Islamska zajednica u Bosni i HercegoviniVakufska direkcija Sarajevo

VAKUFI U BOSNI I HERCEGOVINIHistorijat, trenutno stanje i perspektive

II izdanje

IzdavaIslamska zajednica u Bosni i Hercegovini

Vakufska direkcija Sarajevo

Za izdavaaMr. Senaid Zajimovi

LektorTarik Jakubovi

Dizajn i DTPFadil Pleho

tampaDobra Knjiga d.o.o. Sarajevo

Sarajevo, 2012

Historijat, trenutno stanje i perspektive

UvodVakuf ima pobonu i dobrotvornu svrhu. Vakuf je trajno zavjetanje

imovine ili njenog prihoda za posebno specificirane korisnike ili namjene, radi postizanja Allahovog, d.., zadovoljstva. Vakuf je sredstvo ili put kojim se pribliuje Bogu i stie Njegovo zadovoljstvo.

U ekonomskom i socijalnom smislu vakuf je finansijska i drutvena institucija koja doprinosi ekonomskom, drutvenom, kulturnom i vjerskom kvalitetu ivota pojedinca i razvoju drutva.

Uvakufljenjem prestaje vlasnitvo vakifa nad uvakufljenom imovinom i ona prelazi u vlasnitvo vakufa. U naim uslovima titular vakufa je Islamska zajednica u BiH.

"Poslije smrti ovjekove, njegovi tragovi na ovom svijetu nestaju osim u tri sluaja: ako ostavi (uvakufi) trajno dobro, ako ostavi znanje kojim e se drugi koristiti i ako ostavi odgojeno dijete koje e se za njega moliti." (Hadis)

Vakufi u Bosni i Hercegovini

5

6

7Prva dva lista Gazi Husrev-begove vakufnameNa kraju vakufname stoji sljedei tekst:

Preneeno iz originala vakufname, prepisao siromaak na zahtjev kadije Sarajevskog Jusuf ef. 993. h. Upravitelj Sarajeva Ahmed bin. Osman potvruje da ovaj prepis odgovara originalu vakufname.

(Prepis vakufname je iz 993. godine po Hidri odnosno 1585. godine)

8Kur'an direktno ne spominje vakuf, ali u brojnim ajetima Allah, d.., podstie muslimane da svojim dobrim djelima i materijalnim davanjima pomognu druge ljude. Jedan od tih ajeta jeste 92. ajet sure Alu Imran, u kojem se kae: "Neete postii dobroinstvo sve dok ne udijelite dio onoga to vam je najdrae."

Allahov poslanik Muhammed, a.s., u brojnim hadisima podsticao je muslimane da misle o budunosti i o tome kako uraditi dobra djela koja e ovjeka nadivjeti i time trag svoj na ovom svijetu uiniti boljim i duim, ne bi li imao koristi od toga i nakon smrti. Takav je i hadis: "Poslije smrti ovjekove, njegovi tragovi na ovom svijetu nestaju osim u tri sluaja:

- ako ostavi (uvakufi) trajno dobro,- ako ostavi znanje kojim e se drugi koristiti i- ako ostavi odgojeno dijete koje e se za njega moliti."

Ova i brojne druge preporuke Muhammeda, a.s., utjecale su na ashabe pa su inspirirani ovim porukama inili dobra djela kojima su eljeli initi trajno dobro. Tako je hzr. Omer jednog dana doao Muhammedu, a.s., i rekao mu da je dobio jedno imanje koje mu je lino dragocjeno i htio bi da ga d kao trajnu sadaku. Poslanik mu je savjetovao da je najbolje da to imanje izuzme iz svoje imovine i odredi da se ubudue nee moi "ni prodati, ni pokloniti, ni naslijediti". Hzr. Omer je to posluao i odredio da se prihodi s tog imanja imaju koristiti za potrebe: siromaha, njegove rodbine, otkup robova i ratnih zarobljenika, za putnike, goste, a nema grijeha i da se upravnik tog vakufa koristi njegovim plodovima na umjeren nain.

Jasno je iz ovog utemeljujueg normativnog teksta da uvakufljeni predmet ne moe biti predmetom prometovanja i raspolaganja, ve samo njegovi plodovi i prihod.

Prema historijskim podacima, nije bilo niti jednog ashaba/druga Allahovog Poslanika, a.s., koji nije uvakufio neto od svoga imetka. Ovu praksu muslimani su nastavili i u narednim generacijama, evo sve do nae. Ona i dalje traje!

Vjerski poticaj na uvakufljenje

9Gazi Husrev-begov hanikah Sarajevo

10

11

1212

Ve se s poetkom zvaninog dolaska Osmanlija na prostore Bosne i Hercegovine biljee pojave prvih vakufa. O tome koliko je vakuf znaio za razvoj BiH i nastanak urbanih a time i politikih, ekonomskih, kulturnih i vjerskih sredita, najilustrativnije govori podatak koji kae da se u imenima nekih gradova u BiH spominje vakuf, to znai da su oni nastali iz vakufa. Ti gradovi su, npr.: Kulen-Vakuf, Skender-Vakuf, Gornji Vakuf, Donji Vakuf i mnogi drugi. Pored ovih, za neke gradove se zna da su nekada ranije u svome imenu imali rije vakuf. Tako se dananji Mrkonji-Grad nekada zvao Varcar-Vakuf, a dananji Sanski Most zvao se samo Vakuf i sl.

Veina starih gradova u naoj zemlji svoj nastanak i razvitak vezuju uz pojavu nekog vakufa, odnosno uz linost vakifa, dobrotvora. Tako, npr., sljedei gradovi su vezani za pojavu vakufa i njegova vakifa:

- Sarajevo - Isa-beg Ishakovi i Gazi Husrev-beg- Tuzla - Turali-beg- Mostar - Karaoz-beg i Koski Mehmed-paa- Teanj - Ferhad-beg, sin Skenderov- Maglaj - Kalavun Jusuf-paa- Nova Kasaba - Musa-paa, budimski vezir- Banja Luka - Ferhad-paa Sokolovi i Sofi Mehmed-paa- Gradaac - kapetan Gradaevi: Osman, Murat i Husein- Foa - Mehmed-paa Kukavica- Mrkonji-Grad - Kizlar-aga Mustafa- Rogatica - Husejn-beg, sin Ilijas-bega- Viegrad i Rudo - Kara Mustafa-paa- ajnie - Gazi Sinan-beg- Graanica - Ahmed-paa BudimlijaIz prikazanog spiska vidi se da je velika veina vakifa iz reda

domaeg stanovnitva koji su obnaali znaajne politike i vojne funkcije osmanske drave na teritoriji BiH. To su: veziri, pae, begovi, age, zatim gazije, kapetani i drugi.

Meutim, brojni podaci govore da se vakifi javljaju u svim drutvenim slojevima, tj. ne samo meu bogatim stanovnitvom, kako je gore spomenuto nego i meu brojnim trgovcima, zanatlijama, kadijama, muftijama, ulemom i imamima, mukarcima i enama.

Znaaj vakufa za razvoj Bosne i Hercegovine

1313

SKENDER-PAINA DAMIJA, SKENDERIJASkender-paina damija sagraena je 1517. godine. Za vrijeme

Kraljevine Jugoslavije skinut je olovni krov pod izlikom da ga treba zamijeniti bakarnim, to se nikad nije dogodilo, pa se kupola uruila. Ostatak graevine sruen je 1935. godine dok je munara damije uklonjena 1960. godine radi izgradnje sportskog centra.

Na mjestu Skender-paine damije komunistike vlasti su, bez saglasnosti Islamske zajednice, 1969. godine izgradile sportski centar pod nazivom Centar Skenderija.

Vakif potpuno slobodno raspolae pravom odreivanja koji e vakuf izgraditi ili ostaviti iza sebe i u koje dobrotvorne svrhe i ciljeve e se koristiti njegov vakuf. Tako su nastale brojne ustanove, izgraeni raznovrsni objekti i druge vrste vakufa koji se, s obzirom na svrhu i namjenu, mogu razvrstati u sljedee kategorije:

a) Vjerske svrhe: damije, mesdidi, musalle, tekije;

b) Obrazovno-odgojne svrhe: medrese, mektebi, biblioteke;

c) Humanitarne svrhe: pomo siromasima, jetimima, uenicima, putnicima, dunicima, zarobljenicima, bolesnima i za zbrinjavanje naputanih i bolesnih ivotinja;

d) Socijalne svrhe: vodovodi, putevi, mostovi, sahat-kule, adrvani, bunari, esme, haremi za ukop umrlih;

e) Privredne svrhe: bezistani, hanovi, zanatske radnje, mlinovi, stanovi i kue.

Podjela vakufa s obzirom na svrhe uvakufljenja

Osm

an-k

apet

anov

a m

edre

sa

Graa

nica

14

Osnovna svrha vakufa jeste uiniti dobro i bogougodno djelo a ona se u konkretnim drutvenim realizacijama odslikava u brojnim i raznovrsnim sadrajima, koji su zadovoljavali neku drutvenu potrebu. Nastale su tako damije, esme, hanovi, javne kuhinje, uilita itd. U tom smislu vakufi se mogu podijeliti u dvije grupe s obzirom na kriterij da li vakuf privreuje ili koristi vakufska dobra za svoju egzistenciju.

a) Prvu grupu inili su oni sadraji koji instituciji vakufa osiguravaju i donose odreene prihode za njegovo nesmetano funkcioniranje i samoodrivost. Tu spadaju razni graevinski objekti: hanovi, duani, magaze, razliite zanatske radnje, kue i stanovi za iznajmljivanje, zatim razliite zemljine nekretnine kao to su: gradilita, kuita-milii, vrtovi, bae-vonjaci, njive-oranice, livade i panjaci, ume i dr. U ovu grupu esto spadaju i znaajna materijalna sredstva u novcu ili plemenitom metalu, koja se daju na zajam graanima uz interes (priplod) i na taj nain poveavaju ekonomsku mo vakufa.

b) Drugu grupu inili su oni sadraji koji zbog vrenja brojnih javnih i uslunih gradskih funkcija i djelatnosti troe materijalna sredstva prikupljena putem zakupa, kirije, idare ili zajma na ime prethodno navedenih sadraja. Ovoj drugoj grupi pripadali su razni objekti i razne djelatnosti javnog, vjerskog, kulturnog, prosvjetnog, komunalno-higijenskog, dobrotvornog i drugog karaktera, kao to su hamami - javna kupatila, sahat-kule, damije, mesdidi, tekije, biblioteke, medrese, mektebi, vodovodi, esme, mostovi, karavan-saraji, javne kuhinje, greblja itd. Prihodi vakufa su se troili kao rashodi za odravanje i obnavljanje objekata, za finansiranje njihovih gradskih djelatnosti, plae slubenika (imama, mujezina, mualima, muderisa), izdravanje uenika, siromaha, nemonih, kao i za vakufsku administraciju mutevelije - upravnike i nazire - nadzornike.

Podjela vakufa s obzirom na ekonomsku samostalnost

15

Sa odlaskom Osmanskog carstva javili su se brojni problemi u vezi s vakufima. Prvi je bio taj to u vrijeme osmanske vladavine nije postojala jedinstvena vakufska administracija na nivou BiH, nego su vakufi djelovali kao samostalne ustanove. Drugi problem jeste taj to Austro-ugarska uprava nije razumjela pojam porodinog vakufa pa se u tom smislu deavalo da su mnogi plodouivaoci porodinih vakufskih prihoda na sebe u vlasnitvo pripisivali vakufska dobra. Da bi se uvelo reda u ovu situaciju, Austro-Ugarska je 1883. godine imenovala Zemaljsku vakufsku komisiju koja je upravljala vakufskim poslovima.

Vakufi u periodu nakon odlaska Osmanskog carstva

Vakufi u vrijeme Austro-Ugarske monarhije (1878-1918)

Gazi

Hus

rev-

bego

v ha

mam

Bon

jak

i ins

titut

-Fon

daci

ja A

dila

Zulfik

arpa

ia

, Sar

ajev

o16

Na ovaj nain u BiH poinje da radi jedinstvena vakufska administracija, koja e kao prioritetan zadatak imati da izvri popis svih postojeih vakufa. Naalost, brojni vakufi nee biti popisani zbog nepravilnog rada Austro-ugarske vakufske administracije, ali i zbog ekonomskog slabljenja i nestanka brojnih vakufa, kao i raznih malverzacija kojima je ila u prilog injenica da su nestale vakufname ili svjedoci pojedinih vakufa.

Potom je 1894. godine austrougarska uprava formirala Zemaljsku vakufsku direkciju, u kojoj je, kao dravnoj instituciji, sva vlast bila u rukama drave. Iako je nova vakufska uprava funkcionirala kako treba, sreivala i unapreivala vakufski imetak i izvravala namijenjeni joj zadatak, muslimani nisu bili zadovoljni tom upravom jer u njenom radu nisu imali nikakvog uea.

Zbog toga nezadovoljstva Bonjaci su 1899. godine pokrenuli borbu koja je imala za cilj da se osigura autonomija u upravi nad tri kljuna elementa neophodna za ouvanje identiteta Bonjaka, tj. u vjerskim, vakufskim i obrazovnim poslovima. Austro-Ugarska je 1909. godine, nakon aneksije BiH, udovoljila ovim zahtjevima donoenjem tatuta za autonomnu upravu islamskih vjerskih i vakufsko-mearifskih poslova. Prema odredbama ovog statuta organi upravljanja vakufima bili su: Vakufsko-mearifski sabor, kao vrhovni autonomni i nadzorni organ za sve vakufe u BiH, koji su sainjavali osam vjerski obrazovanih lanova (reisu-l-ulema, vakufsko-mearifski direktor i est mutevelija) i 24 lana biranih iz naroda. Predsjednik Sabora bio je reisu-l-ulema.

I pored ovog administrativnog ureenja i borbe muslimana za autonomnu upravu vjerske administracije, na sceni su se deavala brojna otuenja vakufskih dobara.

17

1818

Nova dravna tvorevina koja je nastala nakon zavretka Prvog svjetskog rata jeste Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS). Prema samom dravnom nazivu vidi se da Bonjaci, odnosno muslimani nisu uvrteni u red povlatenih naroda, pa je prema tome i politika nove dravne tvorevine prema vakufima bila negativna. Iako je nova drava potpisivanjem meunarodnih sporazuma preuzela obaveze, izmeu ostalog i garancije potivanja vjerskih prava muslimana, preduzeto je niz mjera kojim su otuivana brojna vakufska dobra i time je ekonomski slabljen vjerski i ekonomski poloaj muslimana u novoj dravi. Tako je Kraljevina SHS donijela "Mjere o agrarnoj reformi", kojima je u periodu 1918. - 1939. oduzeto oko etiri miliona dunuma vakufske zemlje (4.000.000 dunuma) i dvanaest i po miliona dunuma begluke zemlje (12.500.000 dunuma zemlje), to ukupno iznosi esnaest i po miliona dunuma zemlje (16.500.000 dunuma zemlje - to vakufske, to begluke), a izraeno u procentima to bi bilo 27,6% ukupne povrine BiH. U to vrijeme, mnogim vlasnicima velikih zemljinih posjeda oduzeto je oko 95% onoga to je bilo u njihovu vlasnitvu.

Spomenute injenice su utemeljene na "Memorandumu udruenja bivih posjednika kmetsko-beglukih zemalja u Sarajevu", koji je upuen kraljevskom namjesniku Pavlu 27. 09. 1938. godine. A jednom odlukom Banjalukog kotara iz 1939. godine oduzeto je od Gazijinog vakufa na prostoru Teslia i Tenja 107.000 dunuma zemlje (1/3 obradivo zemljite a 2/3 uma za sjeu).

Samo u Sarajevu su u toku Kraljevine SHS poruene 24 damije iz ranog turskog perioda, zatim su poruene dvije medrese: 1) Inadija medresa, na Bendbai i Atmejdan-medresa (Misrijina), uz Bakr-babinu damiju, na Atmejdanu, izvrena je ekshumacija 75 grebalja, 108 duana, 118 kua i dvorita, oduzeto je 90 vonjaka, vrtova, oranica i livada. U to vrijeme srpska vlast je provodila projekat sistematskog naseljavanja Srba iz Srbije na prostor Bosne i Hercegovine, gdje je bilo dominantno bonjako stanovnitvo.

Vakufi u vrijeme Kraljevine SHS/Jugoslavije (1918-1941)

19Aj

as-p

ain

vak

uf

Sar

ajev

o

Poseban atak na vakufe i imovinu vjerskih zajednica desio se u prvim decenijama komunistike vlasti nakon Drugog svjetskog rata. U poslijeratnoj Jugoslaviji nasilno je promijenjena svojinska osnova drutva oduzimanjem ili ograniavanjem privatnog vlasnitva.

Ideoloko opravdanje tih mjera osigurala je marksistika teza o "eksproprijaciji eksproprijatora". Imovina vjerskih zajednica bila je objekat oduzimanja iz dva razloga:

1. zbog toga to su vjerske zajednice u predratnoj Jugoslaviji bile vaan ekonomski faktor i

2. zbog toga to su kvalifikovane kao opasan ideoloki protivnik po proces izgradnje "vrlog, novog svijeta".

Do kraja 1953. godine komunistika vlast je usvojila set pravnih propisa na bazi kojih je drava pristupila oduzimanju vakufske imovine putem pravnih mehanizama konfiskacije, nacionalizacije, sekvestracije i eksproprijacije. Meu njima su najrigorozniji, i po svojim posljedicama najtei, bili: Zakon o raspolaganju stanovima i poslovnim prostorijama, Zakon o agrarnoj reformi i kolonizaciji, Osnovni zakon o zadrugama, Zakon o konfiskaciji imovine i izvrenju konfiskacije, Osnovni Zakon o postupanju sa eksproprisanim i konfiskovanim umskim posjedima, Zakon o nacionalizaciji privatnih privrednih preduzea, Uredba o arondaciji dravnih poljoprivrednih dobara opedravnog znaaja, Osnovni zakon o eksproprijaciji, Uredba o prodavanju stambenih zgrada iz optenarodne imovine, Uredba o upravljanju stambenim zgradama i Zakon o poljoprivrednom zemljinom fondu optenarodne imovine i dodjeljivanju zemlje poljoprivrednim organizacijama.

Putem nacionalizacije izvrene 1946., 1948. i 1958. ostvareno je dominantno dravno, odnosno drutveno vlasnitvo u svim privrednim granama i u oblasti nekretnina. Zakon o nacionalizaciji privatnih privrednih preduzea od 6. 12. 1946. sa izmjenama i dopunama od 29. 12. 1948. bio je pravni osnov za oduzimanje vakufskih mlinova, hotela, banja i slinih ustanova.

Poseban udar na vakufsku imovinu izvren je Zakonom o raspolaganju stanovima i poslovnim prostorijama od 17. februara 1958. godine i Zakonom o nacionalizaciji najamnih zgrada i graevinskog zemljita od 28. decembra 1958. godine s obzirom na okolnost da su ti objekti predstavljali najvei dio vakufskog fonda u urbanim sredinama. Ovim zakonom Islamskoj zajednici oduzete su brojne poslovne i stambene

Vakufi u vrijeme Socijalistike Jugoslavije (1945-1991)

20

zgrade, pa ak i oni objekti koji su bili u funkciji izvoenja striktno vjerskih aktivnosti. Prema podacima Komisije za vjerska pitanja Bosne i Hercegovine iz septembra 1961. godine, do 01. septembra 1961. godine nacionalizirana su 803 objekta Islamske zajednice u BiH, a to je tada predstavljalo 53,7% objekata Islamske zajednice u odnosu na broj prije nacionalizacije. Kada se tome doda injenica da su do 1961. godine ukupno 992 nacionalizirana objekta svih vjerskih zajednica u BiH, na objekte Islamske zajednice otpadalo je 80,9%, onda se moe konstatirati da je Islamska zajednica bila najvea rtva i gubitnik u procesu nacionalizacije vjerskih objekata.

Prema podacima iz 1950. u Sarajevu je za etiri godine vaenja Osnovnog zakona o eksproprijaciji iz 1947. eksproprisano oko 80 muslimanskih grebalja koja su se protezala na 350 dunuma zemljita. Na nekim od tih grebalja graeni su objekti poput javnih toaleta, ija namjena vrijea elementarne osjeaje potovanja umrlih.

21

Vaku

fska

zgr

ada

- Isl

amsk

i kul

turn

i i e

duka

tivni

cen

tar

Gor

nji

Vaku

f

zgzgzgggggrarararaaaadede, ,, papaaappapapapapapppppp akakakaakakakkkakkakakakaakakakak ii ooni objbjekekektitttt kojojii i ii sususususususususususususususususususususu bili i u funkkciijiji iizvzvooenenjaja sstrtrikiktntno o vvvjvjvjvjvjvjvvjvjvjvvjvvvvvjererskskihihihihh aaktktivivvnononononoststttttttiiiiiiiiii.ii. PPPPPPPPPrerer maa ppododdddddoddddacacacacacaacacaaca immaaa KoKoKoKoKoKoKoKoKoKoooKoKooKooKoKooooomimmmmmmmmmmmmmmmm sije za vjerskkaa pipitatanjnjaa BoBosnsne e iiHeHercrcccccegegegegegeggovovininnnnneee eee izizi ssepepepeppptetettt mbmbmbmbmbbbmbmbmbmbbmbmbmmmbbrararararar 19661.1. gggggggggggododododododooooooo ine,ee dddddddddddddddddddddoooooo ooo oooo o oo oooooo 0101. septembrbraa 19196161. gogodidinene nanananacic ononalalalalallizizizizizziirannananaananana aaa sususss 88803030303033 ooobjbjbjbjjjbjbjbjbjbjbjjekekekekekekeke tat Isllamammmmmmmmsksksksksksssksksksksks e zaajejejeejejeeejeeeeeeeeeedndndndndddndddddddnddddd ice e uu BiH, aa too jje e tatadada prpredddedstststs avvava ljjaaaalaaa oooooooooooooooooooooooooo 5353535353535353535335355555555555 ,77,7,7,7,7,7,7,7,7,7,7% %%%%% oboboboo jejekakakakakakatatatatat IIIIIIIIIIIslslsslslslslslsllssssss amamma ske zaaaaaazaaaajejejejejejejjjejejejedniciceeeeeee uuuuuuuuuuuuuuuuuuuuu ododnonosu nna brrojo prir je nnnnanannananaanannannnnnnnn ciciciccciononala izizizi aaaaacaccccccccijije.e.ee KKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKadadaddadadadadadadadaadadadadadadadaadaaadaadaa aaaaaaaaaa seessssss tttttomomomomo e e dododododododadadadaaaaadda inininininnjejej nica ddddddddaaaaaa aa a susssssss ddoo 1919191919191919191919191919191919191919996161. . gogodidinen uukupno 99999999999999999999222 nanaaaaciciciccionno aalallala iziziziziriririraaanaaannnanananaa aaaaaaaa obobobobbbbobobobobobobboboboboboboboooboboobooo jejejejejejejejejejeeejejj ktkttkkkk a aaaa svsvihihhhhh vvvvvjejejejeeeeeeejj rsrsrsssrsrsrsrsrsrsrsrsrr kikikkkkkkk hh zajejedndndndndndndndndnnniciiiii a uuu BiBiBBBBiBBBBBBBBBBBBBBB H,H, nnaa obobjejektkte eIsIsssssssllalalalallallal msmsmmm keke zzaajaaaaaa eededededeee ninininiccccccceceeecccecccccc ooootptppppadadaaaadaddddadadaddddadaddddadddaadaaaallaaaaa ooooo jeje 888880,0,00 9%9%%%9%%, , onononnnnnnnnnndadadadadadadadadddddddd sse momooeeeeeeee konnstststststttttttssttsttttttatataaaaaaaaaaaaaaaaaaaa iriratatii dada jje e IsIsssssIsIssllallll msmsskakakakaka zzzzzzaaaajaaaa ededededededeededededdede ninicaccaaaaaaaaaaaaaaaaaa bbbbilililila a a a nanannnanaaanaannaannanaan jjvjvvvjjjjjvveeaaaaa r tvvaaaa iiiii guguggg bibibibibib tntntntnt ikkikkkkikikikikikikikkk uuuuuuu pproceesuuuu nnaccacaccccccccaaaccccccacccccioioioiooioioioiooooiioioioii nanalilizazacicijeje vjvjjjjjjjjjeeeeerereee skskskskskihihii oobjbjekeke attttta aaaaaaa.aaa

PrPremema a a popopopopopodacimamam iiiiiiiiiizzz zz zz zzzzzz 1911191111911119191911191 550055 . u SaSaSS rarajejejejevuuvv jje e ee zazazz etetetetetetetetetttetttttte irirriririiiii iii gogodidididiiiidiineneeeeeeeneneeneeeeeeeeneeeneneeeeeeen vaaenenjaa OsOOOsssssOsOsOsOOssnonoovnvnvvnvnv ogog zzakakkkkononononono a o ekkkkkekspspsppsppsppprrrroor prprprprprrijijijijijacijiii izizi 11194949499477.7...7...7.. eeeeekskskkk prprrrooooooopooppoooopooooopoprisasaanonoooooooo oooooooooooooooooooooooooooooooooooooooko 80 mummmmuuumummumumuuslslimimana sksksksks ihhihih ggrerebababaaaljljljljlja aaaa kojaja sssssuu sese ppppprororrr teezaaaz lalalal nnnnnnnaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaa 35355353535353535353353335333 000000 duduuuuuuuuuduuddud nununnnnnnnnnnnn mamama zzzzzzzzzemememmmmmmmemmmmememmmmmmmmmmmmmememmmmljljll itata. NNNaaaaaaaaaaaaa nekkekimiim od tiiihhhh grgrgrgrrg ebebalaljajajaaa ggggggraraeenininnininin ssuu obobobobobjejejejejektk i ppppopopppoppp pppupuppupupupupuuuuupupupuuuuuppupppuuuttt tttttttttttt jajajajajajajaajajaaajajjajajajajjjjj vvnnnnvvvvvvvvv ihhhiiiihiihihihiiihiihhh toaoaleeeeleeeel tatataaaaattttttt , , , ,,, , ,,, iiii jajjjjjjj nannaaaanaaanaaamjmmmjmjmjmjmjmjmmjmmjmjmjmjmjmjmmjmjenenenenennnnenenaaaaaaaaaaa vrvvvvvvvv ijijeea elemmenenenentatatt rnrne e osososososjejejejejeaajeeje pppppooo totovavavavavaannjnjjjnnjjjnnnnja a a uuumuuumumumuummumuummummmmmmumrlrlllllllllllllllrlrliiiiiihihhihhiihhiiiiiiiiiiihi .

2121

aaVaVaVaVaaaVaVaVaaVaaaaVaVaaVaaVaVaVaVaVaVaVaVaVaVaVaVaVaVaVaVaVaVaVaVaVaVaVaVaVaVaVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVkukukukuukukuukukuuukuuukukukukukuukuukukkkkkkkkkkkkkkk

ffsfsssfsfsfsfsfsfsffsssffsfsfsffssfsfssfsfsfsfsffsfsffsfsfffsfsfsfsfsfffsfffffffkkkkakakakakakaakakakakaakkkaaaakakakakakakkkakakkkkkakakkakakakakkakkakkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkk

zzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzgrrrgrgrgrggggggggggg

ddddddadaddddddddadddddadaaaaaaaaaaa aaa a a a aaaa a aaaaaa

----------IsIsIsssssssIsIsIsIsIsIsIsIssIsIsssIssIssIsIsssssIsssssssssssIsIssssIsIsssIssssIsssIsIsIssIsIsIsIsIsIsIsIIIIIIIIIIlallalalaaaaaalaalalalalalalalallalalaaalalaaaalalalaalaallalalallaalalaaaaaalalllllllllllllllllllllllll

ms

ms

ms

ms

ms

mss

ms

mss

ms

mss

ms

ms

ms

ms

ms

ms

ms

ms

ms

ms

ms

ms

ms

ms

ms

ms

ms

ms

ms

ms

mmmmmmmmmmmmkikikikikikikikikiiikikiikikikiiikiikikikikikikikikiikikiiikikikiikikikikkkkkkkkkk

kkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkllululululluuuuuuuuuutuututututt

rnrnrnrnrrii iiiiiiii

ii i eddddddedddedddededdedukukukukukukukukukukukukkukukukkkukkuuuuuuuu

ttatatattttttatttttttttttttttttivivvvivvivivvivviviviviiiiii

nininininininininininiinininnnnnnnnnccccccccccccccccccccccccccccccccccccccccccccccccccccccccccccccccccccccccccccccccc

nnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnennnnnnenennnnennnnnnnennnennennnennenenennenenenenenennenennenennnenneneneneneneneneneneneneneneneeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeetatatatatatatatatatatatataaatatatataatatatatatttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttt

rr rrrrrrrrGoGoGoGoo

rnrnrnrnrnrnrnrnjijijijijijijjjjijjiijjjjijiijjijjjjjj

aaVaVaVaVaVaVaVaVaVaVaVaVaVaVaVaVaaVaVaVaVaVaVaVaVaVaVaVaVaVaVaVVVVVVVVVkukukukukkkkkkkkkkk

ffff

Tokom trajanja Drugog svjetskog rata od 1941-1945. godine u BiH uniteno je potpuno ili djelimino 303 objekta Islamske zajednice. Uniteni su objekti kao to su damije, mektebi, medrese, kue, stambene zgrade, duani, magaze i dr.

Prema podacima Vakufske direkcije ukupan broj oduzetih vakufa (duana, damija, grebalja, kua, stanova, zgrada) je 11.324, odnosno ukupna povrina oduzetih vakufskih nekretnina je 30.342.496 m2.

Vakufi su od 1950. godine do prvih demokratskih promjena, 1990. godine, pretrpjeli ogromne materijalne gubitke. teta koja je nastala usljed nacionalizacije vakufskih stanova i poslovnih prostora procjenjuje se na 744.000.000,00 KM.

U toku agresije na BiH (1992-1995. godine) srpski i hrvatski agresori poruili su 1.311 vakufskih objekata (damija, mesdida, mekteba, tekija i harema), a otetili 472 vakufska objekta.

teta koja je nanesena vakufu u BiH usljed nacionalizacije stanova i poslovnih prostora u periodu od 1996. godine do danas iznosi 286.000.000,00 KM. Ukupna teta koja je nanesena vakufskoj imovini iznosi 1.030.000.000,00 KM. Nanesena teta se odnosi na vakufske poslovne prostore i stanove prouzrokovana njihovim nepovratom IZ.

Vakufi u vrijeme II svjetskog rata (1941-1945)

Oduzeti vakufi u periodu 1945-1990. godine

Materijalna teta nanesena vakufu u vrijeme SFRJ

Materijalna teta nanesena vakufu od 1996. godine do danas

Porueni i oteeni vakufi u toku agresije na BiH (1992-1995)

22

Godinja teta po vakufe

23

Zbog nepovrata imovine Federacija BiH godinje oteti vakuf za iznos od 15.840.000,00 KM, a RS za iznos od 9.660.000,00 KM.

Ukupna godinja teta nanesena vakufima u Bosni i Hercegovini iznosi 25.500.000,00 KM.

Iz svega gore reenog d se zakljuiti da je institucija vakufa odigrala veoma vanu ulogu u socio-ekonomskom razvitku Bosne i Hercegovine. Ali isto tako ne d se oteti utisku da je njegovo podruje djelovanja, u jednom vremenskom periodu, svedeno na nivo pukog egzistiranja.

Evidentno je da danas vakuf ne igra onu ulogu koju je nekada imao, zahvaljujui prije svega naglaenoj ulozi drave u svim sferama ivota, pa i u onim sektorima koji su ranije bili preputeni civilnom drutvu, koja je svojim postupcima, putem zakonskih i administrativnih mjera, uglavnom svjesno, nastojala ograniiti ulogu vakufa kao potencijalnog regulatora odreenih procesa i kretanja u drutvu koja nisu odgovarala vladajuem establimentu. Kao razlog slabljenja uloge vakufa moemo oznaiti i nedovoljnu brigu i zainteresiranost nadlenih institucija i korisnika vakufa za njegovo unapreenje i razvoj te unutranje slabosti u organizaciji i upravi, to je imalo za rezultat nepravovremenu transformaciju i prilagoavanje promjenama u drutvu i ekonomsko-socijalnom ambijentu.

Obaveza je Islamske zajednice, ali i opi interes drutva, da vrati vakufu njegove izvorne funkcije. U tom poslu moramo biti sposobni da budemo kao pojedinci, ali i kao ira drutvena zajednica, spremni braniti prava onih koji su se zarad opeg dobra odrekli vlastite imovine.

24

SFRJ je Zakonom o nacionalizaciji oduzela vakufima svu imovinu izuzev damija i onoga to je sluilo iskljuivo usko vjerskoj svrsi, ime su nestali razlozi za postojanje Vakufske direkcije. Tako se u Ustavu Islamske zajednice iz 1959. godine vie ne spominje ni vakuf kao institucija i izvor prihoda imovine Islamske vjerske zajednice, a niti Vakufska direkcija, koja je do tada brinula o vakufima.

Meutim, novim Ustavom Islamske zajednice iz 1969. godine u definiranju pojma imovine Islamske zajednice ponovo se uvodi pojam vakuf kao njena imovina. Ovo je vrlo znaajno jer govori da se u meuvremenu za ovih deset godina desio novi broj uvakufljenja, pa je bilo neophodno vakufe spomenuti u Ustavu Islamske zajednice i drugdje. Ova ustavna odredba obavezuje organe Islamske zajednice kao uvare i korisnike vakufske imovine da ne zaborave na nacionaliziranu vakufsku imovinu i da stalno rade na novim uvakufljenjima.

Do ponovnog uspostavljanja Vakufske direkcije ekalo se 37 godina, kada su ostvareni neophodni uvjeti, prije svih politika sloboda koja je ostvarena nakon prestanka agresije na Bosnu i Hercegovinu. Vakufska direkcija je kao jedna od ustanova Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini oivjela svoj rad Odlukom Sabora IZ u BiH 14. 06. 1996. godine (broj: 2486/96). Prema toj Odluci Vakufska direkcija je u svim pravima i obavezama pravni sljednik Vakufske direkcije islamske zajednice u Bosni i Hercegovini koja je prestala sa radom 1958. godine.

Prema Ustavu Islamske zajednice iz 1998. godine, a na osnovu lana 32., vakufskom imovinom u Bosni i Hercegovini upravlja Vakufska direkcija. Titular vakufske imovine u Bosni i Hercegovini je Islamska zajednica. Uspostavljanjem Vakufske direkcije Islamska zajednica je pokazala odlunost da se bori za povrat oduzete vakufske imovine, da titi i unaprijeuje postojeu vakufsku imovinu, da se ispravno i prema vakufnami upravlja vakufom, ali i da osigura preduvjete za nova uvakufljenja koja se ostvaruju u Bosni i Hercegovini i dijaspori.

Vakufska direkcija

Zgra

da Z

emal

jsko

g va

kufa

i H

adim

Ali-

pai

nog

vaku

fa u

Sar

ajev

u (s

jedi

te

Vaku

fske

dire

kcije

)

25

26

27

Pano

ram

a Sa

raje

va

28

- Popis i registracija cjelokupne vakufske imovine u BiH i dijaspori;- Preduzimanje aktivnosti na zatiti vakufske imovine na podruju

cijele Bosne i Hercegovine i dijaspore te afirmaciji vakufa kao trajnog dobra;

- Povrat oduzetih, uzurpiranih i na bilo koji drugi nain otuenih vakufa;

- Iznalaenje novih vakifa putem uvakufljenja nekretnina, pokretne imovine i novanih sredstava;

- Pruanje pravne pomoi medlisima Islamske zajednice u vezi s pitanjem vakufske imovine;

- Pokretanje i voenje niza sporova za zatitu vakufa pred nadlenim domaim sudovima i meunarodnim pravnim institucijama;

- Odabir najpovoljnijih zakupaca i praenje postupaka pri izdavanju vakufske imovine u zakup;

- Nadzor i praenje legalnosti postupka u poslovima transformacije vakufa;

Zadaci Vakufske direkcije

Vaku

fski

dvo

r (ne

kad)

- M

osta

r

29

- Imenovanje mutevelija i nadziranje medlisa u upravljanju vakufskom imovinom;

- Praenje aktivnosti vlada i parlamenata u postupku utvrivanja nacrta zakona o restituciji;

- Lobiranje izvrnih i zakonodavnih vlasti u BiH da se donesu zakonski propisi o vakufima koji bi sadravali osnovne principe uvakufljenja, a Islamska zajednica i njeni organi bili bi implementatori i aktivni sudionici tih propisa;

- Obnova, rekonstrukcija, revitalizacija i zatita vakufskih objekata te njihovo dovoenje u stanje namjenskog koritenja;

- Osnivanje agencija za privrednu, finansijsku, ekonomsku, kulturnu i turistiku saradnju Islamske zajednice s drugim slinim asocijacijama u zemlji i inozemstvu;

- Osnivanje privrednih organizacija na trinim principima;- Kupovina i prodaja nekretnina;- Saradnja sa srodnim institucijama u svijetu;- Insistiranje na doslovnoj primjeni vakufnama, gdje god je to mogue;- Osnivanje vakufskih fondova: za damije, mektebe, medrese, islamske

fakultete, stipendiranje uenika i studenata, za odrivi povratak prognanika, za razvoj islamskih medija, za socijalne projekte itd.;

- Koritenje vakufa prvenstveno u odgojno-obrazovne svrhe i socijalne programe;

- Pruanje vjernicima mogunosti uvakufljenja dionica, novca, tednih uloga, vrijednosnih papira, certifikata.

Vaku

fski

dvo

r (sa

da) -

Mos

tar

30

a) Nedonoenje zakona o restituciji; obeanja politikih stranaka od prvih demokratskih izbora pa do danas o donoenju zakona o restituciji nisu ispunjena, naprotiv, organi vlasti ne pokazuju elju da to pitanje rijee u dogledno vrijeme ;

b) Pokuaji uzurpacije preostalih vakufa putem novih regulacionih planova;

c) Nedomainski odnos nadlenih institucija spram zatite vakufa;

d) Nepostojanje pravilnika o utroku vakufskih sredstava;

e) Nepostojanje jednog broja vakufnama i samim tim nemogunost provedbe volje vakifa;

f) Nedovoljno finansijskih sredstava za realizaciju vakufskih projekata;

g) Veliki procenat neperspektivne vakufske imovine;

h) Nedovoljna zastupljenost nastavnih jedinica o vakufima u obrazovnom sistemu Bosne i Hercegovine i Islamske zajednice. Opasnost koja najvie prijeti jeste apsolutno pravno nepoznavanje ove oblasti naih imama i alima. Ova se institucija ne izuava ni kao historijska kategorija na pravnim fakultetima u Bosni i Hercegovini, iako kao vaan pravni institut zasluuje da se izuava;

i) Nedovoljan broj uposlenika u Vakufskoj direkciji s obzirom na obim poslova.

Problemi sa kojima se susree Vakufska direkcija

31

DAMIJA KALIN HADI ALIDamiju je sagradio Kalin hadi Alija 1535. godine i za njeno

izdravanje uvakufio nekoliko hiljada aki novca. Sruena je od strane bive komunistike vlasti 1947. godine, radi izgradnje vojnih stambenih objekata.

Vakufska direkcija je sprijeila izgradnju spomenika Francu Preernu na istoimenom lokalitetu za koji je od strane lokalne zajednice bio izraen idejni projekat. U jesen 2004. godine otkriveni su podzemni ostaci damije te se 2006. godine pristupa izradi Idejnog projekta arheolokog parka Kalin hadi Alijine damije. Ni sa ovim rjeenjem IZ nije bila zadovoljna ve je insistirala na obnovi i rekonstrukciji Kalin hadi Alijine damije kao jedino moguem i ispravnom rjeenju. Trenutno se vode aktivnosti na otkopavanju i konzervaciji lokaliteta kako bi se moglo krenuti sa ponovnom izgradnjom damije

32

Bitan pokreta, prije svega u finansijskom smislu, pojedinanih, ali i drutvenih aktivnosti koji utjeu na bolji kvalitet ivota pojedinca i drutva u cjelini, jesu brojni fondovi i zaklade iji su osnivai privatna lica, ali i udruenja i grupe donatora kao i drave koji svojim djelovanjem popunjavaju neke vrlo vane segmente drutvenog ivota i potreba. U tom smislu uloga vakufa u savremenom dobu je neprocjenjiva. Osnovni zadatak i uloga vakufa je ispunjavanje opih potreba jedne zajednice, pojedinanih potreba njenih lanova, postizanje opeg blagostanja, bez obzira o kom segmentu ljudskog ivota se radilo.

Shodno tome, u okviru opeg sistema i shodno svojim potrebama, svaka zajednica muslimana ima obavezu da razvija vlastiti sistem vakufa.

U nae vrijeme i na ovim naim prostorima mogle bi se razvijati brojne vrste vakufa i sve one mogle bi imati znaajnu ulogu u postizanju boljitka i blagostanja zajednice i njenih lanova.

U tom smislu Vakufska direkcija je formirala sljedee vakufske fondove:

1. Fond za zatitu, unaprijeenje, revitalizaciju i promociju vakufa;

2. Fond za izgradnju novih, rekonstrukciju i adpataciju postojeih vakufskih i vjerskih objekata;

3. Fond za kultivisanje vakufskih parcela;4. Fond za struno usavravanje i edukaciju iz

oblasti vakufa;5. Fond za socijalno ugroene kategorije drutva;6. Fond za pomo u obrazovanju;7. Fond za tampu islamske edicije.

Zadatak i uloga vakufa u modernom vremenu

33

Gazi

Hus

rev-

bego

va p

ala

a

Sara

jevo

34

Neke aktivnosti Islamske zajednice i njenih institucija treba da se finansiraju iz vakufa. To bi omoguilo da Islamska zajednica bude slobodna i samostalna u svome radu. Ovi faktori su neophodni da bi Islamska zajednica mogla normalno funkcionirati, uspjeno vriti svoju misiju promocije vrijednosti islama i dostojanstveno vriti svoju ulogu u drutvu. Nain na koji se trenutno finansira Islamska zajednica koi Zajednicu u razvoju, jer onemoguava da razvija projekte kojim e se poboljati vjerski ivot muslimana na ovim prostorima. Neprimjereno je da u ovo nae vrijeme slobode i prilika Islamska zajednica funkcionira i da se finansira na nain iz komunistikog vremena, kada je Islamska zajednica bila primorana na takvo rjeenje.

Projekti malih, srednjih i velikih vakufa za svaku damiju i svaku instituciju, koji bi se dugorono realizirali, rjeenja su koja bi Islamsku zajednicu oslobodili postojeih ekonomskih stega i ogranienja.

S namjerom da se jednog dana sve damije i institucije Islamske zajednice finansiraju iz vakufa, Islamska zajednica bi trebala izraditi kratkoroni i dugoroni plan razvoja vakufa za svaku instituciju, tako da svaka institucija dobije svoj vlastiti vakuf. Po tom planu, koji e biti dugorono realiziran, sve damije, medrese, fakulteti, Rijaset, mediji itd., dobili bi svoje vakufe koji bi pokrivali njihov budet.

Finansiranje Islamske zajednice iz sredstava vakufa

35N

ovi v

akufi

- M

edre

sa O

sman

ef.

Red

ovi

, Vis

oko

Islamska zajednica je pred velikim izazovom. Sve je vei broj vakufa. Islamska zajednica svakim je danom bogatija za neko dobro, svejedno radilo se o damiji, medresi, biblioteci, nekretnini, zemljitu, umi itd. Poveanjem broja vakufa raste i potreba za njenom jaom i efikasnijom organizacijom i uvoenjem u rad vakufske administracije koja e bdjeti nad povjerenim emanetima i koja e znati uiniti Islamsku zajednicu ekonomski stabilnijom. U tom smislu potrebno je Vakufsku direkciju kadrovski i materijalno ojaati. U njoj treba da rade ljudi meu kojima e biti erijatskih pravnika (poznavalaca vakufskog prava), pravnika pozitivnog prava BiH, advokata, ekonomista, ininjera, sposobnih menadera i ljudi sa kvalitetnim idejama.

Neophodna je transformacija u pristupu pitanjima vakufa i uvakufljenja. Na govor o vakufu treba biti govoren rjenikom savremenih potreba muslimana. To podruje mora da se osavremeni i da postane odraz naih savremenih potreba i mogunosti. Svaki musliman poeli u toku svoga ivota da dio svoje imovine uvakufi, da je d za ope dobro, elei time postii Allahovo, d.., zadovoljstvo i osigurati sebi trajnu sadaku. Vakufska direkcija e svima njima omoguiti da ispune svoje elje u pogledu uvakufljenja, da do svakog pojedinca doe sa svojim projektom vakufa u kojoj e svaki musliman, svaki pojedinac, moi nai priliku za sebe.

Perspektive vakufa i podruja uvakufljenja: potrebe i mogunosti

36

Vakufska direkcija e posebno voditi rauna kako medijski prezentirati ideju vakufa i uvakufljavanja. Transparentnost u radu je prilika da se ljudima pokae mogunost da i oni budu dio tima koji e svojim dobrima i vakufom uestvovati u opem boljitku zarad zadovoljstva Allaha, d.. U tom smislu, svaka vakufska stipendija, donacija ili razvojni projekat treba biti prezentiran javnosti kao vid podsticanja na injenje dobra i afirmaciju meusobne brige i pomaganja meu ljudima i muslimanima.

Trenutno je stanje takvo da je tema vakufa vrlo malo prisutna u javnom diskursu meu muslimanima. To stanje treba mijenjati. Javna komunikacija podrazumijeva usvajanje trenutno vaeih medijskih standarda i u tom smislu Vakufska direkcija treba da prati i realizira medijske naine savremenog oglaavanja, ali i koristi uobiajene ili tradicionalne naine kroz damije, hutbe i vazove. Ovo je iznimno skup zahvat, ali je neophodan u svijetu u kojem ivimo, ako elimo da naa poruka stigne do svakog muslimana u Bosni i Hercegovini i dijaspori.

Promocija vakufa

Vaku

fski

pos

lovn

i cen

tar -

Stu

dent

ski h

otel

Mos

tar

37

Vakufska direkcija je ustanova Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini koja upravlja vakufskom imovinom u BiH i jedan od njenih osnovnih zadataka je preduzimanje aktivnosti na zatiti vakufa na podruju cijele BiH, te afirmacija vakufa kao trajnog dobra, kao i obnova, rekonstrukcija, revitalizacija i zatita vakufskih objekata i dovoenje istih u stanje namjenskog koritenja. Shodno tome, Vakufska direkcija je u proteklom periodu preduzela broje aktivnosti koje se tiu pripreme, izrade i realizacije razliitih projekata, koji imaju za cilj unaprijeenje rada Vakufske direkcije, rekonstrukciju i revitalizaciju vakufskih objekata, razvoj i unaprijeenje vakufa u BiH, te podsticanje i promoviranje novih uvakufljenja.

U tom smislu, predstavit emo Vam projekte koje je Vakufska direkcija realizirala u protekle tri godine, projekte ija realizacija je u toku i projekti koji e biti realizirani u narednom periodu.

Vakufski projekti

Vaku

fski

kom

plek

s i t

ekija

na

Buni

38

U proteklom periodu Vakufska direkcija je realizirala nekoliko projekata koji se odnose na unaprijeenje rada Vakufske direkcije i rekonstrukciju pojedinih vakufskih objekata. Takoe, Vakufska direkcija je posredovala u obezbjeivanju i realizaciji finansijskih sredstava za obnovu i izgradnju znaajnog broja objekta koji se nalaze na podruju pojedinih medlisa.

Realizirani projekti su:1. Restauracija fasade i stolarije zgrade Zemaljskog vakufa

i Hadim Ali-painog vakufa u Sarajevu (sjedite Vakufske direkcije);

2. Jedinstvana baza informacionog sistema vakufskih nekretnina u BiH, koji je realiziran u dvije faze;

3. Rekonstrukcija kompleksa Tekije na Buni u Blagaju;4. Kupovina specijaliziranog minibusa za potrebe Centra

Vladimir Nazor Sarajevo;5. Seminar "Vakuf i humanitarno-volonterski rad", u Sarajevu;6. Seminar o Wesatijji - Centar za promovisanje srednjeg puta, u

Kuvajtu;7. Regionalni seminar "Upravljanje i investiranje u vakufe", u

Sarajevu;8. Seminar "Privoenje kulturi i proizvodnji vakufskih zemljinih

parcela", u BiH;9. Seminar o hadu u Sarajevu;10. tampanje Mushafa sa prijevodom na bosanski jezik;11. tampanje i izdavanja broure o vakufima u BiH, na etiri

jezika;12. Manifestacija "Dani vakufa" 2011/2012. godine;

Realizirani projekti

39

1. Obnova Isa-begovog hamama u Sarajevu;2. Identifikacija i uknjibe vakufske imovine u RS-u;3. Prikupljanje arhivske grae o vakufima u BiH iz perioda

Osmanske uprave;4. Izgradnja prateih objekata uz damiju u dematu Podlugovi,

Sarajevo;5. Rekonstrukcija damije u dematu Kasapovii, Novi Travnik;6. Izgradnja damije u dematu Baiko Polje, naselje Stup,

Sarajevo;7. Stipendiranje 60 studenata koji stanuju u Studentskom domu

Sarajevo.

Projekti ija realizacija je u toku

13. tampanje Zbornika radova sa naunog skupa u okviru manifestacije "Dani vakufa" 2011. godine;

14. Snimanje dokumentarnog filma o vakufima u BiH;15. Podizanje zasada oraha na vakufskim parcelama u svakom

muftiluku;16. Podizanje zasada vakufskog vonjaka na podruju MIZ Visoko;17. Dovretak izgradnje damije Orahov Brijeg, u Sarajevu;18. Izgradnja damije na Hrasnom Brdu II, u Sarajevu;19. Izgradnja damije u dematu Podlugovi, u Sarajevu;20. Adaptacija Iplidik Sinanove damije, u Sarajevu;21. Otvaranje centra Wasetijje;22. Nadogradnja poslovne zgrade Medlisa IZ Bugojno;23. Podizanje plastenika na vakufskoj parceli u Visokom;24. Obezbjeivanje finansijskih sredstava za pomo projektima koji

su od interesa za iru drutvenu zajednicu kao to su projekti Udruenja Srce za djecu koja boluju od raka, udruenje graana za kulturu i obrazovanje Progres Travnik i dr.

40

1. Izgradnja Kalin hadi Alijine damije, u Sarajevu;2. Izrada pravila o upravljanju i ureenju mezarluka u BiH;3. Ureenje pravnog statusa vakufske imovine u dijaspori;4. Obnova vakufskog objekta na Vracama u Sarajevu;5. Izgradnja stambeno-poslovnog objekta u Odobainoj ulici u

Sarajevu;6. Izrada projekta za obnovu "Hastahane" u Sarajevu;7. Organiziranja seminara u Kuvajtu za kadrove i saradnike

Vakufske direkcije;8. Poveanje broja stipendija za uenike i studente;9. Oivljavanje vlastite ekonomije.

Projekti koji e biti realizirani u narednom periodu

Isa-begov hamam Sarajevo

41

42

Pregled nekih aktivnosti Vakufske direkcije kroz fotografiju

43

44

Ukoliko imate namjeru uvakufiti dio svog imetka obratite se na sljedeu adresu:

Islamska zajednica u Bosni i HercegoviniVakufska direkcija SarajevoUl. Reisa Demaludina auevia br. 271000 SarajevoBosna i Hercegovina

Tel: +387 33 200 355Fax: +387 33 206 037

E-mail: vakuf.bih@bih.net.baWeb site: www.vakuf.ba

TRANSAKCIJSKI RAUNI ZA UPLATE U BOSNI I HERCEGOVINI

VAKUFSKA BANKA D.D. SARAJEVO Raun broj: 1602005500019915

BOR BANKA D.D. SARAJEVO Raun broj: 1820000000116581

INSTRUKCIJE ZA UPLATE IZ INOSTRANSTVA

ACCOUNT WITH INSTITUTION: BOR BANKA DD SARAJEVOSWIFT: BOIRBA22XXX

BENEFICIARY NAME OF ACCOUNT:BEN. ACCOUNT NO:

VAKUFSKA DIREKCIJA SARAJEVOIBAN BA391820000000116581

ADDRESS:REISA D. AUEVIA, NO. 271 000 SARAJEVOBOSNIA AND HERZEGOVINA

INTERMEDIATRY BANK: DEUTSCHE BANK AGSWIFT: DEUTDEFFXXX

Pomozimo vakufe u Bosni i Hercegovini! Ostanimo ivi i nakon smrti!Postanite i vi Vakifi!