cjelozovotno ucenje

KLJUNE KOMPETENCIJE ZACJELOIVOTNO UENJE

Razvoj kljunik kompetencija u crnogorskom obrazovnom sistemujuli decembar 2006.Projektni tim: Slavica Raievi, Dragutin eki, Vesna Vuurovi,eljko Jaimovi.Broj projekta: WP06-53-01

Reproduction is authorised provided the sourceis acknowledged.

The views expressed in this publicationare those of the authors and do notnecessarily reflect those of the ETF orthe European Union.

SADRAJ

1. UVOD 5

2. KLJUNE KOMPETENCIJE ZA CJELOIVOTNO UENJE 7

2.1 KOMPETENCIJE: UITI KAKO UITI I PREDUZETNITVO DEFINICIJE 7

2.2 PROJEKTNE AKTIVNOSTI, CILJEVI I OEKIVANI REZULTATI 7

2.3 MATERIJALI I PRISTUP ISPITIVANJA 8

2.4 METODOLOGIJA 9

3. EMPIRIJSKO KVANTITATIVNO ISTRAIVANJE REZULTATI PROCJENE 11

3.1 OSNOVNA KOLA 11

3.1.1 Kompetencija: uiti kako uiti uenici IV razred 113.1.2 Kompetencija: uiti kako uiti uenici VIII razred 133.1.3 Kompetencija: uiti kako uiti nastavnici 163.1.4 Kompetencija: preduzetnitvo uenici 173.1.5 Kompetencija: preduzetnitvo nastavnici 20

3.2 SREDNJE STRUNO OBRAZOVANJE 21

3.2.1 Drutveni ambijent 213.2.2 Nastavni proces - izazovi, vrednovanje postignua uenika, nastavne

aktivnosti i nastavne metode 233.2.3 kolski ambijent 253.2.4 Kompetencije: uiti kako uiti i preduzetnitvo: postignia uenika

stavovi nastavnika 26

4. SVEOBUHVATNA PROCJENA NA NIVOU OBRAZOVNE POLITIKE 31

4.1 ZASTUPLJENOST KLJUNIH KOMPETENCIJA PREDUZETNITVO IUITI KAKO UITI U CRNOGORSKIM ZAKONIMA I STRATEKIMDOKUMENTIMA 31

4.1.1 Knjiga promjena, 2001 314.1.2 Zakoni iz oblasti obrazovanja, Podgorica 2003 33

4.2 ANALIZA KURIKULUMA 34

4.2.1 Nastavni plan i program osnovne kole 344.2.2 Srednje struno obrazovanje 36

4.3 METODE RADA NASTAVNIKA 38

4.4 ULOGA KOLSKE INSPEKCIJE 39

4.5 AKTUELNI TRENUTAK REFORME OBRAZOVNOG SISTEMA U CRNOJGORI 39

4.6 AUTONOMIJA KOLE I NASTAVNIKA 40

4.7 NADZOR 40

4.8 UPRAVLJANJE I RUKOVOENJE 40

4.9 STAVOVI KREATORA OBRAZOVNE POLITIKE O KLJUNIMKOMPETENCIJAMA 41

4.10 OBUKA NASTAVNIKA 44

3

5. PREPORUKE 47

DODATAK 49

Dodatak 1 KLJUNE KOMPETENCIJE DEFINICIJA 49

Dodatak 2 ODREIVANJE UZORKA 50

Dodatak 3 REALIZOVANI UZORAK UENICI OSNOVNA KOLA 52

Dodatak 4 REALIZOVANI UZORAK - UENICI SREDNJE STRUNOOBRAZOVANJE 52

Dodatak 5 REALIZOVANI UZORAK - UENICI SREDNJE STRUNOOBRAZOVANJE 53

Dodatak 6 REALIZOVANI UZORAK - UENICI - SREDNJE STRUNOOBRAZOVANJE 53

Dodatak 7 REALIZOVANI UZORAK - NASTAVNICI SREDNJIH STRUNIHKOLA 54

Dodatak 8 REALIZOVANI UZORAK - NASTAVNICI SREDNJIH STRUNIHKOLA 54

Dodatak 9 REALIZOVANI UZORAK - NASTAVNICI OSNOVNIH KOLA 55

Dodatak 10 REALIZOVANI UZORAK - NASTAVNICI OSNOVNIH KOLA 55

4

KLJUNE KOMPETENCIJE ZA CJELOIVOTNO UENJE RAZVOJ KLJUNIKKOMPETENCIJA U CRNOGORSKOM OBRAZOVNOM SISTEMU

1. UVOD

Strateki cilj Evropske unije je da postane najkonkurentnija i kada je znanje u pitanju,najdinaminija ekonomija na svijetu, sposobna za kontinuirani ekonomski razvoj sa veimbrojem kvalitenih radnih mjesta, i sa veom socijalnom kohezijom1.

Pratei proces asocijacije, crnogorski obrazovni sistem je potrebno prilagoditi potrebamadrutva znanja i potrebama unapreenog nivoa i kvaliteta zapoljavanja. Jedna odglavnih komponenti ovakvog pristupa je promocija novih bazinih vjetina. Pristupinformacijama, brze promjene u svijetu rada i poveanje raznolikosti drutava, zahtjevaod svih ljudi da imaju razliite kompetencije i neophodno je da budu aktivni, ukljueni,sposobni da se prilagode i da ue kontinuirano.

Kompetencija je definisana kao kombinacija znanja, vjetina i stavova koje odgovarajuodreenoj situaciji. Kljune kompetencije podravaju lino ispunjenje, socijalnu inkluziju,aktivno graanstvo i zapoljivost. Razvoj crnogorskog drutva znanja podstie potranjuza kljunim kompetencijama u linoj, javnoj i profesionalnoj sferi. Nain na koji ljudipristupaju informacijama i uslugama se mijenjaju, kao to se mijenja struktura i izgleddrutava. Raste zainteresovanost za socijalnu koheziju i razvoj demokratskoggraanstva; potrebno je da ljudi budu informisani, zainteresovani i aktivni. Kao rezultattoga znanja, vjetine i stavovi koji su svima neophodni se mjenjaju. Rastuainternalizacija ekonomije utie na svijet rada, sa brzim i estim promjenama. Uvoenjenovih tehnologija i pristupa u organizaciji kompanija zahtjeva od crnogorskog obrazovnogsistema da se prilagodi novoj praksi da pripremi mlade ljude da se suoe saizazovima.

Kljune kompetencije predstavljaju prenosivi, multifunkcionalni paket znanja, vjetina istavova koje su neophodne svakom pojedincu za lino ispunjenje i razvoj, inkluziju izapoljavanje. Njih je portebno razviti do kraja obaveznog kolovanja, a treba dapredstavljaju bazu za dalje uenje kao dio cjeloivotnog uenja. Definicija naglaava dakljune kompetencije treba da budu prenosive, i stoga primjenljive u mnogim situacijamai kontekstima, kao i multifunkcionalne, kako bi mogle da se upotrebe za dostizanjerazliitih ciljeva, da rjeavaju raziite vrste problema i da zavravaju razliite vrstezadataka. Kljune kompetencije su preduslov za adekvatno lino ispunjenje u ivotu, radi permanentno uenje.

Kljune kompetencije za cjeloivotno uenje2:

1. Komunikacija na maternjem jeziku;2. Komunikacija na stranom jeziku;3. Matematika pismenost i osnovne kompetencije u nauci i tehnologiji;4. Digitalna kompetencija;5. Uiti kako uiti;6. Interpersonalne i graanske kompetencije;7. Preduzetnitvo;8. Kulturoloka ekspresija.

5

1 Sprovoenje radnog programa Obrazovanje i obuka 2010http://ec.europa.eu/education/policies/2010/doc/basicframe.pdf

2 Predlog preporuka kljune kompetencije za cjeloivotno uenjehttp://ec.europa.eu/education/policies/2010/doc/basicframe.pdf

2. KLJUNE KOMPETENCIJE ZA CJELOIVOTNOUENJE

Kljune kompetencije za cjeloivotno uenje je projekat zasnovan na istraivanju saglavnim ciljem da obezbjedi procjenu sadanje situacije i prui preporuke za razvijanjekljunih kompetencija u Crnoj Gori. Istraivanje je imalo za cilj da analizira kako su dvijeod osam kompetencija: uiti kako uiti i preduzetnitvo ukljuene u redovan obrazovnisistem. Potrebno je da crnogorski obrazovni sistem osigurava da se svim mladimljudima daje mogunost da razviju kljune kompetencije do kraja inicijalnog obrazovanja iobuke, to je osnov za dalje uenje, kao dio cjeloivotnog uenja.

2.1 KOMPETENCIJE: UITI KAKO UITI I PREDUZETNITVO DEFINICIJE

Kljuna kompetencija: uiti kako uiti3 je sposobnost za nastavljanje (stremljenje) iistrajnost u uenju. Pojedinci bi trebali da budu sposobni da organizuju sopstvenouenje, ukljuujui efektivno upravljanje vremenom i informacijama, kako indidvidualno,tako i u grupi. Ova kompetencija ukljuuje svjesnost linog procesa uenja i potreba,identifikovanje raspoloivih mogunosti, i sposobnost da se prevaziu prepreke kako biuenje bilo uspjeno. To podrazumjeva sticanje, obradu i asimilaciju novih znanja ivjetina, kao i traenje i stvaranje koristi od toga. Uiti kako uiti angauje onoga koji uida gradi na prethodnom uenju i ivotnom iskustvu, kako bi iskoristio i primijenio znanje ivjetine u razliitim kontekstima kod kue, na poslu, u obrazovanju i obuci.Motivisanost i uvjerenost su krucijalne kada je u pitanju kompetencija pojedinca.

Preduzetnitvo3 se odnosi na sposobnost pojedinca da pretvori ideje u akciju. Toukljuuje kreativnost, inovativnost i preuzimanje rizika, kao i sposobnost da se planira iupravlja projektima kako bi se ispunili ciljevi. Ovo pomae svima u svakodnevnom ivotukod kue i u drutvu; zaposlenima da budu svjesni konteksta svog posla i da su toinovativniji, a i osnov je za specifinije vjetine i znanja koja su potrebna preduzetnicimaza uspostavljanje drutvenih i komercijalnih aktivnosti.

2.2 PROJEKTNE AKTIVNOSTI, CILJEVI I OEKIVANIREZULTATI

Projekat Evropske trening fondacije o Kljunim kompetencijama za cjeloivotno uenje jeregionalni projekat u koji su ukljueni Srbija, Albanija, Hrvatska, biva jugoslovenskaRepublika Makedonija i Crna Gora.

Ovaj projekat je sproveo analizu nivoa na kome sredina za uenje i pedagoki pristupipodstiu razvoj kljunih kompetencija sa posebnim fokusom na dvije odabranekompetencije: uiti kako uiti i preduzetnitvo. Podsticanje ake kreativnosti iinovativnosti, kao i vjetine i tehnike meta-uenja se smatraju veoma bitnim kako bi sepostigli gore pomenuti obrazovni ciljevi. Ove dvije kompetencije istraivane su u CrnojGori u osnovnom obrazovanju i srednjem strunom obrazovanju.

7

3 Dodatak 1 Tabela: Uiti kako uiti/Preduzetnitvo (definicije, znanja, vjetine i stavovi)

Kompetencije: uiti kako uiti i preduzetnitvo se istrauju kao promjenljivi i razvojnikoncepti kroz osnovno i srednje obrazovanje, gde takve kompetencije mogu da sesteknu, jaaju i slabe kroz napredovanje aka du njihove obrazovne putanje.Istraivanjem i promocijom kompetencija: uiti kako uiti i preduzetnitvo u osnovnom isrednjem strunom obrazovanju posebna panja je posveena nalazima iz oblastirazvojne psihologije, koji pokazuju razliite nivoe kognitivnog razvoja i funkcionisanjakod djece.

Cilj projekta je da se procjeni u kom su obimu sredina i pedagoki pristupi podsticajni zarazvoj kompetencija: uiti kako uiti i preduzetnitvo, kod aka u osnovnom i srednjemstrunom obrazovanju, kao i da identifikuje ta moe biti uraeno, kako bi se situacijapoboljala. Pored toga, cilj projekta je da predstavi i promovie kompetencije: uiti kakouiti i preduzetnitvo, u osnovnom i srednjem strunom obrazovanju u Crnoj Gori, i da sapreporukama istraivanja budu upoznati svi. Osmiljen je specifian dizajn i metodpredstavljanja nalaza, posebno za kreatore obrazovne politike u Crnoj Gori, kako bi sepredstavile obije kompetencije u osnovnom i srednjem strunom obrazovanju.Kvalitativna analiza je sprovedena da bi se definisali ishodi u kvalitetu nastave i uenja.Fokus je bio na svjesnosti i alatima za razvoj vjetina poduavanja koje su povezane sapromocijom kompetencija: uiti kako uiti i preduzetnitvo u osnovnom i srednjemstrunom obrazovanju.

Projekat e posluiti i kao osnov za razvoj jasnih i nedvosmislenih preporuka, sa ciljempromovisanja kompetencija: uiti kako uiti i preduzetnitvo u osnovnom i srednjemstrunom obrazovanju u Crnoj Gori. Pratei analizu, donijee se preporuke namijenjenekreatorima obrazovne politike u Crnoj Gori: kako unaprijediti pedagoke pristupe , obukunastavnika, okvira za kurikulume, itd. Rad na ovim dvjema kompetencijama je osnov zauvoenje koncepta kljunih kompetencija za cjeloivotno uenje u crnogorski obrazovnisistem.

2.3 MATERIJALI I PRISTUP ISPITIVANJA

Kljune kompetencije za cjeloivotno uenje omoguavaju uvid u stanje kompetencija uitikako uiti i preduzetnitvo u crnogorskom osnovnom i srednjem strunom obrazovanjukroz kvantitativno i kvalitativno istraivanje.

Kvalitativno istraivanje je sprovedeno na nivou obrazovnog sistema i na nivou kolekroz analizu kljunih dokumenata: zakona, strategija, obrazovnih programa, izvora ostrunom osposobljavanju nastavnika i sumiranjem intervjua sprovedenih sa kreatorimaobrazovne politike i direktorima kola, sa posebnim osvrtom na sledee: zakonski okvir iokvir upravljanja, autonomija kole, upravljanje kolom i kolska kultura, uloga inspekcijei organa nadzora, kurikularni okvir, sposobnosti nastavnika i njihovo strunousavravanje, nastavne metode, standardi, testovi i proces provjere znanja.

Kvantitativno istraivanje je obuhvatilo nastavnike i uenike4. Istraivanje je sprovedenona stratifikovanom uzorku sa fokusom na region u kom se kola nalazi. Nastavnici su bilipitani o njihovim iskustvima i potrebama u odnosu na kompetencije: uiti kako uiti ipreduzetnitvo. Takoe su pitani da evaluiraju dosadanju obuku u smislu koliko suosposobljeni da stimuliu i razvijaju kompetencije: uiti kako uiti i preduzetnitvo kodnjihovih uenika, i na koji nain obuka i struno usavravanje moe biti poboljano.Kvantitativno istraivanje na nivou uenika je sprovedeno sa uenicima u osnovnimkolama (etvrti razred 10 godina starosti i osmi razred 14 godina starosti) i usrednjim strunim kolama (zavrni razred).

8


4 Dodatak 2 Tabela: Odreivanje uzorka

U skladu sa dogovorom postignutim na regionalnom nivou (drugi sastanak strunjaka Krk, Hrvatska, jul 2006.) sa partnerima iz zemalja koje sprovode projekat, istraivanje nanivou uenika u srednjim strunim kolama je realizovano za sledea podruja rada:turizam i ugostiteljstvo, poljoprivreda, prerada i proizvodnja hrane i veterina, ekonomija,pravo i administracija, geodezija i graevinarstvo i mainstvo i obrada metala.

2.4 METODOLOGIJA

Cilj empirijskog - kvantitativnog istraivanja je ispitivanje stanja i potreba u crnogorskomobrazovnom sistemu (osnovno i srednje struno obrazovanje) u oblasti kljunihkompetencija sa fokusom na kompetencije: uiti kako uiti i preduzetnitvo. Ciljna grupasu uenici i nastavnici.

Podaci su prikupljeni u okviru terenskog istraivanja u osnovnim i srednjim strunimkolama. Istraivanje je obavljeno u periodu oktobar-novembar 2006. godine.Stratifikacija uzorka je sprovedena s obzirom na razred, usmjerenje, region i veliinumjesta. kole su izabrane na osnovu popisa Ministarstva prosvjete i nauke Crne Gore,vodei rauna o prethodno pobrojanim uslovima stratifikacije. Uzorak pokriva sve regioneu Crnoj Gori i 8 optina: Podgorica, Niki, Berane, Bijelo Polje, Kotor, Herceg Novi,Ulcinj i Bar. Istraivanje je sprovedeno u sedam osnovnih i jedanaest srednjih strunihkola. U okviru planiranog stratifikovanog uzorka je realizovan zadovoljavajui brojispitanika.

Konaan uzorak se sastoji od 692 nastavnika i 847 uenika, od ega 173 uenikaetvrtih i 180 uenika osmih razreda osnovne kole i 356 uenika zavrnih razreda (treii etvrti) srednjih strunih kola. Polna struktura uenika u realizovanom uzorku zaosnovne kole je 54,62% djeaka i 45,38% djevojica, odnosno 52,81% djeaka i47,19% djevojica u srednjim strunim kolama. Detaljan prikaz realizovanog uzorka zauenike je dat u aneksu 3.

Uzorak nastavnika se sastoji od 269 nastavnika osnovnih kola i 423 nastavnika usrednjim strunim kolama od ega je 73,7% nastavnika i 26,3% nastavnica u osnovnimi 37,7% nastavnika i 62,3% nastavnica srednjih strunih kola. Detaljan prikazrealizovanog uzorka za nastavnike je dat u aneksima 4 i 5.

U ovom radu su korieni podaci dobijeni primjenom instrumentarija upitnika zanastavnike i uenike, razvijenog od strane hrvatskog ekspertskog tima. Upitnici suprilagoeni i dopunjeni u skladu sa potrebama istraivanja u Crnoj Gori. Upredistraivanju je sprovedeno testiranje upitnika i otklonjene uoene nepravilnosti.Upitnici se sastoje od tvrdnji, pitanja zatvorenog i otvorenog tipa i test-zadataka (zauenike). Zadatak ispitanika je bio da uz svaku tvrdnju, na ljestvici oznai stepenslaganja sa sadrajem odnosno zaokrui/dopie odgovor kod pitanjazatvorenog/otvorenog tipa i test-zadataka.

Za unos, obradu i analizu sirovog statistikog materijala je korien aplikativni softver zastatistiku analizu SPSS. Prilikom statistike analize podataka su korieni metodideskriptivne statistike analize i parametarske metode prikladne istraivanju analizavarijanse i korelacija.

9

2. KLJUNE KOMPETENCIJE ZA CJELOIVOTNO UENJE

3. EMPIRIJSKO KVANTITATIVNOISTRAIVANJE REZULTATI PROCJENE

3.1 OSNOVNA KOLA

3.1.1 Kompetencija: uiti kako uiti uenici IV razred

Upitnik o uenju obuhvatio je 173 uenika IV razreda u sedam kola. kole su iz triregiona, odabrane prema utvrenim kriterijumima, opisane u dijelu o validnosti uzorka.Cilj je bio da se ispita kako uenici u osnovnim kolama u Crnoj Gori ue i kakav znaajpridaju uenju. Ispitivala su se znanja, vjetine i stavovi uenika iz oblasti uenja.Upitnikom je obuhvaen i dio pitanja koja se odnose u kojoj mjeri uenici procjenjuju danastavnici razvijaju i podravaju ovu kompetenciju u svojoj nastavnoj praksi.

Analiza uenikih odgovora, radi bolje preglednosti, moe se grupisati na nekolikosegmenata:

1. Odnos uenika prema uenju i nain na koji oni ue;2. Razlozi uenja;3. Metode rada nastavnika;4. Nain ocjenjivanja;5. Odnos roditelja i sredine prema uenju;6. Vrijeme posveeno uenju.

Percepcija uspjenog uenika

Interesantno je da na ovom uzrastu uenici povezuju uspjenost uenja sa linouuitelja/ce. Povezuju pristojnost u ponaanju sa uspjehom u uenju i pamet samoguenika. Polovina uenika ne vidi vezu uspjeha u uenju i posjedovanja znanja i vjetinao nainu uenja. Ne povezuju odline ocjene i uspjenog uenika u uenju.

Odnos prema uenju i nain na koji uenici ue

Uenicima, na ovom uzrastu, uenje ne pada teko i oni se u visokom procentu (95%)izjanjavaju da lako ue. Isto toliko misli da bez problema moe nauiti sve to se u koliod njih trai. Smatraju, da i vrlo teko gradivo, ukoliko se potrude, mogu da savladaju. Ouspjehu u sopstvenom uenju imaju visoko miljenje, to je i normalno, imajui u viduuzrast uenika.

Skoro polovina uenika(47,2%) ui gradivo napamet. Dogaa im se da to to ueuopte ne razumiju, to ukazuje na nedovoljno dobre metode nastavnog rada.

Meutim, veina njih smatra da ima sopstvenu vjetinu uenja i provjere nauenog.Naueno povezuju sa onim to su ve nauili i imaju potrebu da proiruju gradivo oodreenoj temi.

Uenici su istrajni u uenju, jer u 83,3% sluajeva, iako im je gradivo teko, ne odustajuod uenja. Uenici su, barem prema njihovim odgovorima, veoma posveeni uenju,istrajni i marljivi u savladavanju kolskog gradiva. Na vrijeme zavravaju svoje obaveze

11

(domae zadatke, lektiru ), kako tvrdi 80,7% uenika. Uenici 8.razreda te iste zadatkeobavljaju u neto niem procentu.

Interesantno je da na ovom uzrastu uenici povezuju uspjenost u uenju sa linouuitelja/ce i tako misli 79,4% uenika. Povezuju pristojnost u ponaanju sa uspjehom uuenju i inteligencijom samog uenika. Polovina uenika ne vidi vezu uspjeha uuenju i posjedovanje znanja i vjetina o nainu uenja.

Razlozi zbog kojih uenici ue i nain ocjenjivanja

Uenicima je jako stalo do miljenja drugih, i elje da ih drugi smatraju uspjenim, pa jeto glavi razlog njihovog uenja. Snaan motiv uenja su ocjene (u 83% odgovora), ilinagrada roditelja (u 67% odgovora). Iako im je uenje zabavno, polovina nema svijesto uenju kao sticanju novog znanja.

etvrtina uenika tvrdi da im uitelj/ca gotovo nikad ili rijetko pregleda domae i drugezadatke. Skoro isto toliko ne moe dobiti objanjenje o ocjeni koju dobije, to ukazuje danastavnici ne koriste sve mogunosti kako bi povratna informacija o napredovanjuuenika u uenju bila to kvalitetnija.

U visokom broju , vie od 90% odgovora ukazuje da uitelj/ca pohvaljuje za dobrouraen zadatak i uenici znaju ta treba nauiti za odlinu ocjenu.

Metode rada nastavnika

Preko odgovora uenika indirektno zakljuujemo o nastavnoj praksi i ambijentu kojistvara uitelj/ca za uspjeno uenje.

Skoro polovina uenika ui gradivo napamet. Isto toliko uenika tvrdi da uitelj/catrai da se gradivo ui napamet. U 82,3% uenici dobijaju iste zadatke, to znai danema diferencirane nastave, niti individulnog pristupa svakom ueniku. 85,4% odgovorauenika ukazuje da nastavnici diktiraju nastavno gradivo. Sve ovo nedvosmislenoukazuje da je tradicionalan pristup nastavnom radu i dalje prisutan u poduavanjuuenika.

Uenici u visokom procentu, preko 90%, smatraju da se uitelj/ca trudi da i uenici kojiteko savladavaju gradivo to postignu i da uitelj/ica ne pravi razliku meu uenicima.Smatraju da mogu slobodno pitati kad im neto nije jasno i da im uitelj/ca ukazuje kakotreba uiti.

Odnos roditelja i sredine prema uenju

Roditelji u 93,3 % prate ta njihova djeca rade u koli, propituju ih gradivo, pohvaljuju ihza uspjeh, jer je roditeljima, prema miljenju uenika, veoma vano uenje. Samopolovini uenika roditelji pomau kod rjeavanja domaih zadataka, to moe da budeposledica uspjenog savladavanja gradiva u koli, nemogunost roditelja da to obave ilinedovoljna iskrenost uenika. Bez obzira na razloge, odgovori uenika ukazuju nanedovoljnu zainteresovanost roditelja za uspjeh svoje djece u uenju. I nastavnici glavnirazlog neuspjeha u uenju vide u nedovoljnoj podrci roditelja. Nedostaju direktniodgovori roditelja koji bi ukazali na njihov stav u vezi ovog problema.

Okruenje za uenje nije naroito podsticajno za uenike na ovom uzrastu, jer teketvrtina uenika moe da ui sa prijateljima iz odjeljenja, ili da rjeava domae zadatke.

Polovina uenika svakog dana ui od 30 do 60 minuta. Daleko najvie ue matematiku.

12


3.1.2 Kompetencija: uiti kako uiti uenici VIII razred

Upitnikom o uenju u 8. razredu osnovne kole obuhvaeno je 180 uenika u sedamkola koje su izabrane po utvrenim kriterijumima (vidjeti analizu uzorka).

Cilj je bio da se ispita kako uenici u osnovnim kolama u Crnoj Gori ue i kakav znaajpridaju uenju. Ispitivala su se znanja, vjetine i stavovi uenika iz oblasti uenja injihova percepcija posjedovanja ove kompetencije kod nastavnika.

Upitnik je obuhvatio niz pitanja, koja se, radi jasnije analize, mogu grupisati na nekolikotema, i odnose se na:

1. sistem vrijednosti uenika (u kojima su oni vrednovali vanost uenja, percepcijuuspjenog uenja, razloge uenja, motivaciju za uenje i vanost uenja u kontekstudrutvenog vrednovanja);

2. aktivnosti uenika i njihova poznavanja i razumijevanja metoda uenja i situacija ukojima ue (aktivnosti);

3. metodologiju rada nastavnika i njihov odnos prema uenju uenika;4. nain ocjenjivanja i vrednovanja znanja uenika;5. okolnosti u kojima se odvija uenje uenika (mogunosti savladavanja nastavnog

gradiva u koli, vrnjaka edukacija, podrka porodice, raspolaganje vremenom zauenje).

Vanost uenja i kontekst u kojem uenici ue

Ogromna veina anketiranih uenika (preko 90%) uglavnom i u potpunosti se slau daim uenje pomae da dou do novih ideja. Smatraju da treba marljivo uiti da bi imkasnije to koristilo u svakodnevnom ivotu. Misle da uenjem poveavaju broj informacijakoje znaju. Ukupno, visoko cijene vanost uenja i znanja.

Sa tvrdnjom da je uenje gubljenje vremena uopte i uglavnom se ne slae 88,2%uenika. Uenici iz sjeverne regije u viem procentu imaju ovakav stav u odnosu nauenike june (razvijenije) regije. Sa ovom tvrdnjom se vie slau djevojice (91,7%), amanje djeaci (84,5%). 65,2% uenika smatra da se veina gradiva moe nauiti bezpuno truda.

Uenici u 71,1% sluajeva smatraju nastavnike odgovornim za to koliko oni uspjenoue. Uenici u veoj ili manjoj mjeri vide nastavnike kao odgovorne za sopstveno uenje,to varira od kole do kole, pa taj procenat se kree od 57,7 do 80%. Sa ovomtvrdnjom se manje slau odlini uenici 68,2%, za razliku od dovoljnih i dobrih uenika(78,1%). Na drugoj strani, nastavnici smatraju da su roditelji uenika i sami ueniciodgovorniji za uenje, od njih samih.

Uenici se i sami osjeaju odgovorni za svoje uenje, pa su sa tom tvrdnjom u veojmjeri saglasni odlini uenici (87,5%), za razliku od dovoljnih (77,8%). Uenici se uvisokom procentu izjanjavaju (79,5%) da se uenje odvija i izvan kole, sa ime susaglasniji (90,8%) odlini uenici. Uenici se uopte ili uglavnom ne slau da se uisamo zbog ocjene (86,4%). Uenici ue u elji da naue neto novo (83,9%), ili to eleda upiu to bolju srednju kolu (94,4%). U 88,1% sluajeva uenici smatraju da je zanjih uenje veoma vano. U mnogo niem procentu (53,1%) se uenici izjanjavaju daim je uenje zabavno. Uenici se slau (u vie od 80%) da uspjean uenik zna kakotreba uiti i da je uspjenost u uenju povezana sa dobro rasporeenim vremenompredvienim za uenje. Uenici su podijeljenioko miljenja da su svi uspjeni ueniciodlikai, kao i da se mogu imati dobre ocjene, a da se ne zna kako se ui. Uenici imajudobru percepciju uspjenog uenja.

13

3. EMPIRIJSKO KVANTITATIVNO ISTRAIVANJE REZULTATI PROCJENE

Neto vie od polovine ispitanih uenika smatra da je uspjeh u uenju povezan sauspjenou poznatih osoba u Crnoj Gori, a samo 47,5% dovodi u direktnu vezubogastvo i uspjenost u uenju. Zanimljivo je da 56,9% uenika smatra da za upis nafakultet nije presudan uspjeh u uenju, ve drugi, alternativni putevi kao to su line iliroditeljske veze, snalaljivost i drugo.

Razumijevanje metoda i aktivnosti koje doprinose uspjenom uenju

Istraivanje je pokazalo da je dosta visok procenat uenika koji rijetko ili gotovo nikad nekoriste metode i aktivnosti koje doprinose uspjenijem uenju kolskog gradiva. ak51% uenika dok ui ne pravi biljeke iz udbenika, a u prosjeku 35% njih ne prolazi vieputa kroz gradivo, ne podvlai tekst ili gotovo nikad ili rijetko ui glavne definicije ipojmove napamet, kako bi obezbijedili trajnije znanje. Znatan je procenat uenika kojidok ue nikada ne prepriavaju gradivo svojim rijeima, niti sami provjeravaju naueno.Uenici u 20% sluajeva ne pokuavaju da razumiju novo gradivo povezujui ga sa onimto ve znaju, niti prolaze ponovo dio gradiva koji im nije jasan. 38,5% ispitanika gotovonikad ili veoma rijetko kad ui, razmilja o tome to jo treba da naui o toj temi. Uenicisu bili iskreni u odgovorima koji su 27,6% sluajeva pokazali da im se esto ili gotovouvijek dogaa da dok ue neko kolsko gradivo, uopte im nije jasno o emu se u njemuradi.

Odgovori uenika pokazuju da oni nedovoljno sistematski planiraju neke aktivnosti, kakobi bili uspjeniji u uenju, pa 29% uenika domae zadatke i lektiru pie u zadnji as iliprepisuje domae zadatke.

Sve to ukazuje da je uenicima neophodno da razumiju i usvoje niz metoda iaktivnosti u uenju koji doprinose trajnijem i kvalitetnijem znanju.

Metodologija rada nastavnika i njihov odnos prema uenju uenika

kolska praksa odvija se na tradicionalnan nain, jer u 73,4% uenici tvrde danastavnici koriste monoloku metodu, nastavnik uglavnom stoji ispred table i pria sanama. Osnovna briga nastavnika je da su uenici mirni na asu, to misli 85,6%anketiranih uenika.

Nastavnici su autoritativni i ne dozvoljavaju samoinicijativu kod uenika, jer 81,4%odgovora kazuje da se rijetko ili nikada ne dogaa da uenici odluuju o tome kako ese raditi u toku asa.

Visok je procenat uenika, ak 31,5%, koji smatraju da nastavnici ne daju jasnauputstva za rad. Indikativno je, da to uenici imaju bolji uspjeh, to vie njih smatra dasu nastavnici neprecizni u svojim uputstvima.

Oito je da nastavnici koriste tradicionalne metode rada, jer na pitanje da li nastavniciohrabruju uenike da rade u paru ili grupi, oni u 68% sluajeva odgovaraju da tonastavnici gotovo nikada ili rijetko rade. Visok procenat uenika smatra ( preko 35% ),da oni kojima je potrebna posebna pomo u uenju ne mogu da je dobiju odnastavnika.

Nastavnici su prilino kruti, pa ne prihvataju razliite odgovore i rjeenja uenika ine dozvoljavaju i ne ohrabruju razliite naine za rjeavanje zadataka i problema.Ne podstiu uenike da koriste druge izvore informacija, osim udbenika, a traeda se glavni pojmovi i definicije ue napamet. Primjere ovakve nastavne prakse,uenici evidentiraju u preko 50% procenata.

14


Nastavnicima, gotovo rijetko ili nikada, prema 24,4% odgovora uenika, nije stalo dauenici razumiju gradivo, niti za vrijeme nastave povezuju gradivo koje ue saprimjerima iz svakodnevnog ivota.

esto, ili gotovo uvijek, nastavnici diktiraju ono to uenici treba da naue i tosmatra ak 73,6% uenika. U dvjema kolama, od sedam ispitanih, uenici smatraju dase takva nastavna praksa deava u preko 85% procenata.

64% uenika, u pojedinim kolama, tvrde da nastavnici ne daju dovoljno vremena zapostavljanje pitanja ili za priliku da se o nekim pitanjima raspravlja i nakon asa.

Ono to uenici oekuju od nastavnika su jasna i precizna pitanja i instrukcije za uenje.Smatraju da nastavnici treba da ih podstiu na proirenje znanja i izvan gradiva koje suuili na asu i da daju testove preko kojih mogu da pokau razumijevanje onog to suuili.

Nain ocjenjivanja i vrednovanja znanja uenika

Vie od polovine ispitivanih uenika tvrdi da je svakodnevna nastavna praksa takva daim nastavnici ne daju precizne instrukcije ta treba nauiti za odreenu ocjenu. Nemajujasnu sliku o onome ta su dobro uradili, a ta treba da poprave. Nedovoljno imobrazlau ocjenu i ona za uenike nije podsticajna.

Nastavnicima je gotovo uvijek vano da uenici zapamte ono to im je predavano naasu. Ne vrednuju njihovu inicijativnost, niti im pruaju uputstva kako sami mogu daocijene svoj rad.

Testovi , gotovo uvijek, slue za provjeru koliko se injenica upamtilo na asu.

Objektivnost ocjenjivanja je veoma problematina, jer na pitanje da li svi uenici dobijajuocjene koje zasluuju, 43,5% uenika tvrdi da se to gotovo nikad ili rijetko deava.Uenicima je veoma vano da imaju dobre ocjene, pa time i proces ocjenjivanja valjaprogramirano voditi i uiniti ga objektivnim.

Okolnosti u kojima se odvija uenje uenika (mogunosti savladavanja nastavnoggradiva u koli, vrnjaka edukacija, podrka porodice, raspolaganje vremenom zauenje).

Kada je rije o mogunostima savladavanja nastavnog gradiva etvtina uenika smatrada na redovnim asovima ne mogu u potpunosti da savladaju nastavno gradivo.Isto toliko uenika iz nekih predmeta uzima privatne asove. Znatan je broj i onih kojibez pomoi drugih ne moe da savlada nastavno gradivo.

Vrnjaka edukacija nije svakodnevna praksa u naim kolama, jer veoma mali brojuenika poslije kole ui sa prijateljima iz razreda. Polovina uenika lako moe dapronae druga ili drugaricu od kojih moe da prepie zadatak, ili nekoga ko e imapnuti kad ne znaju odgovor.

Roditelji i porodica su uenicima velika podrka, ali ipak vie od etvrtine uenika naovom uzrastu ne razgovara sa roditeljima o tome ta su radili u koli. Roditelji visokovrednuju obrazovanje za bolju budunost svoje djece i oekuju da ih jednog dana vide saakademskim zvanjem.

Uenici priznaju da su kampanjci i da ue prije testa ili usmenog ispitivanja. To jepotvrda vie da se sistematskom i trajnom usvajanju znanja, uz pravilno vrednovanjepostignutog, pridaje mala panja u nastavnom procesu.

15


I pored toga to se pristupa kampanjskom uenju, velika veina uenika ui od jednogdo vie sati dnevno, to je posledica obimnosti nastavnog gradiva koji, esto, samisavlauju.

3.1.3 Kompetencija: uiti kako uiti nastavnici

Drutveni kontekst

Nastavnici, generalno, izraavaju izuzetno lo stav prema poloaju obrazovanja iobrazovnog sistema u Crnoj Gori. Iz odgovora na pitanja se moe zakljuiti da nastavnicine vjeruju da obrazovanje u znaajnijoj mjeri doprinosi poboljanju drutvenog statusagraana. Nastavnici smatraju da je za njihov lo status odgovorna dravna politika.Veina nastavnika ipak vjeruje da e se uloga obrazovanja u budunosti poboljati.

Primjetno je da su najnezadovoljniji statusom obrazovanja nastavnici podgorikih kola, anajmanje nastavnici kola iz sjeverne regije. Takoe nastavnici kola iz sjeverne regije uznatno veem procentu smatraju da e se uloga obrazovanjaa u budunosti popraviti.

Ne postoje znaajne razlike u odgovorima nastavnika razredne i predmetne nastave.

Nastavnika perspektiva

Nastavnici osjeaju visok stepen odgovornosti za realizaciju vaspitno - obrazovnogprocesa u kolama. Tako, nastavnici smatraju da je njihova uloga u motivisanju zauenje, poveanju samopouzdanja, razvijanju kreativnosti i podsticanju kritikog miljenjakod uenika znaajna. Nastavnici takoe smatraju da mogu znaajno uticati na razvijanjeodgovornosti, upornosti i radnih navika kod uenika. Nastavnici iskazuju da porodinookruenje presudno utie na odnos djeteta prema uenju, te da je njihov podsticaj djetetuda ui bez veih rezultata ukoliko ono nema podrku roditelja.

Metodologija rada

Metode rada i nastavne aktivnosti koje su relevantne za razvoj vjetna uenja

Nastavnici imaju vrlo visoko miljenje o zastupljenosti savremenih nastavnih metoda unastavi u svojim kolama, tako da preovlauje miljenje da se veina metoda i aktivnostikoje pogoduju podsticanju razvoja vjetine uenja kod djece primjenjuju vrlo esto unastavi. Kao najzastupljenije aktivnostii istiu se pohvaljivanje uenika, davanje povratnihinformacija o uenju i napretku i korienje primjera iz svakodnevnog ivota pri uenjunovog gradiva.

Nastavnici smatraju da u njihovim kolama nastavnici rijetko sarauju sa uenicima naplaniranju nastave, a vie od polovine ispitanika smatra da se vrednovanje kvaliteta radanastavnika od strane uenika praktikuje rijetko ili gotovo nikad. Nastavnici takoe neukljuuju podsticanje uenika za meusobno vrednovanje rada u grupu najzastupljenijihaktivnosti.

Nastavnici smatraju da su za poboljanje vjetine uenja najvanije aktivnosti kojepovezuju nepoznato sa poznatim i konkretno sa apstraktnim, a u grupu najprioritetnijihaktivnosti svrstavaju informisanje uenika o napredovanju, obrazlaganje ocjena, ipohvaljivanje uenika za postignute rezultate.

Iz odgovora nastavnika mogue je zakljuiti da u nastavi preovlauju aktivnostiusmjerene na evaluaciju rada uenika, dok aktivnosti koje podstiu aktivno ukljuivanjeuenika u nastavni proces nisu prioritetne u nastavi. Nastavnici veliku vanost pridajuspoljanjoj motivaciji uenika, a pri tom zanemaruju vanost aktivnosti koje aktivirajuuenika i podstiu unutranju motivaciju.

16


Procjena uenika

Miljenje nastavnika o osobinama uspjenog uenika

Nastavnici se slau da uspjean uenik mora imati razvijene tehnike uenja, kao i damora znati da rasporedi svoje vrijeme. Nastavnici uspjenog uenika vide kao osobu kojapoznaje razliite tehnike uenja, koji zna da rasporedi svoje vrijeme, ima stabilnuporodinu situaciju, inteligentan je i umije da procijeni svoje sposobnosti.

Meutim, skoro polovina ispitanika smatra da uspjeni uenici uvijek ue na isti nain, avie od polovine smatra da kolski uspjeh nije u direktnoj vezi sa uenjem. Dvije treineispitanika smatra da neki uenici, bez obzira na to koliko se trudili, ne mogu biti uspjeniu uenju. Skoro svi ispitanici smatraju da roditelji imaju veliki uticaj na uspjeh uenika.

Nastavnici smatraju da uenicima najvie odgovaraju nastavne aktivnosti u kojima tanoznaju ta se od njih zahtijeva i koje injenice moraju da naue. Tako preko 92%ispitanika smatra da uenici vole kad im nastavnici tano navedu ta i iz ega trebaju danaue. Nastavnici preteno smatraju da je spoljna motivacija osnovni pokreta uenja(ocjene, oekivanja drugih, upis u srednju kolu), dok svega treina ispitanika smatra daje uenje vano veini uenika, a tek svaki peti da je veini uenika uenje zabavno.

Veina ispitanika smatra da manje od pola uenika moe da uoi bitne informacije ugradivu, a da vei dio uenika ima probleme sa odravanjem koncentracije. Ispitaniciiskazuju negativan stav kad je u pitanju odnos uenika prema njima samima. Tako 58%nastavnika smatra da uenici esto ili uvijek svojom nedisciplinom ometaju njihov rad, a63% nastavnika tvrdi da uenici gotovo nikad ili rijetko trae od njih pomo da biuspjenije uili.

Veina nastavnika uspjenog uenika i dalje posmatra kroz vizuru tradicionalne kole, auenje uglavnom interpretira kao usvajanje programom predvienih znanja i memorisanjeinjenica, te je za njih idealan uenik onaj koji se najlake prilagoavanastavno-lekcijskom pristupu. Kao osnovni pokreta aktivnosti djeteta nastavnici videspoljnu motivaciju, pa uglavnom smatraju da su uenici nedovoljno zainteresovani zauenje.

Podrka porodice

Nastavnici roditelje uglavnom vide kao faktor koji ne doprinosi razvijanju vjetina uenjakod uenika. Komunikacija sa roditeljima je loa, a 91% nastavnika smatra da roditeljipokazuju vei interes za ocjene, nego za napredak u uenju. 87% nastavnika smatra daroditelji esto ili gotovo uvijek svoju djecu na uenje motiviu materijalnim nagradama. Pomiljenu nastavnika, roditelji nedovoljno ukazuju djeci na vanost obrazovanja i uenja.

Nastavnici nisu prihvatili roditelje kao faktor koji pozitivno utie na razvoj vjetina uenja,ve smatraju da je uticaj roditelja na djecu po tom pitanju negativan.

3.1.4 Kompetencija: preduzetnitvo uenici

Istraivanjem je obuhvaeno sedam osnovnih kola iz Crne Gore. Pri izboru kola vodilose rauna o ravnomjernoj zastupljenosti kola iz sve tri regije, gradskih i seoskih kola.Upitnik je ispunilo 167 uenika osmog razreda.

Ciljevi istraivanja:

Utvrditi nivo razvijenosti bazinih elemenata kompetencije preduzetnitvo kod uenika; Iskustva uenika koja su u relaciji sa osnovnim preduzetnikim vjetinama i znanjima;

17


Ueniki doivljaj podrke nastavnika za razvoj preduzetnike kompetencije.

Samoprocjena

Uenici preferiraju aktivnosti u kojima sami odreuju pravila, kao i aktivnosti u kojimamogu da ispolje kreativnost.

Uenici uglavnom imaju veoma visoko miljenje o linim sposobnostima planiranja uorganizovanja svojih aktivnosti. Tako kod skoro svih ispitanika preovladava stav darealizaciji aktivnosti prethodi postavljanje ciljeva i planiranje rada, a da se u toku radavri evaluacija i ispravljanje uoenih greaka, te da zapoete aktivnosti i dovravaju.Nakon zavretka aktivnosti uenici procjenjuju rezultate svog rada.

Skoro svi ispitanici smatraju da za svaki problem postoji vie rjeenja, i da ih trebapotraiti, ali u isto vrijeme vie od polovine ispitanika smatra da probleme uvijek rjeavana isti, uobiajen nain. Ova disproporcija ukazuje na odusustvo samopouzdanja kadatreba biti kreativan u konkretnim situacijama.

Saradnja

Ispitanici uglavnom znaju kako, gdje i od koga da trae pomo i rjeenje, mada etvrtinaispitanika nije spremna da trai pomo od drugih. Skoro svi uenici tvrde da radosarauju sa drugima. Uenici vie vole da rade u grupi kada sami predlau aktivnosti,mada im takoe prija da uestvuju u aktivnostima koje su predloili drugi. Skoropolovina uenika inicijativu obino preputa drugima, ali velika veina uenika podstiedruge da uestvuju u aktivnostima koje oni predlau. Svaki peti uenik smatra da se nemoe lako dogovoriti sa drugima.

Uenici vole da rade u grupi, ali uz odreene probleme u komunikaciji. Imaju potrebu dase nametnu kao lideri, ali u konkretnim situacijama esto odustaju od borbe za liderskupoziciju.

Samopouzdanje

Skoro svi ispitanici smatraju da uz trud mogu da rijee svaki problem, ali svaki trei selako obeshrabri kad se suoi sa problemom. Uenici vole da donose odluke samostalno,i smatraju da su odgovorni za svoje ponaanje. Skoro svi ispitanici imaju dostasamopouzdanja i vjeruju da se mogu snai u nepredvienim situacijama, ali smatraju dase mogunost realizacije postavljenih ciljeva smanjuje ako se radi timski. Uenici radijepokuavaju da rijee zahtjevnijevne probleme samostalno, nego da potrae pomodrugih. Takoe vie od pola ispitanika vie voli aktivnosti sa kojima se susree prvi put,koje su im nove i nepoznate.

Kako uenici doivljavaju nastavnike?

Po miljenju uenika, mali broj nastavnika podrava aktivnosti koje pogoduju razvojupreduzetnikog duha. Veina nastavnika ne podstie uenike da predlau razliitekolske aktivnosti, a skoro polovina uenika smatra da ih veina nastavnika ne podstiuda postavljaju pitanja. Uenici uglavnom nemaju mogunost da sami biraju naine na kojie realizovati aktivnosti. Veina nastavnika ne ohrabruje uenike da informacijepronalaze van udbenika (sredstva masovne komunikacije, roditelji...).

Nastavnici uglavnom ne potenciraju i ne dozvoljavaju u dovoljnoj mjeri saradnju meuuenicima u toku nastavnih aktivnosti, pruanje i primanje pomoi, timski rad ikomunikaciju u toku rada.

18


Veina nastavnika ne dozvoljava uenicima da samostalno donose odluke, ali veinanastavnika podsjea uenike na posledice njihovog ponaanja, kao i na potrebu dapreuzmu odgovornost za svoje ponaanje. Takoe, veina nastavnika podstie uenikeda razmiljaju o svojim dobrim i loim stranama. Nastavnici odgovornost uenika koristekao represivnu mjeru - vrstu opomene. Isto se moe zakljuiti i za podsjeanje na dobre iloe strane.

Svega polovina uenika smatra da ih veina nastavnika stavlja u aktivnu poziciju u tokunastavnog procesa (da eksperimentiu, pronalaze raziite naine za rjeavanjeproblema, vrednuju rad drugih uenika).

Iz svega navedenog mogue je zakljuiti da nastavnici ne pruaju uenicima mogunostizbora razliitih opcija. Uitelji nedovoljno podstiu uenike da eksperimentiu, istrauju ipostavljaju pitanja. Nastavnici ne zahtjevaju od uenika da budu kreativni.

Nastavnike uglavnom ne zanima miljenje uenika o odreenom problemu. Nastavnici neohrabruju uenike da sarauju. Naglasak u nastavi je na spoljnoj motivaciji (uenje zaocjene), dok je razumijevanje i istraivanje zanemareno. Uenici smatraju da ihnastavnici ne ohrabruju da preuzmu rizik i ukljue se u izazovne aktivnosti.

Kako uenici vide svoje budue zanimanje?

Uenici ele siguran posao na kom ne bi imali potrebu za usavravanjem, na kom ne bimorali da donose odluke, koji bi bio dobro plaen i koji bi podrazumijevao ugled udrutvu.

U isto vrijeme, uenici ele da pokrenu svoj privatni posao, da budu menaderi, i da imposao bude pun izazova, i da se za njega stalno usavravaju.

Uenici nemaju jasnu viziju svog budueg zanimanja, ali ni razvijenu svijest o potrebamadrutva i obavezama pojedinca u njemu.

Iskustva sa preduzetnitvom

Veina uenika nije imala priliku da u koli upozna preduzetnika, vlasnika preduzea,kao ni nain rada nekog preduzea. Skoro polovina uenika tvrdi da nikad u koli nijeimalo prilike da posjeti preduzee u svom mjestu. Tu se rezultati znaajno razlikuju odkole do kole, to ukazuje na odsustvo struktuiranog pristupa ovoj problematici.

Preduzetnika znanja

Imali smo dvije vrste pitanja - pitanja koja se oslanjaju na logiko zakljuivanje, i zadacikoji od uenika zahtijevaju prethodna znanja iz oblasti preduzetnitva i ekonomije.

Rezultati su mnogo bolji kod zadataka koji su se oslanjali na logiko zakljuivanje.

Zakljuak:

Uenici imaju veoma visoko miljenje o svojim sposobnostima, vjetinama i navikama, aliu isto vrijeme pokazuju visok stepen nerazumijevanja tematike.

Uenici ne doivljavaju nastavnike kao osobe koje podravaju razvoj i jaanje bazinihelemenata preduzetnike kompetencije. Nastavni proces je uglavnom utemeljen natradicionalnom pristupu.

19


Uenici nemaju jasno razvijen sistem vrijednosti i ne mogu realno da sagledaju svojuulogu u drutvu nakon zavretka kolovanja. kole ne pruaju uenicima dovoljnomogunosti da se upoznaju sa preduzetnitvom.

3.1.5 Kompetencija: preduzetnitvo nastavnici

Organizacija aktivnosti u koli (aktivnosti koje mogu doprineti jaanjupreduzetnike kompetencije)

Veina nastavnika u svim kolama tvrdi da se u njihovim kolama ponekad ili estorealizuju aktivnosti koje doprinose jaanju preduzetnike kompetencije (razni oblicisaradnje sa lokalnim privrednicima, vannastavne aktivnosti u kojima uenici samostalnoplaniraju svoj rad...).

Podaci o organizovanju posjeta firmama u lokalnoj sredini moraju biti uzeti sa rezervomjer je u veini kola obuhvaenih istraivanjem dolo do situacije da nastavnici uznaajnom procentu daju kontradiktorne odgovore (npr. 25% nastavnika tvrdi da kolaposjete ne organizuje nikad, dok u isto vrijeme 24% nastavnika tvrdi da se posjeteorganizuju esto).

Evidentno da se posjete ee organizuju u razrednoj nastavi, te da pored toga i ostaleaktivnosti (gostovanje uspjenih poslovnih ljudi, upoznavanje razliitih zanimanja) eerealizuju u okviru razredne nastave. Takoe je primjetno da su sve nabrojane aktivnostizastupljenije u sjevernoj regiji nego u ostale dvije regije.

Nastavnici imaju vrlo visoko miljenje o zastupljenosti u svojim kolama metoda iaktivnosti koje mogu podstai razvoj preduzetnitva. Takoe smatraju da su one veomavane u nastavi. Nastavnici najvie znaaja pridaju podsticanju uenika na samostalnostu radu, osposobljavanje uenika da procjenjuju posljedice svojih odluka i podsticanjunjihove kreativnosti. Manje bitnim nastavnici smatraju aktivnosti putem kojih se ueniciosposobljavaju za planiranje sopstvenih aktivnosti, kreativniosti i spremnosti zapreuzimanje rizika.

Za najmanje vane nastavnici smatraju podsticanje uenika da sami zarauju novaclinim angaovanjem, kao i podsticanje uenika na aktivnosti u kojima postoji mogunostsaradnje sa lokalnom zajednicom.

Procjena uenika (obiljeja uenika)

Nastavnici uglavnom smatraju da znaajan dio uenika ne posjeduje veinu osobina kojesu vane za razvoj preduzetnitva. Tako polovina nastavnika smatra da mali dio uenikazna da inovativno i kreativno rjeava probleme i da je manji dio uenika sposoban dasamostalno donosi odluke. Po miljenu nastavnika, veliki dio uenika nije spreman dapokae inicijativu i preuzme odgovornost za svoje ponaanje.

Za veinu osobina preovlauje miljenje da su zastupljene kod polovine uenika. Pomiljenju nastavnika, najzastupljenije osobine uenika su samostalnost u radu ispremnost za saradnju.

kolski kontekst

Podsticanje aktivnosti i inovativnosti u koli

Nastavnici uglavnom imaju veoma pozitivno miljenje o radnoj atmosferi u svojimkolama. Tako veina nastavnika tvrdi da aktivno uestvuje u donoenju godinjeg planarada kole (77%), 84% nastavnika ima mogunost uticaja na organizovanje i izvoene

20


nastave, a 91% nastavnika smatra da se od njih oekuje da konstantno usavravaju iunapreuju svoj rad.

Meutim, 88% ispitanika smatra da se njihov rad stalno nadzire, a oko 50% tvrdi da nijeu mogunosti da otvoreno iznese kritike na rad kole. 40% ispitanika smatra da se kodpojedinih nastavnika osea pomanjkanje odgovornosti za sopstveni rad.

U cjelini, nastavnici su iskazali zadovoljstvo postojeim stanjem u svojim kolama iatmosferom koja u njima vlada. Velika veina smatra da se u njihovoj koli promjenedobro prihvataju.

Podrka uprave kole

Nastavnici se uglavnom pozitivno izraavaju o podrci koju dobijaju od direktora kole.Tako ak 88% nastavnika tvrdi da je direktor na raspolaganju nastavnicima kad im jepotreban. 80% nastavnika smatra da ih direktor ohrabruje u davanju inicijativa i predloga.Nastavnici su zadovoljni zalaganem direktora za osiguravanje boljih uslova za rad iomoguavanje strunog usavravanja.

45% nastavnika smatra da uglavnom nema mogunost da utie na odluke direktora.Procenat se znaajno razlikuje po kolama, to ukazuje da na situaciju presudno utiepersonalno rjeenje.

Primjetna je znaajna disproporcija u nainu na koji nastavnici evaluiraju sebe i uenike.Nastavnici uglavnom visoko ocjenjuju zalaganje, kompetencije i metode sebe i svojihkolega, a znanje, zalaganje i sposobnosti uenika relevantne za kompetencije koje supredmet istraivanja uglavnom oznaavaju kao nedovoljno razvijene.

3.2 SREDNJE STRUNO OBRAZOVANJE

3.2.1 Drutveni ambijent

Empirijsko istraivanje, kako na nivou uenika, tako i na nivou nastavnika, je obuhvatiloanalizu okruenja, odnosno drutvenog ambijenta koji moe imati direktne ili indirekrtneimplikacije na stavove ovih dviiju kategorija po pitanju kljunih kompetencija, prije svegakompetencije: uiti kako uiti. Imajui u vidu dugogodinju ekonomsku krizu koja jerezultovala izvjesnim poremeajem sistema vrijednosti u drutvu, moemo da zakljuimoda obije kategorije sadanje stanje poimaju kao negativan ambijent. Istovremeno, obijekategorije su izrazile pozitivan, optimistian stav po pitanju poboljanja u bliskojbudunosti.

ak 70,7% uenika se ne slae sa tvrdnjom: Da bi postao bogat u Crnoj Gori, vano jebiti uspjean u uenju. Sa druge strane, 80,5% nastavnika smatra da se znanje u CrnojGori dovoljno ne cijeni. Ipak, ovako negativni stavovi nemaju za posledicu lo odnosprema uenju 72,8% uenika smatra da je uenje vano za njihov lini uspjeh.Istovremeno, 64,4% nastavnika smatra da e se uloga obrazovanja u Crnoj Goripopraviti u bliskoj budunosti.

Veoma znaajan je i stav uenika po pitanju cjeloivotnog uenja njihov odgovornedvosmisleno ukazuje na pozitivan stav po ovom, veoma vanom pitanju. ak 91,8%uenika smatra da ovjek ui cijelog ivota.

Analiza je pokazala generalno pozitivan odnos uenika prema uenju, ali je istovremenoukazala na znaajnu razliku izmeu samoprocjene uenika i njihove procjene od stranenastavnika.

21


Tabela 1. Covjek uci cijelog svog zivota

%

uopste se ne slazem 3.1

uglavnom se ne slazem 5.1

uglavnom se slazem 13.6

u potpunosti se slazem 78.1

Imajui u vidu da saradnja uenik-nastavnik-roditelji moe biti od velikog znaaja zaproces uenja, analizom je obuhvaen segment koji se odnosi na ulogu roditelja u ovomprocesu. Podaci do kojih smo doli, kroz odgovore uenika ali i nastavnika, ukazuju nanedovoljnu saradnju roditelja sa nastavnicima, odnosno njihovu nedovoljnuzainteresovanost za uspjenost uenja uenika. Sa druge strane, sami uenici se, uvelikom procentu, slau sa tvrdnjom da je jedan od motiva za uenje to to ne ele darazoaraju roditelje 65,1%.

Roditelji pred uenike postavljaju visoke zahtjeve. U 82% usluajeva roditelji od svojedjece oekuju da nastave kolovanje na nekom od fakulteta. Istovremeno, mali brojuenika moe raunati na pomo roditelja tokom procesa uenja u 87,4% sluajevauenici ne mogu da raunaju na pomo roditelja prilikom pripremanja za test iliispitivanja, dok 51,3% uenika ne razgovara sa roditeljima o tome ta su radili u koli.

Saradnja na relaciji nastavnik uenik je slaba. U 81,6% sluajeva roditelji rijetko ilinikada ne pitaju za savjet nastavnika kako da poboljaju vjetine uenja svog djeteta. Sadruge strane, velika veina nastavnika 89,6% se sloila sa tvrdnjom da roditeljipokazuju vei interes za djetetove ocjene nego za njegov napredak u uenju.

Konano, indikativna je komparativna analiza stavova nastavnika po pitanju uticajaodnosno odgovornosti za uspjeh uenika u koli/uenju. Iz tabele se moe uoiti velikadiskrepanca u stavovima po pitanju odgovornosti nastavnika sa jedne i uenika sa drugestrane, odnosno uticaja roditelja na uspjeh u koli. Istovremeno, 76,9% uenika se slaesa tvrdnjom da su nastavnici odgovorni za uspjenost uenja uenika.

22


3.12% 5.11%13.64%

78.12%

u potpunosti seslazem

uglavnom seslazem

uglavnom se neslazem

uopste se neslazem

Tabela 2.

Roditelji imajuveliki uticaj naskolski uspjeh

ucenika.

Nastavnici sunajodgovorniji zauspjeh ucenika u

skoli.

Najvecaodgovornost

za uspjeh u skolije na ucenicima.

Count % Count % Count %

uopste se ne slazem 11 2.6% 73 17.4% 60 14.4%

uglavnom se ne slazem 69 16.5% 201 48.0% 133 32.0%

uglavnom se slazem 224 53.7% 127 30.3% 173 41.6%

u potpunosti se slazem 113 27.1% 18 4.3% 50 12.0%

3.2.2 Nastavni proces - izazovi, vrednovanje postignua uenika, nastavneaktivnosti i nastavne metode

Analiza je pokazala da se nastavnici tokom rada sreu sa izazovima koje su u stanju daprevaziu sa manje ili vie uspjeha. Ipak, izdvojili su neke situacije za koje cijene da imtokom rada predstavljaju potekou nezainteresovanost uenika za uenje, podsticanjeuenika na uenje ukoliko nemaju podrku kod kue, istrajnost uenika na zadacima kojisu im teki i redovnost uenja. Sa druge strane, nastavnici smatraju da vei uspjehpostiu u aktivnostima koje razvijaju kreativnost, osjeaj odgovornosti, kritikorazmiljanje i samopouzdanje.

Komparativna analiza odgovora dobijenih od uenika i nastavnika, a u vezi sistemavrednovanja postignua uenika, je pokazala da nastavnici sprovode izvjesne aktivnostikoje indirektno mogu podsticati razvoj kljunih kompetencija, ali su te aktivnostinedovoljne i nemaju efekta. Postoji velika diskrepanca izmeu odgovora dobijenih oduenika i nastavnika povodom vrednovanja postignua uenika. Ovoj oblasti trebaposvetiti dunu panju u cilju poboljanja sadanje situacije. U kojoj mjeri je ovadiskrepanca izraena govore podaci dobijeni kao slaganje/neslaganje sa tvrdnjomNastavnici uenicima objanjavaju zato su im dali odreenu ocjenu (upitnik zauenike), odnosno Detaljno objanjavanje razloga zbog kojih je uenicima dodijeljenaodreena ocjena (upitnik za nastavnike) 61% uenika se ne slae sa ovom tvrdnjom,dok 70,6% nastavnika smatra da se ovo sprovodi u praksi; 47,3% uenika smatra danikad ili rijetko dobijaju ocjene koje zasluuju, a njih 47,8% da ocjene iz drugih predmetautiu na to kako nastavnici ocjenjuju.

Analiza odgovora dobijenih povodom naina vrednovanja postignua uenika je ukazalana injenicu da nastavnici smatraju da se u kolama sprovode savremene metodevrednovanja postignua. Odgovori upuuju na zakljuak da nastavnici to smatraju veomavanim.Ipak, tvrdnje uenika su u suprotnosti sa ovim dok nastavnici tvrde npr. da se unjihovim kolama sprovode aktivnosti na podsticanju samoevaluiranja rada uenika(66,6%), uenici tvrde suprotno (64,5%).

Ovakvi rezultati nedvosmisleno upuuju na zakljuak da sistem i naini vrednovanjapostignua uenika (ocjenjivanje) nije transparentan u dovoljnoj mjeri.

Paralelno sa procesom reformisanja obrazovnih programa u strunom obrazovanju,poela je i obuka nastavnika. Fokus je na savremenim pedagokim metodama iaktivnostima sa uenikom u centru. Na alost, raspoloiva sredstva za te svrhe sudaleko manja od potrebnih, te znaajan broj nastavnika jo nije imao priliku za strunousavravanje u ovoj oblasti. Istovremeno, u Crnoj Gori nije razvijena oblast didaktike zaoblast srednjeg strunog obrazovanja - kako za nastavnike opteobrazovnih predmetatako i za nastavnike struno-teorijskih predmeta i praktine nastave. Veliki dio

23


empirijskog istraivanja je bio posveen nastavnim aktivnostima, odnosno, nastavnimmetodama koje podstiu razvoj kljunih kompetencija kod uenika, sa fokusom nakompetencije: uiti kako uiti i preduzetnitvo. Rezultati istraivanja pokazuju da je ustrunom obrazovanju u Crnoj Gori jo uvijek dominantan tradicionalni nain izvoenjanastave sa nastavnikom u centru, iako ima izvjesnih primjera primjene metodasavremene pedagogije u nastavi.

Naprijed su dati neki od stavova, odnosno karakteristini rezultati dobijeni empirijskimistraivanjem a u vezi nastavnih aktivnosti i metoda: u 60,2% sluajeva se nikad ili rijetkoprimjenjuje osposobljavanje uenika za korienje razliitih tehnika uenja, u 65,7%sluajeva se nikad ili rijetko sprovodi saradnja sa uenicima na planiranju nastave, u76,6% sluajeva uenici nikad ili rijetko odluuju o tome ta e se raditi u toku asa.Rezultati takoe upuuju na zakljuak da nastavnici ne primjenjuju metode savremenepedagogije u mjeri u kojoj je to potrebno: 70,8% uenika je izjavilo da nastavnici tokomasa uglavnom stoje ispred table i priaju (frontalni oblik rada), 79,5% uenika jeizjavilo da je osnovna briga nastavnika da su uenici disciplinovani i mirni na asu,samo 28,9% je izjavilo da nastavnici ohrabruju uenike da rade u grupi ili paru odnosno35,2% da nastavnici dozvoljavaju uenicima da izaberu problem koji ele da rjeavaju. Uprilog tezi da se izvjesne nastavne metode i aktivnosti iz oblasti savremene pedagogjeipak uspjeno sprovode i injenica da su uenici, njih 56,2% izjavili da, za vrijeme asa,nastavnici povezuju gradivo sa primjerima iz svakodnevnog ivota, odnosno 50,7% danastavnici ohrabruju uenike da prilikom rjeavanja zadataka informacije pronalaze i vanudbenika (internet, roditelji, asopisi, magazini...).

Empirijskim istraivanjem je obuhvaen i segment nastavnih metoda i nastavnihaktivnosti koje podstiu kreativnost uenika, njihovu inicijativnost, razvijajusamopouzdanje, timski rad i osjeaj odgovornosti, planiranje i ciljno usmjerenodjelovanje. Veina nastavnika tvrdi da su u nastavi prisutne izvjesne aktivnosti i metodekoje podstiu gore pobrojano. Takoe, smatraju to veoma vanim za podsticanje razvojakljunih kompetencija.

Kod procjene uenika se ipak uoavaju izvjesne razlike te moemo zakljuiti danastavnici postiu odreni uspjeh u aktivnostima koje podstiu timski rad, razvoj osjeajaodgovornosti i samopouzdanja kod uenika, a loe rezultate u aktivnostima koje podstiurazvoj kreativnosti i inicijativnosti. Istovremeno, nastavnici smatraju da su kod uenikadonekle razvijeni osjeaj odgovornosti, timski rad i samopouzdanje, a za inicijativnost ikreativnost tvrde da kod uenika nisu razvijeni u dovoljnoj mjeri.

Ovi odgovori se poklapaju sa odgovorima dobijenim od uenika 81,9% uenika tvrdi danijedan ili samo neki nastavnici ohrabruju uenike da smiljaju neto novo, daju noveideje, a samo 21% nastavnika ohrabruje uenike da predlau razliite kolske aktivnosti.Rezultati su donekle bolji za tvrdnje koje se odnose na podsticanje timskog rada, razvojosjeaja odgovornosti, samopouzdanje uenika 41,5% tvrdi da nastavnici ohrabrujuuenike da planiraju svoje obaveze i aktivnosti odnosno 59,1% da nastavnici ohrabrujuuenike da preuzimaju odgovornost za svoje ponaanje.

Na osnovu rezultata se moe zakljuiti da, iako postoje indicije da se neke od nastavnihaktivnosti, koje podstiu razvoj kljunih kompetencija sprovode u praksi, nastavnemetode i aktivnosti nisu u funkciji podsticanja razvoja kljunih kompetencija nemasistemskog pristupa primjeni savremenih pedagokih metoda i aktivnosti u nastavi ucrnogorskom strunom obrazovanju.

24


3.2.3 kolski ambijent

Redovne nastavne aktivnosti, odnosno nain realizacije istih su od velike vanosti zarazvoj kljunih kompetencija. Ipak, vannastavne i projektne aktivnosti predstavljajuznaajnu dopunu redovnim kolskim aktivnostima i mogu biti od velike pomoi za razvojkljunih kompetencija. Uvaavajui ovu injenicu, jedan dio empirijskog istraivanja je biofokusiran na kolski ambijent, odnosno analizu koliko kola posveuje panjevannastavnim i projektnim aktivnostima, saradnji sa lokalnom zajednicom, koja vanostse u koli pridaje profesionalnoj orijentaciji.

Grafikon 2 - Da li Vi uestvujete u nekoj od kolskih aktivnosti na promocijipreduzetnitva?

Rezultati istraivanja upuuju na zakljuak da se u crnogorskim srednjim strunimkolama ne posveuje panja vannastavnim i projektnim aktivnostima. U jednom brojukola se sprovode ad hock vannastavne i projektne aktivnosti i u veini sluajeva supodrane od stranih donatora obzirom kako kole nemaju sredstva namijenjena u ovesvrhe. Sa druge strane, broj uenika koji uestvuju u vannastavnim aktivnostima je mali samo 19,4% uenika je izjavilo da esto uestvuje u vannastavnim aktivnostima a32,6% da nikad nije uestvovalo u nekoj od vannastavnih aktivnosti. Slino pitanje smopostavili nastavnicima i njihovi odgovori se poklapaju sa odgovorima uenika samo13,3% nastavnika tvrdi da se u koli esto organizuju vannastavne aktivnosti u kojimauenici samostalno planiraju program i nain rada. Mali je broj i vannastavnih aktivnostikojima se promovie preduzetnitvo kao kljuna kompetencija 39,9% nastavnika jeizjavilo da se u njihovoj koli sprovode ove aktivnosti. U odreenom broju kola postojeuenike kompanije (43,2%) ali je broj obuhvaenih nastavnika i uenika mali ak63,1% uenika nije imalo prilike da uestvuje u ovim aktivnostima a samo 7,94%nastavnika je ukljueno u aktivnosti na promociji preduzetnitva.

Vaan segment aktivnosti na razvoju kompetencije preduzetnitvo je saradnja kole salokalnom zajednicom. Ovaj segment takoe, nije razvijen 56,7% uenika nikad nijeimao prilike da u koli upozna nekog preduzetnika-nekoga ko vodi vlastitu firmu, 42,8%uenika nije imalo prilike da upozna nain na koji posluje neka firma, a 45,2% uenikanije imalo priliku da sazna kako se osniva firma; 53,8% uenika nije imalo priliku daposjeti neku firmu (u organizaciji kole). Ovakve tvrdnje su u skladu sa odgovorima kojesmo dobili i od nastavnika po pitanju saradnje kole i lokalne zajednice 53,5%nastavnika je izjavilo da se u koli nikad ne organizuju aktivnosti u kojima se uenicimaomoguava upoznavanje uspjenih pojedinaca (gostovanje uspjenih poslovnih ljudi islino).

25


7,94%DA

92,06%NE

Struno obrazovanje ima dvojaku ulogu i dvostruk zadatak priprema uenike za triterada, ali i za nastavak kolovanja. Aktivna uloga pojedinca u procesuzapoljavanja/samozapoljavanja i vanost koju Crna Gora pridaje razvoju malih isrednjih preduzea podvlae znaaj profesionalne orijentacije u strunoj koli.Profesionalna orijentacija u smislu zapoljavanja/samozapoljavanja je posebno vana zatrogodinja, zanatska zanimanja obzirom kako su svreni maturanti ovih zanimanja vieorijentisani ka tritu rada nego ka nastavku kolovanja. Profesionalna orijentacija se ustrunim kolama sprovodi u ogranienom obimu i to samo kao priprema uenika zanastavak kolovanja na fakultetu. Sprovodi se od strane pegagoga koji ne poznaju prilikena tritu rada, a to je od velike vanosti imajui u vidu povezanost strunogobrazovanja i trita rada. Rezultati analize upuuju na zakljuak da je oblastprofesionalne orijentacije u strunom obrazovanju nedovoljno razvijena 31,1% uenikanikad nije imalo priliku da u koli sazna o mogunostima za zaposlenje koje im pruazanimanje za koje se obrazuju. Nastavnici su, takoe, potvrdili da se u koli organizujuaktivnosti koje uenicima omoguavaju upoznavanje razliitih zanimanja 31,3%nastavnika tvrdi da se ove aktivnosti nikada ne sprovode u koli.

Klima u koli u velikoj mjeri zavisi od naina upravljanja, meusobne saradnje nastavnikai odnosa nastavnika sa upravom kole. Ona moe biti podstrek nastavnicima za bolji radi razvoj, kako lini, tako i za razvoj kole. Sa druge trane, nepovoljan ambijent moeimati negativne posledice po motivisanost nastavnika za razvojne aktivnosti. Rezultatiistraivanja u ovoj oblasti upuuju na zakljuak da je klima u koli dobra, nastavnici suzadovoljni stilom upravljanja direktora, smatraju da imaju dovoljno autonomije i da su odstrane uprave podsticani na inovacije u radu. Naprijed su dati neki od karakteristinihodgovora koje smo dobili od nastavnika na ovu temu: 65,8% nastavnika tvrdi da se ukoli dobro prihvataju promjene, 76,1% tvrdi da su nastavnici u koli ohrabrivani uprimjeni novih metoda rada, 73,8% nastavnika tvrdi da se od njih oekuje da stalnoinoviraju svoj rad, 82,4% da direktor kole uvaava ideje nastavnika, a 81% da direktorkole ohrabruje nastavnike u davanju inicijativa i predloga. Komunikacija na relaciji:direktor kole-nastavnik je dobra, 81,6% nastavnika tvrdi da je direktor na raspolaganjunastavnicima kad ima je potreban a 78,8% da direktor podstie saradnju meunastavnicima. Takoe je prisutan visok stepen slaganja sa tvdnjom da nastavnici moguzatraiti strunu pomo kolega i koleginica 89,4%.

3.2.4 Kompetencije: uiti kako uiti i preduzetnitvo: postignia uenika stavovinastavnika

Empirijsko istraivanje je obuhvatilo segmente koji ispituju stanje u crnogorskomsrednjem strunom obrazovanju po pitanju kljunih kompetencija: uiti kako uiti ipreduzetnitvo iz ugla postignua uenika i stavove nastavnika vanost kljunihkompetencija, zastupljenost sadraja u obrazovnim programima koji podstiu razvojkljunih kompetencija, procjena nastavnika po pitanju sadanjih aktivnosti na razvojukljunih kompetencija, njihovi stavovi po pitanju naina realizacije aktivnosti u nastavi,procjena inicijalnog obrazovanja i dosadanjeg strunog osposobljavanja u svijetlukljunih kompetencija, potrebe za strunim usavravanjem u oblasti kompetencija: uitikako uiti i preduzetnitvo i potencijalna ogranienja za sprovoenje aktivnosti na razvojukljunih kompetencija u srednjem strunom obrazovanju u Crnoj Gori.

Uoljiv je izrazito pozitivan stav nastavnika po pitanju vanosti kljunih kompetencija -96,3% nastavnika se sloilo da je u srednjem strunom obrazovanju potrebno raditi narazvoju kompetencije uiti kako uiti, odnosno, 95,2% da je potrebno raditi na razvojukompetencije preduzetnitvo. Zanimljivo je uoiti da je ova mala razlika u procentimarezultat stava nastavnika opteobrazovnih predmeta po pitanju vanosti kljunekompetencije preduzetnitvo. Naime, dok nastavnici struno-teorijskih predmeta ipraktine nastave pridaju istu vanost obijema kompetencijama, nastavniciopteobrazovnih predmeta veu vanost pridaju kompetenciji uiti kako uiti.

26


Na pitanje da procijene sadanje aktivnosti koje podstiu razvoj kljunih kompetencija,50% nastavnika je odgovorilo da nema ili ima, ali jako malo, aktivnosti koje razvijajukompetenciju uiti kako uiti, odnosno 52,4% (nema ili jako malo) za kompetencijupreduzetnitvo. Jedan broj nastavnika smatra da ima aktivnosti koje razvijaju kljunekompetencije: uiti kako uiti i preduzetnitvo, ali da se vie aktivnosti sprovodi narazvoju kompetencije preduzetnitvo (42% smatra da su donekle prisutne aktivnosti kojerazvijaju kompetenciju uiti kako uiti, a 35,4% preduzetnitvo). Mali procenatnastavnika smatra da se ove aktivnosti sprovode u dovoljnoj mjeri 8% uiti kako uitiodnosno 12,2% preduzetnitvo. Interesantno je uoiti vei varijabilitet kod ovog pitanja zakompetenciju preduzetnitvo. Ovo moemo dovesti u vezu sa prethodnim tvrdnjama popitanju aktivnosti koje se u koli realizuju, a koje promoviu kompetenciju preduzetnitvo.Naime, ranije smo pomenuli da u kolama postoje izvjesne vannastavne aktivnosti izoblasti preduzetnikog obrazovanja. Analiza varijanse je pokazala statistiki znaajnurazliku u stavovima razliitih kategorija nastavnika po pitanju kompetencije uiti kakouiti(F=2,153 f=0,117), dok u sluaju kompetencije preduzetnitvo ne moemo smatratida postoji statistiki znaajna razlika (F=0,315 f=0,730).

Nastavnici svih triju kategorija (opteobrazovni predmeti, struno-teorijski predmeti ipraktina nastava), u visokom procentu tvrde da u obrazovnim programima nisu prisutnisadraji koji se direktno odnose na jaanje znanja, vjetina i stavova koji su u osnovikompetencija: uiti kako uiti i preduzetnitvo 66,6% i 68,3% sukcesivno i zalau se zarad na ovim kompetencijama: u okviru predmetne nastave kroz razliite predmete zakompetenciju uiti kako uiti 50,9%, preduzetnitvo 29,2%; kao poseban predmet zakompetenciju uiti kako uiti 22,9% i 45,1% preduzetnitvo.

Tabela 3

uciti kako uciti%

Preduzetnistvo%

u okviru predmetne nastave

kroz razlicite predmete 50.9 29.4

kao poseban predmet 23.2 45.2

na casovima razrednogstarjesine

9.8 3.8

u okviru vannastavnihaktivnosti za ucenike

16.1 21.1

nije potrebno u skoli 0.5

Total 100.0 100.0

Nastavnici tvrde da nisu dovoljno osposobljeni da rade na razvijanju kljunihkompetencija: uiti kako uiti i preduzetnitvo 48,9% nastavnika smatra da nisudovoljno osposobljeni za rad na kompetenciji uiti kako uiti, odnosno 58,3% zakompetenciju preduzetnitvo. Ovaj postotak je vei za kompetenciju preduzetnitvo kad izanalize iskljuimo kategoriju nastavnika sa zavrenim ekonomskim fakultetom (14,7%nastavnika) 61,8%. Analiza varijanse je ukazala na statistiki znaajnu razliku ustavovima nastavnika po pitanju osposobljenosti za kompetenciju preduzetnitvo injihovog prethodnog obrazovanja po pitanju prisutnosti sadraja iz oblasti ekonomije(F=2,633; f=0,073). Istovremeno, vei postotak nastavnika opteobrazovnih predmetatvrdi da su osposobljeni za kompetenciju uiti kako uiti, to se moe objasniti njihoviminicijalnim obrazovanjem. Naime, za razliku od nastavnika struno-teorijskih predmeta ipraktine nastave koji tokom fakultetskog obrazovanja nisu imali priliku da izuavajusadraje iz oblasti pedagogije, nastavnici opteobrazovnih predmeta su tokomobrazovanja na fakultetu pripremani za rad u nastavi. Na drugoj strani, ak 70%nastavnika opteobrazovnih predmeta tvrdi da ih inicijalno obrazovanje nije pripremilo zarad na kompetenciji preduzetnitvo.

27


Empirijsko istraivanje je ukazalo na manjak strunog usavravanja nastavnika za rad nakljunim kompetencijama 58,4% nastavnika je izjavilo da do sada nisu pohaali obukuza rad na kompetenciji uiti kako uiti, odnosno 76,2% da do sada nisu imali strunousavravanje za kompetenciju preduzetnitvo. Kad smo ih pitali da procijene efekteusavravanja, nastavnici su ocijenili boljim struno usavravanje za kljunu kompetencijuuiti kako uiti - 69,9% nastavnika tvrdi da je dosadanje struno usavravanje dovoljno iu potpunosti doprinijelo njihovoj osposobljenosti za razvijanje kompetencije uiti kakouiti, dok ak 68,8% nastavnika tvrdi da dosadanje struno osposobljavanje nijedovoljno doprinijelo njihovoj osposobljenosti za razvijanje kompetencije preduzetnitvo.Nastavnici su pokazali veliko interesovanje za struno usavravanje za rad na kljunimkompetencijama, vie od 80%. Prioritet su dali savremenoj pedagogiji sa fokusom naoblasti motivisanost uenika za uenje i organizacija i strategije uenja. Za oblastpreduzetnitvo, najvei interes su nastavnici pokazali za savremene didaktike metode uovoj oblasti i osnivanje i voenje uenikih kompanija. Vano je napomenuti da je velikibroj nastavnika pokazao interes za oblast preduzetniko obrazovanje, to navodi nazakljuak da je ova oblast generalno, nedovoljno prisutna. Kao ograniavajue faktoreuspjenom sprovoenju u praksi aktivnosti iz oblasti kljunih kompetencija, nastavniciistiu nedostatak nastavnih sredstava i nastavnih materijala, dostupnost strunogusavravanja, nedovoljnu zastupljenost sadraja u obrazovnim programima, a koji sedirektno odnose na jaanje znanja, vjetina i stavova koji su u osnovi kompetencija: uitikako uiti i preduzetnitvo, motivisanost uenika, ali i zarade.

Tvrdnje uenika za oblast koja se odnosi na preduzetnitvo ukazuju na potrebu zapoboljanjima. Uenici nemaju jasnu predstavu o tome ta znai osnovati svoju firmu,snositi odgovornost za uspjeh, samostalno donositi odluke i posledice koje ovo povlai,upravljanje resursima, preuzimanje rizika... Paralelno sa ovim, kroz set pitanja zadataka, pokuali smo da steknemo uvid u njihova znanja iz oblasti preduzetnitva iekonomije. Pitanja su sainjena tako da podvlae razliku izmeu logikog zakljuivanja iznanja u oblasti preduzetnitvo sa jedne strane, i ekonomskih znanja sa druge strane.Odgovori koje smo dobili, a koje moemo karakterisati preduzetnikom logikom su dobri preko 50% uenika je dalo tane odgovore na ova pitanja. Sa druge strane, veoma suslabi rezultati u oblasti ekonomskih znanja u prosjeku ispod 45% tanih odgovora.Vano je napomenuti da u svim obrazovnim programima za struno obrazovanje postojibar jedan nastavni predmet ekonomske sadrine. Ovo nedvosmisleno ukazuje napotrebu osavremenjivanja istih.

U prilog teze o nezadovoljavajuim znanjima uenika iz oblasti preduzetnitvo ikomparativna analiza odgovora na dva, sutinski ista pitanja ali, postavljena na dvarazliita naina (tabela 6). Prvo pitanje potencira logiko zakljuivanje uenika i ovdjeimamo zadovoljavajue rezultate 74,8% uenika je tano odgovorilo. Na isto pitanje,postavljeno na nain da potencira znanja dobili smo daleko loije rezultate samo46,6% uenika je odgovorilo tano na ovo pitanje.

Tabela 4 - Primjer pitanja zadataka iz seta koji se odnosi na logikozakljuivanje

Duan je otvorio fabriku za proizvodnju namjetaja u malom gradu na sjeveru Crne Gore. Koja odsledeih reenica najbolje opisuje ulogu Duanove fabrike u lokalnoj sredini?Duanova fabrika e isporuivati najvie namjetaja graanima ovog gradaDuan e zaposliti dosta ljudi iz ovoga grada 74,4% tanih odgovoraPorez koji e Duan da plaa je jedini nain da grad dobije prihode

28


Tabela 5 - Primjer pitanja zadatka koji se odnosi na ekonomska znanja

Marketing je vaan za uspjeno poslovanje firme. Moemo ga opisati kao:Reklamiranje proizvoda (televizijske reklame, posteri, oglasi u novinama i slino)Dostavljanje robe kupcima u zemlji i inostranstvuAktivnosti kojima utvrujemo ta potroai ele, a zatim se trudimo da te potrebe

efikasno zadovoljimo 23,2% tanih odgovora

Tabela 6 Isto pitanje, postavljeno na dva naina

Marica eli da zapone proizvodnju kolaa. Da bi kupila neophodni materijal (brano, jaja,okoladu...), Marica e potroiti svoj deparac. Kolae e da priprema kod kue, u svojoj kuhinji.Ona planira da svu zaradu zadri za sebe. Koji oblik biznisa Marica eli da pone? Individualni preduzetnik 74,8% tanih odgovoraOrtaklukAkcionarsko drutvo

Najjednostavniji oblik u kojem je lan odgovoran za uspjeh, ali i za gubitke u poslovanju je:Drutvo sa ogranienom odgovornou Individualni preduzetnik 46,6% tanih odgovoraKomanditno drutvo

Moemo da zakljuimo, da u srednjim strunim kolama postoje izvjesne aktivnosti kojerazvijaju obije kompetencije, ali da se one ne sprovode na sistemski nain. Takoe,nastavnici opteobrazovnih predmeta su uspjeniji u aktivnostima koje razvijajukompetenciju uiti kako uiti, od nastavnika struno-teorijskih predmeta i praktinenastave, dok kod kompetencije preduzetnitvo nema znaajne razlike izmeu razliitihkategorija nastavnika.

29


4. SVEOBUHVATNA PROCJENA NA NIVOUOBRAZOVNE POLITIKE

4.1 ZASTUPLJENOST KLJUNIH KOMPETENCIJA PREDUZETNITVO I UITI KAKO UITI U CRNOGORSKIMZAKONIMA I STRATEKIM DOKUMENTIMA

Organizovanje i upravljanje sopstvenim uenjem i preduzetniko djelovanje pojedinaca sudvije, od osam kljunih kompetencija koje je definisao OECD kao neophodne za sve udrutvima zasnovanim na znanju. Koliko se one prepoznaju u naim dokumentima?

Ako preduzetniku kompetenciju posmatramo u njenom uem smislu - kompetencija kojase odnosi na sticanje znanja o pokretanju vlastitog poslovnog poduhvata i naekonomsku pismenost, pregledom dokumenata se uvia da se kao takva ne pominje.Posmatrana u irem smislu, preduzetnika kompetencija je usmjerena na razvoj osobinalinosti i vjetina koje se smatraju preduslovom za uspjeno djelovanje pojedinca kaopreduzetnika. To je sposobnost pojedinca da ideje pretvori u konkretne aktivnosti. Onaukljuuje pojedine osobine linosti, prije svega kreativnost, inovativnost, spremnost zapreduzimanje rizika i odgovornosti za svoje postupke Ako kompetenciju uiti kako uitiralanimo na: kritiko miljenje, kreativnost, sposobnost odravanja panje, upravljanjevremenom, podsticanje razvoja ovih osobina moemo nai u veini dokumenata,deklarativno navedeno u ciljevima i principima. Toga nam nije manjkalao ni u starimzakonima. Problem je u realizaciji, a ne u definisanju prioriteta.

U analiziranim dokumentima (Knjiga promjena, Opti zakon o obrazovanju i vaspitanju,Zakon o osnovnom obrazovanju i vaspitanju, Zakon o gimnaziji, Zakon o strunomobrazovanju) ne pominju se eksplicitno navedene kompetencije. Moemo samo posrednozakljuivati o njihovom razvoju kroz individualizaciju, doivotno uenje, selekciju sadraja,podsticanje kreativnosti

Takoe ih je teko posmatrati odvojeno, jer se prepliu u istim ciljevima.

4.1.1 Knjiga promjena, 2001

Strategija reforme sistema obrazovanja predstavljena je Knjigom promjena. Osnovnesmjernice promjena u svim nivoima do univerzitetskih studija, date su u ovomdokumentu. Traene naznake kompetencija nali smo u poglavlju CILJEVI I PRINCIPI.

Potrebno je obrazovanje:

uiniti promotorom razvoja zajedno sa naukom i tehnologijom, izgraivati u smjeru davanja podrke aktivnostima ukljuivanja i participacije na svim

nivoima i podrujima rada i djelovanja, koje e zadovoljiti potrebe, interesovanje, elje i ambicije pojedinaca koji se obrazuju, tako organizovati da se pojedincu obezbijede uslovi za razvoj slobode miljenja i

svjesne aktivnosti. (poglavlje Ciljevi, str. 23)

Principi na kojima se baziraju promjene: Izbor u skladu sa individualnimmogunostima, Razvoj ljudskih resursa.

31

Drutvo mora uiniti sve da se u kolama odvija takvo uenje koje od djece stvaralinosti koje samostalno misle, odgovorno donose odluke i koje su sposobne da sameplaniraju i grade svoj dalji razvoj...

...Da bi uenici napredovali u skladu sa svojim sposobnostima i mogli da zadovoljeposebna interesovanja, na svim nivoima sistema mora postojati mogunost izbora, a uokviru svakog segmenta ponuda razliitih sadraja, metoda i oblika rada. (str. 28)

... treba imati u vidu da sutinski cilj obrazovanja nije puko dobijanje kvalifikacije, veupravo razvitak pojedinca i njegovo uspjeno integrisanje u drutvo kroz dijeljenjezajednikih virjednosti, prenoenje kulturnog naslijea, sticanje samopouzdanja, teoslanjanje na vlastite sposobnosti. (str. 32)

Osnovno obrazovanje

Princip - Davanje prednosti kvalitetu obrazovanja u odnosu na kvantitet znanja (str. 104)

U Zakonu o osnovnoj koli, 1991. u l.2 Opti cilj obrazovanja je definisan ovako: Ciljosnovnog obrazovanja i vaspitanja je da radi osposobljavanja za ivot i nastavljanjaobrazovanja na osnovama dostignua nauke, tehnike, kulture i umjetnosti, omoguiuenicima da ovladaju osnovnim elementima opteg obrazovanja i da kod njih razvijeradoznalost i interes za novim saznanjem, kao i da razvije ljubav prema radu i domovini.(poglavlje Ciljevi, str. 106). Koliko se ovaj cilj realizovao u proteklom periodu, mislim danije potrebno komentarisati.

U Knjizi promjena, 2001, odjeljak o osnovnoj koli pored ostalih, navedeni su ciljevi:

ovladavanje osnovama opteg obrazovanja uporedivim sa odgovarajuimobrazovanjem u Evropi na kojima e se temeljiti doivotno uenje i samoobrazovanje,

razvijanje kritikog miljenja, samostalnosti i zainteresovanosti za nova znanja, osposobljavanje za samostalno rasuivanje i uee u drutvenom ivotu, sticanje optih i upotrebivih znanja koja omoguavaju samostalno, efikasno i kreativno

suoavanje sa drutvenom i pririodnom okolinom. (str. 108)

U prvom ciklusu izvodi se unutranja, didaktika diferencijacija. U drugom ciklusupostepeno se uvode neki oblici unutranje fleksibilne diferencijacije (iz matematike istranog jezika, a mogue je i iz maternjeg jezika) kao kombinacija osnovne nastave inastave po nivoima, ali najvie u okviru 25% vremena (asova).To podrazumijeva rad ugrupama razliitog nivoa sa ciljem utvrdjivanja osnovnih znanja za slabiju grupu, odnosnoproirivanje znanja za grupu na viem nivou. Ovakav oblik diferencijacije predvidjen jekao mogunost za uvodjenje u II ciklusu. U treem ciklusu obavezno je uvodjenje ovakveunutranje fleksibilne diferencijacije najmanje za dva predmeta (matematika i strani jezik),a moe i za maternji jezik...

... Naalost, unutranja diferencijacija nije nala svoje mjesto u Zakonima pa onda ni upraksi. (poglavlje Diferencijacija u koli str. 132)

Struno obrazovanje

...Sadanje stanje u sferi strunog obrazovanja i naznaeni principi opredjeljuju sljedeeciljeve i zadatke prema kojima treba usmjeriti proces promjena:

Osavremenjavanje i prilagodjavanje procesa strunog obrazovanja zahtjevimasavremenog, demokratski i ekonomski razvijenog drutva i trine privrede;

32


Promovisanje linog i profesionalnog razvoja uenika, kao i obezbjeivanje znanja isposobnosti neophodnih za dalje studije, ivot i rad, lina interesovanja i profesionalnirazvoj linosti;

Obezbjedjivanje sticanja kvalifikacija koja mladima i odraslima omoguavajuravnopravno uee na tritu rada. (poglavlje Ciljevi, str. 183)

Nastavni planovi i programi

...Za ista zanimanja nastavne planove i programe treba prilagoditi razliitiminteresovanjima i mogunostima pojedinaca. To se moe postii uvodjenjem izbornihprogramskih jezgara koja daju ire opte obrazovanje ili potpunije struno znanje

Veina navedenih ciljeva i principa je prenesena u Zakone iz oblasti obrazovanja, takoda nalazimo sline formulacija u svim dokumentima. (str. 206)

4.1.2 Zakoni iz oblasti obrazovanja, Podgorica 20035

Opti zakon o obrazovanju i vaspitanju

Obrazovanje i vaspitanje ima za cilj da:

1) ... omogui izbor obrazovnog programa na svim nivoima vaspitanja i obrazovanja;2) omogui pojedincu, u skladu sa sopstvenim mogunostima, ukljuivanje i participaciju

na svim nivoima rada i djelovanja... (poglavlje Ciljevi str. 9)

Zakon o osnovnom obrazovanju i vaspitanju

Ciljevi osnovnog obrazovanja i vaspitanja su:

3) ... razvoj kreativnih linosti;4) postizanje medjunarodno uporedivih standarda znanja i sticanja znanja za nastavak

kolovanja;5) razvijanje kritikog miljenja, samostalnosti i zainteresovanosti za nova znanja;6) osposobljavanje za samostalno rasudjivanje i uee u drutvenom ivotu;7) sticanje optih znanja koja omoguavaju samostalnu, efikasnu i kreativnu primjenu u

praksi;8) omoguavanje razvoja linosti uenika, u skladu sa njegovim sposobnostima i

zakonitostima razvoja (poglavlje Ciljevi obrazovanja, lan 2, str. 73)

Zakon o strunom obrazovanju

Cilj strunog obrazovanja je:

9) osavremenjavanje i prilagodjavanje procesa strunog obrazovanja zahtjevimasavremenog, demokratski i ekonomski razvijenog drutva i trine privrede;

10) obezbjedjivanje sticanja kvalifikacija uenicima i odraslima, koje im omoguavajuravnopravno uece na tritu rada;

11) usvajanje znanja i vjetina neophodnih za sticanje strunosti;12) obezbjedjivanje znanja i sposobnosti neophodnih za ivot i rad, lina interesovanja,

profesionalni razvoj linosti i za dalje obrazovanje;13) obezbjedjivanje uslova za proirivanje znanja u okviru zanimanja. (poglavlje Ciljevi,

lan 2, str. 117)

Pregledom dokumenata nijesu naene eksplicitno navedene kompetencijepreduzetnitvo i uenje uenja. Neke njihove bitne komponente se ipak naziru kroz

33

4. SVEOBUHVATNA PROCJENA NA NIVOU OBRAZOVNE POLITIKE

5 Ovi Zakoni su objavljeni u ''Slubenom listu Republike Crne Gore'', br.64, od 28. novembra 2002. godine.

pruenje mogunosti izbora, podsticaj kritikog miljenja, participaciju uenika unastavnom procesu. Ciljevi su formulisani tako da je uenik u centru panje. Insistira sena njegovom svestranom razvoju. Ponuena koncepcija je ugradila neke generalneprincipe evropskih obrazovnih sistema princip demokratinosti, autonomnosti, jednakihprava, decentralizacije, deregulacije, fleksibilnosti, transparentnosti ali je veliko pitanjekoliko su realni svi ovi principi bez podsticanja razvoja ove dvije kljune kompetencije.Razlika izmeu eljenih i postignutih ciljeva obrazovanja i vaspitanja je velika. Realnostnam je da su djeca najmanje 14 godina, u periodu svog najintenzivnijeg razvoja, u usituaciji da moraju da sluaju i reprodukuju ono to su ula, bez mogunosti biranja,sueljavanja miljenja, inicijative. Moe li se oekivati da na ovaj nain budu osposobljenida samostalno donose odluke, da budu inovatori i kreatori?

U kolama u Crnoj Gori nastava se odvija po novom i starom nastavnom programu.Reforma u osnovnim kolama je zapoela 2004/05. Do sada 75 osnovne kole (od 161kole) nastavu izvodi po reformisanim programima. Predvieno je da do 2010 sveosnovne kole u Crnoj Gori prihvate novi kurikulum. U svih dvadeset gimnazija nastavase od 2006/07. odvija po novom kurikulumu.

4.2 ANALIZA KURIKULUMA

4.2.1 Nastavni plan i program osnovne kole

Dosadanji kurikulum (1998)

U crnogorskim kolama jo uvijek je u upotrebi Nastavni plan i program usvojen 1998.godine. Kako je reforma osnovnog obrazovanja u toku, planirano je da do 2010. godineuvoenjem devetogodinjeg osnovnog obrazovanja u sve kole ovaj program budepotpuno povuen iz upotrebe.

Obrazovanje je obavezno za djecu od 7 do 15 godina starosti i sastoji se iz dvije faze.Od prvog do etvrtog razreda nastava je razredna, a od petog do osmog razredapredmetna.

Nastavu u razredima od prvog do etvrtog dri samo jedan nastavnik. Maternji jezik,matematika, priroda i drutvo, likovna kultura, muziko i fiziko obrazovanje se predaju uprvom i drugom razredu; strani jezik se dodaje u treem razredu, a tehnikoobrazovanje se dodaje u etvrtom razredu, kad se predmet priroda i drutvo dijeli napredmete poznavanje prirode i poznavanje drutva. Sa potkom petog razreda dodaju sedrugi strani jezik, istorija, geografija i biologija. Hemija i fizika se kao obavezni predmetiuvode u estom i sedmom razredu.

Karakteristike programa:

Nastavni program je nastavno-lekcijski, usredsreden na znanje, sadraj i informacije. Uveini sluajeva nastavni program je sveden na spisak sadraja koji treba prenijetiuenicima u okviru odredenog broja asova u rasporedu: akcenat je na predavanjusadraja umjesto na uenju vjeina.6 U nastavnom programu nisu definisani jasni ciljevipredmeta, ono to se eli postii, kao ni standardii ishodi uenja. Nastava bazirana nastrogoj asovnoj podjeli na nastavne predmete nije pogodna za interdisplinarni pristup.

Predmetni programi su preobimni, optereeni injenicama; uenici nemaju mogunostbiranja izbornih predmeta, a korelacija meu predmetima je esto potpuno zanemarena.Predmetni programi nisu uniformno struktuirani to je rezultiralo da odgovornost zanjihovu strukturu i funkcionalnost u najveoj mjeri lei na autorima.

34


6 Strateki plan reforme obrazovanja za period 2002-2004. Podgorica, Januar 2003.

Novi kurikulum osnovne kole (2004)

Struktura programa

U dokumentima koji su predstavljali osnovu za razvoj predmetnih kurikuluma, a iji jesadraj bio smjernica autorima, naglaavana je potreba da se napravi radikalan otklon odtradicionalnog shvatanja nastave, u metodikom, sadrajnom i organizacionom smislu.

Savjet za nastavne planove i programe u dokumentu Osnove za obnovu nastavnihplanova i programa, PG 2002. jasno i nedvosmisleno navodi ciljeve (konkretne promjenekoje treba ostvariti novim kurikulumom) koji sutinski predstavljaju veoma dobru osnovuza razvoj programa koji e biti okrenuti ka djetetu, koji e podsticati permanentnointelektualno usavravanje, biti zasnovani na interdisciplinarnom pristupu i poveatiosposobljenost uenika za djelovanje u radnoj i drutvenoj sredini.7

Novi kurikulum je u svojoj osnovi zamiljen kao nastavno - ciljni i procesno-razvojni, topredstavlja sutinski otklon od dosadanjih rjeenja, gdje je dominirao nastavno-lekcijskikurikulum. U pogledu struktuiranosti, novi kurikulum je otvoren, ogranien na nastavneciljeve, ukljuujui njihovu sintezu.

Kurikularni savjet je definisao sedam osnovnih oblasti znanja koje uenik treba da usvojitokom kolovanja, a koje mu pruaju sigurnu osnovu za ivot i rad. To su: maternji istrani jezik, matematika, prirodne nauke, tehnologija, drutvene nauke, fizika izdravstvena kultura i umjetnost. Pored toga su definisane i intelektualne i psihofizikesposobnosti i vjetine od posebnog znaaja za ivot i rad, grupisane u osam kategorija:komunikacija, numerike vjetine,vjetina upotrebe informacija, istraivanje i rjeavanjeproblema, odgovornost za sopstveno uenje i ostvarivanje linih ciljeva i vjetinasaradnje.

Kurikularni savjet je definisao strukturu predmetnih programa koja obezbjeuje doslednuimplementaciju osnovnih naela i ciljeva novog kurikuluma. Sve predmetne komisijezaduene za izradu novih programa dobile su jasne i detaljne smjernice za rad, i proleobuku.

Izmeu ostalog, predvieno je da svaki predmetni program sadrati odreenje (prirodu inamjenu predmeta), ciljeve predmeta, operativne ciljeve i aktivnosti uenika standard(katalog) znanja, vaspitno - obrazovne ishode i didaktika uputstva. Posebna panja jeskrenuta na prilagoavanje ciljeva uzrasnim karakteristikama djece.

Analizom predmetnih programa obuhvaeno je 18 obaveznih predmeta i 4 izbornapredmeta.

Cilj analize je utvrivanje u kojoj mjeri su u predmetnim programima inkorporirane dvijekljune kompetencije koje su predmet naeg istraivanja (uenje i preduzetnitvo).Akcenat u analizi je stavljen na operativne ciljeve i aktivnosti,didaktike preporuke, kao ina standarde znanja.

Kompetencija: uiti kako uiti

Struktura predmetnih programa svakako predstavlja pogodnu bazu za implementacijuelemenata koji su u osnovi ove kompetencije. Operativni ciljevi su koncipirani tako dakod uenika potenciraju kako proste, tako i sloene misaone procese (u skladu saBlumovom taksonomijom). Meutim, stie se utisak da su autori programa u veinisluajeva samo djelimino teko prihvatili ovakav koncept, pa ciljevi preteno nepodrazumijevaju aktiviranje viih misaonih procesa kod djece. Analogno tome, ni

35

4. SVEOBUHVATNA PROCJENA NA NIVOU OBRAZOVNE POLITIKE

7 Osnove za obnovu nastavnih planova i programa, PG 2002.

predloene aktivnosti nisu aktivirajue u dovoljnoj mjeri. Opti ciljevi predmeta uglavnomsu preambiciozni i u povremeno u disproporciji sa operativnim ciljevima, koji se estosvode na memorisanje, reprodukovanje i razumijevanje, a ree na anali

cjelozovotno ucenje

Documents