7/29/2019 Catic i Sercar (1993)- Vjesnik, 6-5-1993

1/2

Stvaraju masovnuhisterijuD rutven im ili dravnim nov-cim a, svejedn o, skupine gra anaobjavljuju javno plakate s poru-kama: N e plastinom otpadu,N e plastici, ili emi t i r a ju pje-smuljke Plastika je mrska, je r

je drska. Vrhunac toga bilo jepr ikaz ivanje plakata s navede-n im porukama t i jekom T V emi-sije posveene D a n u planetaZemlje, 22. travnja 1993.N a alost, za takve gra ane jenajblaa mogua klasifikacijada su neobavijeteni. T akv im avalja postaviti jednostavna pita-nja: Jeste li spremni ukloniti izvaih ormara svu plastinu i gu-m e n u , dakle polimernu odjeu iobuu? Ali i sve proizvode od tihm ater i ja la iz kuhinje, raunala,audio i video ure aja, porta iko na no vjerojatno iz vaeg lju-bimca, osobnog vozila? Ako je-ste, mogu je produbljeni]! raz-govor.U suprotnom moe se saetisve u iskaz: bez plastike i gume,civilizacija b i bila naprosto dru-gaija. To imajte na umu svi vikoj ima je plastika mrska jer jedrska i koji troite teko steennovac hrvatskih proizvo aa,me u njima upravo i onih kojirade plastine i gumene pro-izvode, za stvaranje masovne h i-sterije za koju uope nemaopravdanja . Znate li uope pri-tom koliko se ma n j e zaga ujuvoda, tlo i zrak zahvaljujui upo-rabi plastinih i gumenih pro-izvoda?

Ukinuti Vrlo esto u izjavama naihpolitiara moemo uti kakoHrvatska pripada Evropi i za-padnom svijetu, a mi Hrvati sezaista tako i osjeamo.Drugo je pitanje kako i koli-ko nas taj zapadni svijet pri-hvaa. Osobno, sumnjam da jeHrvatska u njihovim srcima,izuzev Austrije i Njemake.Dokaz je politika koju provodeprema Hrvatskoj: zgraaju se,ali praktiki ne zatiuju nasgoloruke od stranog divlja-tva. Kao emigranti, osjetili

smo, naroito u prvim godina-ma boravka u inozemstvu, dagostoljubivost prema naemovjeku nije na visini. Strancase gura na najtee ili najprlja-vije poslove, ismijavan je naradu zbog imena ili ponaa-nja.U industrijaliziranim zem-ljama, gdje su zaposleni razli-itih nacija, po prezimenu senasluuje iz koje je draveovjek doao (hrvatsko, engle-sko, njemako prezime itd.J.Nae prezime, vie ili manje,gubi sadraj i smisao. To sedoga a zbog toga to u imeni-ma nailazimo na slova s crti-cama i kvaicama, kao to su:- , - , - , - , - , - d (dijakritikiznaci - op.ur.), a koje zapad-ni svijet ne poznaje. Kako etaj zapadni domain priznatida spadam u njegovu kulturukad ne moe roitati mo e

7/29/2019 Catic i Sercar (1993)- Vjesnik, 6-5-1993

2/2

Ljud i koji znaju svoj posao, po-stavili su si pitanje: to ako uki-nemo plastino pakiranje? Ni-ta, treba samo 404 - posto viepakiranja, obujam otpada pora-stao bi za 256 posto, a obujamukupno prikupljenog otpada za213 posto. Za neplastina paki-ranja treba 213 posto energijevie, a trokovi proizvodnje po-rasli bi za 212posto. Na vau a-lost, nijedna ekoloka bilancani je pokazala da je npr. papirnopakiranje podobnije od plasti-noga.Primjerice, proizvodnja papir-nate ae zahtijeva dvanaest pu-ta vie pare, trideset est putaveu koliinu energije, dvostru-ko vie rashladne vode negoproizvodnja odgovarajue pla-stine. Moda jo jedan primjer.U Indiji na jednom podrujuizvrsno rode jabuke. Me utim,za pakiranje uroda u drvenesanduke uz njihovu peterostru-ku uporabu s povrine od jedno-ga hektara jabunjaka treba po-sjei drva s povrine od desethektara.Plastini proizvodi su neotrov-ni, mogu se prikupiti, ponovoupotrijebiti (materijalno recikli-ranje), razloiti na poetne sa-stojke, plin ili ulje (kemijsko re-cikliranje) ili ako nita drugo,spaliti (energijsko recikliranje).Gore izvanredno i pri dobru vo- enju procesa izgaranja nemapojave tetnih proizvoda izgara-nja .Energijskim recikliranjem odjedne tone plastinog otpada do-biva se ista koliina toplinskeenergije kao pri izgaranju 120 li-tara loivog ul ja ili 200 kg uglje-na. Posebno treba naglasiti daplastika i guma ne zaga ujuokoli, ve to rade l judi baca-n je m plastinih i gumenih pro-izvoda. A to je bitna razlika.

Umjesto da proue o emupriaju, neobavijetene skupinetroe oskudna sredstva za krivupromibu. Taj novac moe se ko-risnije upotrijebiti, npr. za pozivpuanstvu da ne baca plastenkeili stare autogume u okoli, veda ih pohranjuju na za to pre-dvi ena mjesta. x

kad ne moe proitati mojehrvatsko ime. Ja mu zadajempotekou, a htio bih da meprivoli. Zato Evropi trebaolakati put u Hrvatsku.Zato bih predloio da se na-e pismo to vie priblii iliak izjednai s pismom zapad-nog svijeta. Na taj nain, pri-bliili bismo se zapadu, a uda-ljili se od srpskog pisma.idovi, primjerice, mijenjajuprezimena kako bi ih stranasredina- to bre i lake pri-hvatila. Zar mi onda ne moe-mo promijeniti nekoliko slo-va? Zato trebamo imati slovaNe smije se organizirati javnounitavanje tzv. PVC najlonskihvreica i pritom autoritativnotvrditi da Hrvatske tek pola go-dine te vreice pravi od polieti-lena. Pravi ih od polietilena odprvog dana otkako je uvedenaproizvodnja tog vrlo proirenogproizvoda. A polietilen gori po-put svijee, bez ostatka i tetnihsastojaka i vrlo je kalorino go-rivo.Zainteresirana industrija istrune udruge trebali bi najhit-ni je poduzeti najiru akciju dase sprijei takvo neopravdanozbunjivanje javnosti. Jedna ta-kva akcija je upravo u pripremi.Od 15. do 18. lipnja 1993. odrate se u Zagrebu 11. dani Drutvaplastiara i gumaraca. Jedna od

sredinjih tema je recikliranjeplastike i gume. Pozivamo svekoji viu Ne, plastinom otpa-du, Neplastici da se jave Dru-tvu, rado emo ih pozdravitikao nae goste na tom savjeto-vanju.Ako treba, objasnit emo imda je ekoloki aspekt samo je-dan od vrlo brojnih kriterijarazvoja uspjenog proizvoda, pai onoga od plastike ili gume. Po-stoje mnogi drugi, vaniji, npr.blagostanje puanstva, razvojlinosti i kvaliteta drutva. Opi-sanim akcijama ne pridonosi seni blagostanju, ni razvoju lino-sti i drutva, upravo suprotno.Prof. dr. Igor CatiDoc. dr. Mladen ercer

Zagreb