broj / travanj 2018. savjetnik - arhiva.savjetodavna.hr · ovaj uzgojni oblik uzgaja se na...

www.savjetodavna.hr

Raznovrsnost 130 priznatih autohtonih sorti vinove loze, Hrvatsku stavlja na kartu među najinteresantnije vinske destinacije. Kako bi na institucionalan način okupili, ocije-nili i prezentirali upravo takva vina i njihove proizvođače Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba organizira reviju vina autohtonih sorti pod nazivom „Vina od davni-na“ koja će se održati 13. i 14. travnja u art galeriji „Lauba“ u Zagrebu. Cilj manifestacije jest proizvođačima i potrošačima ukazati na važnost vina autohtonih sorti na hrvatskoj vinskoj sceni, poticati ih na proizvodnju istih i raditi na poboljšanju nji-hove kakvoće, sa željom stvaranja prepoznatljivosti Hrvatske kao autentične vinske zemlje.

Novi sustav savjetovanja pomoći će poljoprivre-dnicima, ribarima i šumoposjednicima u ocjeni re-zultata njihova poljoprivrednog gospodarstva te utvrđivanju neophodnih poboljšanja vezanih uz pro-pisane zahtjeve upravljanja, dobre poljoprivredne i okolišne uvjete, poljoprivrednu praksu korisnu za klimu i okoliš te mjere na razini poljoprivrednog gospodarstva te u poboljšanju održivog upravljanja i ukupnih rezultata njihovih gospodarstava ili poduzeća.

Mladim poljoprivrednicima, ribarima i šumopo-sjednicima sustav savjetovanja trebao bi pomoći pri uspostavljanju poslovanja, održivom razvoju gospo-darskih aktivnosti te prilagodbi klimatskim promjen-ama i njihovom ublažavanju, bioraznolikosti, zaštiti voda, razvoju kratkih lanaca opskrbe, ekološkom uzgoju i zdravstvenim aspektima proizvodnje.

Novi zakon o Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi

SAVJETNIKHRVATSKE POLJOPRIVREDNO-ŠUMARSKE SAVJETODAVNE SLUŽBEBilten

Broj 1 / travanj 2018.

Prva revija hrvatskih vina autohtonih sorata

BROJ 1/ travanj 2018. / www.savjetodavna.hr2

Dragi čitatelji,

pred vama je prvi broj Savjetnika, biltena Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe, kojim želimo prenositi stručna znanja i savjetovati vas u proiz-vodnji, informirati o aktualnos-tima u poljoprivredi, te radu naših stručnih savjetnika na terenu.

Novim Zakonom o Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjeto-davnoj službi koji je stupio na sna-gu u veljači ove godine, uređen je sustav savjetovanja u poljo-privredi, ribarstvu i šumarstvu, te djelokrug rada. Osim usklađenja s EU zakonodavstvom i praksom u području savjetovanja, detaljni-jim definiranjem poslova i javnih ovlasti, dodatno je stvoren pro-stor za daljnju modernizaciju i unapređenje rada. Zakon po prvi puta omogućuje organiziranje i izvođenje formalnog obrazovanja poljoprivrednika i šumoposjednika kroz osposobljavanje i usa-vršavanje iz područja poljo-privrede, ribarstva i šumarstva. U narednom periodu jači nagla-sak ćemo staviti na stručnu os-posobljenost djelatnika Hrvatske poljoprivredno-šumarske savje-todavne službe, što će prido-nijeti bržem usvajanju i prim-jeni novih znanja i tehnologija, te povećanom korištenju financijskih sredstava fondova Europske unije namijenjenih poljoprivredi i raz-voju ruralnih prostora.

Rad s poljoprivrednicima i savje-tovanje na terenu naša je osnovna djelatnost. Kroz razne oblike edu-kacija, savjetovanja i informiranja, surađujemo s više od 50.000 polj-oprivrednika. Korištenjem Mjere 1 – Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja, Programa ruralnog razvoja, u posljednjih godinu dana

provedeno je oko 1.600 tečajeva osposobljavanja koje je pohađalo više od 30.000 poljoprivrednika. U Mjeri 2 – Savjetodavne službe, službe za upravljanje poljoprivred-nim gospodarstvom i pomoć poljo-privrednim gospodarstvima, kroz individualno savjetovanje prošlo je oko 7.000 poljoprivrednika. Za Mjere 10 i 11, tzv. IAKS mjere ru-ralnog razvoja, te mjere izravne potpore, naši savjetnici godišnje pomognu pripremiti zahtjeve za potpore za više od 20.000 poljo-privrednika.

Poljoprivrednike i šumoposje-dnike, korisnike ostalih mjera iz Programa ruralnog razvoja također savjetujemo u tumačenju pravilnika, natječaja i propisa koje moraju zadovoljiti njihovi projekti. Značajan dio naših aktivnosti odnosi se na provedbu programa gospodarenja u šumama privat-nih šumoposjednika, doznake stabala u privatnim šumama, te održavanje šumskih prometnica. Uz sve navedeno, našim poljo-privrednicima i šumoposjednicima pružamo i savjetodavno-stručnu potporu pri definiranju i analizi njihovih investicija kao i tehničko-tehnološke savjete s ciljem opti-miziranja i postizanja veće efikas-nosti njihovih ulaganja.

Upravo dugogodišnja suradnja sa Gospodarskim listom kroz prisut-nost naših savjetnika u pisanju stručnih tekstova i savjeta, po-taknula nas je da na jednom mjestu kroz ovaj Bilten objedinimo samo mali dio aktualnih savjeta i stručnih aktivnosti, te tako ostvari-mo još bolju komunikaciju s vama dragi čitatelji.

U nadi da ćete nas rado čitati i pratiti, pozivam vas da nam se obratite s pitanjima i prijedlozima ili potražite pomoć naših stručnih savjetnika u vama najbližem uredu Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe.U ime svih djelatnika HPŠSS i svoje osobno ime sretan vam i blagoslovljen Uskrs!

RavnateljZdravko Tušek, dipl. inž. agr.

Od sadnje do berbe lijeskeAndreja Vukalović Pofuk, dipl. ing. poljoprivredePetra Pozder, mag. ing. fitomedicine

Lijeska je kultura koja je u našim krajevima poznata od davnina. Nekada se nalazila uglavnom na rubo-vima šuma, proplancima te na siromašnim i lošim tlima, no u posljednjih nekoliko godina lijeska se sve više počela uzgajati na našem području. Lijeska je samonikli grm koji naraste i do 6 metara visine. Vrlo je neobična voćka koja se ističe od ostalog voća po tome što cvate zimi od prosinca do ožujka. Također za razliku od većine voćaka koje se cijepe na podlogu, lijeska se uzgaja na vlastitom korijenu. Iako nema ve-likih zahtjeva i uspijeva čak i na siromašnim tlima, prije podizanja nasada treba voditi računa o pripremi tla, gnojidbi i izboru položaja.

Lijeska je sredozemna biljka koja uspijeva na nad-morskim visinama od 140 do 600 m te joj uglavnom odgovaraju položaji koji u našem kraju odgovaraju za uzgoj vinove loze. Lijeska najbolje uspijeva na umjere-no vlažnim, osrednje dubokim tlima povoljne strukture i humoznim tlima sa pH vrijednosti od 6,0 do 8,0. Dobro podnosi karbonatne ilovače i skeletna tla. Pod-nosi i nešto lošija tla, no na njima donosi slabiji urod. Kod nas se u uzgoju lijeske još uvijek dosta griješi pri izboru zemljišta i sadnog materijala. Općenito se smatra da lijeska može podnijeti temperature i do -25 °C, no samo ako su one kratkotrajne. Zbog toga je najpogodnije područje za uzgoj lijeske mediteranski dio, posebice Istra, dok u kontinentalnom dijelu pred-nost pri uzgoju treba dati područjima sa zaštićenim položajima blagog nagiba. Lijeska je tipični heliofit što znači da za svoj rast i razvoj treba dosta svijetla. Također zahtijeva i dosta vode tokom svog vegetaci-jskog razdoblja.

Prije podizanja samog nasada obavezno treba napraviti analizu tla te prema dobivenoj analizi pri-premiti tlo i napraviti meliorativnu gnojidbu. Priprema tla za plantažu i intenzivni uzgoj lijeske obavlja se temeljito kao i za druge intenzivne voćne vrste. Ako

HRVATSKA POLJOPRIVREDNO-ŠUMARSKA SAVJETODAVNA SLUŽBA 3

tlo nema dovoljno osnovnih hranj-iva (fosfora i kalija) ili je kiselo to se može popraviti dodavanjem mineralnih gnojiva i materijala za kalcifikaciju prema preporukama stručnjaka nakon dobivene analize tla.

Sadnja lijeske preporuča se u je-sen. Za jesensku sadnju treba napraviti duboko oranje krajem ljeta. Za proljetnu sadnju koja se manje preporučuje, duboka obrada može se obavljati od ljeta sve do zime ako to dopušta vlažnost tla. Niske temperature, smrzavanje i odmrzavanje tijekom zime izazivaju rahljenje tla.

Ukoliko je obavljena meliorativna gnojidba te je tlo dovoljno opskr-bljeno fosforom i kalijem, tada se prve četiri godine prije kretanja vegetacije lijeska gnoji dušikom. Od četvrte do osme godine nasad lijeske gnoji se mineralnim kompleksnim NPK gnojivima koja se ra-sipaju u jesen, a na proljeće KAN-om po cijeloj površini na-sada. Od osme godine nadalje gnojidba se obavlja po istom principu kao i poslije četvrte godine s tim da se povećavaju količine pojedinih hranjiva za 35%.

Za sadnju je potrebno imati kvalitetne certificirane sadnice i sorte koje se mogu međusobno oploditi. Sorte lijeske su većinom autosterilne, samo manji broj sorti su samooplodne sa izraženom homogamijom. Zbog sigurnije oplodnje treba planirati sadnju nekoliko međuoplodnih sorata pošto cvatnja traje jako dugo, a oprašivanje se obavlja vjetrom.

Na našem području najzastupljenije su dvije sorte: Istarska duguljasta i Rimska koje su otpornije na niske temperature. Istarska dugoljasta je sorta čiji je grm dosta bujan i više raste u širinu nego u visinu pa je loptastog oblika. To je najmaso-vnija sorta u Hrvatskoj koja je zastupljena u 80% plantaža. Plod ove sorte je krupan, duguljastog je oblika, a njegova specifična aroma čini ga najpoželjnijom konzumnom sor-tom. Sorta Rimska ima vrlo bujno grmoliko stablo koje raste uspravno. To je druga najzastupljenija sorta u Hrvatskoj. Plod je krupan, okruglastog oblika koji je izrazito pogodan za daljnju preradu. Na primorskom području zastupljenije su sorte: Tonda gentile delle lange, Tonda gentile romana, Tonda di giffoni i dr. Pri podizanju novih nasada jako je bi-tan izbor odgovarajuće sorte jer one koje dobro uspijevaju u

toplijim klimatskim uvjetima, obično nisu prilagođene uzgoju u hladnijim i obrnuto.

Nakon što se odabere sorta i parcela za podizanje nasada, potrebno je odrediti broj redova te razmak sadnje u redovima i između redova. Broj redova jedne sorte trebao bi biti paran, posebno ako se u na-sadu kombiniraju sorte čiji plodovi dozri-jevaju u različito vrijeme. Razmak sadnje treba uskladiti s tlom, bujnošću sorte, os-obinama stabla, konfiguracijom terena te uzgojnim oblikom koji želimo oblikovati.

Lijeska se uzgaja u četiri osnovna uzgo-jna oblika: prirodni grm, grmolika vaza te uzgojni oblici vaza i piramida. Karak-teristika prirodnog grma i grmolike vaze je da su oba uzgojna oblika bez debla, dok uzgojni oblici vaza i piramida imaju deblo visine 30 - 70 cm. Od navedenih uzgojnih oblika, grmolika vaza najbolje zadovoljava potrebe lijeske za uvjetima

rasta. Uzgojni oblik grmolike vaze formira se najčešće u prvim godinama rasta s četiri

osnovne primarne grane na kojima se oblikuju sekundarne skeletne grane oko 50 cm jedna od druge. Time su zado-voljeni prirodni uvjeti rasta, oblikovanja i pomlađivanja grma te diferenciranja rodnih pupova, uz najpovoljniju osvijetljen-ost unutrašnjosti i oboda grma. Ovaj uzgojni oblik uzgaja se na razmacima 4 x 4 m ili 4 x 5 m, dok se stablašice uzgajaju na manjem razmaku obično 4 x 3 m. Na nagnutim terenima razmak je manji. Kod sadnje se sadnica obavezno sadi na dubinu na kojoj je bila posađena u rasadnik jer ukoliko se posadi preduboko, takva sadnica ne raste i do tri godine. Potrebno je napomenuti da lijeska u puni rod ulazi između pete i sedme godine, kada može postići prinos od 4 do 10 kg po sadnici.

Njega nasada tijekom prvih nekoliko godina obuhvaća košnju, okopavanje i gnojidbu. Primjena herbicida u prvim godinama uzgoja se ne preporuča kako ne bi došlo do kon-takta sadnice i herbicida.

Berba lješnjaka obavlja se od kraja kolovoza do početka lis-topada, ovisno o osobini sorte i područja uzgoja. Plodovi su zreli kada promjene boju i kada lako ispadaju iz omotača. Sasvim zreli plodovi su žutosmeđe boje. Prerano obrani plodovi gube na kvaliteti, a jezgre su smežurane i žilave. Pri-likom berbe plodovi imaju oko 30 - 35% vode, pa se suše na temperaturi do 40 °C dok se postotak vode ne spusti do uobičajenih 10%.

Dvogodišnja sadnica lijeske

Održano 13. znanstveno - stručnosavjetovanje hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem

Na netom završenom 13. znanstveno-stručnom savjetovanju hrvatskih voćara održanom u Daruvaru, od 1. do 3. ožujka 2018. godine, u organizaciji Hrvatske voćarske zajednice, Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo i Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe, glavna tema je bila lupinasto voće.

Osim plenarnih i zanimljivih, pozvanih predavanja, održan je i niz stručnih preda-vanja koja se odnose na pomoekologiju i pomofiziologiju, zaštitu, tehnologiju i pre-radu, te proizvodnju i ekonomiku, mahom lupinastog voća.

Skupina lupinastih voćnih vrsta obuhvaća velik broj vrsta koje mogu rasti u različitim klimatskim područjima. Najznačajnije vrste zastupljene u tropskom i suptrop-skom klimatu su: brazilski orah, indijski orah, kokosov orah, makadamija, kola

orah, pistacija i dr. U kontinentalnoj i med-iteranskoj klimi prevladava uzgoj oraha, lijeske, bajama i kestena.

Prilikom svečanog otvaranja dodijeljene su povelje za doprinos razvoju voćarstva i znanosti, te priznanja za uzornog voćara. Među dobitnicima Povelje za pose-ban doprinos razvoju voćarske struke i znanosti je kolega Vlado Bistrović, dipl. ing. agr., savjetnik HPŠSS u podružnici Bjelovarsko-bilogorske županije.


Ministarstvo poljoprivrede objavilo je Pravilnik o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2018. godinu u kojem su propisane novosti u okviru IAKS mjera ruralnog razvoja unutar Mjere 10 Polj- oprivreda, okoliš i klimatske promjene.

Vlasnici višegodišnjih nasada čije su površine registrirane u ARKOD sustavu mogu se prijaviti za nove operacije:

10.1.12. Korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki;

10.1.13. Metoda konfuzije štetnika u višegodišnjim nasa-dima;

10.1.14. Poboljšano održavanje međurednog prostora u višegodišnjim nasadima;

10.1.15. Primjena ekoloških gno-jiva u višegodišnjim nasadima;

10.1.16. Mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada.

Navedene operacije od velikog su značaja za sve one koji se bave voćarskom ili vinogradarskom proiz-vodnjom jer omogućuju značajnije korištenje feromona kao i olfaktornih mamaka za praćenje pojave i intenz-

iteta populacije ekonomski značajnih štetnika. U intenzivnim višegodišnjim nasadima kretanje štetnika je nužno kako bi se mogla osigurati precizna i ekološki prihvatljivija primjena sred-stava za zaštitu bilja. Ovime je ujed-no omogućeno i provođenje načela integrirane zaštite bilja, koja je od veljače 2014. obavezna za sve koris-nike sredstava za zaštitu bilja. Metoda konfuzije već duže vrijeme korištena u mnogim europskim voćnjacima bit će pristupačna i hrvatskim proizvođačima

koji ovu metodu zbog većih troškova nisu primjenjivali. Korisnici potpora koji imaju višegodišnje nasade s nagi-bom do 9% mogu podnijeti zahtjev za održavanje međurednog prostora u višegodišnjim nasadima kao i oni koji obavljaju mehaničko uništavanje korova unutar redova. Važno je na-pomenuti da se svi korisnici operacija moraju pridržavati Pravilnikom prop-isanih uvjeta. Za sve korisnike oper-acija obavezno je:

• Provođenje operacije kroz razdo-blje od 5 godina na što se obvezu-je potpisivanjem zahtjeva na listu A prilikom podnošenja zahtjeva za IAKS mjere;

• Tijekom prvih osamnaest mjeseci obveznog petogodišnjeg razdoblja završiti izobrazbu vezano uz mjeru Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene u trajanju od minimalno 18 sati. Svake sljedeće godine korisnik je dužan završiti izobraz-bu ili koristiti individualno savje-tovanje u trajanju od minimalno 6 sati godišnje vezano uz navedenu Mjeru.

Ostale propisane obveze specifične su i vezane za svaku pojedinu operaciju.

Pravilnik o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog raz-voja za 2018. godinu objavljen je u Nar-odnim novinama (NN 19/2018).

Obzirom da je dostupnost feromo-na i olfaktornih mamaka relativno ograničena na hrvatskom tržištu zain-teresirani poljoprivrednici više infor-macija mogu potražiti kod najbližeg savjetnika HPŠSS.

Aleksandra Radić, dipl. ing. agr.

Nove mogućnosti potpora za višegodišnje nasadeNove mogućnosti potpora za višegodišnje nasade


Nakon hladne fronte krajem veljače na nekoliko lokaliteta u Splitsko-dalmatinskoj županiji došlo je do značajnijih oštećenja maslina. Štete zbog niskih temperatura vidljive su kao prekomjerno otpadanje listova (defolijacija), uzdužno pucanje kore tanjih i skeletnih grana te ljuštenje kore po opsegu grana.

Klimatski uvjeti koji su prethodili hladnoj fronti dodatno su utjecali na ovakva oštećenja.

Vrijeme tijekom ljeta 2017. je zabilježeno kao ekstremno sušno i ekstremno toplo.

Tijekom jeseni klimatska situacija se normalizirala, pale su potrebne količine oborina te su se aktivi-rala gnojiva primijenjena tijekom proljeća 2017. koje maslina nije mo-gla iskoristiti zbog nedostatka vlage. U siječnju 2018. zabilježeno je vrlo toplo vrijeme te je maslina krenula s vegetacijom i kolanjem sokova.

Uz klimatske uvjete koji su ključni za nastale štete, može se dodati da su štete uočljivije u maslinicima, koji su ranije orezani, koji su imali izdašniju gnojidbu prošle godine te u maslin-icima na toplijim položajima.

Mjere sanacije oštećenih stabala: • Sanaciju oštećenih stabala

vršiti za suhog vremena.

• U maslinicima u kojima je došlo do značajnije defolijacije provesti oštriju rezidbu.

• Odstraniti ispucale grane do zdravog drva (smanjiti potenci-jal zaraze raka masline).

• Ako je došlo do pucanja i ljuštenja kore po dužini debla obaviti rez u razini zemlje.

• Nakon obavljene rezidbe obavezno obaviti zaštitu mas-lina protiv uzročnika paunovog oka i raka masline. Protiv obje bolesti registriran je pripravak Neoram WG, a registraciju protiv paunovog oka imaju i slijedeći pripravci Cuprablau Z, Nordox 75 WG, Nativo i Stroby WG.

Pripravke koristiti prema uputama proizvođača.

Žarko Kovačić, dipl. ing. agr.Silvija Marušić, dipl. ing. agr.

Obavještavamo sve poljoprivrednike, koris-nike izravnih plaćanja da i ove godine svoje zahtjeve za prijavu potpora mogu izvršiti u uredima Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe (HPŠSS).

Svim zainteresiranim poljoprivrednicima skrećemo pozornost na sljedeće informacije:

• Zbog vrlo velikog broja uobičajenih osta-lih redovnih aktivnosti djelatnika, na svim uredima HPŠSS točno su naznačeni termini uredovnog vremena predviđeni za pomoć pri provedbu kampanje AGRONET 2018

• Ukoliko korisnici imaju potrebu izvršiti promjene u ARKOD-u, to je jedino moguće provesti u uredima APPRRR, a tek nakon toga može se pristupiti popun-javanju zahtjeva u AGRONET-u

• Da bi se pristupilo AGRONET sustavu i izvršila pomoć pri popunjavanju zahtje-va svaki korisnik sa sobom mora imati korisničko ime i zaporku

• Kampanja podnošenja zahtjeva službeno traje do 15.05.2018.

Sugeriramo poljoprivrednicima da ne čekaju zadnje dane kampanje, nego ranije podnesu svoje zahtjeve, te na taj način smanje i izbjeg-nu gužve. Svoje dolaske mogu iskoristiti i za stručno savjetovanje iz domene svoje poljo-privredne proizvodnje, pri čemu su stručnjaci Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjeto-davne službe svima na usluzi i raspolaganju.

ZAPOČELA AGRONET KAMPANJA 2018.

Štete na maslini uzrokovane niskim temperaturama

Predbilježite se za primanje besplatnih preporuka za zaštitu bilja.

www.savjetodavna.hr


Poljoprivredni proizvođači koji su ovog proljeća planirali sjetvu jarih strnih žitarica, a zbog vremenskih prilika ti-jekom veljače i ožujka nisu mogli na svoje oranice, ovih dana trebaju odlučiti hoće li zasijati planirane površine ili će odustati od sjetve. Zimski mjeseci prosinac i siječanj bili su topliji od pros-jeka pa su tijekom mjeseca siječnja bili povoljni uvjeti za sjetvu jarih žitarica. No, posijanih je jarih usjeva vrlo malo. Nakon hladne i snježne veljače, a za-tim otapanja snijega i novih oborina u ožujku, tlo je na većini parcela suviše vlažno za sjetvu.U kasnim proljetnim sjetvama prinos ja-rih žitarica može biti značajno smanjen, što ovisi o vremenskim prilikama tijekom vegetacije, posebno o količini i raspo-redu oborina i temperaturama. Sjetva jarih žitarica u prvim danima travnja još je uvijek moguća, ali nakon završetka prve dekade travnja, sjetva je suviše riskantna. Prinosi jarih strnih žitarica uobičajeno su niži od prinosa ozimih strnih žitarica (oko 20%), ali kad se sjet-va obavlja u travnju, možemo očekivati značajniji pad prinosa. Ograničavajući faktor je temperatura koja izaziva brži rast i razvoj biljaka i kraće trajanje raz-vojnih faza, ali i nedostatak vlage u kritičnim fazama razvoja. Zob ima veće potrebe za vodom u odnosu na ječam, a najviše vlage treba u periodu od vlatanja do metličanja.

Preporučena sjetvena norma za jari ječam i jaru zob ovisi o odabranoj sorti, uvjetima i roku sjetve, a kreće se 400 do 550 klijavih sjemenki/m2 (190 – 235 kg/ha) za jari ječam, a za jaru zob od 300 do 500 klijavih sjemenki/m2 (120 – 180 kg/ha). Sjetvenu normu u zakašnjelom roku nije potrebno povećavati, kao što je to preporuka pri sjetvi ozimih strnih žitarica. Dapače, povećana norma sjetve može uzrokovati polijeganje us-jeva. Pri gnojidbi jare zobi i jarog ječma, ukupnu količinu makrohraniva, fosfora i kalija trebalo je primijeniti prilikom osnovne obrade. Što se tiče dušičnih

gnojiva, 50% ukupnih potreba za dušikom treba podmiriti u osnovnoj i/ili predsjetvenoj gnojidbi, a drugu polo-vicu dušika kroz prihranu. Formulacija mineralnog gnojiva ovisi o plodnosti tla. Za gnojidbu jare zobi potrebno je 60-90 kg/ha dušika, 60-80 kg/ha fos-fora i 70-110 kg/ha kalija. Pri gnojidbi ječma nužno je voditi računa o namjeni ječma. Kod jarog pivarskog ječma polo-vicu dušičnih gnojiva treba dodati prije sjetve, a drugu polovicu tijekom busan-ja, prihranom. Prihrana jarog ječma za potrebe hranidbe stoke može se obaviti i nešto kasnije (u vlatanju), jer se time povećava sadržaj bjelančevina u zrnu. Kod pivarskog ječma, za proizvodnju slada povećani sadržaj bjelančevina je nepoželjan i s prihranom se ne smije kasniti. Jare strne žitarice treba prihra-niti nešto drugačije u odnosu na ozime:

• prihrana jarog ječma ne primjen-juje se u dva obroka kao kod ozi-mog ječma, već odjednom u fazi busanja (30-50 kg/ha dušika kod tla prosječne plodnosti)

• prihrana jare zobi, obavlja se u fazi busanja (30-45 kg/ha dušika kod tla prosječne plodnosti).

Poljoprivrednici koji posiju jare žitarice u zakašnjelom roku, ovisno o vremens-kim prilikama tijekom vegetacije, prema potrebi mogu primijeniti biostimulatore.

mr. sc. Tatjana Međimurec

Što možemo očekivati od kasno zasijanih jarih žitarica?

Polijeganje usjeva


Sakupljanje nadzemnih vrsta gljiva za osobne potrebe, prema no-vom „Pravilniku o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta“ (NN 114/2017), dozvoljeno je u količini od 3 kg dnevno. Ako ste šumoposjednik i gljive skupljate u svojoj šumi, ne trebate imati nikakvu posebnu doz-volu, samo se trebate držati propisane dnevne količine. Za skuplja-nje gljiva na području državnih šuma kojima gospodare „Hrvatske šume d.o.o.“ trebate ishoditi godišnju dozvolu, koja se izdaje bez naknade. No, prilikom skupljanja gljiva ipak trebate imati na umu nekoliko bitnih pravila u cilju njihove zaštite:

• dozvoljeno je skupljati samo plodište;

• gljive se smiju brati rukom ili odrezati nožem;

• nastala rupa mora se prekriti zemljom;

• nije dopušteno oštećivati micelij ili stanište;

• smije se ubrati samo dvije trećine, dok jedna trećina gljiva mora ostati na lokaciji prikupljanja radi daljeg razvoja i razmnožavanja;

• prestara i premlada plodišta nije dozvoljeno skupljati;

• nije dopušteno odbacivati već skupljene gljive.

PROLJETNI IZAZOVI PRED RATARIMASuzana Pajić, dipl. ing. agr.

Vremenske prilike tijekom prva tri mjeseca 2018. bile su veoma specifične i ne odgovaraju višegodišnjim prosjecima. Izuzetno visoke tem-perature u prvoj polovici siječnja, zabilježene niske temperature krajem veljače, početkom i u zadnjoj dekadi ožujka, te povećane količine oborina tijekom ožujka, uz istodobno otapa-nje snijega, onemogućile su pravovremenu provedbu prve prihrane ozimih ratarskih kultura u velikom dijelu Hrvatske. Kako bi nadoknadili potrebna hraniva, poglavito dušik, poljoprivredni proizvođači trebali bi čim im to vremenske pri-like dopuste napraviti prve prihrane ozimih ratar-skih usjeva (KAN ili folijarna primjena hraniva) te drugu prihranu obaviti okvirno 2 tjedna nakon prve prihrane. Stalnim pregledom usjeva potreb-no je pratiti zdravstveno stanje usjeva i prema istom provesti zaštitu usjeva od štetočinja.

SAKUPLJANJE ZAVIČAJNIH VRSTA - GLJIVEMaja Pleše, dipl. ing. šum.


Stručni savjetnici Hrvatske poljoprivre-dno-šumarske savjetodavne službe u okviru Mjere 2 Programa ruralnog raz-voja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020., poljoprivrednicima širom Hrvatske pomažu u radu. Riječ je o tzv. Savjetničkim paketima koji se odnose na niz aktivnosti i usluga osmišljenih za korisnike paketa (poljoprivrednika ili šumoposjednika) s ciljem pružanja efikasnog i kvalitetnog savjetovanja prilagođenog potrebama korisnika.

Savjetnički paket može se otvoriti na način da se korisnik obrati pročelniku Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe u svojoj županiji. Usluge savjetovanja može obaviti jedan savjetnik potrebne specijalnosti ili po potrebi više djelatnika različitih specijal-nosti. Savjetovanje završava izdavan-jem završnog mišljenja.

Jedan od tih poljoprivrednika je Branko Belačić, voćar iz mjesta Mostari, u blizini Vrbovca, kojemu u radu pomaže Tatjana Radiković, viša stručna savjet-nica Savjetodavne službe. Prije dvije godine navršilo se trideset godina otka-ko je Branko u Mostarima zasadio svoj prvi voćnjak. “Te davne 1985. zasadili smo svoje prve sadnice. I lijep je to pos-ao, čovjek se brzo zaljubi i uđe mu pod

kažu.” Obitelj Belačić jabuke uzgaja na oko 4,5 hektara, ali kao i mnogi drugi voćari, suočava se posljednjih godina s brojnim problemima.

“Unazad 10-15 godina to je bio pravi posao, ali zadnjih 5-6 godina situacija je loša te ako država ne priskoči u pomoć do kraja ove godine, ključ u bravu će staviti i do 50 posto voćara”, strahuje Branko. Loše vremenske prilike u po-sljednjih nekoliko godina uništile su mu entuzijazam. “Evo pogledajte ovdje”, pokazuje nam tri hektara voćnjaka starog 5-6 godina. “Ovdje bi sada tre-balo biti 150 tona jabuka, ali tuča i mraz su uništili sve i jedva da ćete naći koju jabuku. Da nije svinja i moje supruge Danice koja uzgaja češnjak, ne znam kako bismo preživjeli zimu. Kad vidim sve ovo, pitam se što će biti s onima koji se bave samo voćarstvom i koji zadnje tri godine slažu samo minuse”, pita se Branko.

Tatjana Radiković i Branko Belačić surađuju u sklopu savjetničkog paketa koji se provodi u sklopu Mjere 2 Pro-grama ruralnog razvoja. “Savjetnički paketi su samo nastavak suradnje koju imam s obitelji Belačić već duže od deset godina, a OPG Belačić je bio jedan od prvih s kojima smo potpisali

savjetnički paket koji je trajao od travnja do prosinca 2016. godine”, priča nam Tatjana.

Obitelj Belačić je odmah na početku ušla u sustav Integrirane poljoprivredne proizvodnje, čiji je cilj bio prodati strogo kontrolirani proizvod po nešto boljoj ci-jeni: “Nažalost, to u Hrvatskoj nikada nije zaživjelo kao što je trebalo, iako se Belačići strogo drže principa Integrirane poljoprivredne proizvodnje, odnosno st-rogo paze kako i kada koriste sredstva za zaštitu bilja”. Belačići i Tatjana su u stalnom kontaktu, čuju se i do dva puta mjesečno, a svaki put kad im što zatre-ba, Tatjana je na terenu.

Osim što im pomaže u zaštiti bilja, pomaže im u svladavanju dokumen-tacije koja im je potrebna kod ost-varivanja potpora. “Prošlih godina smo imali više alata s kojima smo pra-tili štetnike, dok je sad zbog smanjenja sredstava to nešto smanjeno. Također, po voćnjacima postavljamo feromon-ske mamce s kojima pratimo glavne štetnike. Tu su i meteorološke stanice koje nam pomažu u praćenju vremena”, priča Tatjana.

“Nakon toliko godina rada Tatjana je već obiteljska prijateljica, uvijek tu kad nam zatreba pomoć. Bila je tu i prije, a bit će i poslije Savjetničkih paketa, sve dok se bavimo ovim poslom”, zaključuje Branko.

Tatjana Radiković, dipl. ing. agr.

OPG BELAČIĆ korisnik savjetničkog paketa iz Mjere 2 Programa ruralnog razvoja

Uspješna poljoprivreda


Tečajevi strukovnog osposobljavanja iz Mjere 1

Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba i u 2018. go-dini provodi tečajeve strukovnog osposobljavanja iz Mjere 1 Pro-grama ruralnog razvoja Repub-like Hrvatske. Programom je za 2018. godinu predviđeno ukupno 45 tečajeva o raznim temama iz područja poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Za naše poljoprivrednike smo u 2018. godini pripremili i nove tečajeve:

Gospodarenje tlom, Osnovna ob-rada tla – Oranje, Tehnike rezidbe i cijepljenja voća, Bogatstvo okusa sira, Seoski turizam, Navodnjava-nje, Upravljanje financijama poljo-privrednog gospodarstva i Osnove korištenja poljoprivrednih aplikaci-ja i servisa.

Pregled dostupnih tečajeva i pri-jave mogu se izvršiti na mrežnoj stranici Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe.

www. savjetodavna.hr

KRATKI SAVJETI ZA SPREMANJE PRVE PROLJETNE SJENAŽE

Nakon zime, svaki uzgajivač nužno treba utvrditi stanje na parcelama koje koristi za proizvodnju voluminozne krme i hranidbu krava. To se odnosi na travnjake/djetelišta/lucerišta za proiz-vodnju sjenaže. Njihovo stanje ovisi o čimbenicima: u kojoj je fazi usjev ušao u zimu, je li usjev sijan prošle jeseni ili je od ranije, o kvaliteti tla, a o njima ovise agrotehničke mjere koje će se provesti.

Proljetna priprema travnjaka – ključ kakvoće

Sjenaža se može spremati od prove-nute mase trava, travno-djetelinskih smjesa i djetelina. Gnojidbu mineralnim gnojivima, stajskim gnojem ili gnojo-vkom treba primijeniti najmanje šest tje-dana prije košnje ili prije kretanja vege-tacije radi utjecaja gnojidbe na kakvoću travne mase. Kod pripreme travnjaka za košnju u proljeće potrebno je obaviti valjanje/ravnanje parcele da se izbjeg-ne onečišćenje sjenaže česticama tla. Silirati treba samo kvalitetan biljni ma-terijal visoke hranjive vrijednosti jer se od lošeg polaznog materijala ne može proizvesti kvalitetna sjenaža.

Prvi otkos – odabrati najbolji trenutak za košnju i provenjavanje

Trave kositi u vlatanju, djeteline u početku cvatnje, a travno-djetelinske smjese u pupanju, Kositi treba po suhom, sunčanom vremenu, kasnije popodne jer je tada sadržaj lakorazgrad-ivih šećera u biljkama visok. Visina košnje treba biti 6-8 cm da se izbjegne onečišćenje zemljom i unos stare, biljne mase u silos te da se ne uspori ponovni porast tratine. Provenjavanje mase tre-ba biti što kraće, 24-36 sati, do sadržaja suhe tvari od 35-45%. Pokošenu masu prevrtati radi bržeg provenjavanja, oso-

bito kada je manje sunčanih razdoblja i povoljnog vremena za provenjavanje.

Skupljanje i usitnjavanje provenute biljne mase

Provenutu biljnu masu treba što prije spremiti u silos ili bale. Skupljanje i usit-njavanje provenute mase za spremanje u silos najbolje obaviti silo-kombajnom, a može i samoutovarnom prikolicom s noževima. Dužina sjeckanja mase od 8-12 cm; jače usitnjena masa nema dovoljnu strukturnu vrijednost neophod-nu u hranidbi preživača, a masa sjecka-na na veću dužinu teže se zbija u silosu.

Zbijanje biljne mase u silosu

Svaka istovarena prikolica usitnjene biljne mase u silosu mora se odmah poravnati po cijeloj dužini silosa i zbi-jati gaženjem zbog istiskivanja zraka iz mase. Osobitu paziti na čistoću trak-tora i dovežene mase radi izbjegavanja onečišćenja sjenaže i kvarenja. Spre-manje sjenaže u silos mora se orga-nizirati da se silos napuni i zatvori u što kraćem roku, tj. po mogućnosti u jed-nom danu.

Zatvaranje (prekrivanje) silosa

Odmah po završetku gaženja silažne mase silos treba prekriti i zatvoriti da se onemogući prodiranje zraka i da se zaštiti površinski sloj sjenaže od atmos-ferskih utjecaja, podfolijama, plastičnim folijama debljine oko 0,2 mm, opteretiti je vrećama s pijeskom ili gumama.

• košnja

• prevrtanje

• prigrtanje

• skupljanje i usitnjavanje

• zbijanje u silosu

• zatvaranje silosa

Podsjetnik radnih operacija za spremanje sjenaže u silos:

mr. sc. Dario Zagorec


U Zavodu za razvoj poljoprivrede i ru-ralnog prostora pokrajine Baden- Würt-temberg u Schwäbisch Gmündu pred-stavnica Ministarstva poljoprivrede uručila je 19. siječnja 2018. godine trinaest CECRA certifikata polaznici-ma tečaja za trenere iz osam europ-skih država. Među polaznicima koji su uspješno završili ovaj jednogodišnji tečaj bili su i djelatnici Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe Kristijan Jelaković i Aleksandar Horvatić.

Što je CECRA?Certificate for European Consultants in

Rural Areas (CECRA certifikat) pred-stavlja modularni program metodičkog usavršavanja poljoprivrednih savjet-nika i konzultanata u ruralnom pros-toru. Program usavršavanja obuhvaća minimalno pet modula, dva obavezna i tri izborna modula metodičkih vještina savjetovanja. Moduli „Moj profil savjeto-davca“ i „Komunikacija i odnosi u savje-todavnom radu“ predstavljaju obvezne module.

Modularni CECRA program metodičkog usavršavanja savjetnika trenutno sadrži 17 modula i razvijen je u okviru četverogodišnjeg projekta, koji je tra-jao od 2009. do 2012. godine, a kojeg je provela Internacionalna akademija

poljoprivrednih savjetodavaca (njem. Internationale Akademie der Land-wirtschaftiliche Berater – IALB) sa part-nerima i znanstvenicima iz područja poljoprivrednog savjetodavstva i obra-zovanja.

Poticaj za izradu modularnog CE-CRA programa odnosio se na zahtjev Europske komisije za obaveznim do-kazom o kompetencijama koje poljo-privredni savjetodavci i konzultanti, korisnici sredstava programa ruralnog razvoja za sufinanciranje savjetovanja, stječu redovitim usavršavanjem. CE-CRA predstavlja pristup metodičkom usavršavanju koji omogućava sav-jetodavcima i konzultantima u rural-nom prostoru ispunjavanje navedenog zahtjeva Europske komisije.

CECRA je najšire prihvaćen standard metodičkog usavršavanja savjeto-davaca koji se provodi u većini država članica EU s razvijenom poljoprivred-nom proizvodnjom (Njemačka, Irska, Španjolska, Švicarska itd.).

Stjecanje certifikata „CECRA-tren-er“, kojeg sada imaju naši kolege Kristijan Jelaković i Aleksandar Horvatić, omogućit će da Savjetodavna služba dodatno i kvalitetno usavršava i jača kompetencije svojih djelatnika i tako dodatno doprinese učinkovitijoj podršci poljoprivrednika u jačanju proiz-vodnosti, konkurentnosti i održivosti nji-hovih obiteljskih poljoprivrednih gospo-darstava u Hrvatskoj.

Uspjeh poljoprivrednihsavjetodavacamr. sc. Milan HusnjakKristijan Jelaković, dipl. ing. agr.

Hrvatska poljoprivredno-šumarska sav-jetodavna služba partner je u provedbi Erasmus + projekta E-cofarm. Tema Eco Friendly Farming For Future (E-COFARM) projekta je provođenje poljoprivredne prakse koja štiti okoliš od onečišćenja koja nastaju u poljo-privrednoj proizvodnji prilikom upotrebe gnojiva, navodnjavanja te primjenom sredstava za zaštitu bilja.

U projektu će se provesti edukacija poljoprivrednika o poljoprivrednim praksama korisnim za okoliš u skladu s pripadajućom legislativom EU. Izra-dit će se tematski moduli za edukaciju poljoprivrednika na svim jezicima

država partnera projekta, nakon čega će se navedeni moduli objediniti i urediti te kao takvi uključiti u izradu priručnika za poljoprivrednike.

Svaki projektni partner ima zadatak izra-diti po jedan tematski modul izobrazbe poljoprivrednika (e-modul), a HPŠSS kao partner na projektu iz Hrvatske ima zadatak obraditi i pripremiti modul edu-kacije, napisati priručnik za poljoprivred-nike na hrvatskom jeziku i podijeliti ga poljoprivrednim gospodarstvima. Infor-miranje i educiranje poljoprivrednih gospodarstava na navedenu tematiku također je sastavni dio provedbe pro-jektnih aktivnosti.

Erasmus + projekt: E-cofarm


REVIJA VINA HRVATSKIHAUTOHTONIH SORATA13. i 14. travnja 2018.

LAUBAPrilaz Baruna Filipovića 23, Zagreb

Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba partner je u provedbi “NEFERTITI” projekta. NEFERTITI (Networking European Farms to Enhance Cross Fertilisa-tion and Innovation Uptake through Demonstration), projekt je koji se provodi u okviru Obzor 2020 pro-grama Europske unije.

NEFERTITI predstavlja jedin-stvenu 7 milijuna eura vrijednu mrežu koja uključuje 32 partnera i predvođena je ACTA-om, voditel-jom francuske mreže poljoprivred-no tehničkih institucija.

Uspostavlja 10 interaktivnih tema-tskih mreža i okuplja 45 regional-nih klastera (hub-ova) demo poljo-privrednika i uključenih sudionika (savjetnici, nevladine organizacije,

industrija, obrazovanje, istraživači i kreatori poljoprivredne politike) u 17 zemalja.

NEFERTITI se usredotočuje na stvaranje dodatne vrijednosti kod razmjene znanja, sudionika, poljo-privrednika i tehničkog sadržaja između mreža kako bi se potaknuo unos inovativnosti i unaprijedilo peer to peer učenje i povezivanje mreža između poljoprivrednika diljem Europe. Na kraju, sve to pridonosi konkurentnijoj, održivoj i klimatski „pametnoj“ poljoprivredi.

Kao i svih dvadeset godina manifestac-iju je organizirao Zadružni savez Dal-macije, a ove godine pokrovitelji su bili: predsjednica Republike Hrvatske, Mini-starstvo poljoprivrede, Ministarstvo gos-podarstva, poduzetništva i obrta, Mini-starstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Splitsko-dalmatinska i Šibensko-kninska županija, HGK i Županijska ko-mora Šibenik, Grad Vodice te Turistička zajednica grada Vodice. Već godinama suorganizatori su brojne institucije kao što su: Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split, HCPHS, Hrvats-ki centar za zadružno poduzetništvo Zagreb te Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba.

Noćnjak, kao najstarija maslinarsko-uljarska manifestacija u Hrvatskoj, okuplja i povezuje maslinare i ul-jare, znanstvenike i stručnjake, pred-stavnike resornih državnih institucija, proizvođače i distributere maslinarsko-uljarske opreme, trgovačke i hotelijer-sko-ugostiteljske kuće, medije te os-tale subjekte vezane uz maslinarstvo i uljarstvo. Trodnevni program mani-festacije i ove je godine obilovao bro-

jnim sadržajima: održana su stručna predavanja, praktične radionice i de-gustacije, kao što su edukativna radion-ica „Mala škola kušanja maslinovih ulja” i Olio bar, na kojem su posjetioci mogli kušati različita maslinova ulja, mono-sortna i višesortna, dobra i loša, kao i šampionska maslinova ulja. Održan je i sajam opreme za maslinarstvo i uljarst-vo, izložba maslinovih ulja i proizvoda od masline, a također su prezentirani i strojevi u radu u masliniku, kao što su baterijske škare za rezidbu maslina, strojevi za usitnjavanje biljnih ostataka, različiti tresači i dr.

Na stručnom skupu Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe, koji se na Noćnjaku održava posljednjih desetak godina, uvodno su prezentirane aktualne teme iz maslinar-ske proizvodnje, kao što su: sveprisut-na tema o ishrani maslina, kako kiše u rujnu utječu na razvoj paunova oka, zaštita maslina od maslinova svrdlaša – vlastita iskustva, maslina od berbe do prerade, a riječi je bilo i o posljedicama ovogodišnjih niskih temperatura krajem veljače i početkom ožujka na maslina-

ma u našem priobalju. Sve bolji odaziv sudionika na tom stručnom skupu, koji su vrlo aktivno sudjelovali u raspravi brojnim pitanjima, prijedlozima i sug-estijama, samo potvrđuju činjenicu da je ovakva razmjena znanja i informacija vrlo dobar i poželjan način komunikaci-je „struke s terenom“.

Na 20. jubilarnom Noćnjaku podijeljena su pojedinačna i kolektivna priznanja. Priznanje „Pavle Bakarić“ za životno djelo u maslinarstvu pripalo je ove godine Gordani Kožarić-Silov, dipl. ing. agronomije, višoj stručnoj savjet-nici zaštite bilja iz Podružnice HPŠSS Šibensko-kninske županije, Šibenik, na što je Služba posebno ponosna. Proglašeni su šampioni i vicešampioni za kvalitetu i izgled maslinovih ulja, a dodijeljena su i druga priznanja zaslužnima, kojima maslina život znači.

Inače, na ocjenjivanje kvalitete masli-novih ulja i proizvoda od masline ove je godine pristiglo 485 uzoraka iz maslinar-skih regija Hrvatske, kao i iz Italije, Slo-venije, Bosne i Hercegovine te Crne Gore, od čega 440 uzoraka maslinovog ulja i 45 proizvoda od masline.

Više od četiristo sudionika ove jubilarne manifestacije potvrđuje opravdanost i potrebu za nastavkom održavanja Noćnjaka.

UREDNIČKI ODBOR / Zdravko Tušek, dipl. ing. agr. / mr. sc. Robert Črep /mr. sc. Robert Ojurović / Siniša Hrgović, dipl. ing. agr. / dr. sc. Lav Bavčević / dr. sc. Ivan Danjek / mr. sc. Dario Zagorec / mr. sc. Višnja Šimunović / mr. sc. Tatjana Međimurec / Aleksandra Radić, dipl. ing. agr. / Vladimir Novotny, univ. spec. pr. / Goran Kunštek, bacc. oec. / Ljiljana Jelaković, mag. ing. des. text.

Impressum Hrvatska poljoprivredno-šumarskasavjetodavna službaSavska cesta 4110 000 Zagreb, HrvatskaT / 385 (0)1 4882 700F / 385 (0)1 4882 [email protected]

www.savjetodavna.hr

mr. sc. Višnja Šimunović

20. jubilarna međunarodna manifestacija maslinara i uljara NOĆNJAK 2018.

broj / travanj 2018. savjetnik - arhiva.savjetodavna.hr · ovaj uzgojni oblik uzgaja se na...

Documents