CREDO BANKA d.d.

GODIŠNJA JAVNA OBJAVA

BONITENTIH ZAHJTEVA

31.12.2010.

Svibanj 2011

2

Sukladno odredbama Zakona o kreditnim institucijama i Odluci o javnoj objavi bonitetnih

zahtjeva kreditnih institucija Credo banka d.d. Split objavljuje slijedede kvalitativne i

kvantitativne informacije vezano uz:

1. Stategije i politike upravljanja rizicima,

2. Jamstveni kapital,

3. Kapitalne zahtjeve, procjenjivanje adekvatnosti internog kapitala, stopu adekvatnosti

jamstvenog kapitala, tehnike smanjenja kreditnog rizika,

4. Kreditni i razrjeđivački rizik,

5. Standardizirani pristup mjerenju kreditnog rizika.

Dokument se objavljuje na službenim stranicama Credo banke d.d.

I. STRATEGIJE I POLITIKE UPRAVLJANJA RIZICIMA

Sustavno upravljanje rizicima u Banci podrazumijeva reguliran i organiziran način preuzimanja

rizika što pridonosi efikasnom ovladavanju i nadziranju istih što omogudava ostvarivanje

planiranih poslovnih strategija i poslovnih rezultata. Neregulirano i neorganizirano preuzimanje

rizika može ugroziti ostvarenje poslovnih ciljeva i sam opstanak Banke.

Sustav upravljanja rizicima u Banci obuhvada organizacijsku strukturu, pravila, postupke i

resurse za:

1. identifikaciju i procjenjivanje rizika

utvrđivanje relevantnih rizika,

utvrđivanje poslovnih područja koja nose relevantne rizike,

utvrđivanje postupaka mjerenja i procjenjivanja rizika,

2. ovladavanje tj. kontrolu nad rizikom

utvrđivanje opsega pokrida rizika,

utvrđivanje kapitalnih potreba za pokride relevantnih rizika,

utvrđivanje limita po pojedinim vrstama rizika,

utvrđivanje potrebnih organizacijskih mjera (podjela odgovornosti i ovlaštenja,

unutarnje kontrole, formiranje stručnih odbora i kontrolnih funkcija),

3

utvrđivanje ostalih mjera zaštite od relevantnih rizika (osiguranje i sl.),

edukacija zaposlenika,

3. pradenje i izvješdivanje o izloženosti i upravljanju rizicima

kvantifikacija i analiza rizičnih stavki,

utvrđivanje dinamike pradenja i izvješdivanja o svim relevantnim informacijama.

Rizici kojima bi banka, sukladno svojoj veličini, te stupnju složenosti poslovanja, mogla biti

izložena su slijededi:

1. kreditni rizik (rizik druge strane, valutno inducirani kreditni rizik, koncentracijski rizik, rizik države),

2. rizik likvidnosti (rizik financiranja likvidnosti, rizik tržišne likvidnosti, koncentracijski rizik) 3. valutni rizik (rizik od utjecaja nepovoljnih kretanja tečajeva na visinu otvorene devizne

pozicije, rizik od utjecaja promjene tečajeva na valutno osjetljive prihode i rashode), 4. kamatni rizik (rizik ročne neusklađenosti, rizik krivulje prinosa, rizik osnovice), 5. ostali tržišni rizici (promjena tržišne vrijednosti ili promjena mogudnosti trženja

vrijednosnih papira u portfelju Banke i ostale imovine raspoložive za prodaju), 6. operativni rizik (rizik IT, rizik eksternalizacije, rizik sudskih sporova koji se vode protiv

Banke, rizik neprimjerenog upravljanja kontinuitetom poslovanja, rizik pranja novca, rizik uvođenja novih proizvoda i ostali rizici),

7. upravljači rizik (rizik ograničenog kapaciteta za uspostavu sofisticiranih upravljačkih mehanizama, sustava i kontrola),

8. strateški rizik (nedostatne i neadekvatne strategije, nepridržavanje strateških ciljeva,

nepostojanje alternativnih strateških rješenja, pogrešne poslovne odluke,

neprilagodljivost promjenama na tržištu).

Osnovu za upravljanje rizicima čini izračun sklonosti preuzimanju rizika. Svrha tog izračuna je:

osigurati kontinuitet poslovanja Banke uz ostvarenje postavljenih ciljeva,

utvrditi potencijal za pokride rizika,

odrediti raspoloživi rizik (toleranciju za rizik) za svako poslovno područje,

izbjedi preuzimanje rizika iznad utvrđenog kapaciteta preuzimanja rizika,

stvoriti svijest o odnosu rizika i kapaciteta preuzimanja rizika.

1.1. Kreditni rizik

Kreditni rizik je rizik gubitka do kojeg dolazi uslijed neispunjavanja dužnikove obveze prema

Banci. Kreditni rizik je uključen u svim onim aktivnostima po kojima je Banka izložena prema

pravnoj ili fizičkoj osobi, te po kojima postoji potencijalna mogudnost da ih Banka nede modi u

4

cijelosti ili djelomično naplatiti zbog činjenice da dužnik iz bilo kojeg razloga ne plati svoj dug

prema Banci.

Kreditnim politikama i procedurama Banke uređena su temeljna pravila za donošenje kreditnih

odluka, postupci i načini odobravanja kredita i ostalih plasmana te stvaranja potencijalnih

obveza, kao i načini i postupci osiguravanja povrata odnosno naplate svih potraživanja Banke.

S obzirom na orijentaciju Banke ka tradicionalnim kreditnim poslovima, kreditni rizik je

najznačajniji rizik kojem je Banka izložena i održava se na nivou 85 do 90% raspoloživog

jamstvenog kapitala.

Za procjenu kreditnog rizika, Banka koristi standardizirani pristup.

U kreditnom procesu odnosno, u upravljanju rizicima pridruženima uz isti, Kontrola rizika

sudjeluje na način da samostalno obavlja analizu kreditnog portfelja i predlaže Upravi promjene

u klasifikaciji plasmana po stupnjevima rizičnosti, te periodično izvještava Upravu o kreditnom

riziku.

Unutar kreditnog rizika, značajno mjesto zauzima koncentracijski rizik kao posljedica spajanja ili

pak poslovnog povezivanja više bančinih klijenata – korisnika kredita. Posljedično, javlja se

potreba pradenja tih odnosa radi kontrole i održavanja rizika koncentracije kreditne izloženosti

Banke unutar usvojenih ograničenja. Banka nastoji disperzirati rizik koncentracije kreditne

izloženosti na što vedi broj manjih klijenata konzistentnom politikom novih plasmana.

Pri utvrđivanju limita izloženosti koncentracije kreditnog rizika, Banka poštuje sva ograničenja

koja je HNB postavila u zakonskim i podzakonskim aktima.

1.2. Rizik likvidnosti

Rizik likvidnosti je, uz kreditni, najvažniji rizik kojem je Banka izložena u svom poslovanju.

Definiramo ga kao nesposobnost Banke da na vrijeme, u unaprijed dogovorenim rokovima,

izvršava sve svoje preuzete obveze, bez stvaranja neprihvatljivih gubitaka i ugrožavanja kapitala

Banke.

Dostatna likvidnost preduvjet je funkcioniranja Banke s jedne strane, a s druge strane se na

likvidnost, uz vrlo visoku osjetljivost, odražava upravljanje svim drugim rizicima u Banci.

Upravljanje rizikom likvidnosti u Banci se odvija: u pasivi, aktivnim upravljanjem izvorima sredstava (dostupnost izvora financiranja cijena

izvora, ciljana struktura izvora, ograničavanje i smanjivanje koncentracije izvora);

5

u aktivi, upravljanjem plasmanom tih sredstava (održavanje nivoa lako utržive aktive, kreditni rizik, kamatni rizik), vodedi računa o ročnoj i valutnoj usklađenosti aktive i pasive, te usvojenim ograničenjima unutar bilance, propisanim u Politikama upravljanja rizikom likvidnosti i procedurama za procjenu i kontrolu rizika likvidnosti (omjer kratkoročne aktive i pasive, udio kredita u aktivi, odnos depozita i kredita, udio likvidne aktive, udio preuzete imovine i ostale imobilizirane imovine u aktivi, udio uzetih kredita, minimalni udio kapitala, maksimalni udio potencijalnih obveza i sl.)

Poslovne strategije i planovi Banke uvijek polaze od usvojenih odnosa u bilanci jer se njihovim poštivanjem osigurava optimalan odnos između profitabilnosti i likvidnosti.

Kao mjeru rizika likvidnosti Banka koristi analizu ročne strukture aktive i pasive, odnosno ročne

usklađenosti aktive i pasive prema preostalom roku dospijeda. Pri tome se stavke aktive i pasive

raščlanjuju prema rokovima koji su od datuma bilance preostali do isteka ugovorenog roka

dospijeda u 6 vremenskih zona kako slijedi:

do 1 mjesec,

od 1 do 3 mjeseca,

od 3 do 12 mjeseci,

od 1 do 2 godine,

od 2 do 3 godine , i

više od 3 godine.

Osim navedeog, Banka najmanje tromjesečno analizira strukturu i kretanje unutar depozitne

osnovice, te prati i analizira trendove u odnosu na prethodna izvještajna razdoblja kao i u

odnosu na isti period prošle godine. Cilj analize je pravovremeno uočiti nepovoljne trendove i

detektirati uzroke kako bi se poduzele potrebne aktivnosti za ublažavanje i sprečavanje istih.

Koncentracija izvora sredstava postoji ukoliko ukupni depoziti jedne osobe, bilo pravne ili

fizičke, i s njim povezanih osoba, iznosi više od 2% ukupnih depozita Banke. Banka najmanje

tromjesečno analizira rizik koncentracije izvora sredstava. U toj se analizi prati i izvješduje o

stanju depozita 30 najvedih deponenata pravnih osoba (20 najvedih oročenih kunskih depozita,

5 najvedih deviznih oročenih depozita i 5 najvedih a vista depozita), te 20 najvedih deponenata-

fizičkih osoba. Posebno se prati svakog deponenta kod kojeg postoji koncentracija tj. udio u

depozitima Banke viši od 2%, te izvještava i upozorava o izloženosti banke koncentracijskom

riziku.

Banka dnevno prati koeficijent likvidnosti na način kako je to propisala HNB u Odluci o upravljanu rizikom likvidnosti te održavati likvidnost u granicama propisanih limita.

6

Na pojavu rizika likvidnosti mogu utjecati i određeni vanjski mikro i makroekonomski ili politički čimbenici. Zbog toga Banka barem jednom godišnje izrađuje test otpornosti likvidne pozicije Banke na stres izazvan određenim poremedajima na tržištu i najmanje jednom godišnje analizu osjetljivosti na određeni mikro ili makroekonomski poremedaj.

1.3. Valutni rizik

Banka dnevno prati valutni rizik, izračunavajudi otvorenu deviznu poziciju i to u svakoj pojedinačnoj valuti i ukupno za sve valute.

Iako je HNB u svojoj Odluci o valutnom riziku, limitirala otvorenost devizne pozicije na 30% jamstvenog kapitala kreditne institucije, Banka je u svojoj Proceduri upravljanja valutnim rizikom, usvojila interno ograničenje od 20% jamstvenog kapitala kao gornju granicu otvorenosti svoje devizne pozicije.

Banka dnevno upravlja valutnim rizikom, vodedi računa o međuvalutarnim odnosima i tečaju stranih valuta za kunu, te planira pozicije u važnijim valutama (poglavito u eurima) i ukupnu deviznu poziciju, a sve radi ostvarenja planiranih prihoda od tečajnih razlika (od svođenja deviznih pozicija u bilanci u kune i od kupoprodaje deviza).

Banka najmanje jednom godišnje, a po potrebi i češde, provodi stres testove valutnog rizika.

Stres test analiza obuhvada procjenu najvedih gubitaka u ekstremnim situacijama promjene

tečaja valute koje su za Banku značajne. U analizi se koristi uzorak tečajeva navedenih valuta iz

prethodnih razdoblja i portfelj koji Banka ima na izvještajni dan, te se pretpostavlja postotna

promjena jedne od valuta kako bi se utvrdili mogudi potencijalni gubici za Banku.

1.4. Kamatni rizik

Kamatni rizik predstavlja izloženost odnosno osjetljivost prihoda Banke i njenog kapitala na

nepovoljna kretanja kamatnih stopa.

Za potrebe izvješdivanja HNB-a o izloženosti kamatnom riziku, Banka koristi pojednostavljeni izračun procjene promjene ekonomske vrijednosti knjige banke, primjenjujudi standardni kamatni šok na pozicije knjige Banke u kunama, eurima i svim ostalom valutama ukupno.

Sukladno propisima HNB-a, ukupna promjena ekonomske vrijednosti knjige Banke u uvjetima standardnog kamatnog šoka, ne smije biti veda od 20% jamstvenog kapitala Banke.

Za potrebe upravljanja kamatnim rizikom, Banka zadržava interni način mjerenja izloženosti kamatnom riziku utvrđen Politikom upravljanja kamatnim rizikom. Riječ je o osnovnoj tehnici mjerenja rizika promjene kamatne stope tzv. Repricing gap modelu koja se svodi na sučeljavanje kamatno osjetljive aktive i kamatno osjetljive pasive podijeljene u vremenske zone unutar kojih

7

je moguda promjena kamatnih stopa. Banka je u svojoj Politici upravljanja kamatnim rizikom propisala interne limite s ciljem ograničavanja kamatnog rizika, odnosno ostvarenja optimalnih neto kamatnih prihoda.

Banka kod utvrđivanja visine aktivnih kamatnih stopa, osim cijene izvora sredstava i učešda pojedinog klijenta u bančinim potencijalima, uzima u obzir i interno utvrđen rejting klijenta te primjerenost ugovorenih instrumenata osiguranja.

Kvantitativne informacije o promjenama ekonomske vrijednosti knjige banke na dan 31.12.2010.

Pozicija Oznaka valute Iznos

Neto ponderirana pozicija (FKS, PKS, AKS) HRK 2.690

Neto ponderirana pozicija (FKS, PKS, AKS) EUR -433

Neto ponderirana pozicija (FKS, PKS, AKS) OST -198

Promjena ekonomske vrijednosti 2.059

Promjena ekonomske vrijednosti/Jamstveni kapital*100

1,07

1.5. Operativni rizik

Kapitalni zahtjev za operativni rizik krede se od 7,5% do 8,5% jamstvenog kapitala Banke. Mjeri se jednostavnim pristupom koji se svodi na prosječno ostvarene operativne prihode iz prethodne tri godine.

S obzirom da strateški planovi Banke predviđaju daljnji porast prihoda iz poslovanja, ali

povedanje jamstvenog kapitala, realno je očekivati održavanje na istom nivou ili čak smanjenje

kapitalnog zahtjeva za pokride ovog rizika. Osim planiranog rasta operativnih prihoda, Banka

sustavno pristupa upravljanju operativnim rizikom na način da donosi niz mjera za smanjenje

mogudnosti nastanka štetnog događaja ili osiguranja od njih.

Slijedom toga, propisane su i provode se metodologije i procedure za upravljanje rizicima

informacijskog sustava, za upravljanje rizicima eksternalizacije, za procjenu klijenata i

transakcija u vezi sprječavanja pranja novca, za upravljanje sudskim sporovima, za upravljanje

rizicima uvođenja novih proizvoda, te za upravljanje štetnim događajima.

8

Upravljanje rizikom usklađenosti poslovanja sa zakonskim propisima i internim pravilima i

procedurama Banke, odvija se kroz rad posebne funkcije pradenja usklađenosti.

Na ovaj način se osigurava održavanje kapitalnog zahtjeva za operativne rizike na postojedem

nivou, a cilj je i stvoriti uvjete za smanjenje istog.

U okviru upravljanja operativnim rizikom, redovno se rade planovi kontinuiteta poslovanja kako

bi se Banka zaštitila od najgoreg mogudeg scenarija – prekida poslovanja.

1.6. Ostali rizici

Ostali rizici kojima bi Banka mogla biti izložena u svom poslovanju kao što su upravljački i

strateški, procijenjeni su kao malo vjerojatni.

Koncentracijski rizici prate se kroz prije istaknute glavne rizike (kreditni, valutni, likvidni). U tom

smislu, Banka je propisala limite (najvede dozvoljene koncentracije izloženosti) prema klijentima

i grupama klijenata, određenim proizvodima i privrednim djelatnostima.

Radi pradenja i kontroliranja rizika od utjecaja vanjskih čimbenika, jednom godišnje provode se

analize osjetljivosti (stres testovi) preko kojih se prati mogudi nepovoljni utjecaj vanjskih

čimbenika na poslovanje Banke.

Zakonitošdu i transparentnošdu poslovanja, te postupajudi pažnjom dobrog privrednika, Banka

se osigurava i od mogudih reputacijskih rizika.

9

II. JAMSTVENI KAPITAL

Banka utvrđuje visinu jamstvenog kapitala sukladno čl. 131. Zakona o kreditnim institucijama i

sukladno Odluci o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija. Jamstveni kapital sastoji se od

osnovnog kapitala ( uplaDene redovne dionice, rezerve i zadržana dobit) i dopunskog kapitala

(hibridni instrumenti).

U nastavku objavljujemo informacije o jamstvenom kapitalu banke na dan 31.12.2010.

Obrazac JKAP Jamstveni kapital

CREDO BANKA D.D.

94141384086

NR

2010-12-31

Red. br.

Naziv Iznos

1. OSNOVNI KAPITAL 132.775

1.1. Redovne i nekumulativne povlaštene dionice 120.032

1.1.1. Uplaćene redovne dionice 120.032

1.1.2. Uplaćene povlaštene dionice (osim kumulativnih povlaštenih dionica) 0

1.1.3. (-) Vlastite dionice 0

1.2. Rezerve i zadržana dobit 12.743

1.2.1. Rezerve 12.783

1.2.2. Kapitalna dobit od kupovine i prodaje vlastitih dionica 84

1.2.3. (-) Kapitalni gubitak od kupovine i prodaje vlastitih dionica 0

1.2.4. Zadržana dobit 1.910

1.2.5. (-) Gubici proteklih godina 0

1.2.6. Dobit tekuće godine 0

1.2.7. (-) Gubitak tekuće godine 0

1.2.8. (-) Neto dobici od kapitaliziranog budućeg prihoda od sekuritizirane imovine

-2.034

1.3. Rezerve za opće bankovne rizike 0

1.4. (-) Nematerijalna imovina 0

1.5. (-) Neotplaćeni iznos kredita odobrenih za kupnju dionica kreditne institucije 0

1.6. (-) Nerealizirani gubitak s osnove vrijednosnog usklađivanja financijske imovine raspoložive za prodaju

0

1.7. (-) Gubitak po transakcijama zaštite 0

1.8. (-) Dobit po obvezama vrednovanima po fer vrijednosti (promjena kreditnog rejtinga)

0

1.9. (-) Ostalo 0

1.10. Manjinski udio 0

1.11. Ostale negativne konsolidirane rezerve 0

1.12. (-) Pozitivne konsolidirane rezerve 0

2. DOPUNSKI KAPITAL I 59.492

2.1. Uplaćene kumulativne povlaštene dionice 0

2.2. (-) Vlastite kumulativne povlaštene dionice 0

2.3. Hibridni instrumenti 59.492

2.4. Podređeni instrumenti 0

10

2.5. (-) Podređeni instrumenti iznad ograničenja 0,00

2.6. Višak rezervacija prema IRB pristupu 0

2.7. (-) Potraživanja i potencijalne obveze osigurani hibridnim ili podređenim instrumentima

0

2.8. (-) Neotplaćeni iznos kredita odobrenih za kupnju kumulativnih povlaštenih dionica kreditne institucije

0

2.9. (-) Dopunski kapital I iznad ograničenja 0

3. ODBITNE STAVKE 0

3.a Od toga: (-) Odbijeno od osnovnoga kapitala 0

3.b Od toga: (-) Odbijeno od dopunskoga kapitala I 0

3.1. (-) Izravna ili neizravna ulaganja u druge kreditne i financijske institucije (više od 10% kapitala)

0

3.2. (-) Ulaganja u podređene i hibridne instrumente drugih kreditnih i financijskih institucija (više od 10% kapitala)

0

3.3. (-) Višak ukupnog iznosa ulaganja u kapital, podređene i hibridne instrumente drugih kreditnih i financijskih institucija (iznad 10% jamstvenoga kapitala same kreditne institucije)

0

3.4. (-) Izravna ili neizravna ulaganja u društva za osiguranje, društva za reosiguranje i koncerne osiguravatelja (više od 10% kapitala)

0

3.5. (-) Ulaganja u dopunski kapital društava za osiguranje, društava za reosiguranje ili koncerna osiguravatelja u kojima kreditna institucija ima izravna ili neizravna ulaganja (više od 10% kapitala)

0

3.6. (-) Manjak rezervacija prema IRB pristupu i očekivani gubitak po vlasničkim ulaganjima

0

3.7. (-) Iznos izloženosti sekuritizacijskih pozicija (ponder rizika 1.250%) 0

3.8. (-) Slobodne isporuke 0

3.9. (-) Potraživanja i potencijalne obveze (po povlaštenim uvjetima) prema pravnim osobama nad kojima kreditna institucija ima kontrolu

0

3.10. (-) Potraživanja i potencijalne obveze (po povlaštenim uvjetima) prema osobama u posebnom odnosu s kreditnom institucijom

0

3.11. (-) Potraživanja i potencijalne obveze osigurani dionicama drugih kreditnih institucija koje ne kotiraju na priznatim burzama

0

3.12. (-) Iznos prekoračenja ulaganja u kapital nefinancijskih institucija 0

3.13. (-) Ulaganja u kapital društava koja su isključena iz grupe kreditnih institucija u RH 0

4. DOPUNSKI KAPITAL II 0

4.1. Kratkoročni podređeni instrumenti 0

4.2. (-) Neiskorišteni dopunski kapital II 0

4.3. (-) Dopunski kapital II iznad ograničenja 0

5. JAMSTVENI KAPITAL 192.268

5.vi Jamstveni kapital za velike izloženosti i ograničenja ulaganja 192.268

5.tr Jamstveni kapital za pokrivanje tržišnih rizika 192.268

6. BILJEŠKE: 0 6.1. Izglasane dividende tekuće godine 0

6.2. Isplaćene dividende tekuće godine 0

6.3. Rezerve kapitala ostvarene izdavanjem dionica (osim kumulativnih povlaštenih dionica)

0

6.4. Rezerve za vlastite dionice 0

6.5. Neuključena dobit tekuće godine 3.602

6.6. Ispravci vrijednosti i rezervacije prema IRB pristupu 0

6.6.1. Od toga: Ispravci vrijednosti i rezervacije za gubitke na pojedinačnoj osnovi 0

6.6.2. Od toga: Ispravci vrijednosti i rezervacije za gubitke na skupnoj osnovi 0

6.7. Očekivani gubitak prema IRB pristupu 0

11

III. KAPITALNI ZAHTJEVI, STOPA ADEKVATNOSTI JAMSTVENOG KAPITALA, TEHNIKE

SMANJENJA KREDITNOG RIZIKA, POSTUPAK PROCJENJIVANJA ADEKVATNOSTI INTERNOG

KAPITALA

Banka izračunava iznose izloženosti ponderirane kreditnim rizikom primjenom Standariziranog

pristupa na način kako je to propisano Odlukom o adekvatnosti jamstvenog kapitala.

3.1. Kapitalni zahtjev za kreditni rizik

Kapitalni zahtjevi po vrstama rizika

Kapitalni zahtjevi

u 000 kn

Kapitalni zahtjev za kreditni rizik

1. Izloženosti prema središnjim državama ili središnjim bankama 1.462

2. Izloženosti prema lokalnoj i regionalnoj samoupravi 536

3. Izloženosti prema javnim državnim tijelima 116

4. Izloženosti prema multilateralnim razvojnim bankama -

5. Izloženosti prema međunarodnim organizacijama -

6. Izloženosti prema institucijama 8.967

7. Izloženosti prema trgovačkim društvima 6.515

8. Izloženosti prema stanovništvu 140.551

9. Izloženosti u obliku udjela u investicijskim fondovima 660

10. Ostale izloženosti 3.818

(1.) Ukupan iznos kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik primjenom standardiziranog pristupa (12% iznosa izloženosti ponderiranih kreditnim rizikom) 162.625

12

3.2. Kapitalni zahtjev za valutni rizik

Banka izračunava kapitalni zahtjev za valutni rizik ukoliko otvorena devizna pozicija Banke

prelazi 2% jamstvenog kapitala Banke.

Inicijalni kapitalni zahtjev iznosi 8% ukupne otvorene devizne pozicije Banke. Kapitalni zahtjev

za valutni rizik se računa na način da se inicijalni kapitalni zahtjev pomnoži sa 1,5.

u 000 kuna

Kapitalni zahtjev za valutni rizik. 1.529

3.3. Kapitalni zahtjev za operativni rizik

Kod izračuna kapitalnog zahtjeva za operativni rizik Banka koristi jednostavni pristup. Prema

jednostavnom pristupu inicijalni kapitalni zahtjev za operativni rizik jest 15% prosjeka posljednja

tri relevantna pokazatelja. Prosjek prosječna tri relevantna pokazatelja računa se kao

aritmetička sredina. Ako je bilo koji od posljednja tri relevantna pokazatelja negativan ili jednak

nuli, nede se uključiti u izračun trogodišnjeg prosjeka relevantnog pokazatelja, te se trogodišnji

prosjek relevantnog pokazatelja računa na način da se zbroj pozitivnih pokazatelja podijeli s

brojem pozitivnih relevantnih pokazatelja. Relevantni pokazatelj računa se na osnovi revidiranih

podataka za financijsku godinu.

u 000 kuna

Kapitalni zahtjev za operativni rizik 13.541

13

3.4. Stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala

Sukladno zahtjevima Odluke o adekvatnosti jamstvenog kapitala visina jamstvenog kapitala

Banke je iznad kapitalnih zahtjeva, odnosno iznad visine minimalne stope propisane Zakonom o

kreditnim institucijama i iznosi 12,98% .

Red. br.

Naziv Iznos Pokrivenost osnovnim kapitalom

Pokrivenost dopunskim kapitalom I

Pokrivenost dopunskim kapitalom II

1 2 3 4

1. JAMSTVENI KAPITAL 192.268 0 0 0

1.1. OSNOVNI KAPITAL 132.775 0 0 0

1.2. DOPUNSKI KAPITAL I 59.492 0 0 0

1.3. DOPUNSKI KAPITAL II 0 0 0 0

2. KAPITALNI ZAHTJEVI 177.695 0 0 0

2.1. UKUPNI KAPITALNI ZAHTJEVI ZA KREDITNI RIZIK, RIZIK DRUGE UGOVORNE STRANE, RAZRJEĐIVAČKI RIZIK I RIZIK SLOBODNE ISPORUKE

162.625 103.133 59.492 0

2.1.1. Standardizirani pristup (SP) 162.625 0 0 0

2.1.1.1. SP razredi izloženosti isključujudi sekuritizacijske pozicije 162.625 0 0 0

2.1.1.2 IRB razredi izloženosti isključujudi sekuritizacijske pozicije 0 0 0

2.1.1.3 Sekuritizacijske pozicije SP 0 0 0

2.1.2. Pristup temeljen na internim rejting sustavima (IRB pristup) 0 0 0 0

2.1.2.1 IRB pristup kad se ne primjenjuju niti vlastite procjene gubitka u trenutku neizvršavanja obveze (LGD) niti konverzijski faktori

0 0 0

2.1.2.2 IRB pristup kad se primjenjuju vlastite procjene gubitka u trenutku neizvršavanja obveze (LGD) i/ili konverzijski faktori

0 0 0

2.1.2.3 Vrijednosni papiri IRB 0 0 0

2.1.2.4 Sekuritizacijske pozicije IRB 0 0 0

2.2. UKUPNI KAPITALNI ZAHTJEVI ZA RIZIK NAMIRE/ISPORUKE 0 0

2.3. UKUPNI KAPITALNI ZAHTJEVI ZA POZICIJSKI, VALUTNI I ROBNI RIZIK 1.529 1.529 0 0

2.3.1. Kapitalni zahtjevi za valutni rizik 1.529 1.529

2.3.2. Kapitalni zahtjevi za specifični pozicijski rizik dužničkih instrumenata

2.3.3. Kapitalni zahtjevi za opdi pozicijski rizik dužničkih instrumenata

2.3.4. Kapitalni zahtjevi za rizik ulaganja u vlasničke vrijednosne papire

2.3.5. Kapitalni zahtjevi za robni rizik

2.3.6. Kapitalni zahtjevi za rizik pozicije u opcijama

2.3.7. Kapitalni zahtjevi za rizik prekoračenja dopuštenih izloženosti 0

2.3.8. Kapitalni zahtjevi za pozicijske rizike, valutni i robni rizik u skladu s internim modelima

2.4. UKUPNI KAPITALNI ZAHTJEVI ZA OPERATIVNI RIZIK 13.541 13.541 0

3. POKRIVENOST KAPITALNIH ZAHTJEVA KAPITALOM 0,00 118.203 59.492 0

4. STOPA ADEKVATNOSTI JAMSTVENOG KAPITALA 12,98 0 0 0

14

3.5. Tehnike smanjenja kreditnog rizika

Kategorije izloženosti

Materijalna kreditna zaštita Nematerijalna kreditna zaštita

Financijski kolateral

ostale priznate vrste

materijalne kreditne zaštite

Garancije /jamstva

ostale priznate vrste

nematerijalne kreditne zaštite

u tisudama kn u tisudama kn u tisudama kn u tisudama kn

Izloženosti prema središnjim državama ili središnjim bankama

Izloženosti prema lokalnoj i regionalnoj samoupravi

Izloženosti prema javnim državnim tijelima

10.000

Izloženosti prema institucijama (kreditnim institucijama i investicijskim društvima)

30.157

Izloženosti prema trgovačkim društvima

4.866

Izloženosti prema stanovništvu 42.131 5.306 18.678

Izloženosti u obliku udjela u investicijskim fondovima

Ostale izloženosti 183

UKUPNO 77.337 5.306 28.678

3.6. Procjenjivanje adekvatnosti internog kapitala

Banka za izračun kapitalnih zahtjeva koristi jednostavne i standardizirane pristupe koje je za

potrebe izračuna internih kapitalnih zahtjeva u okviru ICAAP-a ponešto unaprijedila i to:

Kapitalni zahtjevi za kreditni rizik izračunavaju se standardiziranim pristupom

propisanim OAJKKI. Oni obuhvadaju rizik druge strane, valutno induciran kreditni rizik,

rizik koncentracije kreditne izloženosti i rizik sekuritizacije. Kako je rizik sekuritizacije

definiran kao niskoznačajan, to je procijenjeno da je potrebno izračunati dodatne

kapitalne zahtjeve za valutno inducirani kreditni rizik.

15

Kapitalni zahtjevi za tržišni (valutni) rizik izračunava se standardiziranim pristupom

propisanim OAJKKI.

Kapitalni zahtjevi za operativni rizik izračunava se standardiziranim pristupom

propisanim OAJKKI.

Kapitalni zahtjevi za kamatni rizik izračunava se pojednostavljenim izračunom promjene

ekonomske vrijednosti knjige Banke u slučaju standardnog kamatnog šoka od 200 b.p.

Promjena ekonomske vrijednosti je ujedno i interni kapitalni zahtjev za kamatni rizik.

Kapitalni zahtjevi za ostale rizike koji se ne procjenjuju kvantitativnim metodama,

pozicioniraju se na nivou 5% ukupnih regulatornih zahtjeva na dan 31.12.2010.

IV. KREDITNI I RAZRIJEĐIVAČKI RIZIK

Kreditni rizik je, opdenito definiran, rizik nepladanja glavnice i kamate u punoj svoti na dan

dospijeda sukladno ugovoru, odnosno rizik gubitka do kojeg dolazi uslijed neispunjenja

dužnikove obveze prema banci. Potraživanja koja nisu pladena sukladno ugovorenim rokovima,

klasificiraju se kao dospjela nenapladena potraživanja.

Pravilnikom o klasifikaciji plasmana i potencijalnih obveza Banke određeni su kriteriji

raspoređivanja u okviru skupina A, B i C, pri čemu se u skupinu A raspoređuju potpuno

nadoknadivi plasmani, u skupinu B, u okviru koje se formiraju podskupine B1, B2, B3,

djelomično nadoknadivi plasmani, te u podskupinu C potpuno nenadoknadivi plasmani.

Banka provodi rezerviranja za identificirane gubitke po plasmanima odnosno umanjenje njihove vrijednosti, i to:

1. na pojedinačnoj osnovi, za plasmane koji ne pripadaju «portfelju malih kredita», 2. na skupnoj osnovi:

za plasmane koji pripadaju «portfelju malih kredita» za sve plasmane jednom dužniku nad kojim je pokrenut stečajni postupak, ukoliko

Banka nema status razlučnog vjerovnika te iste plasmane ne procjenjuje na pojedinačnoj osnovi

za plasmane raspoređene u rizičnu skupinu A. Sve metode i procedure za utvrđivanje ispravaka vrijednosti i rezervacija regulirani su

"Pravilnikom o klasifikaciji plasmana i potencijalnih obveza".

16

Ukupan iznos izloženosti razvrstan prema različitim kategorijama izloženosti U 000 kuna

Bruto iznos izloženosti kreditnom riziku po kategorijama izloženosti

Krediti, depoziti,

potraživanja po kamatama i

ostala potraživanja

Dužnički vrijednosni

papiri

Klasične izvanbilančne

stavke

Izvedeni

financijski

instrumenti

Izloženosti prema središnjim državama ili središnjim bankama

202.279 76.984 0

Izloženosti prema lokalnoj i regionalnoj samoupravi

4.491 50

Izloženosti prema javnim državnim tijelima 10.000

Izloženosti prema multilateralnim razvojnim bankama i međunarodnim organizacijama

0

Izloženosti prema institucijama (kreditnim institucijama i investicijskim društvima)

231.390 1.947 444

Izloženosti prema trgovačkim društvima 33.084 0 29.518

Izloženosti prema stanovništvu 1.222.079 16.418 124.062

Izloženosti u obliku pokrivenih obveznica 0

Izloženosti u obliku udjela u investicijskim fondovima

0 5.500

Ostale izloženosti 50.811 357

UKUPNO 1.754.134 100.849 154.431 0

17

Geografska podjela izloženosti s obzirom na materijalno značajne kategorije izloženosti

u 000 kn

Geografsko područje

Krediti, depoziti, potraživanja po

kamatama i ostala

potraživanja

Dužnički vrijednosni

papiri

Klasične izvanbilančne

stavke

Izvedeni financijski

instrumenti

Zagrebačka županija 19.872 100 3.009

Krapinsko-zagorska županija 7.869 0 0

Sisačko-moslavačka županija 264 0 2

Karlovačka županija 7.372 538 135

Varaždinska županija 7.120 0 6

Koprivničko-križevačka županija 1.905 0 2

Bjelovarsko-bilogorska županija 110 0 0

Primorsko-goranska županija 29.101 0 14.009

Ličko-senjska županija 25.650 0 545

Virovitičko-podravska županija 14.429 0 301

Požeško-slavonska županija 1.611 0 55

Brodsko-posavska županija 30.125 1.016 1.067

Zadarska županija 15.563 3.222 106

Osječko-baranjska županija 10.841 569 356

Šibensko-kninska županija 18.815 919 119

Vukovarsko-srijemska županija 29.514 0 96

Splitsko-dalmatinska županija 704.113 7.775 69.884

Istarska županija 14.477 781 5

Dubrovačko-neretvanska županija 25.033 201 3.561

Međimurska županija 6.478 13 1.893

Grad Zagreb 606.576 22.762 59.283

Zemlje OECD 167.861 61.936 0

Ostali nerezidenti 9.435 1.017 0

UKUPNO: 1.754.134 100.849 154.434

18

Podjela izloženosti prema vrsti djelatnosti ili druge ugovorne strane razvrstanih prema kategorijama izloženosti u 000 kn

Glavne vrste djelatnosti

Krediti, depoziti,

potraživanja po kamatama

i ostala potraživanja

Dužnički vrijednosni

papiri

Klasične izvanbilančne stavke

Izvedeni financijs

ki instrume

nti

Poljoprivreda, lov i šumarstvo 9.021 0 89

Rudarstvo i vađenje 20.680 0 1.456

Proizvodnja prijevoznih sredstava 5.202 546 16.455

Ostala prerađivačka industrija 209.069 1.006 31.000

Opskrba elekričnom energijom, plinom i vodom 4.478 0 0

Građevinarstvo 209.632 3.196 22.576

Trgovina 232.990 2.505 25.751

Hoteli i restorani 44.305 1.343 3.417

Prijevoz i skladištenje 97.022 1.229 26.530

Financijsko posredovanje 313.024 4.294 444

Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 235.883 4.026 21.278

Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 8.915 17.051 50

Obrazovanje 4.073 0 25

Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 689 0 156

Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti 9.557 2.701 540

Djelatnosti kućanstva 173.893 0 4.664

Izvanteritorijalne organizacije i tijela 175.701 62.952 0

UKUPNO 1.754.134 100.849 154.431

19

Izloženosti prema preostalom dospijeću razvrstane prema kategorijama izloženosti

u 000 kn

Preostalo dospijede

Krediti, depoziti,

potraživanja po kamatama i

ostala potraživanja

Dužnički vrijednosni

papiri

Klasične izvanbilančne

stavke

Izvedeni financijski

instrumenti

Izloženosti prema središnjim državama ili središnjim bankama

do 90 dana 206.090 71.137 0

od 91 do 180 dana 0 61 0

> 1 godine 251 1.722 0

Izloženosti prema lokalnoj i regionalnoj samoupravi

do 90 dana 186 4.062 0

od 91 do 180 dana 52 0 50

od 181 dana do 1 godine 29 0 0

> 1 godine 161 0 0

Izloženosti prema javnim državnim tijelima

> 1 godine 10.000

Izloženosti prema institucijama

do 90 dana 220.772 0 0

od 91 do 180 dana 409 1.947 444

od 181 dana do 1 godine 6.594 0 0

> 1 godine 3.551 0 0

Izloženosti prema trgovačkim društvima

do 90 dana 12.392 0 4.838

od 91 do 180 dana 710 0 16.791

od 181 dana do 1 godine 17.842 0 4.984

> 1 godine 735 0 2.906

Izloženosti prema stanovništvu

do 90 dana 465.198 11.761 51.159

od 91 do 180 dana 130.179 2.992 17.169

od 181 dana do 1 godine 185.236 1.236 19.448

> 1 godine 383.345 0 36.088

Izloženosti prema investicijskim fondovima

do 90 dana 5.500

Ostale izloženosti

do 90 dana 11.180 0 73

od 91 do 180 dana 11 0 135

od 181 dana do 1 godine 2.146 0 150

> 1 godine 35.499 0 0

UKUPNO 1.692.568 100.418 154.235

20

Izloženosti kod kojih je izvršeno umanjenje vrijednosti i promjene u ispravcima vrijednosti

po djelatnostima u 000 kn

Glavne vrste djelatnosti

Iznos plasmana kod kojih

je izvršeno umanjenje (ispravak) vrijednosti

Stanje ispravaka

vrijednosti plasmana

Povedanje ispravaka

vrijednosti (troškovi)

Smanjenje ispravka

vrijednosti (prihodi)

Otpisi

Poljoprivreda, lov i šumarstvo 37 28 97 94 0

Rudarstvo i vađenje 1.259 425 62 3 0

Proizvodnja prijevoznih sredstava 502 245 123 21 4

Ostala prerađivačka industrija 37.585 10.479 9.434 2.045 10

Opskrba elekričnom energijom, plinom i vodom

0 0 0 0 0

Građevinarstvo 15.985 5.522 5.021 180 5

Trgovina 50.841 13.621 13.106 8.243 571

Hoteli i restorani 7.205 2.419 2.502 980 7

Prijevoz i skladištenje 13.151 2.703 2.472 243 2

Financijsko posredovanje 185 185 51 4 1

Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge

46.795 18.955 17.659 3.972 6

Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje

4 2 1 0 0

Obrazovanje 6 6 4 0 0

Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 301 298 151 0 0

Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti

1.288 638 185 90 0

Djelatnosti kudanstva 11.721 6.486 4.298 2.456 494

Izvanteritorijalne organizacije i tijela 578 183 142 0 0

UKUPNO: 187.443 62.195 55.308 18.331 1.100

21

Izloženosti kod kojih je izvršeno umanjenje vrijednosti i promjene u ispravcima vrijednosti

po značajnim geografskim područjima

u 000 kn

Geografska područja

Iznos plasmana

kod kojih je izvršeno

umanjenje (ispravak) vrijednosti

Stanje ispravaka

vrijednosti plasmana

Povedanje ispravaka

vrijednosti (troškovi)

Smanjenje ispravka

vrijednosti (prihodi)

Otpisi

Zagrebačka županija 1.860 810 1.219 1.255 1

Krapinsko-zagorska županija 7.042 4.205 1.992 289 0

Sisačko-moslavačka županija 42 41 18 4 1

Karlovačka županija 1.215 266 259 4 4

Varaždinska županija 28 28 4 11 0

Koprivničko-križevačka županija 3 3 1 43 0

Bjelovarsko-bilogorska županija 95 84 19 3 0

Primorsko-goranska županija 7.980 3.345 2.356 599 59

Ličko-senjska županija 13.298 2.629 2.550 135 10

Virovitičko-podravska županija 57 57 57 0 5

Požeško-slavonska županija 1.244 555 251 78 0

Brodsko-posavska županija 3.267 1.369 1.271 764 0

Zadarska županija 12.584 2.076 1.996 810 6

Osječko-baranjska županija 76 75 32 21 2

Šibensko-kninska županija 1.903 754 915 331 299

Vukovarsko-srijemska županija 1.409 118 325 255 1

Splitsko-dalmatinska županija 77.396 22.905 19.874 8.733 279

Istarska županija 128 121 39 5 9

Dubrovačko-neretvanska županija 1.214 656 520 207 0

Međimurska županija 28 18 79 77 0

Grad Zagreb 55.996 21.897 21.389 4.707 424

Zemlje OECD 12 12 0 0 0

Ostali nerezidenti 566 171 142 0 0

UKUPNO: 187.443 62.195 55.308 18.331 1.100

22

Promjene u ispravcima vrijednosti i rezervacijama za izloženosti kod kojih je izvršeno

umanjenje vrijednosti

Promjene u ispravcima vrijednosti i

rezerviranjima

Početno stanje

ispravaka vrijednosti i rezerviranja

Povedanja ispravaka

vrijednosti i rezerviranja

tijekom izvještajnog

razdoblja

Ostala usklađenja

(u neto iznosu)

Smanjenja ispravaka

vrijednosti/ ukinuta

rezerviranja tijekom

izvještajnog razdoblja

Otpisi na teret ispravaka

vrijednosti tijekom

izvještajnog razdoblja

Prihodi od

naplate plasmana

otpisanih u proteklim godinama

iznos u 000 kn

iznos u 000 kn

iznos u 000 kn iznos u 000 kn iznos u 000 kn

iznos u 000 kn

Umanjenje (ispravak) vrijednosti plasmana

26.253 54.939 83 18.177 1.100 2

Rezerviranja za identificirane gubitke s osnove izvanbilančnih obveza

65 286 - 154 - -

Ispravci vrijednosti plasmana skupine A na skupnoj osnovi

13.107 2.305 - - - -

Rezerviranja za izvanbilančne obveze skupine A na skupnoj osnovi

1.895 - - 367 - -

23

Dospjela nenapladena potraživanja

NNaa ddaann 3311.. pprroossiinnccaa

22001100.. ggooddiinnee

DDoossppjjeell

oo ddoo 3300

ddaannaa

DDoossppjjeell

oo 3311 --

9900 ddaannaa

DDoossppjj

eelloo 9911

–– 118800

ddaannaa

DDoossppjjeell

oo 118811––

336655

ddaannaa

DDoossppjj

eelloo 11

ddoo 22

ggooddiinn

ee

DDoossppjj

eelloo 22

ddoo 33

ggooddiinn

ee

DDoossppjjeell

oo pprreekkoo

33 ggooddiinnee

UUkkuuppnnoo

ZZaajjmmoovvii kklliijjeennttiimmaa

-- ggrraađđaannii 33..005577 11..221188 11..119922 22..115500 88..445555 22..330033 66..553366 2244..991111

-- ppoodduuzzeeććaa 1111..997711 55..552222 99..998899 7766..116622 6622..775555 2244..777700 2288..883333 222200..000022

-- jjaavvnnii sseekkttoorr ii oossttaallii

sseekkttoorrii 5533 886655 445500 1133..228844 -- -- 225577 1144..990099

OOssttaallaa ddoossppjjeellaa

ppoottrraažžiivvaannjjaa 44..115511 22..669966 33..553333 1166..446622 1144..227788 55..552244 1122..113300 5588..777744

UUkkuuppnnoo ddoossppjjeellaa

nneennaappllaaććeennaa

ppoottrraažžiivvaannjjaa

1199..223322 1100..330011 1155..116644 110088..005588 8855..448888 3322..559977 4477..775566 331188..559966

24

V. STANDARIZIRANI PRISTUP MJERENJU KREDITNOG RIZIKA

Za procjenu kreditnog rizika Banka koristi kreditne rejtinge Moody's i Fitch agencije i to za izračun izloženosti prema središnjoj državi i prema institucijama.

Iznosi izloženosti izračunati korištenjem standardiziranog pristupa i raspoređeni po stupnjevima kreditne kvalitete

Kategorija izloženosti Ponder rizika (%)

Ukupni neto iznosi izloženosti prije primjene

tehnika smanjenja kreditnog rizika

Ukupni neto iznosi izloženosti nakon primjene tehnika

smanjenja kreditnog rizika

iznos u 000 kn iznos u 000 kn

1. Središnja država i središnje banke

0 267.075 277.075

100 12.187 12.187

2. Jedinice lokalne uprave 50 2.319 2.319

150 2.221 2.221

3. Javna državna tijela 0 10.000 353

20 0 4.825

4. Institucije 20 200.508 170.508

50 8.622 22.122

100 24.586 29.735

5. Trgovačka društva 100 54.697 49.831

150 6.500 6.500

6. Stanovništvo 35 44.439 44.439

50 164.088 164.088

75 53.666 51.921

100 880.247 818.022

150 161.371 159.226

7. Investicijski fondovi 100 5.500 5.500

8. Ostale izloženosti 0 18.003 91.772

20 82 3.650

100 30.311 30.128

150 797 797

UKUPNO 1.947.219 1.947.219

25

Važna napomena u skladu sa čl. 9. stavkom 2. Odluke o javnoj objavi bonitetnih zahtjeva kreditnih

institucija: Sve kvalitativne i kvantitativne informacije sukladno Odluci o javnoj objavi bonitetnih

kreditnih institucija, a koje nisu obuhvadene u ovom izvješdu navedene su u Izvješdu o obavljenoj reviziji

sa stanjem dan 31.12.2010. godine, objavljenom na internetskim stranicama Banke.