dask web.pdf · 2020. 11. 16. · hivskog gradiva jednog pravosudnog tijela i to tijela...

da

sk

– a

d a

cta

1

ISSN 2718-3335

Zbornik Državnog arhiva u SiskuAd Acta

IzdavačDržavni arhiv u Sisku

Za izdavačaNela Kušanić

Glavna i odgovorna urednicaNela Kušanić

UredništvoDario Franić, Nela Kušanić, Nada Sarkotić, Tomislav Škrbić, Igor Vujatović, Snježana Žegor

LekturaIrena Balen Gorišek

KorekturaIrena Balen Gorišek

Grafičko oblikovanjeUrednik d.o.o., Zagreb

TisakKerschoffset d.o.o. za grafičku djelatnost i nakladništvo, Zagreb

Adresa uredništvaDržavni arhiv u Sisku – Zbornik DASK, Frankopanska 21, Sisak 44000; tel: 385 44 525-060; fax: 540-860; e-mail: [email protected]

Objavljeno potporom Ministarstva kulture RH

Časopis izlazi jedanput godišnje

UDK 930.253(497.5) ISSN 2718-3335

Ad Acta 1ZBORNIK DRŽAVNOG

ARHIVA U SISKU

Državni arhiv u Sisku

Ad Acta 1 (2020), str. 1-220

Sisak, 2020.

Predgovor prvom izdanju Ad Acta

Pred Vama je prvi broj zbornika Državnog arhiva u Sisku čiji djelatnici tijekom gotovo šezdeset godina postojanja i rada ove ustanove marljivo brinu o zaštiti ar-hivskoga gradiva nastalog na sisačkom arhivskom području.

Zaštita gradiva podrazumijeva cijeli niz organiziranih procesa – od evidentiranja gradiva u nastajanju, edukacije stvaratelja i njihove senzibilizacije za vrijednosti pisa-ne baštine, prikupljanja i preuzimanja gradiva u arhivska spremišta na trajno čuvanje za potrebe zajednice, do stručne obrade i izdavanja tako prikupljenog gradiva na korištenje.

Unatoč otežavajućim okolnostima, prije svega dugogodišnjem problemu nedo-statnog prostora za rad i adekvatan smještaj gradiva, a zatim i ratnom vihoru koji je svom snagom poharao i sisački kraj i tako umnogome otežao normalan rad ove službe, Državni je arhiv u Sisku do danas prikupio cca 3800 dužnih metara arhivskoga gradiva. Proces preuzimanja gradiva u arhivska spremišta intenzivno se nastavlja, a paralelno s tim teče i proces sistematiziranja, popisivanja i opisivanja preuzetog kako bi gradivo u što je moguće kraćem roku postalo dostupno građanima i pravnim osobama. Kao rezultat ovoga rada nastaju informativna pomagala najčešće u vidu sumarnih ili ana-litičkih inventara pojedinih arhivskih fondova ili zbiraka. Svrha ovakvih pomagala je dati korisnicima arhivskoga gradiva što je moguće kvalitetniju informaciju o sadržaju, količini i okolnostima nastanka određene arhivske cjeline, razdoblju djelovanja te zna-čaju stvaratelja svake pojedine cjeline.

Dosad je, kao rezultat sustavne stručne obrade gradiva pohranjenog u sisačka i petrinjska arhivska spremišta1, nastalo oko 400 informativnih pomagala, pretežito su-marnih inventara za pojedine arhivske fondove, te 10-tak elektroničkih baza koje su uglavnom rađene za pojedine zbirke arhivskoga gradiva za koje je postojala potreba analitičkog popisa i opisa. Kopija svakog pojedinog inventara dostavlja se i matičnoj službi Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu tako da su naši inventari dostupni kori-snicima kako u sisačkoj i petrinjskoj čitaonici ovoga arhiva tako i u čitaonici Hrvatskog državnog arhiva na Marulićevom trgu u Zagrebu. Elektroničke baze pohranjene su na serveru Arhiva, a dostupne su korisnicima u našim čitaonicama. Samo oko 10% inven-tara objavljeno je i u Nacionalnom arhivskom informacijskom sustavu.

Ideja o izdavačkom projektu Zbornika Državnog arhiva u Siska rodila se najviše zbog potrebe da se informativna pomagala za korištenje arhivskoga gradiva ovoga arhiva objave u što je moguće većem obimu i tako učini još jedan korak prema većoj dostupnosti gradiva o kojem skrbimo. Naravno, to ne može biti, a niti jest jedina svrha ovoga izdavačkog projekta. Zbornik Ad Acta zamišljamo kao jedan od medija putem kojega ćemo nastojati rad ove ustanove učiniti još više transparentnim i prepoznat-ljivim. Kako je novim Zakonom o arhivskom gradivu i arhivima (NN 61/18; 98/19)

1 Državni arhiv u Sisku ima i svoj Sabirni centar u Petrinji

7

utvrđena obveza dostupnosti arhivskoga gradiva već od trenutka njegova nastanka, tj. dok se još nalazi kod stvaratelja, nastojat ćemo da ovaj Zbornik bude još jedan oblik suradnje Arhiva i stvaratelja gradiva s našeg arhivskog područja preko kojeg će se i pojedine dokumentacijske cjeline smještene izvan Arhiva predstaviti potencijalnim korisnicima.

U prvom broju Zbornika Ad acta zasad smo se pretežito koncentrirali na gradivo koje već jest u Arhivu. Objavljujemo inventare nekolicine arhivskih fondova iz oblasti uprave, uključujući i inventar arhivskoga fonda Vojni komunitet Petrinja 1753. – 1872., nastalog radom tijela koje je obavljalo poslove lokalne uprave u okvirima specifične organizacije uprave unutar Vojne krajine. Predstavljamo i inventare fondova gradskih poglavarstava Siska i Petrinje nastalih u razdoblju od 1880-ih pa sve do 1945. godine. U ovom broju naći ćete i sumarne inventare tri arhivska fonda koji su nastali radom tijela lokalne uprave i samouprave, karakterističnih za kasnije socijalističko razdoblje. To su inventari dviju skupština općina sa sisačkog arhivskog područja, Skupštine op-ćine Kostajnica i Skupštine općine Ivanić Grad iz razdoblja 1963. – 1993., te inventar fonda Zajednica općina Sisak 1974. – 1990.

Kao specifičan primjer, ovom izboru upravnih fondova dodali smo inventar ar-hivskog gradiva jednog pravosudnog tijela i to tijela paradržavne tvorevine „RSK“ – Okružnog suda Glina, 1991. – 1995. te dali kratki pregled Zbirke matičnih knjiga 1777. – 1952.

Na kraju prvoga broja zbornika Ad acta odlučili smo kao dobar primjer objaviti dio popisa s rokovima čuvanja koji se odnosi na trajno vrijedno gradivo Državne geo-detske uprave Područnog ureda za katastar Sisak, Odjel za katastar nekretnina Novska.

Ovom prilikom zahvaljujemo svima koji su pomogli pri realizaciji ovoga izdanja, a Ministarstvu kulture posebno zahvaljujemo na podršci i financijskoj potpori bez koje ovaj izdavački projekt ne bi bio moguć.

Urednica

8

Igor Vujatović, arhivist Državni arhiv u Sisku [email protected]

Sumarni inventar fonda (revizija)1

HR-DASK-SACP-1: VOJNI KOMUNITET PETRINJA (1777 – 1872)

Uvod

U drugoj polovici 18. st. dolazi do reorganizacije Vojne krajine, a Petrinja postaje tzv. vojni komunitet. Cilj reorganizacije, koja je dovela do stvaranja komuniteta, bio je akumulacija financijskih sredstava radi samofinanciranja vojnokrajiškog sustava. Komunitetom je upravljao tzv. gradski magistrat s gradonačelnikom, obično vetera-nom, na čelu. Komuniteti su imali komunalnu i sudsku funkciju. Komunalni poslovi omogućavali su funkcioniranje i gospodarski rast komuniteta, dok je sudska funkcija bila usporediva s današnjim prvostupanjskim sudom.

Fond se nalazi u Sabirnom arhivskom centru u Petrinji od njegova osnutka 1966. kada je isti preuzet od tadašnje Općine Petrinja. Gradivo je odmah po primitku popi-sano te je napravljen inventar u skladu s tadašnjom praksom. Revizija je izvršena 2018. zbog želje za usklađivanjem ovog fonda s ISAD(G) standardom.

Ovaj fond je od izuzetne važnosti za sve istraživače petrinjske povijesti, ali i za istraživače vojnokrajiške povijesti u cjelini.

1 Revizija inventara s vodičem: Gradsko poglavarstvo Petrinja (prije Vojni komunitet Petrinja, 1753…1945, auto-rice Milke Orlić, izrađenog 1973.g.

9

Popis kratica

DASK Državni arhiv u SiskuHR Hrvatska

knj. knjigakut. kutijad/m dužni metarbr. brojsv. svezak

Opis fonda

1. Područje identifikacije

1.1. Oznaka/signatura

HR-DASK-SACP-1

1.2. NaslovVojni komunitet Petrinja

1.3. Vrijeme nastanka gradiva sadržanog u jedinici opisa[1753-1776] 1777-1872 [1873-1882]

1.4. Jedinica opisaFond

1.5. Opseg jedinice opisa75 knjiga (5 d/m) i 36 kutija (3,6 d/m); ukupno 8,6 d/m

2. Područje konteksta

2.1. Naziv stvaratelja

Vojni komunitet Petrinja (Militär Comunität Petrinia)

2.2. Povijest stvarateljaRat za austrijsko nasljeđe, kojim se Marija Terezija uspjela održati na vlasti, bio je oki-dač i za brojne druge društveno-političke promjene unutar Habsburške Monarhije. Rat, odnosno vrlo realna prijetnja gubitka istog, doveo je do toga da su nova potvrđena kra-ljica i krug oko nje počeli razmišljati i o reorganizaciji Vojne krajine u skladu s novom

10

centralističkom politikom prosvijećeno-apsolutističkog tipa u cilju stvaranja modernije i discipliniranije vojske. Dva ključna pitanja bila su odnos između vojnih i poljoprivred-nih dužnosti krajišnika i izjednačavanje vojno-organizacijske strukture Vojne krajine. U smislu izjednačavanja vojno-organizacijske strukture, umjesto dotadašnjih kapetanija i vojvodstava, stvorene su generalkomande, pukovnije, bataljuni i satnije. Pukovnije i sat-nije nisu predstavljale samo vojno-taktičke, već i upravno-teritorijalne jedinice2. Unutar svake pukovnije bilo je 12 satnija. U 2. banskoj pukovniji, tzv. Petrinjskoj, bile su sljedeće satnije: Rujevac, Dvor, Zrin, Umetić, Jabukovac, Petrinja, Gradusa, Drljače, Hrastovac, Kostajnica, Dubica i Jasenovac. Što se tiče odnosa između vojnih i poljoprivrednih duž-nosti krajišnika, situacija je bila malo kompliciranija, no kompromisno rješenje između gospodarskih stratega i vojnog vrha, koji je bio protiv mijenjanja ustroja Krajine, bio je u stvaranju komuniteta koji su imali veću upravnu samostalnost, a građani u tim grado-vima nisu imali vojnu obvezu. Prvi su stvoreni vojni (trgovački) komuniteti u Slavonskoj krajini, a nakon toga, sedamdesetih godina 18. st., stvoreni su i komuniteti u Hrvatskoj krajini, između ostalih i Vojni komunitet Petrinja 17773. Nakon dolaska na vlast Josipa II., stvari su se djelomično izmijenile donošenjem tzv. Kantonskog zakona. Ukinuti su nerentabilni komuniteti koji su vraćeni u nadležnost pukovnija tj. isključivo vojnih vlasti, a ostali su samo: Karlobag, Senj, Petrinja, Kostajnica, Bjelovar, Ivanić Grad, Brod, Zemun, Karlovci i Petrovaradin4. Vojni komuniteti, prema ovom zakonu, morali su davati vojnike u vojnu službu samo usred neposredne opasnosti, teritorij je bio pod upravom magistra-ta, ali se mogao davati na korištenje samo građanima i krajišnicima, stanovnici su bili oslobođeni vlastelinske rabote i zapravo su bili tretirani kao stanovnici Civilne Hrvatske5. Pravno i ustrojstveno gledajući, situacija se nije mijenjala do 1850. kada je novim zako-nom reguliran slobodan izbor predstavnika u Magistratu6, a što je zapravo bio uvod u raspuštanje Vojne krajine i konačno pripojenje Vojne krajine Civilnoj Hrvatskoj. Kralj Franjo Josip I. 15. srpnja 1871. donosi poseban manifest o sjedinjenju Vojne krajine s Kraljevinom Hrvatskom i Slavonijom, a u praksi će proces pripojenja trajati još desetak godina. Tek 1882. donesen je Statut grada kojim se Petrinja u potpunosti demilitarizira i pripaja Zagrebačkoj županiji.

2.3. Nadležnost, funkcije i područje djelatnostiGrađani vojnih komuniteta poput Petrinje imali su, osim privilegije oslobođenja od voj-nih dužnosti, pravo na vlastiti magistrat (poglavarstvo) koje je predstavljalo prvostupanj-sku političku i sudbenu vlast, a nadzirala ga je Generalkomanda kao glavna zemaljska uprava Vojne krajine7. Poslovi Magistrata podijeljeni su u dva dijela: komunalne i sudske

2 Alexander Buczynski, Stvaranje Vojnih komuniteta Bjelovar i Petrinja, u: Povijesni prilozi, br. 10. Zagreb: Hr-vatski institut za povijest, 1991., str. 186.

3 Ivica Golec, Vojni komunitet Petrinja kao gospodarsko i prosvjetno kulturno središte Banske krajine (1777.-1871.). Sisak: Državni arhiv u Sisku, 2003., str. 42.

4 Buczynski, Stvaranje vojnih komuniteta Bjelovar i Petrinja, 190.5 Buczynski, Stvaranje vojnih komuniteta Bjelovar i Petrinja, 191.6 Buczynski, Stvaranje vojnih komuniteta Bjelovar i Petrinja, 193.7 Alexander Buczynski, Gradovi Vojne krajine I. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 1997., 145.

11

poslove. Komunalni poslovi omogućavali su funkcioniranje i gospodarski rast komuni-teta. Konkretno, Magistrat je ubirao i raspoređivao novčana sredstva, izdavao zakupna prava za vinotočje, mesarenje, prijevoze, sajmove itd. Dio novca, koji se stekao tim pu-tem, odlazio je za potrebe grada, a dio je preusmjeravan u vojne potrebe. Magistratski sud bio je prvostupanjski sud za sve žitelje Komuniteta koji nisu spadali pod nadležnost pukovnijskog ili delegiranog (drugostupanjskog) suda u Petrovaradinu ili Zagrebu ili trećestupanjskog – Vrhovnog (Općeg vojnog) suda u Beču. Magistratski (gradski) sud je zapravo odlučivao o građanskim predmetima, iako je mogao suditi i po kaznenom zakonu, ali samo ako kazna zatvora nije bila duža od 3 mjeseca8. Načelnik Magistrata bio je formalno-pravno odgovoran za sve poslove, iako su ih obavljali niži službenici.

2.4. Unutarnji ustrojNa čelu vojnih komuniteta nalazio se magistrat. Iako sastav magistrata nije bio ujedna-čen i mijenjao se s vremenom, možemo reći da su magistrat činili gradonačelnik te vi-jećnici čiji je broj varirao od dvanaest do šesnaest. Bili su birani na mandat od 6 godina s tim da se svake treće godine birala nova polovica vijećnika. Prvi vijećnik i zamjenik gradonačelnika bio je gradski tužitelj, dok je drugi vijećnik uobičajeno bio gradski taj-nik. Osim navedenih, najvažniju ulogu imao je pravni referent (sindik ili auditor), no i drugi činovnici gradske uprave, poput pisara, gospodarskog i policijskog upravitelja i ostalih nižih zaposlenika – liječnika, farmaceuta, gradskih stražara, dimnjačara, itd. Dakako, najvažniju funkciju imao je načelnik. Na mjesto gradonačelnika uobičajeno su postavljani umirovljeni časnici. Ukoliko postavljeni vojni umirovljenik ne bi izne-vjerio očekivanja nadređenih i ako bi poslušno provodio propise Generalkomande, namještenje je trajalo doživotno. Više činovnike, poput tužitelja, liječnika i sl. birali su članovi Magistrata s odobravanjem Generalkomande, dok su one niže, poput gradskog pandura ili dimnjačara, birali sami članovi bez ikakvog odobravanja Generalkomande. Važnu ulogu imao je i Građanski odbor koji se sastojao od desetak građana koji su vršili dužnosti savjetnika viših dužnosnika.9

2.5. Odnosi i vezeVojni komunitet Petrinja bio je direktno podređen višoj vojnoj instanci – generalko-mandi, prvotno Banskoj generalkomandi, a kasnije Ujedinjenoj bansko-varaždinsko-karlovačkoj generalkomandi sa središtem u Zagrebu.

2.6. Povijest arhivskog fondaGradivo ovog fonda u rinfuznom stanju nalazilo se u prostorijama Općine Petrinja sve do 1966. kada je službeno preuzeto u tadašnji Historijski arhiv u Sisku. Gradivo fonda preuzeto je od Odjela za društvene službe Skupštine općine Petrinja. Ubrzo je izvrše-na identifikacija i podjela gradiva. Uslijedilo je arhivističko sređivanje fonda i izrada inventara i vodiča koje je završeno 1974.

8 Buczynski, Stvaranje vojnih komuniteta Bjelovar i Petrinja, 192.9 Alexander Buczynski, Gradovi Vojne krajine I. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 1997., 144-147.

12

No, fond je do 2000. godine bio fizički spojen s fondom Gradskog poglavarstva Petrinja. Navedene godine uslijedila je revizija te izdvajanje fonda Vojnog komuniteta iz fonda Gradskog poglavarstva. Reviziju fonda izradio je Ivica Šustić koji je gradivo fizički podijelio na dva fonda izdvojivši gradivo nastalo radom Vojnog komuniteta Petrinja (od 1777. do 1873.) i Gradsko poglavarstvo Petrinja (od 1873. do 1945.). Konačna revizija u smislu detaljnije identifikacije i izrade opisa te popisa u skladu s međunarodnim normama ISAD (g) i ISAAR (CPF) izvršena je 2019.g. Konačno koli-činsko stanje fonda je 75 knjiga (6,4 d/m) i 36 kutija (3,6 d/m).

2.7. Način preuzimanja ili predajeGradivo fonda preuzeto je od Odjela za društvene službe Skupštine općine Petrinja u čije je ime gradivo predao tadašnji načelnik Odjela Ivan Crnković. Gradivo je preuzela tadašnja djelatnica Historijskog arhiva u Sisku Marija Margetić. Primopredaja je izvr-šena 18. 4. 1966. prema Zapisniku o preuzimanju broj 77-1/66. Upisano je u Knjigu primljene arhivske građe pod rednim brojem 14, na stranici 15. U općem inventaru Državnog arhiva u Sisku fond je zaveden pod rednim brojem 1.

3. Sadržaj i ustroj

3.1. Sadržaj

Fond se sastoji od dvaju dijelova – dokumentacije nastale djelovanjem Općinske skup-štine i one nastale radom Gradskog magistrata kao izvršnog tijela. Serija Općinsko vi-jeće sadrži zapisnike sjednica Općinskog vijeća. Dokumentaciju Gradskog magistrata podijelili smo na više podserija. U podseriji Opći i upravni poslovi nalaze se urudž-beni zapisnici općih spisa, kazala općih spisa i sami spisi. Podserija Redarstvo sadrži knjige naredaba. Najveća podserija nazvana je Sudstvo, a ista je podijeljena na 3 dijela: Spisi sudske uprave, Građanski predmeti i Gruntovno-knjižni predmeti. U podseriji Šumarstvo nalaze se spisi vezani uz iskorištavanja gradske šume, tzv. Kotar-šume. Završna serija nazvana Briga za siročad sadrži pupilarne knjige i drugu dokumentaciju vezanu uz gradsku siročad. U fondu postoje predspisi i postspisi. Predspisi se odnose na gradivo vezano uz Petrinju nastalo od 1753. do 1777. kada je formalno-pravno Petrinja postala vojni komunitet. Postspisi su nastali od 1873. do 1882. u razdoblju tranzicije Vojne krajine i postupnog sjedinjavanja s Civilnom Hrvatskom.

3.2. Odabiranje i izlučivanjePrilikom sređivanja gradiva fonda i revizije nije bilo izlučivanja gradiva. Ne postoje podatci o izlučivanju gradiva kod stvaratelja.

3.3. Plan sređivanja Tijekom obrade i sređivanja fonda poštivao se princip prvobitnog reda koji je us-postavio sam stvaratelj. To se odnosi na spise koji su bili vođeni prema urudžbenim zapisnicima te odlagani prema registraturnom broju. U gradivu u kojemu nije bilo moguće utvrditi registraturni poredak, isto je združivano prema područjima rada te

13

unutar arhivističkih jedinica odlagano kronološki. Prilikom rada ustrojene su sljedeće serije i podserije gradiva:

1. Općinsko vijeće2. Magistrat 2.1. Opća prepiska 2.2. Redarstvo 2.3. Magistratski sud 2.4. Šumarstvo 2.5. Skrb za siročad

4. Uvjeti dostupnosti i korištenja

4.1. Uvjeti dostupnosti

Gradivo je dostupno korisnicima sukladno čl. 18. Zakona o arhivskom gradivu (NN 61/2018) i Pravilniku o korištenju javnog arhivskog gradiva (NN 121/2019).

4.2. Uvjeti objavljivanja ili umnožavanjaKorištenje i umnožavanje dozvoljeno je sukladno Pravilniku o korištenju arhivskog gradiva (NN 121/2019) i Pravilniku o radu čitaonice Državnog arhiva u Sisku.

4.3. Jezik/pismo u gradivuGradivo je na njemačkom i hrvatskom jeziku. Korištena pisma su latinica i njemačko pismo.

4.4. Tvarne značajke Gradivo je čitljivo, bez značajnijeg oštećenja. Dio gradiva bio je podvrgnut restauraciji. Konkretno, radi se o svih 9 knjiga zapisnika Općinskog vijeća, 15 knjiga urudžbenih zapisnika općih poslova, 3 knjige zapisnika upravnih sudskih poslova, 5 knjiga zapi-snika općih sudskih poslova i 9 zemljišnih knjiga.

4.5. Obavijesna pomagala Izrađene su regeste općih spisa od 1753. do 1856. Također je izrađen sumarni inventar fonda kao arhivističko obavijesno pomagalo 2018. godine.

5. Dopunski izvori

5.1. Mjesto čuvanja izvornika

Državni arhiv u Sisku, Sabirni arhivski centar u Petrinji; spremište P/polica 6, polje E – G.

5.2. Postojanje i mjesto čuvanja preslikaGradivo je djelomično snimljeno u zaštitnu svrhu. Radi se o seriji „Općinsko vijeće“, odnosno o zapisnicima Općinskog vijeća od 1824. do 1864. godine (HR-DASK-SACP-1.1). Zapisnici su mikrofilmirani i nalaze se na mikrofilmovima pod brojem 1-5/1976. Mikrosnimke su dostupne u čitaonicama Državnog arhiva u Sisku i Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu.

14

5.3. Dopunski izvori u istom arhivu Od fondova upravnih i javnih službi to je: HR-DASK-SACP-3 – Gradsko poglavarstvo Petrinja i HR-DASK-SACP-332 Sudbeni stol Petrinja. Od fondova institucija i udru-ga koje se tada djelovale to su sljedeće: HR-DASK-SACP-754 Druga obrtna zadruga Petrinja; HR-DASK-SACP-122 Državna realna gimnazija; HR-DASK-SACP-154 Glavna škola Petrinja; HR-DASK-SACP-699 Gospodarska bratovština Petrinja i HR-DASK-SACP-654 Petrinjsko streljačko društvo.

5.4. LiteraturaBuczynski, Alexander. Gradovi Vojne krajine I. Zagreb: Hrvatski institut za povijest.

1997.Buczynski, Alexander. Gradovi Vojne krajine II. Zagreb: Hrvatski institut za povijest.

1997.Buczynski, Alexander. „Stvaranje Vojnih komuniteta Bjelovar i Petrinja“ u: Povijesni

prilozi, br. 10. Zagreb: Hrvatski institut za povijest. 1991.Golec, Ivica. Gradska limena glazba Petrinja (1808. – 2008.). Petrinja: Gradska limena

glazba Petrinja i Matica hrvatska Petrinja. 2008.Golec, Ivica. Hrvatsko pjevačko društvo „Slavulj“ Petrinja (1864. – 2004.) Petrinja:

Matica hrvatska Petrinja. 2004. Golec, Ivica. Petrinjski biografski leksikon. Petrinja: Matica hrvatska Petrinja. 1999. Golec, Ivica. Povijest grada Petrinje. Zagreb: Matica hrvatska u Petrinji i Školska knji-

ga. 1993.Golec, Ivica. Povijest školstva u Petrinji (1700. – 2000.). Petrinja: Matica hrvatska

Petrinja. 2000.Golec, Ivica. Razvoj novčanih zavoda na području današnje Sisačko-moslavačke

županije (1860. – 1945.). Sisak: Državni arhiv u Sisku. 2014.Golec, Ivica. Vojni komunitet Petrinja kao gospodarsko i prosvjetno kulturno središte

Banske krajine (1777. – 1871.). Sisak: Državni arhiv u Sisku. 2003.Rizmaul, Ivan. Blagdan i svagdan petrinjski. Petrinja: Matica hrvatska u Petrinji. 2003.Tominović, Blaž. Razvoj školstva u Gorama. Petrinja: Matica hrvatska u Petrinji. 2010.

6. Područje kontrole opisa

6.1. Napomena arhivista

Reviziju fonda izradio je Igor Vujatović, arhivist u Državnom arhivu u Sisku.

6.2. Pravila ili propisiOpis je izrađen sukladno Općoj međunarodnoj normi za opis arhivskog gradiva – ISAD(G) te Međunarodnoj normi arhivističkog normiranog zapisa za pravne i fizičke osobe te obitelj – ISAAR (CPF).

6.3. Nadnevak izrade opisalistopad 2018.

15

Opis serija i podserija

Signatura: HR-DASK-SACP-1.1Naslov: OPĆINSKO VIJEĆEVrijeme nastanka gradiva sadržanog u jedinici opisa: 1824/1864Razina opisa: SerijaKoličina: 9 knjiga; 0,55 d/m Knj. 1-9.

Gradivo serije sadrži zapisnike sjednica Općinskog vijeća od 1824. do 1864. Gradivo je na njemačkom jeziku i pisano njemačkim pismom.

Signatura: HR-DASK-SACP-1.2Naslov: KOMUNITETSKI MAGISTRATVrijeme nastanka gradiva sadržanog u jedinici opisa: 1753/1875Razina opisa: SerijaKoličina: 36 kutija i 66 knjiga; 9,45 d/m

Ova serija sadrži dokumentaciju nastalu radom Komunitetskog (gradskog) magistra-ta. U skladu s planom sređivanja stvoreno je 5 podserija: Opća prepiska, Redarstvo, Magistratski sud, Šumarstvo i Skrb za siročad.

2.1. Opća prepiska1753-1875.; 35 kutija i 16 knjiga; 4,6 d/m Kut. 1-35; Knj. 10-26.

Podserija sadrži urudžbene zapisnike općih spisa, kazala općih spisa i spise. Nažalost, nisu sačuvana registraturna pomagala koja bi pokrivala cijelo razdoblje od 1753. do 1872. Konkretno, sačuvani su urudžbeni zapisnici općih spisa između 1817. i 1875. te samo jedno kazalo iz 1862. Najstariji spis je iz 1753. god. Tematski je gradivo vrlo ša-roliko – od upozorenja na kriminalne akte poput krivotvorenja do naredaba o isplati dugovanja, priznavanju očinstva i dr. 2.1.1. Urudžbeni zapisnici općih spisa 1817/1875 Knj. 10-25. 2.1.2. Kazala općih spisa 1862. Knj. 26. 2.1.3. Opći spisi 1753/1872 Kut. 1-35.

2.2. Redarstvo

1839/1856., 3 knjige; 0,15 d/m Knj. 27-29.

Serija sadrži 3 knjige naredaba koje se sastoje od različitih zakona, dekreta, proto-kola, cirkulara, uputa, upozorenja, prepiska i sl. koji su slani prije svega od strane Generalkomande u Zagrebu, ali i drugih instanca, redarstvenim časnicima u Petrinji.

16

Zapravo su navedene Knjige naredaba regulirale djelovanje redarstvene službe, upozo-ravale na opasnosti te načine ponašanja spram određenih pojava i događaja i sl.

2.3. Magistratski sud 1821/1864, 40 knjiga; 2,5 d/m Knj. 30-70.

Serija sadrži dokumentaciju Poglavarstva iz djelokruga sudbenih poslova (iuridica). Gradivo se odnosi na organizaciju i funkcioniranje sudbene djelatnosti na području gradske općine, odnos gradske i drugih sudbenih nadležnosti, prijave i progon počini-telja kaznenih djela i prekršaja, izvršenja kazni, građanske parnice te ostavine građana. Također, u domeni sudbenih poslova Poglavarstva bilo je i vođenje registra tvrtki sa sjedištem na području grada.

Podseriju smo raščlanili na 3 podserije: Sudska uprava, Građanski predmeti i Zemljišno-knjižni predmeti.

Unutar podserije Sudska uprava gradivo je podijeljeno na opće i upravno. Podserija Upravni sudski poslovi sastoji se od 3 sudska zapisnika što su zapravo malo opširniji urudžbeni zapisnici. Podserija Opći sudski poslovi sastoji se od 10 knjiga urudžbenih zapisnika i 5 knjiga kazala urudžbenih zapisnika.

Podserija Građanski predmeti nije imala spisovodstvenih evidencija te je gradivo formirano prema područjima rada. Konkretno, formirano je 5 podserija – Mirovine, Izdavanje isprava, Obveznice, Ostavine i Ženidbeni odnosi.

Zadnja podserija odnosi se na zemljišno-knjižne predmete. Točnije, ova serija sa-država 19 knjiga. Njih osamnaest odnosi se na zemljišne knjige iz Petrinje, prigradskih naselja i sela u blizini Petrinje, dok je zadnja knjiga evidencija petrinjskih posjednika.

2.3.1. Sudska uprava 1821/1870 Knj. 30-45. 2.3.1.1. Zapisnici upravnih sudskih poslova 1828/1864 Knj. 30-32. 2.3.1.2. Zapisnici općih sudskih poslova 1821/1848 Knj. 33-41. 2.3.1.3. Kazala općih sudskih poslova 1824/1870 Knj. 42-45.

2.3.2. Građanski predmeti 1826/1861 Knj. 46-49; Kut. 36. 2.3.2.1. Izdavanje isprava 1830. Knj. 46. 2.3.2.2. Mirovine 1861 Knj. 47. 2.3.2.3. Obveznice 1826/1839 Knj. 48. 2.3.2.4. Ostavine 1842/1857 Knj. 49. 2.3.2.5. Ženidbeni odnosi 1810. Kut. 36.

2.3.3. Zemljišno-knjižni (gruntovni) predmeti 19. st. Knj. 50-68. 2.3.3.1. Zemljišne knjige – Bistrač, Krivaj 19. st. Knj. 50. 2.3.3.2. Zemljišne knjige – Budičina 19. st. Knj. 51. 2.3.3.3. Zemljišne knjige – Čapljani 19. st. Knj. 52. 2.3.3.4. Zemljišne knjige – Čuntić 19. st. Knj. 53. 2.3.3.5. Zemljišne knjige – Dobretin 19. st. Knj. 54.

17

2.3.3.6. Zemljišne knjige – Drenov Bok I 19. st. Knj. 55. 2.3.3.7. Zemljišne knjige – Drenov Bok II 19. st. Knj. 56. 2.3.3.8. Zemljišne knjige – Drljače 19. st. Knj. 57. 2.3.3.9. Zemljišne knjige – Hrastovac 19. st. Knj. 58. 2.3.3.10. Zemljišne knjige – Hrastovica 19. st. Knj. 59. 2.3.3.11. Zemljišne knjige – Jabukovac I 19. st. Knj. 60. 2.3.3.12. Zemljišne knjige – Jabukovac II 19. st. Knj. 61. 2.3.3.13. Zemljišne knjige – Klinac 19. st. Knj. 62. 2.3.3.14. Zemljišne knjige – Petrinja 19. st. Knj. 63. 2.3.3.15. Zemljišne knjige – Sokanica 19. st. Knj. 64. 2.3.3.16. Zemljišne knjige – Strašnik 19. st. Knj. 65. 2.3.3.17. Zemljišne knjige – Sunja 19. st. Knj. 66. 2.3.3.18. Zemljišne knjige – Sunja II 19. st. Knj. 67. 2.3.3.19. Evidencija posjednika – Petrinja 19. st. Knj. 68.

2.3. Šumarstvo1807/1875; 2 knjige, 1 kut. (0,2); 0,6 d/m Knj. 69., 70.; Kut. 36.

U podseriji se nalaze spisi vezani uz iskorištavanje Kotar-šume, najvažnijeg oslonca ra-zvoja Petrinje. Konkretno, radi se o dvjema knjigama – knjizi instrukcija za upravljanje gradskom šumom Kotar, zapisniku za izdavanje drva te tzv. gratis waldsettel spisima, odnosno spisima vezanim uz besplatnu sječu drva za krajišnike. 2.3.1. Instrukcije za upravljanje gradskom šumom Kotar 1840. Knj. 69. 2.3.2. Zapisnik za izdavanje drva 1812. Knj. 70. 2.3.3. Besplatna sječa drva za krajišnike (gratis waldsettel) 1849, 1852, 1864. Kut. 36.

2.4. Skrb za siročad1806/1853, 5 knjiga; 0,4 d/m Knj. 71-75.

Serija se sastoji od 5 pupilarnih knjiga (knjiga koja se odnose na gradsku siročad), bilo da se radi samo o popisima siročadi ili rješavanju imovinsko-pravnih odnosa nakon smrti roditelja. 2.4.1. Popis siročadi Kostajničke kumpanije 1806. Knj. 71. 2.4.2. Otpis poreza gradskoj siročadi 1807. Knj. 72. 2.4.3. Otpis poreza gradskoj siročadi II 1807. Knj. 73. 2.4.4. Blagajnički dnevnik siročadi 1848/1853 Knj. 74. 2.4.5. Iskaz pupilarnih računa 1857. Knj. 75.

18

Usporedna tablica novih i starih signatura

NOVE SIGNATURE (SI 2018.) STARE SIGNATURE (SI 1974.)

HR-DASK-SACP-1.1 DASK-SACP-VKP A-I-A/1-6

HR-DASK-SACP-1.2.1.1 DASK-SACP-VKP A-II-A/1-16

HR-DASK-SACP-1.2.1.2 DASK-SACP-VKP A-III-A/1

HR-DASK-SACP-1.2.1.3 DASK-SACP-VKP B-V-A/10-44

HR-DASK-SACP-1.2.2.1 DASK-SACP-VKP A-IV-A/1-3

HR-DASK-SACP-1.2.3.1.1.1 DASK-SACP-VKP A-VIII-A-A/1-3

HR-DASK-SACP-1.2.3.1.2.1 DASK-SACP-VKP A-VIII-A-B/1-10

HR-DASK-SACP-1.2.3.1.2.2 DASK-SACP-VKP A-VIII-A-C/1-5

HR-DASK-SACP-1.2.3.2.1 DASK-SACP-VKP A-VIII-A-F/1




HR-DASK-SACP-1.2.3.3.1 DASK-SACP-VKP A-VIII-A-E/2-20

HR-DASK-SACP-1.2.4.1.1 DASK-SACP-VKP A-XII-A/2

HR-DASK-SACP-1.2.4.1.2 DASK-SACP-VKP A-XII-A/1

HR-DASK-SACP-2.4.1.3 DASK-SACP-VKP B-XI-A/115

HR-DASK-SACP-1.2.4.2.1 DASK-SACP-VKP A-XI-A/1-2

HR-DASK-SACP-1.2.4.2.2 DASK-SACP-VKP A-XI-A/3-4

HR-DASK-SACP-1.2.5.1.1. DASK-SACP-VKP A-VIII-A-D/1

HR-DASK-SACP-1.2.5.1.2. DASK-SACP-VKP A-VIII-A-D/2-3



HR-DASK-SACP-1.2.6.1.1. DASK-SACP-VKP A-XIII-A/1





HR-DASK-SACP-1.2.8 DASK-SACP-VKP B-XI-A/117

19

HR-DASK-SACP-1; 2.1.3.; Izjava o prodaji zemlje Ivana Grubišića u korist Andrije Šumarića. Izjavom se Grubišić odriče svakog daljnjeg prava na zemlju (vlastitog i njegovih potomaka), a navodi i da zemlju prodaje zbog neprilika u kojima se našao. Najstariji dokument koji se čuva u Sabirnom arhivskom centru u Petrinji, iz 1753.

HR-DASK-SACP-1; 2.1.3; Razrješnica od kmetstva iz 1797. Odluka biskupa M. Vrhovca kojom oslobađa kmetskih podložnosti i obveza Ivana Kadića iz sela Mokrica jer je izučio bačvarski zanat i obvezao se da će ostati 3 godine na biskupskom posjedu i izučiti nekoliko mladića bačvarstvu nakon čega će se moći upisati u bačvarski ceh.

20

Igor Vujatović, arhivist Državni arhiv u Sisku [email protected]

Sumarni inventar fonda (revizija)1

HR-DASK-SACP-3: GRADSKO POGLAVARSTVO PETRINJA (1873 – 1945)

Uvod

Status vojnog komuniteta Petrinja je izgubila 1871. u procesu razvojačenja cijelog prostora Vojne krajine. Taj proces završio je 1873., no tek 1881. spomenuti prostor ujedinjen je s ostatkom Hrvatske. U Petrinji se u okviru novog, civilnog uređenja oformljuje Gradsko poglavarstvo kao organ upravljanja na čelu s gradonačelnikom. Gradsko poglavarstvo Petrinje tu će funkciju i ime zadržati sve do 1945. bez obzira na različite promjene vlasti tijekom 20. st.

Fond je do 2000. bio spojen s fondom Vojnog komuniteta, a spomenute godine odvaja se od fonda Vojnog komuniteta i stvaraju se 3 zasebna fonda istog naziva, ali različitog vremenskog okvira. Napokon, 2019. spomenuta 3 fonda spajaju se u cjelinu. Naime, bez obzira na promjene političkog sustava, sve do 1945. to je uistinu bila cjelina što dokazuju i jedinstvena registraturna pomagala.

Gradsko poglavarstvo Petrinja nezaobilazni je fond za sve istraživače povijesti Petrinje 20. st., iako je zanimljiv i drugim istraživačima koji istražuju određene druš-tvene fenomene. Treba izdvojiti seriju arhitektonsko-građevinskih nacrta koji mogu biti zanimljivi istraživačima arhitekture i urbanizma.

1 Revizija inventara s vodičem: Gradsko poglavarstvo Petrinja (prije Vojni komunitet Petrinja, 1753…1945, auto-rice Milke Orlić, izrađenog 1974.g.

21

Popis kratica

HR HrvatskaDASK Državni arhiv u SiskuSACP Sabirni arhivski centar u Petrinji

knj. knjigakut. kutijad/m dužni metarbr. brojsv. svezak

Opis fonda



HR-DASK-SACP-3

1.2. NaslovGradsko poglavarstvo Petrinja

1.3. Vrijeme nastanka gradiva sadržanog u jedinici opisa[1821] 1873-1945 [1946]


1.5. Opseg jedinice opisa239 knjiga (10,3 d/m), 75 kutija (9,1 d/m); ukupno 19,4 d/m



Gradsko poglavarstvo Petrinja

2.2. Povijest stvarateljaIako se o procesu razvojačenja Vojne krajine razmišljalo i ranije, dvor se za definitivno ukinuće iste odlučuje 15. srpnja 1871. kada tadašnji kralj Franjo Josip I. donosi pose-ban manifest o sjedinjenju Vojne krajine s Kraljevinom Hrvatskom i Slavonijom. Tim aktom Petrinji je ukinut status vojnog komuniteta i dodijeljen status grada. Gradsko

22

poglavarstvo djeluje kao izvršni organ gradske uprave sljedećih 70-tak godina bez obzi-ra na promjene vlasti, državnog uređenja i sl. Prestaje postojati tek 1945. kada njegovu funkciju preuzima Kotarski narodni odbor Petrinja.

2.3. Nadležnost, funkcije i područje djelatnostiGodinu dana nakon što je Petrinji ukinut status vojnog komuniteta donesen je novi zakon – Red o gradovima kojim je utvrđena nadležnost Gradskog vijeća kao upravnog tijela i Gradskog poglavarstva kao njegova izvršnog organa. Zakon o ustroju gradskih općina iz 1881. godine samo je potvrdio takvu ustrojbenu organizaciju, uostalom kao i Statut grada Petrinje donesen iste godine. Dakle, Gradsko poglavarstvo bilo je izvrš-no tijelo Gradske općine koje je izvršavalo odluke Gradskog zastupstva. Na njegovu čelu bio je gradonačelnik koji je rukovodio činovničkim aparatom. Poslovi unutar Poglavarstva bili su podijeljeni po nadležnosti. Za poslove koji su bili u direktnoj nad-ležnosti viših upravnih organa (županijskih ili državnih) osnovani su uredi: Gradski građevni ured, Gradski porezni ured i Redarstveno povjerenstvo za grad Petrinju. Ostali poslovi u nadležnosti Grada bili su podijeljeni prema djelatnostima, i to na: Gradsku blagajnu, Gradsko računovodstvo, Vodovod i kanalizaciju, Gradsku munjaru, te Upravnu referadu koja se bavila općim upravnim poslovima iz sfere školstva, zdrav-stva, upravljanja šumom Kotar i slično.

2.4. Unutarnji ustrojGradsku upravu, u jednom razdoblju zvanu Magistrat, činili su Gradsko zastupstvo i Gradsko poglavarstvo. Gradsko zastupstvo bilo je sastavljeno od vijećnika, a na čelu mu je bio načelnik, odnosno gradonačelnik koji je je rukovodio činovničkim apara-tom. Zaključci su se donosili na sjednicama, bilo redovnim ili izvanrednim. U cilju što bolje pripreme sjednica i kvalitetnije rasprave te napokon i odlučivanja o određenim pitanjima, Zastupstvo je iz redova svojih vijećnika imenovalo odbore za pojedina po-dručja uprave. Tako su imenovani Gospodarski odbor, Šumski odbor, Politički odbor, Kombinirani odbor, Aprovizacioni odbor i drugi koji su prije svake sjednice Zastupstva raspravljali o aktualnim pitanjima i na sjednicama predlagali rješenja. Osim navedenih, stalnih odbora, imenovani su i povremeni odbori za rješavanje određenih specifičnih pitanja. Tako je 1915. godine osnovan Odbor za skrb ratnih invalida u koji su imeno-vani i građani bez zastupničke funkcije. Poslovi unutar Poglavarstva bili su podijeljeni po nadležnosti. Za poslove koji su bili u direktnoj nadležnosti viših upravnih organa (županijskih ili državnih) osnovani su uredi: Gradski građevni ured, Gradski porezni ured i Redarstveno povjerenstvo za grad Petrinju. Ostali poslovi u nadležnosti Grada bili su podijeljeni prema djelatnostima, i to na: Gradsku blagajnu, Gradsko računo-vodstvo, Vodovod i kanalizaciju, Gradsku munjaru, te Upravnu referadu koja se bavila općim upravnim poslovima iz sfere školstva, zdravstva, upravljanja šumom Kotar i sl.

Novi Zakon o gradskim općinama iz 1934. godine propisao je da su glavni organi uprave grada Gradsko vijeće i Predsjednik gradske općine. Gradsko vijeće sastojalo se od vijećnika biranih na gradskim izborima. Poslovi Gradskog vijeća po pojedinim granama uprave i gradske samouprave bili su povjereni posebnim upravnim odborima

23

čije su odluke imale snagu odluka Gradskog vijeća. Donošenje statuta, gradskih uredbi, pravilnika, pitanja gradske imovine, dakle najvažnija pitanja, nisu se mogla rješavati na spomenutim posebnim odborima, nego se o njima i dalje odlučivalo na sjednicama Gradskog vijeća. Predsjednik Gradskog vijeća imao je izvršnu funkciju, odnosno pro-vodio je odluke, kako Gradskog vijeća, tako i viših upravnih instanci državne uprave.

Gradsko poglavarstvo bilo je izvršno tijelo Gradske općine koje je izvršavalo odluke Gradskog zastupstva. Na njegovu čelu bio je gradonačelnik koji je rukovodio činov-ničkim aparatom. Poslovi unutar Poglavarstva bili su podijeljeni po nadležnosti. Za poslove koji su bili u direktnoj nadležnosti viših upravnih organa (županijskih ili dr-žavnih) osnovani su uredi: Gradski građevni ured, Gradski porezni ured i Redarstveno povjerenstvo za grad Petrinju. Ostali poslovi u nadležnosti Grada bili su podijeljeni prema djelatnostima, i to na: Gradsku blagajnu, Gradsko računovodstvo, Vodovod i kanalizaciju, Gradsku munjaru, te Upravnu referadu koja se bavila općim upravnim poslovima iz sfere školstva, zdravstva, upravljanja šumom Kotar i slično

2.5. Odnosi i veze Zakon o ustroju gradskih općina iz 1895. godine uveo je Županijsku upravu kao nadležnu instituciju. Administrativne i upravne promjene uslijedile su u većoj mjeri osnivanjem nove države – Kraljevine SHS, odnosno Kraljevine Jugoslavije, no gradska općina je i dalje bila podređena višim upravnim jedinicama – Zagrebačkoj županiji i Primorsko-krajiškoj oblasti, a poslije uvođenja banovina – Savskoj banovini. U razdo-blju NDH Petrinja je u sastavu Velike župe Gora koja je imala sjedište u samom gradu.

2.6. Povijest arhivskog fondaGradivo ovog fonda prvo je arhivsko gradivo koje je preuzeto u Sabirni arhivski centar Petrinja. Naime, gradivo u rinfuznom stanju nalazilo se u prostorijama Općine Petrinja sve do 1966. Nakon preuzimanja i identifikacije, uslijedilo je sređivanje fonda i izrada inventara i vodiča koje je završeno 1974. Dio gradiva koji se odnosi na prezidijalne spise, popisan je i opisan analitički te su izrađene regeste prezidijalnih spisa za razdoblje od 1900. do 1945. godine. Regeste su dovršene 1973. godine.

No, fond je ipak sve do 2000. godine ostao fizički spojen s fondom Vojnog ko-muniteta Petrinja. Nakon fizičkog razdvajanja fonda od cjeline Vojnog komuniteta, primjenom načela promjene političkih sustava u kojima je djelovao stvaratelj, stvorena su 3 zasebna fonda istog naziva, ali različitog vremenskog okvira – fond 3 Gradsko po-glavarstvo Petrinja I (1871. – 1918.), fond 286 Gradsko poglavarstvo Petrinja II (1918. – 1941.) i fond 287 Gradsko poglavarstvo Petrinja III (1941. – 1945.). No, u radu s ko-risnicima uočeno je da ovakva podjela dovodi do zabuna, a ovakav ustroj onemogućava izradu kvalitetnog informativnog pomagala. Upravo zbog toga, odlučeno je gradivo reorganizirati. Naime, riječ je o jedinstvenoj, organskoj cjelini povezanoj jedinstvenim registraturnim pomagalima, bez obzira na kontekst promjena političkog sustava. Stoga su revizijom fonda 2019. navedena 3 fonda spojena u jednu cjelinu za koju je izrađeno i jedinstveno informativno pomagalo.

24

U nacionalnom arhivskom informacijskom sustavu HAIS radi unificiranosti in-formacije, fond Gradsko poglavarstvo Petrinja je i dalje upisan kao tri cjeline prema izmjenama političkih sustava na gore opisan način (fond: HR-DASK-SACPE-3; fond: HR-DASK-SACPE-286; fond: HR-DASK-SACPE-287).

2.7. Način preuzimanja ili predajeGradivo fonda Gradsko poglavarstvo Petrinja preuzeto je zajedno s fondom Vojni ko-munitet Petrinja od Odjela za društvene službe Skupštine općine Petrinja u čije je ime gradivo predao tadašnji načelnik Odjela Ivan Crnković. Gradivo je preuzela tadašnja djelatnica Historijskog arhiva u Sisku Marija Margetić. Primopredaja je izvršena 20. 4. 1966. prema Zapisniku o preuzimanju broj 77-1/66. Upisano je u Knjigu primljene arhivske građe na stranici 15. Neposredno nakon preuzimanja ova je arhivska cjelina u općem inventaru Državnog arhiva u Sisku zavedena pod rednim brojem 3.


3.1. Sadržaj

Fond sadrži gradivo nastalo od 1821. do 1946. Dokument iz 1821. zapravo je kasniji prijepis odluke da se Kotar-šuma preda na upravljanje građanima i kao takav temeljni dokument petrinjskog šumarstva zbog čega je zadržan u ovom fondu. Ostali dokumenti koji vremenski ne potpadaju pod fond su knjige koje obuhvaćaju i raniji period, ali ih je nemoguće podijeliti. Isti slučaj je s dokumentacijom iz 1946. Sadržaj fonda u osnovi je vidljiv u odjeljku 3.3. ovoga inventara (plan sređivanja), a detaljno u dijelu ovoga inventara pod naslovom Opis serija i podserija.

3.2. Odabiranje i izlučivanjePrilikom sređivanja gradiva fonda i revizije nije bilo izlučivanja gradiva. Također, ne-mamo podataka o izlučivanju gradiva kod stvaratelja.

3.3. Plan sređivanja Fond je podijeljen na 12 serija koje su grupirane prema funkcijama i područjima rada:

1. Normativi akti2. Organizacija vlasti3. Opća prepiska 4. Financije5. Redarstvo6. Disciplinski sud I. stupnja7. Gospodarstvo8. Socijalna skrb9. Izbori10. Popisi stanovništva11. Gradski fizik12. Savez gradova

25

Tijekom obrade fonda, u dijelu gradiva koje se odnosi na službeno dopisivanje (serija Opća prepiska), poštovano je načelo prvobitnog reda, tj. spisi su organizirani u skladu s urudžbenim zapisnicima te odlagani prema urudžbenom broju. U dijelu gra-diva ove serije za koje nisu sačuvana registraturna pomagala gradivo je organizirano prema područjima rada te unutar jedinica odlagano kronološki.

Zbog fragmentarnosti, malog obima, ali i zanimljivosti sačuvanog gradiva, revizi-jom izvršenom 2019. godine, nekolicina podserija i nižih arhivskih jedinica popisana je analitički.

4. Uvjeti dostupnosti i korištenja

4.1. Uvjeti dostupnosti

Gradivo je dostupno korisnicima sukladno čl. 18. Zakona o arhivskom gradivu (NN 61/2018) i Pravilniku o korištenju javnog arhivskog gradiva (NN 121/2019).

4.2. Uvjeti objavljivanja ili umnožavanjaKorištenje i umnožavanje dozvoljeno je sukladno Pravilniku o korištenju arhivskog gradiva i Pravilniku o radu čitaonice Državnog arhiva u Sisku.

4.3. Jezik i pismo u gradivuGradivo je na njemačkom i hrvatskom jeziku. Pisma koja se koriste su latinica i nje-mačko pismo.

4.4. Tvarne značajke i tehnički uvjetiGradivo je čitljivo, bez značajnijeg oštećenja. Neke od knjiga bile su podvrgnute restauraciji.

4.5. Obavijesna pomagala Izrađene su regeste Prezidijalnih spisa od 1900. do 1945. Godine 2019. izrađen je su-marni inventar fonda kao arhivističko obavijesno pomagalo.

5. Dopunski izvori

5.1. Mjesto čuvanja izvornika

Državni arhiv u Sisku, Sabirni arhivski centar u Petrinji; spremište P/polica 6, polje A – D.

5.2. Postojanje i mjesto čuvanja preslikaMikrofilmiranje ili bilo kakvo zaštitno snimanje gradiva ovog fonda nije obavljeno.

5.3. Dopunski izvori u istom arhivu Dopunski izvori za proučavanje gradiva su fondovi upravnih službi te različitih udruga i institucija koje su djelovale u Petrinji u tom razdoblju. Od fondova uprav-

26

nih i javnih službi to su: HR-DASK-SACP-1 Vojni komunitet Petrinja, HR-DASK-SACP-284 Župska redarstvena oblast Petrinja, HR-DASK-SACP-589 Kotarska oblast Petrinja, HR-DASK-SACP-590 Kotarsko načelstvo u Petrinji, HR-DASK-SACP-733 Okružni sud Petrinja. Od fondova institucija i udruga koje se tada djelovale to su: HR-DASK-SACP-754 Druga obrtna zadruga Petrinja; HR-DASK-SACP-122 Državna realna gimnazija; HR-DASK-SACP-154 Glavna škola Petrinja i HR-DASK-SACP-699 Gospodarska bratovština Petrinja.

5.4. LiteraturaGolec, Ivica. Gradska limena glazba Petrinja (1808. – 2008.). Petrinja: Gradska limena

glazba Petrinja i Matica hrvatska Petrinja. 2008.Golec, Ivica. Hrvatsko pjevačko društvo „Slavulj“. Petrinja (1864. – 2004.). Petrinja:

Matica hrvatska Petrinja. 2004. Golec, Ivica. Petrinjski biografski leksikon. Petrinja: Matica hrvatska Petrinja. 1999. Golec, Ivica. Povijest grada Petrinje. Zagreb: Matica hrvatska u Petrinji i Školska knji-

ga. 1993.Golec, Ivica. Povijest školstva u Petrinji (1700. – 2000.). Petrinja: Matica hrvatska

Petrinja. 2000.Golec, Ivica. Razvoj novčanih zavoda na području današnje Sisačko-moslavačke

županije (1860. – 1945.). Sisak: Državni arhiv u Sisku. 2014.Golec, Ivica. Sto godina nogometa u Petrinji (1910. – 2010.). Petrinja: Zajednica šport-

skih udruga Grada Petrinje i Matica hrvatska Petrinja. 2010. Golec, Ivica. Tiskarstvo, izdavaštvo i knjižarstvo Petrinje (1881. – 1991.). Zagreb:

Ogranak Matice Hrvatske Petrinja.1992.Golec, Ivica. Vojni komunitet Petrinja kao gospodarsko i prosvjetno kulturno središte

Banske krajine (1777. – 1871.). Sisak: Državni arhiv u Sisku. 2003.Rizmaul, Ivan. Blagdan i svagdan petrinjski. Petrinja: Matica hrvatska u Petrinji. 2003.Tominović, Blaž. Razvoj školstva u Gorama. Petrinja: Matica hrvatska u Petrinji. 2010.

6. Područje kontrole opisa

6.1. Napomena arhivista

Reviziju fonda izradio je Igor Vujatović, arhivist u Državnom arhivu u Sisku.

6.2. Pravila ili propisiOpis je izrađen sukladno Općoj međunarodnoj normi za opis arhivskog gradiva – ISAD(G) te Međunarodnoj normi arhivističkog normiranog zapisa za pravne i fizičke osobe te obitelj – ISAAR (CPF).

6.3. Nadnevak izrade opisasvibanj 2019.

27

Opis serija i podserija

Oznaka/signatura: HR-DASK-SACP-3.1Naslov: NORMATIVNI AKTIVrijeme nastanka gradiva: 1876/1945Razina opisa: SerijaKoličina i nosač: 1 kutija; 0,1 d/m

Serija sadrži statute grada i gradskih službi te različitih udruga koje su djelovale u gra-du. Unutar serije nalazimo i cjenike i naredbenike koje je propisivala gradska uprava.

1.1. Statuti grada Petrinje 1883., 1896. Kut. 1.

Podserija sadrži rukopisne statute grada Petrinje. U prilogu statuta iz 1883. nalazi se i zakletva za gradske činovnike, dok se u prilogu statuta iz 1896. nalazi dokument pod nazivom „Štatus plaćevna šema gradskih činovnikah i službenikah“.

1.2. Statuti i pravilnici koji se odnose isključivo na namještenike i službenika grada Petrinje 1912/1942 Kut. 1.

Podserija sadrži statute i pravilnike koji se odnose na službenike i zaposlenike u gradu, njihova prava i obveze, materijalna prava poput visine plaće i sl.

1.3. Statuti, pravilnici i naputci koji reguliraju poslove lokalne samouprave 1876/1941 Kut. 1.

Podserija sadrži statute različitih gradskih službi i ustanova, primjerice Vodovodni statut i Statut za upravu Gradske munjare u Petrinji, ali i pravilnike i naputke koji reguliraju poslove iz djelokruga lokalne samouprave, npr. Krčmarski statut, Bludilišni pravilnik, Pravilnik za razkuživanje, Naputak za stražare grada Petrinje, Naputak za živodera, Pravilnik o gradskom porezu na pse itd.

1.4. Cjenici i naredbenici grada Petrinje 1896/1945 Kut. 1.

Podserija sadrži cjenike proizvoda i usluga koje je propisivala lokalna samouprava, primjerice „Cjenik potrošarina od pića i mesa“, „Cjenik nameta od prometa nekretni-na“, „Cjenik sajmovine“ i sl. Podserija također sadrži i cjenike usluga i roba privatnih obrtnika koji su dostavljani Povjerenstvu za utvrđivanje cijena u gradu, poput cjenika pića u ugostiteljskim radnjama, cjenika građevinskih materijala ili cjenika usluga grad-skog klobučara ili postolara.

28

1.5. Statuti i pravilnici petrinjskih udruga 1884/1940 Kut. 1.

Podserija sadrži statute i pravilnike različitih gradskih udruga poput Prve obrtne za-druge, Kluba Petrinjaca akademičara, Oratorskog zbora sv. Cecilije i sl., a čije je dje-lovanje odobravao Grad.

Oznaka/signatura: HR-DASK-SACP-3.2Naslov: ORGANIZACIJA VLASTIVrijeme nastanka gradiva sadržanog u jedinici opisa: 1875/1941Razina opisa: SerijaKoličina i nosač: 19 knjiga i 2 kutija; 0,92 d/m

Serija sadrži zapisnike sjednica Gradskog zastupstva od 1875. do 1884. te kazalo sjed-nica za raspon godina od 1930. do 1937. Također, u seriji se nalaze zapisnici sjednica različitih odbora Gradskog zastupstva (gospodarski, politički, kombinirani itd.) uklju-čujući i ad hoc odbor sastavljen za rješavanje pravnih sporova između R. Krajčinovića i J. Štajcara. Osim navedenog, u seriji se nalaze i prisege gradskih službenika (činovnika) i popisi članova različitih gradskih odbora.

2.1. Zapisnici sjednica Gradskog zastupstva 1875-1940; 9 knj. Knj. 1-9.; Kut. 2.

Podserija sadrži zapisnike sjednica Gradskog zastupstva od 1875. do 1941. , te kazalo sjednica za raspon godina od 1930. do 1937. Zapisnici su sačuvani u cijelosti, osim prve knjige koja je pokrivala razdoblje od 1871. do 1875., te zapisnike iz vremena NDH. Kazala nisu sačuvana, osim za razdoblje od 1930. do 1937.

2.2. Zapisnici sjednica odbora Gradskog zastupstva 1902/1940 ; 9 knj. Knj. 10-18.; Kut. 2.

Podserija se sastoji od 10 knjiga sjednica Odbora koji su se sastajali po potrebi. Knjige nisu podijeljene prema sjednicama odbora, već su sjednice kronološki poredane unu-tar knjiga.

2.3. Kazalo sjednica odbora Gradskog zastupstva 1930-1937; 1 knj. Knj. 19.

Podserija sadrži jednu knjigu kazala nastalu između 1930. i 1937.

29

2.4. Popisi gradskih činovnika i namještenika s pripadajućom plaćom i njihove prisege te popisi članova različitih gradskih odbora

1941.; 1 kut. Kut. 2.

Podserija sadrži popise činovnika (tzv. iskaze s berivima) i prisege članova gradskih odbora. Sve prisege odnose se na razdoblje NDH, osim jedne iz 1940. Prisege su pot-pisivane između 13. i 18. 4. 1941. od strane svih zaposlenika. Popisi članova odbora nisu datirani, osim jednog popisa iz 1933. U njemu se nalaze članovi sljedećih odbora: Šumskog, Gospodarskog, Potrošarinskog, Stočnog i poljoprivrednog, Građevinskog, Karnostnog, Revizionalnog, Odbora za suzbijanje skupoće, Električnog i Vodovodnog, Nadzornog odbora elektrike, Školskog, Političkog i Odbora za nadzor ubožnice. Sličan broj odbora nalazi se i na drugim popisima.

Oznaka/signatura: HR-DASK-SACP-3.3Naslov: OPĆA PREPISKAVrijeme nastanka gradiva sadržanog u jedinici opisa: 1875-1945Razina opisa: SerijaKoličina i nosač: 52 knjige i 51 kutija; 7,6 d/m

Serija sadrži urudžbene zapisnike i kazala prezidijalnih, općih i tajnih spisa te same spise. Osim navedenog, u seriji se nalazi i prepiska između Grada i Generalkomande, oglasi Grada u kojima se traže izvođači za određene poslove, podaci o gradcu, popisi viđenijih građana i posjednika, zabranjenih pisaca tijekom 1941. itd. Najzanimljiviji je album litografija vojnih ličnosti s područja tadašnje Austro-Ugarske u kojem se nalaze i vojne povijesne ličnosti iz ranijih razdoblja, poput Eugena Savojskog.

3.1. Tajni, strogo povjerljivi i povjerljivi spisi1873/1943; 12 knj., 1 kut. Knj. 20-31., Kut. 3.

Podserija sadrži spise o političkim demonstracijama te vojnim pitanjima, poput vojnih obveznika, izgradnje letjelišta i sl. 3.1.1. Urudžbeni zapisnici tajnih, strogo povjerljivih i povjerljivih spisa 1873/1942 Knj. 20-31. 3.1.2. Spisi 1914/1943 Kut. 3.

3.2. Prezidijalni spisi1900/1945, 5 kut. Kut. 4-8.

30

Podserija sadrži spise kojima je tematika vezana uz teme nadzora političkih oponenata i njihovih glasila poglavito onih „ekstremnih“, poput anarhista, komunista ili nacionali-sta. Tu se nalaze i drugi spisi važne ili osjetljive tematike – popunjavanje radnih mjesta važnijih gradskih službenika, rad redarstvenih subjekata u gradu i sl. 3.2.1. Urudžbeni zapisnik prezidijalnih spisa 1900-1907 Kut. 4. 3.2.2. Spisi 1900/1945 Kut. 4-8.

3.3. Opći spisi 1875/1945; 40 knj., 44 kut. Knj. 32-71., Kut. 9-53.

Podserija sadrži najrazličitije spise koji su vođeni u Gradu Petrinji, različite prepiske, prigovore i tužbe građana, odluke o građevinskim dozvolama, ispisnice iz Gradske bolnice itd. 3.3.1. Urudžbeni zapisnici općih spisa 1912-1942 Knj. 32-58. 3.3.2. Kazalo općih spisa 1875-1939 Knj. 59-71. 3.3.3. Spisi 1875/1945 Kut. 9-53.

3.4. Opći spisi bez urudžbenog broja1875/1945; 1 kut. Kut. 53.

Podserija sadrži spise bez urudžbenog broja različite tematike s vidljivom datacijom. 3.4.1. Prepiska između Grada Petrinje i Generalkomande u Zagrebu 1876/1878 Kut. 53. 3.4.2. Oglasi za obavljanje komunalnih i drugih poslova objavljivani od strane

Grada te ugovori potpisani između Grada i izvođača 1876-1942 Kut. 53.

3.4.3. Pjesma „Vila Banovcem“ nepoznatog autora uoči Saborskih izbora 1884. 1884. Kut. 53. 3.4.4. Program proslave četrdesete godišnjice vladavine cara i kralja Franje Josipa

I. u Petrinji 1888. Kut. 53. 3.4.5. Popis viđenijih građana napravljen za eventualne prijeme na dvoru i sl. do-

gađanja 1924. Kut. 53. 3.4.6. Podaci o gradu i životu u gradu (pisani rukopisno) 1928. Kut. 53. 3.4.7. Pozdravni govori prilikom dolaska Kralja A. Karađorđevića 1931. Kut. 53. 3.4.9. Popis većih gradskih posjednika 1945. Kut. 53. 3.4.10. Popis zabranjenih pisaca u NDH b.g. Kut. 53. 3.4.11. Album litografija vojnih ličnosti b.g. Kut. 53.

31

Oznaka/signatura: HR-DASK-SACP-3.4Naslov: FINANCIJEVrijeme nastanka gradiva sadržanog u jedinici opisa: 1859-1945Razina opisa: SerijaKoličina i nosač: 128 knjiga i 6 kutija; 5,68 d/m

Serija sadrži različitu financijsku dokumentaciju – proračune, porezne knjige, knjige prihoda i rashoda, knjige nameta, blagajničke dnevnike i sl. koje je izdavao Porezni ured, odnosno Porezna uprava ili neki drugi gradski ured.4.1. Proračun1906-1942; 1 knj., 3 kut. Knj. 72-74.; Kut. 54.

Podserija sadrži proračune Grada te zaklada i fondova koji su djelovali u Petrinji. 4.1.1. Gradski proračun 1906/1944 Kut. 54; Knj. 72, 73. 4.1.2. Proračuni zaklada i fondova grada Petrinje 1930/1942 Kut. 54; Knj. 74.4.2. Porez1906/1945; 22 knj., 4 kut. Knj. 75-97.; Kut. 55.

Podserija sadrži dokumentaciju vezanu uz naplaćivanje poreza. Porezni ured u Petrinji funkcionirao je pod tim imenom do 1929. kada je ime promijenjeno u Porezna uprava. Godine 1941. vraća se staro ime – ured. 4.2.1. Urudžbeni zapisnik Porezne uprave 1936. Knj. 75. 4.2.2. Glavne porezne knjige 1938-1944 Knj. 76-97. 4.2.3. Spisi Poreznog ureda 1912/1944 Kut. 55.

4.3. Glavne knjige gradskog prihoda 1920-1941; 9 knj. Knj. 98-106.

Podserija sadrži knjige u kojima se bilježe svi prihodi u Gradu.

4.4. Glavne knjige gradskog rashoda 1915-1942; 11 knj. Knj. 107-117.

Podserija sadrži knjige u kojima se bilježe svi rashodi u Gradu.

4.5. Prirez 1921/1943; 12 knj., 1 kut. Knj. 118-129.; Kut. 58.

Podserija sadrži spise vezanu uz naplatu gradskih prireza. 4.5.1. Glavna knjiga gradskih prireza 1944. Knj. 118. 4.5.2. Upisnici gradskog nameta (daća) 1937-1943 Knj. 119-122. 4.5.3. Glavni uplatni dnevnik gradskih nameta (daća) 1933-1935 Knj. 123-127.

32

4.5.4. Iskazi gradskih prireza 1932/1943 Kut. 55. 4.5.5. Iskaz o razrezu otkupnine ličnog rada 1939. Knj. 128., 129.

4.6. Gradski kuluk 1936-1942; 3 knj. Knj. 130-132.

Podserija sadrži upisnike gradskog kuluka, odnosno obveze osobnog rada tijekom javnih radova, primjerice izgradnji puteva. 4.6.1. Upisnici gradskog kuluka 1936-1942 Knj. 130-132.

4.7. Vatrogasni prirez 1940-1945, 5 knj. Knj. 133-136.

Podserija sadrži upisnike vatrogasnog prireza. 4.7.1. Upisnici vatrogasnog prireza 1940-1945 Knj. 133-136.

4.8. Klaonička pristojba 1934-1938; 3 knj. Knj. 137-139.

Podserija sadrži iskaze plaćene pristojbe za klanje životinja. Osim toga, u seriji su saču-vani iskazi o plaćenim pristojbama od strane najvećih obrtnika toga vremena – obitelji Gavrilović i Krajčinović. 4.8.1. Iskaz plaćene klaoničke pristojbe 1934-1937 Knj. 137, 138. 4.8.2. Iskaz plaćene klaoničke pristojbe za tvrtke Gavrilović d.d. i I. Krajčinović 1937-1938 Knj. 139.

4.9. Knjige putnih prireza 1930-1932, 2 knj. Knj. 140., 141.

Knjiga sadrži popise građanina s podacima o visini plaće, količini plaćenog prireza i dugovanja.

4.10. Propisnik (knjiga uplata) župnog beriva (7%)1937., 1 knj. Knj. 142.

Podserija sadrži podatke o plaćenim sredstvima petrinjskoj Župi sv. Lovre.

4.11. Banovinska davanja 1935-1940; 4 knj. Knj. 143-146.Podserija sadrži dokumentaciju o banovinskim davanjima, odnosno porezima i pri-rezima koje su stanovnici Petrinje morali izdvajati za Banovinu Hrvatsku, odnosno Savsku banovinu čiji su bili dio. 4.11.1. Glavne knjige banovinskih davanja (daća) 1935-1940 Knj. 143-145.

33

4.11.2. Iskaz zaostataka na banovinskom kuluku iz godine 1939. i propisnik III. dijela za god. 1940. 1939-1940 Knj. 146.

4.12. Blagajnički dnevnici 1926-1945; 10 knj., 1 kut. Knj. 147-157.

Podserija sadrži dnevnike u kojima su se vodile sve uplate i isplate s računa pojedinih subjekata. 4.12.1. Blagajnički dnevnik Gradske blagajne 1926/1941 Knj. 147-151. 4.12.2. Blagajnički dnevnik banovinskih daća 1935/1941 Knj. 152, 153. 4.12.3. Blagajnički dnevnik rušenja Hrvatskog doma 1936. Knj. 154. 4.12.4. Blagajnički dnevnik bolno-opskrbnih troškova 1927-1945 Knj. 155. 4.12.5. Blagajnički dnevnik šumskih doznaka 1936/1943 Knj. 156, 157. 4.12.6. Blagajnički dnevnik obrtnih globa (izvadak) 1942. Kut. 56.

4.13. Financijska dokumentacija Gradske električne centrale (munjare)1920-1944; 12 knj., 1 kut. Knj. 158-169 Kut. 60.Podserija sadrži svu financijsku dokumentaciju vezanu uz financijsko poslovanje Gradske električne centrale. 4.13.1. Godišnji proračuni 1932, 1933. Kut. 60. 4.13.2. Glavne knjige 1934, 1944. Kut. 60. 4.13.3. Glavne knjige rashoda 1920/1935 Knj. 158-160. 4.13.4. Blagajnički dnevnik 1932/1935 Kut. 60.; Knj. 161-164. 4.13.5. Blagajnički dnevnik uplata za struju 1935/1939 Knj. 165-167. 4.13.6. Glavna knjiga potroška struje po domaćinstvima 1934/1941 Knj. 168., 169.

4.14. Financijska dokumentacija Gradskog vodovoda1919/1928; 4 knj., 1 kut. Knj. 170-173.

Podserija sadrži svu financijsku dokumentaciju vezanu uz financijsko poslovanje Gradskog vodovoda. 4.14.1. Zaključni račun Gradskog vodovoda 1919., 1928 Knj. 170., 171. 4.14.2. Glavna knjiga rashoda 1920. Knj. 172.

4.15. Zaključni računi Gradske blagajne1914/1928, 1 knj., 1 kut. Kut. 66.; Knj. 173.

Podserija sadrži zaključne račune iz 1914. i 1928.

34

4.16. Financijska dokumentacija različitih zaklada koje su djelovale u Petrinji 1859-1944; 15 knj., 1 kut. Knj. 174-188.; Kut. 60.

Podserija sadrži različite knjige financijske prirode koje su nastale djelovanjem različitih zaklada koje su djelovale u Petrinji. 4.16.1. Knjiga uplata i isplata štednih uloga gradskih zaklada (prema osobama) 1859/1915 Knj. 174. 4.16.2. Evidencija glavnica štednih uloga Gradske blagajne i gradskih zaklada 1915/1918 Knj. 175. 1928-1937 Knj. 176. 4.16.3. Glavna knjiga gradskih zaklada 1932-1935 Knj. 177. 4.16.4. Glavna knjiga Veterinarske zaklade 1915. Knj. 178. 4.16.5. Glavna knjiga Poljoprivredne zaklade 1934. Knj. 179. 4.16.6. Blagajnički dnevnik Poljoprivredne zaklade 1934/1941 Knj. 180. 4.16.7. Blagajnički dnevnik Veterinarske zaklade 1935/1937 Knj. 181. 4.16.8. Blagajnički dnevnik Cettolo zaklade 1934-1940 Knj. 182. 4.16.9. Blagajnički dnevnik Gavrilović zaklade 1935-1940 Knj. 183. 4.16.10. Blagajnički dnevnik Šumske nepotrošive zaklade 1935-1941 Knj. 184. 4.16.11. Blagajnički dnevnik Zaklade Gradskog vodovoda 1933/1939 Knj. 185. 4.16.12. Blagajnički dnevnik Halagić zaklade 1935-1940 Knj. 186. 4.16.13. Blagajnički dnevnici raznih zaklada 1935/194 Kut. 61. Knj. 187. 4.16.14.Blagajnički dnevnik Mirovinsko činovničke zaklade 1935-1941 Knj. 188.

4.17. Troškovnici 1913-1942; 1 knj., 1 kut. Kut. 61.

Knj. 189.Podserija sadrži pisane troškovnike za renoviranje vojarne i za popravak i uređenje gradskih ulica. 4.17.1. Troškovnik za renoviranje vojarni u gradu 1941. Kut. 61. 4.17.2. Troškovnik za popravak i uređenje ulica 1913., 1942. Knj. 189. Kut. 61.

4.18. Dokumentacija Gradske blagajne 1904/1945; 2 knj., 3 kut. Knj. 190., 191.

Kut. 62-64.Podserija sadrži financijsku dokumentaciju strane gradskog blagajnika, uključujući i različite spise financijske naravi.

35

4.18.1. Dnevnik Gradske blagajne 1914. Knj. 190. 4.18.2. Očevidnik dnevnika Gradske blagajne i gradskih zaklada 1915, 1916, 1917. Knj. 191. 4.18.3. Financijski spisi Gradske blagajne 1904/1945 Kut. 62-64.

4.19. Ostala financijska dokumentacija 1904-1945; 8 knj., 1 kut. Knj. 192-199. Kut. 65.Podserija sadrži ostale spise financijske prirode, poput Knjige propisanih osiguranja poljoprivrednog zemljišta, mjesečna primanja učitelja, spisa o rušenju Hrvatskog doma. 4.19.1. Mjesečna primanja gradskih službenika (beriva) 1917-1924 Knj. 192., 193. 4.19.2. Glavna knjiga propisanih osiguranja poljoprivrednih površina 1936-1946 Knj. 194. 4.19.3. Evidencija glavnica privatnih zajmova 1923-1933 Knj. 195. 4.19.4. Glavna knjiga pologa 1927. Knj. 196. 4.19.5. Popis vrijednosnih papira 1933. Knj. 197. 4.19.6. Kontrolna knjiga nadzora Gradskog redarstva i poglavarstva 1926-1934 Knj. 198. 4.19.7. Evidencija vlasnika motocikla i bicikla 1929-1932 Knj. 199. 4.19.8. Akontacije učiteljima i učiteljicama Šegrtske škole za stanarinu 1932. Kut. 65. 4.19.9. Financijski spisi o rušenju Hrvatskog doma u Petrinji 1941-1943 Kut. 65. 4.19.10. Popis isplaćenih sredstava pojedincima koji su obavljali poslove pjeska-

renja, prijevoza pijeska i nasipavanja ulica 1879. Kut. 65. 4.19.11. Ostala financijska dokumentacija 1919/1944 Kut. 65.

Podserija sadrži sljedeće spise: Iskazi o stanju gradskog proračuna; Iskazi o zalihama pića na dug, Računi za izdane lijekove; Iskazi tražbina; Župni porez, Molba župni-ka za povećanjem osobnog doplatka, Iskaz o plaćenim iznosima prilikom regulacije Petrinjčice itd.

Oznaka/signatura: HR-DASK-SACP-3.5Naslov: REDARSTVOVrijeme nastanka gradiva sadržanog u jedinici opisa: 1834/1945Razina opisa: SerijaKoličina i nosač: 10 knjiga i 2 kutije; 0,68 d/m

Serija sadrži dokumentaciju Gradskog redarstva (zajedno s dokumentacijom o držanju oružja), spise vezane uz prebivalište i boravište građana te spise Vojne referade.

36

5.1. Gradsko redarstvo 1914-1945; 2 knj., 1 kut. Kut. 60.; Knj. 200-209.

Podserija sadrži Urudžbeni zapisnik Redarstvenog povjerenstva, spise Gradskog re-darstva te dopise središnjih policijskih službi koji su slani područnim službama, uk-ljučujući i petrinjskoj. 5.1.1. Urudžbeni zapisnik Redarstvenog povjerenstva 1935/1938 Knj. 200., 201. 5.1.2. Opći i povjerljivi spisi Gradskog redarstva 1926/1945 Kut. 60. 5.1.3. Dopisi središnjih policijskih službi o praćenim pojedincima 1914/1945 Kut. 60.

5.2. Oružje 1928/1932; 1 kut. Kut. 60.

Podserija sadrži dokumentaciju vezanu uz vatreno oružje, poput Kazala oružnih listo-va, Registra izdanih oružnih listova, Inventara oduzetog oružja i Zamolbe za nošenje oružja I. Sigura. 5.2.1. Kazalo oružnih listova b.g. Kut. 60. 5.2.2. Registar o izdanim oružnim listovima stranih državljana 1936. Kut. 60. 5.2.3. Inventar oduzetog oružja 1928/1932 Kut. 60. 5.2.4. Zamolba za nošenje revolvera I. Sigura 1936. Kut. 60.

5.3. Prebivalište i boravište 1834-1945; 7 knj. Knj. 202-209.

Podserija sadrži knjige vezane uz prebivalište i boravište pojedinaca, poput Knjige građana, Registra izdanih domovnica, Popisa prijava i odjava te Registra izbjeglica. 5.3.1. Knjiga građana 1834-20. st. Knj. 202. 5.3.2. Očevidnik domovnica 1901/1943 Knj. 203. 5.3.3. Registar izdanih domovnica 1901/1943 Knj. 204. 5.3.4. Popis prijava i odjava po ulicama 1942/1945 Knj. 205-207. 5.3.5. Registar prijava i odjava 1929-1934 Knj. 208. 5.3.6. Registar izbjeglica u gradu Petrinji 1944-1945 Knj. 209.

5.4. Vojna referada 1875/1943; 1 kut. Kut. 60.

Podserija sadrži spise Vojne referade te popise vojnih obveznika iz 1905., 1907., 1919., 1920., 1925., 1926., 1931., 1937. i 1940. 5.4.1. Opći poslovi 1915/1943 Kut. 60. 5.4.2. Popisi vojnih obveznika 1905-1943 Kut. 60.

37

Oznaka/signatura: HR-DASK-SACP-3.6Naslov: DISCIPLINSKI SUD I. STUPNJAVrijeme nastanka gradiva sadržanog u jedinici opisa: 1934-1940Razina opisa: SerijaKoličina i nosač: 2 knjige; 0,08 d/m

Serija sadrži 2 urudžbena zapisnika Disciplinskog suda I. stupnja.

6.1. Urudžbeni zapisnici Disciplinskog suda1934-1940, 2 knj. Knj. 210., 211.

Oznaka/signatura: HR-DASK-SACP-3.7Naslov: GOSPODARSTVOVrijeme nastanka gradiva sadržanog u jedinici opisa: 1821/1945Razina opisa: SerijaKoličina i nosač: 19 knjiga, 13 kutija; 1,8 d/m

Serija sadrži 6 podserija različitih gospodarskih grana. Radi se o različitim izvještajima, popisima te podacima koje je grad prikupljao za svoje potrebe ili radi dostave višim organima. Osim toga, zanimljive su i knjige naučnika te arhitektonski nacrti privatnih i javnih zgrada u Petrinji.

7.1. Poljoprivreda1936/1943; 1 knj., 1 kut. Knj. 212.; Kut. 61.

Podserija sadrži popise stoke za plaćanje pašarine, statističke podatke o sajmovima, stočarstvu i poljoprivrednim površinama te podatke o šteti nastaloj zbog vremenskih neprilika. 7.1.1. Popisi stoke za plaćanje pašarine i bikarine 1940. Kut. 61. 7.1.2. Zakup poljoprivrednog zemljišta i popis površina zasijanih ozimim kultu-

rama 1942. Kut. 61. 7.1.3. Statistički izvještaji o sajmovima 1940. Kut. 61. 7.1.4. Osiguranje i naknada od štete nastale tučom 1936/1943 Kut. 61. 7.1.5. Podaci o prinosima usjeva na Području Petrinje 1925/1929 Kut. 61. 7.1.6. Podaci o stočarstvu na području Grada 1933. Kut. 61. 7.1.7. Knjiga prijavljene štete od tuče 1936. Knj. 212.

7.2. Obrt i trgovina 1900-1940; 6 knj., 1 kut. Kut. 61. Knj. 213-218.

38

Podserija sadrži popise trgovačkih i obrtničkih radnji u gradu, osposobljenih majstora i radnika najveće tvrtke – Gavrilovića, zatim knjige završenih naučnika i zaposlenih naučnika, knjige izdanih obrtnih dozvola te spise vezane uz pogrebničke poslove. 7.2.1. Popisi trgovina i gostionica te dozvole za točenje pića b.g., 1935. Kut. 61. 7.2.2. Popis vlasnika trgovačkih i obrtnih radnji u gradu 1 1941. Kut. 61. 7.2.3. Propisnik i evidencija prihoda Povjereništva ugostiteljskih radnji za grad i

kotar Petrinju 1936-1940 Knj. 213. 7.2.4. Registar naukovnih ugovora 1900-1927 Knj. 214. 7.2.5. Knjiga završenih naučnika (kalfa) 1904/1932 Knj. 215. 7.2.6. Knjiga izdanih obrtnih dozvola 1922/1932 Knj. 216, 217. 7.2.7. Knjiga zaposlenja naučnika (tvorničkih radnika) s registrom 1928/1939 Knj. 218. 7.2.8. Popis radnika tvornice „Gavrilović“ b.g. Kut. 61. 7.2.9. Popis osposobljenih majstora 1913. 7.2.10. Pogrebnički i grobarski poslovi 1910. Kut. 61. 7.2.11. Popisi kola i fijakera u gradu 1923. Kut. 61.

7.3. Građevinarstvo 1878-1942; 4 knj., 4 kut. Knj. 219-222.

Kut. 62-65.Podserija sadrži spise Gradskog građevnog ureda, zajedno s urudžbenim zapisnikom, nacrte javnih i privatnih objekata te katastarskih čestica. Osim toga, serija sadrži i dnevnik radova oporavka javnih objekata i površina, inventar javnih te tehnički opis izgradnje mlina. 7.3.1. Gradski građevni ured 1898/1942 Knj. 219. Kut. 62-64. 7.3.1.1. Urudžbeni zapisnik općih poslova 1907-1910 Knj. 219. 7.3.1.2. Opći poslovi 1898/1942 Kut. 62-64. 7.3.2. Arhitektonsko-građevinski nacrti 1878/1939 Kut. 65. 7.3.2.1.Arhitektonsko-građevinski nacrti građevinskih objekata u Petrinji 1878/1939 Kut. 65. 7.3.2.2.Nacrti javnih građevinskih objekata 1878/1912 Kut. 65. 7.3.2.3.Nacrti privatnih građevinskih objekata 1903/1939 Kut. 65. 7.3.2.4.Nacrti katastarskih čestica i zemljišta 1907/1929 Kut. 65. 7.3.3. Dnevnik radova na objektima i javnim površinama 1934-1941 Knj. 220-221. 7.3.4. Inventar zgrada u vlasništvu grada Petrinje 1929. Knj. 222. 7.3.5. Tehnički opis izgradnje mlina u Petrinji 1901. Kut. 65.

7.4. Vodoprivreda 1907-1940; 3 knj., 3 kut Kut. 66-69.; Knj. 223-225.

39

U seriji se nalaze opći spisi vezani uz funkcioniranje vodovoda i kanalizacije, nacrti vodovoda i građevinski dnevnik gradnje vodovoda. Uz navedeno, u seriji se nalazi i evidencija potrošnje vode po domaćinstvima. 7.4.1. Vodovod – opći spisi 1907/1931 Kut. 66, 67. 7.4.2. Nacrti vodovoda b.b. Kut. 68. 7.4.3. Kanalizacija 1907/1925 Kut. 69. 7.4.4. Evidencija potrošnje vode po domaćinstvima (kvartalno) 1918/1940 Knj. 223, 224. 7.4.5. Građevinski dnevnik za gradnju gradskog vodovoda, I. dio 1912. Knj. 225.

7.5. Elektroprivreda 1906/1945, 4 knj., 3 kut. Kut. 70-72.

Knj. 226-229.

Serija sadržava spise općih poslova vezanih uz funkcioniranje Gradske električne cen-trale, zapisnike sjednica Upravnog odbora električne centrale, skladišnu knjigu Gradske električne centrale i popise uplata i zaostataka naknade za električnu energiju. 7.5.1. Gradska električna centrala (munjara) 1906/1945 Kut. 70-72. Knj. 226-229. 7.5.1.1. Opći poslovi 1906/1945 Kut. 70, 71. 7.5.1.2. Propisi o plaćanju i popisi uplata i zaostataka uplata električne

energije po mjesecima 1940/1944 Kut. 72. 7.5.1.3. Zapisnici sjednica Upravnog odbora Gradske munjare i vodovoda

1922-1934 Knj. 226-228. 7.5.1.4. Glavna skladišna knjiga Gradske munjare 1937. Knj. 229.

7.6. Šumarstvo i lovstvo1821/1944; 2 knj., 1 kut. Kut. 73. Knj. 230, 231.Podserija sadrži najvažniji dokument vezan uz petrinjsko šumarstvo – Prijepis odluke o predavanju Kotar-šume na upravljanje građanima. Osim toga, u podseriji nalazimo i spise općih poslova Gradske nadlugarije te urudžbeni zapisnik općih spisa Gradske nadlugarije, zatim molbe za dodjelu drvne građe, gospodarsku osnovu Kotar-šume, spise nadlugara Matije Krpana bez urudžbenog broja koji se odnose na upravljanje Kotar-šumom te popis nositelja lovne dozvole u Zagrebačkoj županiji (uključujući i one iz Petrinje). 7.6.1. Prijepis odluke o predavanju Kotar-šume na upravljanje građanima 1821. Kut. 73. 7.6.2. Urudžbeni zapisnik Gradske nadlugarije 1931-1938 Knj. 230. 7.6.3. Spisi općih poslova 1821/1944 Kut. 73.

40

7.6.4. Iskaz potrebne građe za građane s pravom korištenja šume Kotar 1919-1921 Knj. 231. 7.6.5 Molbe za dodjelu drvne građe 1880/1929 Kut. 73. 7.6.6. Gospodarska osnova šume Kotar 1883. Kut. 73. 7.6.7. Spisi nadlugara Matije Krpana 1934/1944 Kut. 73. 7.6.8. Popis nositelja lovne dozvole za Zagrebačku županiju 1914. Kut. 73.

Oznaka/signatura: HR-DASK-SACP-3.8Naslov: SOCIJALNA SKRBVrijeme nastanka gradiva sadržanog u jedinici opisa: 1817/1945Razina opisa: SerijaKoličina i nosač: 1 kutija; 0,1 d/m

Serija sadrži spise Odbora za skrb ratnih invalida Prvog svjetskog rata, spise o opskrbi stanovništva tijekom Drugog svjetskog rata te dokumentaciju različitih zaklada koje su djelovale u gradu.

8.1. Opći spisi Odbora za skrb ratnih invalida 1915. Kut. 74.

8.2. Spisi i popisi o opskrbi stanovništva namirnicama tijekom rata te potporama nezaposlenim

1941/1944 Kut. 74.

8.3. Zaklade za pomoć socijalno ugroženima1817/1946 Kut. 74. 8.3.1. Uboška zaklada 1817/1946 Kut. 74. 8.3.2. Zaklada Gabrijel Vladislav 1890-1918 Kut. 74. 8.3.3. Zaklada Teodor Spies 1913. Kut. 74. 8.3.4. Zaklada Hangi 1932/1945 Kut. 74.

Oznaka/signatura: HR-DASK-SACP-3.9Naslov: IZBORIVrijeme nastanka gradiva sadržanog u jedinici opisa: 1912/1945Razina opisa: SerijaKoličina i nosač: 2 knjige, 1 kutija; 0,3 d/m

Serija sadrži različite izborne listine, biračke spiskove i ostalu dokumentaciju vezanu uz proces izbora.

41

9.1. Spisi 1914/1945 Kut. 74.9.2. Izborne listine 1912/1939 Knj. 232.; Kut. 74.9.3. Abecedni imenik stalnog biračkog spiska broj II za grad Petrinju b.g. Knj. 233.

Oznaka/signatura: HR-DASK-SACP-3.10Naslov: POPISI STANOVNIŠTVAVrijeme nastanka gradiva sadržanog u jedinici opisa: 1910/1933Razina opisa: SerijaKoličina i nosač: 5 knjiga, 1 kutija; 0,2 d/m

Serija sadrži popise stanovništva iz 1931. 10.1. Popisi stanovništva grada Petrinje i mjesta Gora, Mošćenica, Mađari, G. Komarevo,

Sunja i Hrastovica b.g. Kut. 75.10.2. Popisi stanovništva – listovi za domaćinstvo 1931. Knj. 234-238.

Oznaka/signatura: HR-DASK-SACP-3.11Naslov: GRADSKI FIZIKVrijeme nastanka gradiva sadržanog u jedinici opisa: 1910/1933Razina opisa: SerijaKoličina i nosač: 1 knjiga, 1 kutija; 0,2 d/m

Serija sadrži knjigu umrlih te spis u kojem se navode poslovi gradskog liječnika.11.1. Knjiga umrlih gradskog liječnika (fizika) 1910-1928 Knj. 239.11.2. Popis poslova gradskog fizika 1908. Kut. 75.

Oznaka/signatura: HR-DASK-SACP-3.12Naslov: SAVEZ GRADOVAVrijeme nastanka gradiva sadržanog u jedinici opisa: 1931/1943Razina opisa: SerijaKoličina i nosač: 1 kutija; 0,05 d/m

Serija sadrži dokumentaciju Saveza gradova, organizacije koja je nastala 1927., a cilj joj je bio jačanje lokalne samouprave i uzajamna pomoć. Petrinja je kao jedna od čla-nica udruge dobivala dokumentaciju o radu udruge. Serija sadrži zapisnike sjednica poslovnog odbora iz 1931. i 1933 te zapisnik sa sjednice glavne skupštine 1933. Osim toga, sačuvana su i Pravila Saveza gradova iz 1937. i 1941., projekt Zakona o gradovima te opće spise u kojima se nalaze predavanja nekih članova o temama koje su im bile u

42

fokusu interesa, dopisi koji su od vodstva udruge slani gradovima članovima, u ovom slučaju i Petrinji, statistički podaci o gradovima i sl.12.1. Pravila Saveza gradova 1937, 1941. Kut. 75.12.2. Zapisnici sjednica 1930/1933 Kut. 75.12.3. Projekt Zakona o gradovima - Kut. 75.12.4. Opći spisi 1930/1943 Kut. 75.

Usporedna tablica novih i starih signatura


HR-DASK-SACP-3.1.1 DASK-SACP-GPP B-II-B/2





HR-DASK-SACP-3.2.1.1 DASK-SACP-GPP A-I-B-a/1-9

HR-DASK-SACP-3.2.2.1 DASK-SACP-GPP A-I-B-b/1-9

HR-DASK-SACP-3.2.2.2 DASK-SACP-GPP B-V-B/65

HR-DASK-SACP-3.2.3 DASK-SACP-GPP A-I-B-c/1

HR-DASK-SACP-3.2.4 DASK-SACP-GPP B-V-B/85

HR-DASK-SACP-3.3.1.1 DASK-SACP-GPP B-III-B/3

HR-DASK-SACP-3.3.1.2 DASK-SACP-GPP A-II-B-B/1-34

HR-DASK-SACP-3.3.1.3.1 DASK-SACP-GPP A-II-B-A/1


HR-DASK-SACP-3.3.1.3.3 DASK-SACP-GPP A-II-B-A/3-11


HR-DASK-SACP-3.3.2.2. DASK-SACP-GPP A-III-B/1-15

HR-DASK-SACP-3.3.3. DASK-SACP-GPP B-III-B/3-8

HR-DASK-SACP-3.3.4 DASK-SACP-GPP B-IV/9

HR-DASK-SACP-3.3.5. DASK-SACP-GPP B-V-B/45-99

HR-DASK-SACP-3.4.1.1 DASK-SACP-GPP A-X-A/1,3; DASK-SACP-GPP B-VIII/108

HR-DASK-SACP-3.4.1.2 DASK-SACP-GPP A-X-A/2; DASK-SACP-GPP B-VIII/109

HR-DASK-SACP-3.4.2.1 -

HR-DASK-SACP-3.4.2.2 DASK-SACP-GPP A-X-B/1-21

HR-DASK-SACP-3.4.2.3 DASK-SACP-GPP B-VIII/109


HR-DASK-SACP-3.4.3.1 DASK-SACP-GPP A-X-A/9,15,20,22,25,26

HR-DASK-SACP-3.4.4.1 DASK-SACP-GPP A-X-A/4,5,6,7,8,10,12,13, 17,19,21,23,24,27

43


HR-DASK-SACP-3.4.5.1 DASK-SACP-GPP A-X-B/81

HR-DASK-SACP-3.4.5.2 DASK-SACP-GPP A-X-B/59-60,64,72

HR-DASK-SACP-3.4.5.3 DASK-SACP-GPP A-X-B/54, 57-58




HR-DASK-SACP-3.4.6.1 DASK-SACP-GPP A-X-B/67-68,69



HR-DASK-SACP-3.4.9 DASK-SACP-GPP A-X-B/75-76

HR-DASK-SACP-3.4.10 DASK-SACP-GPP A-X-B/77



HR-DASK-SACP-3.4.12.2 DASK-SACP-GPP A-X-B/54,57-58

HR-DASK-SACP-3.4.12.3 DASK-SACP-GPP A-X-B/49


HR-DASK-SACP-3.4.12.5 DASK-SACP-GPP A-X-B/73,74


HR-DASK-SACP-3.4.13 DASK-SACP-GPP B-VII/106-107; DASK-SACP-GPP A-X-B/45-47

HR-DASK-SACP-3.4.14 DASK-SACP-GPP A-X-B/52,53; DASK-SACP-GPP B-VI/100, 101


HR-DASK-SACP-3.4.16 DASK-SACP-GPP A-X-B/22,24,27-30,32-35,38-40

HR-DASK-SACP-3.4.17 -

HR-DASK-SACP-3.4.18 DASK-SACP-GPP A-X-B/32; DASK-SACP-GPP B-VIII/110-113

HR-DASK-SACP-3.4.19.1 DASK-SACP-GPP A-X-A/29-31,87,89-90



HR-DASK-SACP-3.5.3 DASK-SACP-GPP A-V/1-8

HR-DASK-SACP-3.5.4

HR-DASK-SACP-3.6.1 DASK-SACP-GPP A-VI/1-2


HR-DASK-SACP-3.7.2 DASK-SACP-GPP A-XI-C/4-8

HR-DASK-SACP-3.7.3 DASK-SACP-GPP A-IX-B/1-3; DASK-SACP-GPP B-VI-C/102

HR-DASK-SACP-3.7.4 DASK-SACP-GPP A-IX-A/17-18; DASK-SACP-GPP B-VI-A/100-101

HR-DASK-SACP-3.7.5 DASK-SACP-GPP A-IX-A/1-3

HR-DASK-SACP-3.7.6 DASK-SACP-GPP A-XII-B/3-4

44





HR-DASK-SACP-3.8.3 DASK-SACP-GPP B-XI-B/115

HR-DASK-SACP-3.9.1 DASK-SACP-GPP A-V-B/10

HR-DASK-SACP-3.10 -

HR-DASK-SACP-3.11 -


HR-DASK-SACP-3.12.2 DASK-SACP-GPP B-VI-C/102



HR-DASK-SACP-3.12.5 DASK-SACP-GPP B-X/114



45

HR-DASK-SACP-3; 1.1.; Krčmarski statut iz 1899. godine

52

HR-DASK-SACP-3; 7.3.2.1. Nacrt vodoskoka iz perivoja J.J. Strossmayera iz 1912. godine

53

Nada Sarkotić, viši arhivski tehničar specijalist Državni arhiv u Sisku [email protected]

Sumarni inventar fonda, revizija 2020.

HR-DASK-4 GRADSKO POGLAVARSTVO SISAK, 1874 – 1945

Uvod

Nakon razvojačenja Vojnog Siska (1871.) dolazi do ujedinjenja obaju gradova (Civilnog i Vojnog) 1874. godine u jedan slobodni kraljevski grad Sisak koji je kao i drugi kra-ljevski gradovi imao organe uprave u vidu gradskog načelnika, gradskog zastupstva i magistrata. Gradska uprava je uz gospodarenje gradskim zemljištem i svom imovinom, temeljem odobrenog proračuna i gospodarstvene osnove, veliku brigu posvećivala i uređenju grada tako da je Sisak do kraja stoljeća dobio pravu gradsku fizionomiju.

Početkom 20. st. trgovina i tranzit su vrlo značajne privredne grane, a sve više se razvija industrija koja će ubrzo postati glavno obilježje Grada na Tri Rijeke. Međutim, o tome ne znamo mnogo jer se arhivsko gradivo Gradskog poglavarstva sačuvalo samo u fragmentima.

Gradivo fonda preuzimano je u više navrata i to 1968., 1969., 1971., a 2006. godine dopunjeno je raznim dokumentima (nacrti, primjerci računa, primjerci liječničkih rece-pata) privatnog kolekcionara te je revizijom fond dobio konačnu sadržajnu fizionomiju.Fond sadrži gradivo nastalo radom Poglavarstva u vremenu od 1881. do 1945. godine, a čine ga najvećim dijelom građevinski spisi s nacrtima koji su ujedno i najviše kori-šteni u prezentaciji sisačke povijesti od strane povjesničara, arhivista, konzervatora i restauratora do studenata i učenika za razne projekte, izložbe i dr.Stoga je fond Gradsko poglavarstvo Sisak unatoč fragmentarnoj sačuvanosti vrlo vrije-dan i značajan svjedok sisačke povijesti i zanimljiv izvor podataka o razvoju grada Siska.

55

Popis kratica

HR HrvatskaDASK Državni arhiv u SiskuGPS Gradsko poglavarstvo Sisak

knj. knjigakut. kutijad/m dužni metarbr. brojsv. svezakstr. stranica

Opis na razini fonda



HR-DASK-4

1.2. NaslovGradsko poglavarstvo Sisak

1.3. Vrijeme nastanka gradiva sadržanog u jedinici opisa1876/1945


1.5. Opseg jedinice opisa62 knjige, 35 kutija; 4 d/m



Gradsko poglavarstvo Sisak

2.2. Povijest stvarateljaNakon razvojačenja Vojnog Siska (1871.) dolazi do njegovog spajanja s civilnim, starim Siskom na lijevoj obali Kupe (1874.) u jedan slobodni kraljevski grad Sisak. Slobodni

56

kraljevski gradovi imali su ove organe uprave: gradskog načelnika, gradsko zastupstvo i magistrat.

Gradski načelnik zastupao je gradsku općinu u svim upravnim i građansko-prav-nim poslovima. Nakon ujedinjenja prvi načelnik ujedinjenog kraljevskog grada Siska bio je dotadašnji načelnik Civilnog Siska Franjo Lovrić. Od 1881. g. rad Gradske uprave odvijao se prema Zakonu ob ustroju gradskih obćina od 28. 1. 1881. Po ovom zakonu op-ćine su imale autonomiju. Gradsko poglavarstvo (magistrat) na čelu s gradskim načel-nikom vršilo je sasvim samostalno poslove općinske i javne uprave prema ustanovama gore navedenog zakona osim poslova za koje se tražilo više odobrenje Zemaljske vlade.

Gradsko zastupstvo raspravljalo je o proračunu gradske uprave i o gospodarenju gradskim zemljištem i zgradama, a gradsko poglavarstvo samostalno je upravljalo svim imetkom na osnovi odobrenog proračuna i gospodarstvene osnove. Žalbe protiv odluka gradskog poglavarstva slale su se Zemaljskoj vladi.

U posljednjoj četvrtini 19. st. Gradska uprava bila je zauzeta uređenjem grada. 1876. godine započeto je uređivanje ulica, pločnika i kanala. Veliki posao bio je zasipavanje jame Kontrobe koje je trajalo nekoliko godina, zatim jaružanje Kupe, izgradnja nasi-pa, izgradnja škole, bolnice i drugih objekata. Sisak je do kraja stoljeća dobio pravu gradsku fizionomiju.

Početkom 20. st. u Sisku su još uvijek trgovina i tranzit značajne privredne grane, ali se sve više razvija industrija koja će ubrzo postati glavno obilježje Grada na Tri Rijeke. Pored pivovare, tiskare, parne pilane i ciglana koje su podignute još krajem 19. st. javljaju se nova industrijska postrojenja: Munjara (1907.), Tvornica tanina (1915.), Tvornica šešira i tuljaca (1919.), Tvornica finih koža (1920.), Tvornica i rafinerija žeste P. Teslić (1920.), Rafinerija nafte te Topionica željeza u Capragu (1938.).

Ovaj dinamičan razvoj grada sasvim je sigurno donio i nove brige i probleme Gradskoj upravi. Međutim, o tome ne znamo mnogo jer se arhivsko gradivo Gradskog poglavarstva sačuvalo samo u fragmentima.

Sam rad Gradske uprave sve do 1934. g. odvijao se prema zakonu od 21. 6. 1895. g. kada je stavljen van snage kao i svi zakoni doneseni za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije.

Po novom Zakonu o gradskim općinama donesenom 22. 7. 1934. g. organi gradske općine bili su gradsko vijeće i predsjednik gradske općine. Gradsko vijeće moglo je sta-tutom prenijeti odlučivanje o izvjesnim poslovima koji su spadali u njegovu nadležnost na stalne odbore čije su se odluke u tom slučaju smatrale odlukama gradskog vijeća.

2.3. Odnosi i vezeZakon o ustroju gradskih općina iz 1895.godine uveo je Županijsku upravu kao nadležnu instituciju. Upravne i administrativne promjene dogodile su se osnivanjem nove države Kraljevine SHS, odnosno Kraljevine Jugoslavije. Gradska općina i dalje je ostala pod višim upravnim jedinicama Zagrebačkom županijom, a kasnije Savskom banovinom.

U vrijeme postojanja Banovine Hrvatske kao i u vrijeme NDH gradske općine su poslovale po istom zakonu iz 1934. g. pa je u to vrijeme Sisak u administrativnom pogledu potpadao pod Veliku župu Gora sa sjedištem u Petrinji.

57

2.4. Povijest arhivskog fondaFond je fragmentarno sačuvan, a 1973. godine je sređen te su izrađeni inventar i vodič. U Općem inventaru upisan je pod rednim brojem HR-DASK-4. Za potrebe izdavanja Pregleda arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske 2006. godine, poštujući načelo promjene političkih sustava, stvorena su 3 zasebna (ali samo virtualna) fonda istog nazi-va, ali različitog vremenskog okvira – f. 723 Gradsko poglavarstvo Sisak (1881. – 1918.), f. 4 Gradsko poglavarstvo Sisak (1918./1941.1943.) i f. 729 Gradsko poglavarstvo Sisak (1941. – 1943.). Reviziji fonda i izradi sumarnog inventara u skladu s međunarodnim standardima prišlo se 2019. godine radi objave u Zborniku DASK-a.

2.5. 2.5. Način preuzimanja ili predajeGradivo fonda preuzeto je po službenoj dužnosti u tri navrata: prvi put 6. 7. 1968. i 10. 7. 1968. godine od Skupštine općine Sisak, a prema primopredajnom zapisniku broj:138/1-68. što je upisano u Knjizi primljenog arhivskog gradiva na stranici 41. pod rednim brojem 23. Drugo preuzimanje upisano je u istoj Knjizi na stranici 69., pod red-nim brojem 32, a gradivo je predao Muzej Sisak 12. 2. 1969. g. prema primopredajnom zapisniku broj: 214-1/69. Posljednje preuzimanje gradiva ovoga fonda dogodilo se 5. 4. 1971. kada je Skupština općine Sisak predala gradivo prema primopredajnom zapisniku broj: 100-1/1971., a što je upisano u Knjizi primljenog arhivskog gradiva na stranici 13., pod rednim brojem 45. U istoj Knjizi na stranici 297., pod rednim brojem 276, upisan je poklon M. Adamovića od 9. 3. 2006. godine, a čine ga razni nacrti i drugi dokumenti.


3.1. Sadržaj

Fond sadrži fragmente gradiva nastalog radom Poglavarstva u razdoblju od 1881. do 1945. godine, a sastoji se od zapisnika sa sjednica Gradskog zastupstva, nekoliko kazala k općim spisima i najviše knjiga Gradskog računovodstva i blagajne odnosno najviše glavnih knjiga Gradske uprave i knjiga stalnih beriva. Sačuvane spise čine pretežito građevinski spisi s nacrtima, financijski spisi i nešto personalija. Najznačajnije gradivo predstavljaju nacrti i građevinske dozvole sisačkih tvornica i drugih javnih objekata kao npr. munjare, plinare, ciglana, pivovare, bolnice, magistrata, vojarne, pošte, gimnazije te ponešto privatnih zgrada. Sačuvani su i nacrti nekih vodograđevina. Financijski spisi sadrže proračune gradske imovine, razne pristojbe i drugo. Zanimljivi su i spisi Državnog ravnateljstva za Ponovu Zagreb – Ispostave Sisak, koji sadrže kupoprodajne ugovore sklopljene između osoba koje su kupile stvari od Ponove od kojih su veći broj izbjeglice

dask web.pdf · 2020. 11. 16. · hivskog gradiva jednog pravosudnog tijela i to tijela...

Documents