareligije)kojeje,ukratko,hegelovskirečeno,ozbiljenje,realizacijaapsolutnogduha–tojemišljenopodonimštosezoveznanstvenapovijest.«22

Sutlićjeradikalnozaoštriopitanjepukotineizmeđudviju»budućnosti«–onekojapripadarealiziranomeapsolutuznanstvenepovijestikaofuturologijsko-memišljenjukojemuseništanemožeizmaknutijerjeutemeljenonaradukaometafizičkojistovjetnostiprirodeiduha,intuicijeiracionalnosti,planiranjaikonstrukcijeteonekojaje»moćnija«odove»budućnosti«zatoštojeuvjetmogućnostinjezinatotalnoganihilizma.Svijetradanije,dakle,svijet trudaimuke fizičkoga rada. Paradigmamoderne industrijske proizvodnje nepo-vratnojenestala.Tojesvijetkojiodređuje»eksperimentalnaznanostslobod-nogavremenazavišesvrhe«.Od1960-ihgodinaradkojiodređujenovitipdruštvenih odnosa u kasnomekapitalizmupostaje imaterijalan.Znanstveniradpostajeparadigmomnematerijalnogarada,akibernetikaopćomznanošćuupravljanja sustavima.Najava kraja rada i nadolaska posthumanoga stanjarezultat je preokretametafizike iz transcendencije u apsolutnu imanenciju.Ukidanjedvojnostisvjetova,dioberada,idejeizbilje,naposljetku,označa-vaneštokrajnjeneodređeno.TouistojmjerivrijedizaSutlićevopovijesnomišljenjekaoizamišljenjerazlikeidogađajanesvrhovitepovijestiGillesaDeleuzea.Dakako,razlika jeu tomeštoDeleuzeumjestoključnogapojmaMarxovedestruktivnedijalektike–ukidanja/očuvanja/prevladavanjapojma(tollere, conservare, elevare)–ostavljamogućnostpotvrđivanjasamerazlikeunutardvojnostisvjetova.Problemse,dakle,svodinaodnoskojiomogućujedasepraksausvojemdjelotvornomenačinustvaranjanovekonstelacijepo-vijestinadomještavadogađajemkonstrukcijesamogaživota.Atosedogađau



znanjuonjegovoj»budućnosti«natemeljunove»nužnosti«.Sadaupravota»nužnost«počivana»slučaju«(kontingenciji).Onavišenijeizvedenaizme-tafizičkogatemeljaBog–priroda–čovjek.Raz-temeljenjeovogasklopaujed-nootvarapitanjekonfiguracijeikompozicijeskupovanesvrhovitepovijesti.Deleuzetudrukčijupovijestnazivanomadologijommolekularnoganasuprotmonadologiji molarnoga.23 Tehnogeneza moguće druge povijesti »stvara«novu»praksu«izsameimanenciježivota.Jesuli»rad«i»praksa«jošuopćemjerodavni pojmovi za nadolazećemišljenje?Mora li se dokidanjem radanapustitiipojamprakse,patakoismislenogadjelovanja,dabiseprispjelouotvorenostpovijestizakoju»bit«praksevišeneomogućujebudućnostkaoapsolutnidogađajrada=znanosti,negoonoštotoj»budućnosti«podarujera-dikalnudrugostuidentitetuirazlicisametedrugosti?

2. Revolucija kao apsolutna deteritorijalizacija

1995.GillesDeleuzenajaviojesvojuposljednjuknjigukojomjehtiozapeča-titijedinstvenofilozofijskodjeloradikalnedekonstelacijecjelokupnepraksezapadnjačkefilozofijekaometafizike.Naumnijeostvarenzbognjegovesmrtiistetegodine.NaslovplaniraneknjigetrebaojeglasitiGrandeur de Marx.24Marx je zaDeleuzea u cjelini radikalanmislilac epohalne revolucije unu-tarsamogakapitalizma.Razlogjeutomeštodokida/prevladavasveiluzijeivarketranscendencijemetafizikeuneposrednomeživotupostajanjarealnoga.Kovčegsprtljagompovijestivladavinemoćiidejenadzbiljom,onostranoganadovostranim,nestajesMarxomushvaćanjudajesvijetznanstveno-teh-ničkezbiljekapitalizmaproizvodnjaodnosarazlikeidrugosti,aneodnosaizmeđustruktura injihovihdruštvenihaktera.Deleuzeov»transcendentalniempirizam«utolikouzimaHumeazaprotutežuKantu,kaoštojeNietzsche-ovafilozofijaživotnihmoćiprotuotrovHegelovusustavuapsolutnogaduha.25AkojepraktičkafilozofijaSpinozeputotvorenostisameimanenciježivotaizokovateorijekaozatvorenogasklopabitka,ondasevrijemeovedekonste-lacijepraksemožeodreditinadolaskomdogađajanečegaštosamupovijestkaosvrhovitostilinearnostdovodiupitanje.Radise,dakako,opojmupoli-tičkogakojiprethodibitku,kakokažeGuattariujednomrazgovorupovodomobjavljivanjaAntiEdipa.No,pojampolitičkogazaDeleuzeapripadametafi-zičkomesklopupostajanja(bitka)kaodogađaja(vremena).Ustvaranjunovo-ga,ubeskonačnomenizukonfiguracijemnoštva,praksapolitičkogazadobivasvojsmisao.26SlikamišljenjakojuDeleuzesuprotstavlja»dogmatskojslici«

20

Vidi o tome:MartinHeidegger,Metaphysik und Nihilismus,GA,sv.67,V.Klostermann,Frankfurt/M.1999.

21

TizianaTerranova,Network Culture: Politics for the Information Age,PlutoPress,London2004.

22


23

GillesDeleuze iFelixGuattari,A Thousand Plateaus: Capitalism and Schizophrenia II,Continuum, London–New York 1987., str.387–467.

24

SimonChoat,Marx through PostStructuralism: Lyotard, Derrida, Foucault, Deleuze,Continuum, London–New York 2010., str.125.

25

StefanGünzel, Immanenz: Zum Philosophie Begriff Gilles Deleuze,»BlaueEule«,ReihePhilosophie,sv.35,Essen1998.

26

O pojmu političkoga u Deleuzea vidi: PaulPatton, Deleuze & the Political, Routled-ge,London–NewYork2000.Vidi injegovedrugetekstove:»WhatisDeleuzeanPoliticalPhilosophy?«,Critica Contemporánea: Revista de Teoria Politica,br.1(2011)i»PoliticalNormativityandPoststructuralism:TheCase



prevladavajućojuzapadnjačkojfilozofijiodPlatonadoHegelauposljednjemobjavljenomspisusGuattarijemŠto je filozofija?činiseodlučnomzadaljnjerazumijevanjeproblemanestankaprakseisvijetauvremenutehno-znanstve-nogakapitalizmanematerijalnogarada.Tojeslikafilozofakaostvaralačkogaproizvoditeljapojmova,anetumačapostojećezbilje.»Stvaralaštvo«ubitifilozofije,umjetnostiiznanostiimaoznakuimanenciježivota.No,problemjeutomeštosepojamimanencijeučitavojmetafiziciuvijekmisliizpoložajamoćitranscendencije.Idejanadilazipojavutimeštojekonstituira.ModalnekategorijebitkauKanta(mogućnost,zbilja,nužnost)određenesuiztranscendentalnogavaženjauvjetamogućnostistvari-o-sebi,aneizsamepojavnosti.27Taontologijskarazlikabitkarazlučenogausamomesebi na bit i pojavu uvijek se sagledava kao razlika unutar istoga.Naime,pojavaseusvojojpojavnostimožepojavljivatisamoakopostojibitkojajuomogućuje.OvajhegelovskimomentimauviduiMarx.Shvaćanjemtrans-cendentalnihkategorijakapitalizmakaodruštvenogasustavaukojemuroba,novacikapitalposjedujudvostrukoznačenjeuapstraktnomeikonkretnomeradukaoizvoruvrijednostizbiljskisesvijetpokazujepoprištem»nužnosti«i»racionalnosti«.Pojavaibitsepoklapajukadajeriječoozbiljenjuidejeipojmaubitnojpojavi.No,tajedjelatnostontologijskioznačena,kakotopre-ciznodokazujeSutlić,imanentnomtranscendencijomunutarsustavakapital-skoganačinaproizvodnje.28Tkojeistinski»subjekt«kapitalizma?OdgovorjezaMarxatautologijskijerproizlaziiz»biti«kapitala.»Subjekt«jestsamkapitalkao»supstancija«čitavogsvjetskogaporetkaproizvodnihsnaga(zna-nost kao tehnologija=bitak) i odnosa proizvodnje (moderno društvo=bića).Subjekt-supstancijapokazujeseusvojojnajvišojformikapitalizma bez rada.To je trenutak nastanka totalnoga nihilizma svijeta rada.U njemu se ništaviše ne svodi na »prirodu« (fizički rad koji stvara višakvrijednosti), negosvepostaje»tehnologija«(kognitivniradkojistvaraumjetniživotkaonovuvrijednost). Što je, dakle, Deleuzeova oznaka filozofijskogamišljenja kao»stvaralaštva«?Odgovorjeunjegovurazumijevanjupraksesamefilozofije.Zanimljivo je da u čitavom poststrukturalizmu s obzirom na odnos spramMarxakodDerridae,Foucaulta,LyotardaiDeleuzea,pojampraksepoprimaznačenjeetičko-političkogaobratasamefilozofije,bezobzirajeliriječode-konstrukcijiiligenealogiji.29Onanadilazitradicionalnudiobuteorije, prakse i poiesisa(etike,politikeiekonomije).Svakojerazmještanjerangaistodobnooperacijarazlikeiponavljanjaonogaštostvaranoveodnosebezvertikalnogarasporedamoći.Dekonstelacijapojmaprakseizokvirapraktičkefilozofije,kojuDeleuzeotvarasaSpinozominjegovimnaukomojednoznačnostibes-konačne supstancije –Deus sive natura – u suprotnosti s analogijombićakaobeskonačnogmnoštvaatributa,otpočinjemišljenjemradikalnogapotvr-đivanjaživota.30Spinozaje,premaDeleuzeu,mišljenjemtjelesneimanencijepraksufilozofijekaometafizikepostavioutribitnaontologijskaokružja:1) političko–materijalizam;2) etičko–imoralizam;3) teologijsko–ateizam.

NakonHeideggerainjegovedestrukcijetradicionalneontologije,Deleuzeovajemisijabiladadekonstelacijompraksefilozofijeuspostavinovuontologijurazlikeipostajanja.Izpreokretaodnosatijelaiokolnogasvijetanastajedobaumreženihfraktalairizomastrojevaželja.BeisteguitvrdidajeDeleuzesvojuontologiju utemeljiou pojmu razlike iz pojma stvaranja (geneze).Ono štonijeučinioHeideggerudestrukcijitradicionalneontologije,biojepokušajumišljenjunovogastvaranjakaoontologijskogačinapostajanja(bitka)udo-



gađajunovoga.Stoga jeDeleuzeovputmišljenjabiovezanuzontogenezurazlikekaobitneoznakečitavenovemetafizike.Tajargumentčiniseiznimnoprovokativnim,važnimiprihvatljivim,alisamoakoseodgovorinapitanjeorazliciizmeđuMarxovapojmaprakseiDeleuzeoveontologijedruštveno-gastroja.31Onoštoomogućujetubeskrajnupotencijalnoststvaranjanovogakaosadržajaiekspresijetijelaisvijetajestslobodasingularnogadogađaja.Događajslobodetijelaomogućujedogađajetičko-političkeodlukeovođenjuživotakao»slučaja«i»nesvodljivosti«nabiloštoizvanživotasamoga.De-leuzejepraktičkufilozofijuunutarpovijestimetafizikesaSpinozompreokre-nuousmjerustoičkogamaterijalizmaželjezaslobodom.Željasepokazujestvaralačkimčinomekspresijetijela.Željaislobodanisuvišeoprekeprirodeikulture,nagonaiuma.DeleuzeovoiGuattarijevoshvaćanjestrojevaželjaitijela-bez-organauAntiEdipunadilaziovodvojstvosupstancijakojesujošodDescartesaponoromrazdvojene.Politikatijelaudobaglobalnogakapita-lizmatvorietičko-estetskekompozicijemikropolitika.Tajpojamnepogađasamopitanjemoćiudruštvenimporetcimaglobalnogakapitalizma.Kakav je u stvari Deleuzeov odnos spramMarxa? InterpretacijaMarxoveveličine zaDeleuzea ima odlučno značenje. Ono je u tome što se pitanjepraksepokazujeontologijskimključnimpojmomčitavepovijestiuznakuza-padnjačkemetafizike.AtoznačidajezaDeleuzeaproblemu»pročišćenjudijalektike«uMarxakojujepreuzeoodHegela.Drugimriječima,Hegelovadijalektikanalikuje tvrđavikojusemora totalnorazoritiakosehoćeprije-ćiprekogranicavladavine/moćibitkakaostabilnogaporetkahijerarhijskihstruktura istoga.Marx je stoga put sprammišljenja razlike u potvrđivanju»biti«prakseusamomeživotubezdijalektike.Uvjetzamišljenjerazlikejest,prematome,razgradnjamoćinegacije.Tojetemeljnonačelohegelovskedi-jalektikedokidanja/prevladavanja(Aufhebung).VećuRazlici i ponavljanju Deleuzegovorioonomeštostojiizmeđumišljenjaibitka.Tojerazlikasama.Nemožesesvestininaštodrugo.Razlikasepotvrđujeupostajanjusvagdadrugimidrukčijimodbitka.Događanjeupostajanjubitkakaoprocesualnostrušistabilnostporetka.Idejaradikalnepromjenepretpostavlja,dakle,razlikukaopotvrđivanje drugoga, a ne istoga. Identitet se ne određuje iz vječne inepromjenljivesupstancije.Štoviše,razlikauodnosuizmeđubitkaidogađa-jačiniidentitetfluidnimipromjenjivim.Korporacijskikapitalizammrežaifluidnostisubjekata/akterapredstavljatemeljniproblemsuvremenogasvijeta.Kakoseartikuliranjegovamoć?Ponajprije,Deleuze je svojimmišljenjem

ofGillesDeleuze«,predavanjenakolokvijuFilozofskog Instituta Slobodnog SveučilištauBerlinu,15.studenoga2007.;JonathanRof-fe, »The Revolutionary Dividual«, u:AnnaHickey-MoodyiPetaMalins(ur.),Deleuzian Encounters: Studies in Contemporary Social Issues, PalgraveMacmillan, NewYork2007.,str.40–49;DavidLane,»TheWordly andtheOtherwordly:Onthe‘Utopianism’ofDeleuze’s Thought«, Philament HABITS & HABITAT, lipanj2008., str.86–106;RonaldBogue,»DeleuzeandGuattariandtheFutureofthePolitics:ScienceFiction,ProtocolsandthePeople toCome«,Deleuze Studies,Vol.5 (2011), dodatak: str. 77–99; Žarko Paić,»Utopija i entropija: Deleuzeovo mišljenjepolitičkoga«, Up & Underground, br. 1–2(2013).

27

Gilles Deleuze,Kant’s Critical Philosophy: The Doctrine of the Faculties,AthlonePress,London1984.

28

VanjaSutlić,Uvod u povijesno mišljenje: Hegel – Marx,Demetra,Zagreb1994.

29

S. Choat,Marx through PostStructuralism,str.126–129.

30

Vidiotome:GillianHowie,Deleuze and Spinoza: Aura of Expressionism,PalgraveMac-Millan,London2002.

31

Miguel de Beistegui, Immanence: Deleuze and Philosophy,str.24–76.



razlikeimnoštvaotvorioputprihvaćanjunoveznanstveneparadigmeteorijesloženosti(complexity)iemergencije.Aksiomatikakapitalizmapojavljujeseupojmovimatijekovaimrežeodnosa.Složenostseodnosinaprocesedeteri-torijalizacije/reteritorijalizacije,aemergencijailinastajanjenovogananepre-staniprocespostajanjanovoga.Kapitalproizvodifluidnekôdoveproizvodnjeobjekata.Sveseprilagođavamobilnostidruštavabez»subjekata«.Kontrolavišeneoznačava izvanjskinadzorkaoudisciplinarnomedruštvuPantopti-konauinstitucijirada(tvornici),obrazovanja(školi),fizičkogaimentalnogazdravlja(bolnici-ludnici)kažnjavanja(zatvoru).TojebiloFoucaultovootkri-će.32Sadajeriječ,naprotiv,o»unutarnjojkontroli«samogasustava.Većsamapromjenapojmaiznadzoraukontroluupućujenafundamentalnupromjenusmislaprakseuznanstveno-tehničkomesvijetu.Nadzorimaljudskeosobinepogledaodozgopremadolje.Kontrola,pak,posjedujekarakterposthumano-ga stanjabiotehničkogakôda strojeva.Nadzorodgovaraanalognomedobumedija,akontroladigitalnomedobu(tehničkih)novihmedija.Usuvreme-nimmatematičkimteorijamanelinearnihsustavakontrolaoznačavaonoštojeimanentnokaosu.Sinkronostistabilnostkaosapokazujudajenelinearnostoznakamrežedogađajaizvaniunutar,uprostoru-vremenuonogaštopripadapojavamai»bitima«,objektimaineuralnojmreži.33Nije,dakle,kaosneštone-kontroliranoine-predvidljivousvojememergentnomeotvaranjunovoga.Kontrolaproizlaziiznačinakakosesamkaossamoorganizirakadanastajunoviobliciisklopoviodnosa.ZanimljivojedapravuformulunelinearnogarazvitkapovijestikaosloženostiikaosanijedaoDeleuze.UčiniojetoHeideg-gerkoncem1960-ihgodinanajednomseminaruuLeThoruuProvansi.Do-vodećiusvezučakmoduipolitičkosuprotstavljanjemladih1968.svjetskomporetkukapitalizma,rekaoje:

»Bitakjedanasnadomjestivost.Većjepredstava‘reparature’postala‘antiekonomijska’misao.Svakiuporabnipredmetbitnojeveć uvijekupotrebljiv,automeležinjegovanadomjestivost.[…]Čakupojavimodenisuvišebitniuresiukras(stogajemodakaouresjednakotakone-suvremenakaoiobnavljanje),negozamjenamodelimaizsezoneusezonu.Odjevnipredmetsevišenemijenjaukolikojeinakojinačinpostaozastarjelim,negosobziromnanjegovbitnikarakterdaje‘konfekcijskiproizvoduočekivanjuidućega’.Sobziromnavrijeme,pokazujeseovajkarakteraktualnosti.Trajanjevišenijepostojanostonoganadolazećega,većsvagdanovastabilnost promjene.Nisu li parole svibnja 1968. protiv potrošačkoga društva smjerale takodalekodaistodobnospoznajuuuporabi licebitka?«34

Kontrolakaotičnogaporetkaimanentnajesamomeživotukaostrojuisklopusvagda novoga postajanja.Ništa nije ni »izvanjsko«niti »unutarnje« tomedogađaju.Svesedogađakaonužnaslučajnostnovogakojikontroliragrani-cevlastitepromjeneuvremenu.Nasuprotklasičneteorijenepromjenljivostikontrole,sadajeobratutomedapromjenajamčisustavunjegovstabilnipore-dak.Tehnologijakonstruiraživotkojipočivanabiotehničkome/biogenetsko-mekôdu.Stogasekontrolaproizvodnje-potrošnježivotaunovomeporetkuglobalnogakapitalizmapremještaizživoga(ljudskoga)ustrojno(neljudsko)vrijemeslobode i životnoga svijeta.DeleuzeuMarxuvidinajbližeg sugo-vornikaiprethodnikauonomeštosenazivaontologijomdruštvenogastro-ja.Razvitak/napredakkapitalauforminematerijalnogaradatehno-znanostipokazujesemodusomshvaćanjaopćepovijestisvijeta.Tehno-znanostikon-struiraju savdruštveni životkao stroj-bez-želja.Nisu želje iščezle.Dalekood toga, one su opredmećene dizajniranjem estetskih objekata.Kada željapostajeobjektomsamesebe,onaseispražnjavaodafektaprivlačnostiiposta-jepukimznakomreprodukcijekapitalanasvevišojraziniapstrakcije.Čistaimanencijaonogneljudskoga,kojeodsadkontroliraljudskeafekte,proceseinterakcijeikomunikacijusjedinjujetehnologiju,strojeveidruštvo.35



Deleuzepreusmjeravakritikuideologijenaposvedrugopodručjedjelovanja.Praksaseiz»ideologijsko-političke«sfereborbezaidentitetom(novih)dru-štvenihskupinauformacijineoliberalnogkapitalizmaprebacujenapodručjepolitikerazlikaipotvrđivanjadrugosti(mikropolitike).Umjesto»lažnesvije-sti«susrećemosesproblemomnemogućnostiradikalnepolitikeuneoliberal-nomeglobalnomkapitalizmu.Djelovanje je izgubilo smisaoonoga trenutkakada je politikapostala post-politikomkolektivnih identiteta.Dakako, defe-tizmombibilosmatratisvakodjelovanjeunaprijedpromašenim.No,ovdjeseneradiniočemudrugomenegolioanalizifundamentalnogaobratausamommetafizičkomesklopu.VećjeodnovogavijekaMontesquieunaslutiorazmjereteontologijskeperverzije:da,naime,trgovcipostajupolitičarima,agovorpo-litiketehničkimgovorommerkantilneekonomije.Promjenasvrhedjelovanjausredstvoodržanjanovemoćipogađaunutarnjeiskustvoljudskeslobode.Svesezaokrećeusmjerukoristoljublja.Svepostajesamofunkcijanečegadrugogaubeskonačnomahnitojvrtnjikruga.Nadomještanje»biti«radausuvremenomekapitalizmusobratomu»biti«kultureoznačilojedobabezsubjektausamojrevolucijidruštvenogastrojaproizvodnje.Odtadadodanaspolitikauliberal-nimdemokracijamasvodisenapitanjedruštvenogadizajnaživotnogasvijeta.NijeslučajnoštojeDeleuzeodAntiEdipaprekoTisuću platoasvojumisaotako jezgrovito idalekosežnouklopiouparadigmatskiesejkoji imasnaguprograma analize kraja rada u suvremenome kapitalizmu i prakse njegovepreobrazbeuposthumanomestanju»društvakontrole«.36 Je li tapromjenaoddisciplinarnogadruštvadodruštvakontrole (Foucault –Deleuze) samoneizbježan slijed promjene u »načinu proizvodnje« s pripadnom ontologi-jom društvenoga stroja u kojem »proizvodne snage« (znanost i tehnologi-ja) određuju »odnose u proizvodnji« (društvo-politiku-kulturu), ili se, pak,radionečemuštotu»nužnost«razdjelovljuje?Topitanjepostajetemeljnozarazumijevanjesuvremenogasklopa tehno-znanosti ionogaštopreostajeoddruštvakakojeshvaćenoodMarxadoDeleuzea.Dabisemoglouopćeizaćiizontologijskezamketzv. tehno-determinizmapremakojemtehnikastvarapovijest,sjednestrane,itzv.socio-indeterminizmapremakojemučovjekkaosklopdruštvenihodnosakoristitehnikuzasvojesvrhe,sdrugestrane,valjapromislitišto jeuvjetmogućnostizajednicesonustranu»ljudskeprirode«kojukapitalizamreduciranazavođenježeljemarketingomstvari/objekata.Ontologijska jezamkau tomeštoobaspoznajnastajalištaproizlaze iz istematrice.Riječ jeo idejio svrhovitom tijekuuniverzalnepovijesti čovjeka.Uprvomslučajutehnikačovjekuodređujegranicenjegoveslobode,audru-gome je tehnika sredstvozaozbiljenje ljudske slobode.Kažimoodmahdase oba stajališta mogu pronaći u Marxovom historijskome materijalizmu.

32

Michel Foucault, Surveiller et Punir: Naissance de la Pris,Gallimard,Pariz1998.

33

XiaxionLiao i PeiYu,Absolute Stability of Nonlinear Control Systems,2. izd.,SpringerScience,London2008.

34

MartinHeidegger,Vier Seminare,GA,sv.15,V.Klostermann,Frankfurt/M.1976.,str.107.

35

Vidiotome:DavidSavat,»Deleuze’sObjec-tile:FromDisciplinetoModulation«,u:MarkPosteriDavidSavat(ur.),Deleuze and New

Technology, Edinburgh University Press,Edinburgh2009.,str.45–62;WilliamBogard,»Deleuze and theMachines: Politics ofTe-chnology«,u:M.PosteriD.Savat(ur.),Deleuze and New Technology, str. 15–31;SaulNewman,»PoliticsintheAgeofControl«,u:M.PosteriD.Savat(ur.),Deleuze and New Technology,str.104–122.

36

GillesDeleuze, »Postscript on the SocietiesofControl«,October,br.59(1992),str.3–7;ManueldeLanda,A New Philosophy of Society: Assemlage Theory and Social Comlexity,Continuum,London–NewYork2006.



Prvojestajališteposthumanističkoiobilježavatekstovenakon1845.godineGrundrisseiKapital,adrugojehumanističkoipripadatzv.ranomeMarxu.Nesumnjivo,usuvremenojfilozofijisemogunaznačitidvasmjerabavljenjatimpitanjem.JedanjeHeideggerov,adrugiserazvijanatragumišljenjaDe-leuzea.Najsažetijerečeno,Heideggersebavipitanjemo»biti«tehnike,dokDeleuzesGuattarijemnastojiotvoritimogućnostimišljenjarazlikeimnoštvau strojnopostavljenomesklopu svijeta.ZaHeideggera jepostav (Gestell)povijesno-epohalna»bit«tehničkogadoba.Bitakunjemupostaje,kakovi-djesmo,nadomjestivostisporučiveinformacijekaopredmetauporabe.Tomeusuprot,Deleuzemislisklop(assemblage)kaosvojevrsnukonfiguraciju»no-madskebiti«,kako toobrazlažeWilliamBogartu svojem tekstuoodnosustrojeva, tehnologije i politike.37Uobičajeno je tumačenje daHeidegger upostavu(Gestell)vidinihilističkodobazapadnjačkepovijesti.Onosesabireutehničkojdestrukcijisvijeta.Iz»biti«postavabitakpostajeononadomjestivoutehničkomesvijetunapravaiaplikacija.Krajbitkautehničkodobaotvarapitanjeo»biti«prakseuopće.Kadasesvijetnalaziuopasnostidapostanetotalna mobilizacija rada u kibernetičkoj vladavini strojno organiziranogaporetka, nestaju razlike izmeđubitka i bića u »društvu kontrole«.Kao štojepoznato,Heideggerononavlastitopolitičkomisliuprebolijevanjumeta-fizičkogadobatehnike.Skrbnapripremazajednicesonustranumodernogadruštvaiziskujestoga»opuštenost«(gelassenheit)i»otvorenostzatajnu«.38Zanjega jedruštvoposljedica»biti«novovjekovne subjektivnosti.Totalnadržava imoderno industrijsko društvo samo su nastavak djelovanja posta-va (Gestell) u suvremeno doba.U seminarima u Provansi krajem 1960-ihHeideggersekritičkiosvrćenaMarxovu»antropologijuihumanizam«.Po-jamproizvodnjekojikoristiMarxuEkonomijskofilozofijskim rukopisimaiz 1844. godinezaHeideggeraoznačava»društvenuproizvodnjudruštvaisa-moproizvodnjučovjekakaosocijalnogabića«.39StogajezaHeideggeraovomišljenjeprimjerenodanašnjiciiaktualnosti,jerpripadabitnojmetafizičkojidejikrajapovijestiusamodjelovanjučovjekakaobićaprakse.Čovjekkaotu-bitakutakvomnačinurazumijevanjavišenemaodnossbitkom.Samopro-izvodnjačovjekakaodruštvenogabićakrećese,prematome,unutaraktual-nostiproizvodnježivota.Postav(Gestell)otudanijerezultatljudskečinidbe.Prijelazizepohepredmetnostiuisporučivostoznačavaprijelazustanjepri-jenosaimaterijalnosti-informacijezadaljnjuobradu.Heideggerovorazliko-vanjepredmetnostiiisporučivostiunutarpostavauistinujeonoštoodgovara»biti«sklopauDeleuzea.40No,bitnajerazlikaštopostavkao»bit«tehnikenadilazidruštveno-proizvodnestadijeuprijelazuoddruštva»discipline«do»kontrole«.DruštvojezaHeideggeranaprostosferakojanemaautonomijudjelovanjausamomesebi.Onojeuvijekovoilionodruštvo,industrijskoiliinformacijsko.Aliononikadanemožebitipravipokretačdogađanjabitka.HeideggerovakritikaMarxa,doduše,pogađakakonjegovuhegelovskulogi-kuizvođenjatranscendencijepovijesnihkategorijadruštvatakoimaterijali-stičkudijalektikuizvođenjaimanentnihkategorijaživotausamomeprocesuproizvodnje drukčije zajednice (komunizamkao naturalizam=humanizam).UtomesmisluHeideggerovajekritikaMarxaeo ipsoimplicitnamogućnostkritikeDeleuzeoveontologijedruštvenogastroja.41

Deleuze,naprotiv,analizomapstraktnogastrojakapitalizmanesmatradajetehnologijaonočudovišnousvojojbitkovnojodređenostikojapodvrgavasveštojestsvojojposthumanojmoći.Tehnologijačinisklop(assemblage)skojimsepovijesnorazvijajudruštvaunjihovojekonomskoj,političkojikulturalnojkonfiguraciji.Globalnemreže suvremenih informacijskih tehnologija tvorenovisklop.Unjemuse»društvokontrole«pojavljujenovimnačinompro-



izvodnjeiujednomodulacijedruštvenihodnosa.Razlika(bitka)iponavljanje(vremena)udogađajunovogapostajanjazaDeleuzeaoznačavakorakizvanmatricesvrsishodnepovijestimetafizike.42Deleuzeostavljamogućnostdasekontrolauposthumanojmodulacijidruštvaumrežiglobalnogakapitalizma»otrgne kontroli« apsolutne predvidljivosti i racionalnosti samoga poretka.Razlogjeutomeštokaosientropija,naizgledparadoksalno,proizvodesta-bilnostiravnotežu.No,posvejejasnodaseDeleuzeusvojem»pročišćenjuMarxa«oddječjihbolestimetafizikekrajnjegcilja(télos)povijesti,dakleodhegelovskedijalektike, nakrajuoslanja nanjegove analize temeljnogpro-blemasuvremenogasvijetauopće.Što,naime,kadavišeonoživousamomeradnomeprocesukojetvoriljudskisvijetčakiunajperverznijemlikueksplo-atacijeradaiščezavaprednezadrživimprodoromtehno-znanstveneregulacijedruštvenihodnosau»biti«proizvodnježivota?Možemoli idaljenastavitis iluzijomdajetijelo-bez-organasuvremenogakapitalizmamogućepromi-jenitina tajnačinda strojeviu sklopuproizvodnje razlike imnoštvabuduurazlicispramneljudskogauopće?Drugimriječima,jeliproblemuopćeutomeštodisciplinarnodruštvonadzorasnjegovimsustavima,normamaipra-vilimapostajenadomještenodruštvomkontrolesnjegovimkôdovima,fluidi-ma,rizomima?Najednojstranizatvorenostpovijestikaosvrhe,anadrugojotvorenostpovijestibezsvrhe;najednojstrojevikojinadzirutijelousustavukapitalskeproizvodnjeviškavrijednosti,anadrugojživotkojisebiogenetskikonstruirakaokreativnidizajnsvijetauformiimaterijalnogarada.No,objesustrane,onakojapripadaantropologijistroja(humanizamimediji)ionakojapripadakiberneticimreža(posthumanizamitijelo),samorazumljivimtijekompovijestikaolinearno-cikličkoganihilizmaželje.Odprazninebitkakaopo-četkadoprazninedogađajakaokrajajedneteistesupstancije-subjektavodiistiput.Kadakorporacijanadomještavasveprethodnedruštveno-arhitekton-skeformedjelovanjauorganizacijsko-modulacijskomesmisluproizvodnjeipotrošnježivotnihformi,tadasedogađaneštoprekretnoushvaćanjuodnosaizmeđu»biti«tehnologijeionogaštojošpreostajeoddruštvenihodnosaiz-međuljudiumrežamasuvremenogaIT-kapitalizma.DeleuzeovpojamprakseurazlicispramMarxovamožese,naposljetku,izves-tiizbitnerazlikeizmeđunjihovarazumijevanjapojmavremenaudogađanjupovijesti.ZaMarxaseistinskapovijestmožetekotpočetidogađatiskomu-nizmomkaoriješenomzagonetkomhistorijskogamaterijalizma.ZaDeleuzeapovijestnijepoprišteplaniraneikonstruiranebudućnostiiztehno-znanstve-nogaplana.Načelniprimatprostoranadvremenomoznačavasamootvaranjeprostora za novu »geofilozofiju«, jer postajanje-revolucionarnim označavastvaranje »nove zemlje i naroda«.43 Deleuzeovo mišljenje političkoga na

37

W.Bogard,»DeleuzeandMachines:APoliti-csofTechnology«,str.15.

38

Martin Heidegger, Gelassenheit, G. Neske,Pfullingen1960.

39

M.Heidegger,Vier Seminare,str.125.

40

Vidi o tome: Giorgio Agamben, »AbsoluteImmanence«,u:GiorgioAgamben, Potentialities: Collected Essays in Philosophy,DanielHeller-Roazen(ur.),StanfordUniversityPress,Stanford,California2000.,str.220–302.

41

MartinHeidegger, »DieHerkunft derKunstund die Bestimmung des Denkens«, u: Pe-tra Jaeger iRudolhLüthe (ur.),Distanz und Nähe. Reflexionen und Analysen zur Kunst der Gegenwart,Würzburg1983.,str.18;M.Heidegger,Vier Seminare,str.125.

42

G. Deleuze i F. Guattari, A Thousand Plateaus: Capitalism and Schizophrenia, str.185–211.

43

GillesDeleuzeiFelixGuattari,Što je filozofija?,preveoBorislavMikulić,u:Treći program Hrvatskog radija,br.40(1993),str.28.



Marxovimtragovima jestonokojepostajanje ikontroludovodiusvezu izmogućnostinastankanovogadogađaja.VrijemejeuMarxahorizontalno.Tojevrijememetafizičkogaozbiljenjaproizvodnježivotakao»višedjelatnosti«.Onopodrazumijevaeksperiment,igruiužitak.GotovoistimriječimaDele-uzećeopisatiNietzscheovu idejupotvrđivanja razlikeuvječnomvraćanjujednakoga.44Razlikamoženastatisamonatemeljuslobodekojavladanadcarstvomnužnostiuprevrednovanjunjegovapovijesnogamjestamoći.

3. Svijet-bez-prakse kao događaj-bez-povijesti?

Gubitak svijeta ne stvara tek osjećaj praznine i nedostatka, već ponajprije»vjereusvijet«.UDeleuzeovumišljenjuimanencijejasnojedasepodvje-rom ne shvaća nikakvo religiozno iskustvo onostranoga. Ovosvjetovnostodređujepraksačijase»bit«pojavljujeudjelatnostideteritorijalizacijesvije-ta.Fluidnostinepovijesnostglobalnogakapitalizmadovodedogubitkanje-govesvjetovnosti.TojerazlogzaštojeDeleuzenakrajumisaonogaživotaposegnuozadvostrukomoperacijomzbližavanjaMarxaiHeideggerasob-ziromnapitanjenestankaradaiprakse,teotudapovijesnostiivremenitostiizsamogadogađajakaonovekonstelacijetehno-znanostiinjihoveaplikacijeubiogenetskikôdbića.Gdjenaćipokrićezaovupostavku?UspisuŠto je filozofija? stvaralačkipatos filozofijeupostajanjunovoga svijeta završavasutopijom»novezemljeinaroda«.UnajavljenojposljednjojknjiziVeličina Marxaočiglednojedajeglavnopitanjetrebalobilikakoslijeditianalizeka-pitalizmapostavljeneuGrundrisseiKapitaluakojevećMarxovaaporijabilautomeštouopćespraksomipolitikomudoba»realnesupsumcije«radapod»automaciju«ilinačinproizvodnjekojiradnikazamjenjujestrojem,asamradufizičkojforminapetosti,nemiraitrudapreobražavaustvaralačkuoperacijumašinerije.Pitanjestrojanije,dakle,nipoštotehničkopitanje.KaoštokažeHeidegger u raspraviPitanje o tehnici, »bit« tehnikenije ništa tehničko.45No,akou»biti«strojanemaništatehničko,gdjesekrijerješenjeoodnosutehnologije(stroja)iprakse(rada)čovjeka?Bezrješenjatogaproblemačinisedaćemoinadaljebitizatočeniuvijekistomaporijom:ilipovratakfilozofijipraksesobnovomantičkoganizavrlinakaonadomjeskazakrizudjelovanjausuvremenometehničkomesvijetuilistvaranjenovemetafizikeprimjerenekiberneticiitehno-znanostima.Činisekaodatrećegputanema.No,štoakojeupravoproblemuodnosuizmeđurada(tehnologije)iprakse(djelovanja)uobjeverzijepostmetafizičkogarazumijevanjatogaodnosa?JednajeverzijaSutlićevorazumijevanjepovijesnogamišljenjasonustranumetafizičkogasklopasupstancije-subjektaapsolutnogaradaznanostiiapso-lutneradneznanosti(Hegel–Marx).DrugajeverzijaDeleuzeovorazumi-jevanjenadolazećegadogađajaizbeskonačnevirtualnostistvaranjanovoga,u kojoj Spinoza –Nietzsche –Marx otvaraju vrata novoga svijeta razlikeimnoštva u samoj praksi dekonstelacije klasičnemetafizike.Nesumnjivo,Sutlić iDeleuze polaze od pretpostavke da je sam život u doba kiberneti-ke postao realiziranametafizika pod vidom imanencije. Sutlić taj događajrazmatra unutar sklopa imanentne transcendencije čitave novovjekovne fi-lozofijesvrhuncemuFichtea,kadaegzistencijaulikuslobodeapsolutnogaJapostajeuvjetommogućnostinjegovebiti.Odnosizmeđutehnologijekaobitkaipraksekaodogađajaudobarealiziranemetafizikepretpostavljakrajradausamomeživotushvaćenomuformi»višedjelatnosti«.Radsenesvodinitinafizičkinitinaimaterijalni.Upitanjujemetafizičkikarakterradakaobitkasvegaštojesturealiziranomesvijeturada-života.Tonijenoviapsolut,većapsolutnikarakter»bitka«udogađajunjegove»prirode«/»društva«kao



imanentnebitičovjeka.ZaSutlićasestogauopćevišeneradiobilokakvojmogućnosti obnove »staroga« da bi se »novome« ubrizgala nova krv, kaoštosurazličiteobnovefilozofijeprakse,filozofijepolitike,filozofijemorala.Jednakotakovrijediizanadomjeskefilozofijekaometafizikeitehno-znanos-ti,primjerice,biofilozofije,biopolitike,bioetike.Praksaradakaoznanstvenapovijestjestriješenatajnametafizikeiživota,transcendencijeiimanencije,ideje i zbilje.Samapraksau svojemnačinudjelovanja postaje univoknostbitkaiekvivoknostbića.MnoštvonijestogasuprotnostJednome,negotekmodifikacijaonogaistogaurazlikama.Stogapraksaradaudobakiberneti-kekaoznanstvenapovijestdokidadruštveneodnosezastarjelostičovjekauradu-tehnologiji,asamuantropologijsko-sociologijskuproblematikučovjekauposthumanomestanjuprebacujenarazinupitanjanačinaproizvodnjesvje-tovnosti svijeta izcarstvaslobode.Drugimriječima,Sutlićeva je radikalnakritikaMarxoveantropologije-sociologije,natraguHeideggera,uvodupo-vijesnomišljenjekaoživljenjesameimanentne»biti«prakse.Tojeonoštosenemožesvestinaznanstvenostpovijestiinapovijesnostznanosti.Namje-stomišljenja»o«povijestikaodogađanjuprakse,nadjelujemišljenje»na«događaj. Takvo mišljenje nadilazi sva »velika« teologijsko-politička i sva»mala«svjetonazornarješenja.Izmeđuprakseradakaoznanstvenepovijestiidogađajapro-iz-vođenja(bitkaivremena)ležirazlikasvjetova.Tarazlikapokazujerazmjere»futurologijskogamišljenja«ipovijesnogamišljenja.

»Određenjebitičovjekakaoradaiprakserada,kaodovođenjenačistacRada(bitka),maksi-malnajeafirmacijačovjeka-subjekta–aliujednoiopasnostdasečovjekusvojojbitiizgubimeđuuniformnimbićimakaoradnimbićimausvijeturada.Utojopasnosti,odkojenemaveće,bitčovjekaseotvarazapovijesnomogućuzgodubitka ivremenakojanijeviše radna.Pro-iz-vodnjabićaizbitkasenajavljujeučovjeku-radniku,abitakivrijemenadolazekaonagodgođenjeiznimnesvetkovinedavanjaiprimanja.OpasnostsvijetaRadaigubitkabitičovjekakaobićameđubićimanisudefinitivni,negobašnajavljujuvijestdrugačijeg bitka,vremenaibitičovjeka.Ostaje,dakle,razlika‘rada’i‘proizvodnje’,alinevišeu‘humanističkom’iliantro-pologijskom,paniufundamentalnoontologijskomsmisluirazini,negoupovijesno-epohalnomrazmjeruposvedrugačijegsvijeta.«46

Ipak,imajošneštozačudnousamoj»biti«odnosa.Deleuzeipoststrukturali-stiotvorilisusvojimmišljenjemrazlikeidrugogapitanjeonačinuproizvod-njesamogaodnosakojiomogućujedasepraksauopćepojavikao»društvenapraksa«ili,pak,kao»teorijskapraksa«.UtemeljnomeontologijskomedjeluDeleuzeaRazlika i ponavljanje jasno je izrečenamisaodasebitakdogađaupostajanjuonogaštojevječnodrukčijeusvojemponavljanju.Isto,dakle,proizlaziizrazlikeipodarujejojnjezinonto-kronijskismisao.Tojednostavnoznačidaseodnosizmeđusupstancijeiekspresijedogađajamožerazumjetisamoakoseprethodnopokažedajesvijetunutarmrežaglobalnogakapitaliz-maupravotarazlikausamoj»biti«odnosaizmeđutehnologijeidruštvenogastroja.IzDeleuzeovamišljenjaproizlazidastrojuvjetujeproizvodnurazliku,odnosnodasamkarakterdogađajauvjetujepostajanjesvijetaunjegovojno-vosti i singularnosti.Vrijeme tehnologijske revolucije u »biti« kapitalizmauvjet jemogućnostidjelovanjakibernetičkipostavljenogadruštvakontrole,aneobratno.

44

Gilles Deleuze, Nietzsche and Philosophy,Continuum,London–NewYork2002.

45

MartinHeidegger,»DieFragenachderTech-nik«,u:Vorträge und Aufsätze,GA,sv.7,V.Klostermann,Frankfurt/M.2000.,str.7–35.

46




Štopreostajenakonspoznajedaraditehnologijanisunikakvebinarneopre-ke,negodajebiotehnologijanovamoćproizvodnježivotaudobasloženostii entropije suvremenoga svijeta? Odgovor je upravo suprotan DeleuzeovushvaćanjuMarxa.Nijeriječonovomedruštvunatemeljuimaterijalnogaradatehno-znanosti,negoonestankudruštvakao instancije racionaliziranjapo-treba.Kadadolazidonestankadruštvakaorezultatamodernesubjektivnosti,kakotodefiniraHeidegger,tadasesuočavamosprazninomsvakogdaljnjegsamoodređenjačovjekaiz»biti«prakse.Čovjeknijevišedruštvenobićekojesedefinirapraksomradakaoznanstvenompoviješću.Nestankomdihotomijeradaislobode,prakseidogađaja,nestajeiodnoskojisemetafizičkioznača-vaohijerahijskomstrukturommoći(disciplinarnimdruštvom).Umjestotogavladadobaumreženihdruštavakontrole.Aunjimastabilnostproizlazi,pa-radoksalno,izapsolutnekontrolepromjene/postajanjabitka.Tehno-znanostisurevolucionarne.Zahvaljujućinjimanadjelujepromjena»prirode«onogaštojepreostaloodiskonskeprirodeionogaštojepreostalood»ljudskepri-rode«.Politikakoja,doduše,možeproizvestinovidogađaj,alisamoakojevećprisutnakonstelacijabitkaivremenaupovijesnomesklopu,nemožebitirevolucionarnomakoistodobnonijedemokratska.Alikadavišenematakvekonstelacije,štojošuopćepreostaje?SutlićjenakrajusvojeprveiodlučneknjigezapovijesnomišljenjeBit i suvremenostpostaviopitanjeoonomstrahotnomoćnomeNištanaobodukrugazatvorenihmogućnostimetafizike.»Van‘kruga’ovogsvijeta[…]leži‘ništa’,itoovajsvijetpripovratkuu‘krug’činitakofami-lijarnim,skrovitimipouzdanimmakarkolikoinačebiokompliciran.Alinijeonsamovantog‘kruga’:‘ništa’jeiusržiovogsvijetajerseonodržavasamodinamikomstalnogobnavljanjaiodpočetkaprijetidarastvoristrukturuovogsvijeta.«47

Zaključak

Deleuzejedeteritorijalizacijusvijetaodredioprazninomonogabiti-izmeđuizčeganastajerazlikainovo.Što,dakle,preostaje?Ništaipraznina,alinevišenaobodukrugaiizvanmrežedogađaja,negousamoj»biti«događajakojisvakodrugomišljenje izvanlogiketehno-znanostiuvlačiuprostor-vrijemevlastite prakse-bez-rada i svijeta-bez-događaja.Kada više nemadruštva ilikadajeononadomještenonomadologijombezzemlje,preostajeputsonuisovustranumetafizike.Objefilozofijskealternative(Sutlić–Deleuze)poka-zujudajepraksajedinomogućakaoneproračunljvidogađaj.Alitoneozna-čavapadukaotičnostanjeemergencijeizkojegnemožemoništapredvidjetinitiproračunatištoćebiti.Teorijaudobabiokibernetikeimaproizvodnika-raktertehno-logikebitka.Praksaizvan»prakse«utehno-znanstvenomesvi-jetuproizvodnjeumjetneinteligencijeiumjetnogaživotaimausebiiskonskudimenzijudjelovanjakaostvaranjanovoga(svijeta).RazlikeurazumijevanjupovijesnogasklopametafizikeumišljenjuSutlićaiDeleuzeaupućujunaslje-dećineriješeniproblemsuvremenefilozofijeuodnosuspramtehno-znanstve-nelogikedjelovanja.Smisaopovijesnogadogađanjaneležiniuvertikalnomeutemeljenjumetafizike,anitiuhorizontalnomerastemeljenjunjezinečitavestruktureodpojmovapoputbitka,supstancijeitranscendencijedovladavinetijelaiimanencijesamogaživota.Onoštoseutemeljuje»odozgo«većuvijekpretpostavljavlastitorastemeljenje»odozdo«.Kadasesuvremenetehno-zna-nostiorijentirajuukibernetičkomemodeluživota,tadanastanakmogućnostidaononeživopostaneumjetnoutehničkomesvijetunijevišemislivaunutarkategorijatradicionalnemetafizike.Radiseoradikalnomeobratusameide-jeznanosti.Sadaznanostioperirajuunutar i izvan»kruga«metafizike.Ni-



štanijestoga»ništavno«samoposebi,negotopostajekaounutarnjiprocesznanstveneprodukcijeonogaštoizmičekontroliprocesa.Ništanije»ništav-no«niti»ništi«.Izlogiketehno-znanostiovomoćnoNištasadaulaziupojamimanencijekaoprazninasamoodređenjaikaovirtualizacija-aktualizacijado-gađajakojisenije»dogodio«izvanvirtualnogaprostorarealnogadogađaja.Sutlićjesvojimpovijesnimmišljenjempokazaodajesamsvijetkaohorizontrazumijevanjabitkaivremenapostao»zgodom«znanstvenepovijesti.Dru-gim riječima, svijet kao znanstvena povijest postaje vladavina prakse radausvimpreostalimpodručjimabitka ibića.Timenestajusverazlikeuopće,uključujućii»ontologijskurazliku«bitkaibića.Apsolutninihilizamznano-stiitehnikeneostavljaunutarvlastitoga»kruga«nikakvedrugemogućnostiosimoneposljednjekojaležisonustranusvrheiciljaradnepovijesti.ZatosusvepostmetafizičkealternativeHegelunužnoineizbježnoeshatologijskeikvazi-mesijanske.UDeleuzeovumišljenju,pak,tehno-znanostinisusonustranufilozofije.Unjihovomnačinumišljenjaumjetniseživotartikuliraiz»biti« informacijekadavišenepostoje razlozizametafizičkoutemeljenje.Problemprakseu tehničkomesvijetuna tajnačinvišenijeunadigravanjuljudskogaineljudskoga,jerjesamradizgubio»umjetnički«karakteripostaoeksperimentomumjetneinteligencije.Nakraju,pitanjepraksenijenikakvo»praktično«pitanjesmislapovijesti.Tojeodlučnopitanjeotomeimalijošuopćepovijestiudobameđuigresvjetova ili jevišenećebitiakosvijetnepronađeizlazizapsolutnekontrolestabilnostipromjenekojakaosiporedakdovodidosavršeneentropije.Svijetbez»vjere«usvijetdogađajaodavnojenapušteniprazankaoštonarodbezmetafizikebezglavolutapraznimsveti-štemumahnitojpotrazizanovim.

Žarko Paić

Deconstellation of PracticeThe End of Labour and Posthuman Condition

AbstractThe author raises the problem of the contemporary world from the rule of cybernetics and technoscience as realized metaphysics. The disappearance of the binary oppositions of freedom and labour leads to the synthesis of the world and life in the act of artificial life and artificial intelligence. In current philosophical insights concerning the close connections between biogenetics, new technologies and politics under the notion of posthumancondition we should be able to confess the new assemblage of old metaphysical concepts. Under what conditions is the relationship of practice and labour kept in this new framework and what are the possibilities of reconstruction of practical philosophy? There are two possible approaches: one steamed from Sutlić’s methodical critique of Marx’s labour practice as scientific history, and the second arrived from Deleuze’s nonlinear philosophy of becoming. Both have been encountered with Marx and his overcoming of philosophy and mutual system production. While Deleuze tries to open possibilities of revolution inside the society of control where the life as such has become a network of chaotic order, Sutlić in his historical thinking presupposes metaphysics realized in labour practice of new cybernetic science. Instead of any possibility of reconstruction of practice on the old foundations of ‘society’ and ‘community’ in the present age, the author’s intention is that the time is gone farewell to the idea of eliminating/overcoming of metaphysics (Aufhebung) and with a new understanding of the practice from the life immanence. What remains should not be therefore a practice, but the possibilities of events beyond the technoscientific thinking.

Key wordsdeconstellation,practice,metaphysics,technoscience,control,event,KarlMarx,VanjaSutlić,Gilles

Deleuze

47

V.Sutlić,Bit i suvremenost,str.255.

dekonstelacija prakse - hrfd.hr · pdf fileŽarko paić sveučilište u zagrebu,...

Documents