broj 90 • studeni 2015. • besplatni primjerak informativni bilten … · 2015. 12. 7. · sport...

SPORT Str. 26-27

ZDRAVSTVO

BRANITELJI Str. 12-13

Zavod za hitnu medicinu dobio nova sanitetska vozila

25 godina od osnutka legendarnih Tigrova

Prva komunalna toplana na biomasu u Hrvatskoj

Str. 16-17

POKUPSKO Str. 8-9

Broj 90 • studeni 2015. • besplatni primjerak Informativni bilten ISSN: 1846-6257

Velimir Šandor sve bliže Paraolimpijadi u Brazilu

PRORAČUN ZA 2016.

529,6 MILIJUNA KUNA

Nastavlja se s kapitalnim investicijama u školstvu

Str. 2-3

egida

2 3 BROJ 90 | studeni 2015. ŽuPAniJsKA KROniKA ŽuPAniJsKA KROniKA studeni 2015. | BROJ 90

skupština

Županijska kronika, informativni biltenISSN: 1846-6257

Godina: VIII Broj: 90, studeni 2015.

Izdavač: Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o.,

Ulica grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb, [email protected]; www.zacorda.hr;

[email protected] Za izdavača: Zlatko Herček

Glavni urednik: Zlatko HerčekUređivački kolegij: Zlatko Herček, Dražen

Kopač, Marica Mikec, mr. Mirjana Oštrec Bosak Grafičko oblikovanje: Atlantis, Zagreb

Tisak: Tiskara Zagreb, ZagrebNaklada: 80.000

iMpREssuM

RIJEČ UREDNIKA skupštinaPoštovani čitatelji,

zakoračili smo u prve dane mje-seca prosinca. Osim što je prosi-nac mjesec darivanja, mjesec je i koji budi nadu u bolju buduć-nost, u bolje dane nadolazeće godine. Ujedno, mjesec je kada započinje i prva 'inventura' rada kroz godinu na izmaku.Održana je posljednja ovogodišnja sjednica Skupštine Zagrebačke županije na kojoj je done-sen proračun za 2016. i usvojen rebalans ovogo-dišnjega. U Pokupskom je otvorena prva hrvatska komu-nalna toplana na biomasu (drvnu sječku), vrijed-na 12 milijuna kuna. Financirana je iz EU progra-ma IPARD (7 milijuna), te sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Zagre-bačke županije i same Općine. Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije u ovoj godini dobiva 11 novih sanitetskih vozila čija se nabava najvećim dijelom financira sredstvima Županije. Potpisivanjem sporazuma budućih investitora učinjen je prvi korak prema gradnji nove zgrade bolnice u Gornjoj Bistri. Zagrebačka županija dodijelit će 630.000 kuna gradovima sa svoga područja za gradnju e-puni-onica za vozila na električni pogon.U suradnji s Gradom Zagrebom organizirana je tradicionalna manifestacija „Martin je v Zagrebu“, na kojoj su najvećim dijelom sudjelovali vinari s područja županije, a sam blagdan Martinja obi-lježen je u gotovo svim gradovima i općinama županije. Turistička zajednica „Savsko-sutlanska dolina i brigi“ i Općina Brdovec organizirali su u Šenkovcu 5. gastro-eko-etno sajam zaprešićkog kraja, dok je u organizaciji Udruge proizvođača robne marke kiselog zelja „Laktec“ u Laktecu odr-žana jubilarna, 10. Sarmijada. Gastronomsko-ku-linarska manifestacija Zagrebačke županije Kriški oblizeki dobitnica je nagrade „Simply the Best“.Obilježen je Dan sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje, dok su svoj dan proslavili Dugo Selo, Jastrebarsko i Pisarovina. Dragi čitatelji, uz čitanje Kronike spavajte mirno jer iz Županijske uprave za ceste Zagrebačke žu-panije poručuju: Spremni smo za zimu!

Lijepo vas pozdravlja vaš urednik Zlatko Herček, dipl.oec.

PRIHVAĆEN DOKUMENT KOJIM SU ZACRTANI SVI PLANOVI I PROJEKTI KOJE ZAGREBAČKA ŽUPANIJA PLANIRA OSTVARITI U 2016. GODINI

Još više sredstava za kapitalna ulaganja u školstvu Novom metodologijom izrade, u proračun su prvi puta uključeni vlastiti te namjenski prihodi ustanova u zdravstvu i školstvu, kao i

prihodi ostalih proračunskih korisnika

Proračun Županije za 2016., novom metodologijom izračuna, koja u pro-račun prvi puta uključuje i vlastite te namjenske prihode ustanova u zdravstvu i školstvu, kao i ostalih proračunskih korisni-ka, iznosi 529.667.046 kuna. Bez ovih pri-hoda proračun bi iznosio 313.357.234 kune što je, u odnosu na ovogodišnji (dva puta rebalansirani) povećanje za 4,32 posto. Za župana Stjepana Kožića proračun je razvo-jan, socijalan, realan i ostvariv. Za rasprave je posebno ukazao na poveća-nje sredstava za školstvo, za što Županija već godinama, u rela-tivnom iznosu, izdvaja najviše izvornih proračunskih prihoda u RH.

- Nastavit ćemo sa započetim projektima, a u kapitalnu gradnju uvodimo i nove. Nastavit ćemo graditi školu u Bede-nici, počinje gradnja dvorane u Posavskim Bregima, dogradnja OŠ Bistra, sanacija stropa i izrada nove fasade PŠ Lupoglav, fi-nancirat ćemo izradu projektne dokumenta-cije za nove škole u Jastrebarskom, Dugom

Selu i Strmcu. Za samu gradnju ovh škola morat ćemo naći i druge izvore financiranja, a ne samo iz proračuna. Vidjet ćemo što se može učiniti javno-privatnim partnerstvom u kojemu bi država trebala sudjelovati s 55 posto ukupnih sredstava - rekao je župan. Najavio je i skoro otvorenje školske sport-ske dvorane u Novom Čiču (11. prosinca; op.a.), u što je Županija uložila 40 posto po-trebnih sredstava, te ishođenje privremene uporabne dozvole za novosagrađenu škol-

sku sportsku dvoranu u Mariji Gorici, također sufinanciranu sredstvima Županije.

Vijećnik Miljenko Šoštarić (HDZ) ukazao je na činjenicu da se proračun donosi u vreme-nu u kojemu još nema državnog

proračuna, kao osnovnoga financijskog do-kumenta, a ne zna se ni kakva će biti eko-nomska politika u 2016., odnosno tijekom četverogodišnjeg razdoblja nove Vlade RH.

- Mi smo naš proračun postavili realno, na temelju onoga što možemo ostvariti - rekao je.

Prihvaćen je rebalans proračuna za 2015. Ukupno planirani prihodi smanjeni su za 13,26 milijuna kuna, odnosno za 4,32 po-sto, pa proračun sada iznosi 300.388.773 kune. Kako je za sjednice objasnio župan Stjepan Kožić, predlagatelj izmjena i dopuna, radi se o tehničkom rebalansu. Naime, smanjenje se najvećim dijelom odnosi na namjenske prihode, pa će tako prihod iz EU fonda Elena za projekt „Masterplan javne rasvjete“ biti direktno uplaćen njegovu nositelju - Regionalnoj energetskoj agenciji sjeverozapadne Hrvatske (REGEA). Nadalje, smanjuje se prihod iz Fonda solidarnosti EU za sanaciju šteta od elementarnih nepogoda u 2014., i to iz razloga što će u 2015. od odobrenih sredstava biti isplaćeno samo 30 posto, a preostalih 70 posto isplatit će se u 2016. Također, smanjuju se prihodi s osnove koncesija za zdravstvo i prihodi od legalizacije (naknade za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada u prostoru).

Članovi Skupštine dali su suglasnost na financijski plan Županijske uprave za ceste (ŽUC) za 2016. godinu. Prihodi ŽUC-a pla-nirani su u iznosu od 84 milijuna kuna, od čega 82 milijuna otpada na prihod od na-knade koja se plaća pri registraciji motornih vozila, a 2 milijuna kuna na prihode općina i gradova (sufinanciranje radova na njihovu području).- U neka bolja vremena naš je proračun bio i 115 milijuna kuna. No, sredstva koja su dolazila iz Hrvatskih cesta, odnosno dio naknade koja se plaća u litri benzina, naša uprava više ne dobiva. Ozbiljno je i zabri-njavajuće kako dalje nastaviti rad sa sma-njenim sredstvima i sve lošijim cestama - rekao je ravnatelj ŽUC-a Zdenko Majzec.

USVOJEN REBALANS PRORAČUNA ZA 2015.

FINANCIJSKI PLAN ŽUC-a

Vijećnik Miljenko Šoštarić (HDZ) ukazao je na činjenicu da se proračun donosi u vremenu u kojemu još nema državnog proračuna, kao osnovnoga financijskog dokumenta, a ne zna se ni kakva će biti

ekonomska politika u 2016., odnosno tijekom četverogodišnjeg razdoblja nove Vlade RH

Ni ovoga puta nećemo više potrošiti nego što kanimo prihodovati - istaknuo je župan mr. sc. Stjepan Kožić

Ukupni prihodi planirani su u iznosu od

529.667.046 kuna

Vijećnici oporbenoga SDP-a, u čije je ime govorila potpredsjednica Skupštine Mirela Katalenac, proračun nisu podržali jer, kako je rekla potpredsjednica, radi se o „konzer-vativnoj koncepciji proračuna, bez strasti, koja ne traži nove mogućnosti prihoda“. Vijećnica SDP-a Ivana Posavec Krivec pro-govorila je i o najavama ukidanja županija, rekavši da su one „veliki aparat koji skupo košta“, te podržala potpredsjednicu Skup-štine u izjavi da županije ne stvaraju nove prihode.

- Stvara li država nove prihode?! Hoćemo li onda ukinuti i državu ako ćemo ukidati županije jer ne stvaraju nove prihode - upi-tao je župan.

Vijećnik Krunoslav Markovinović (HDZ) ustvrdio je da bi „bilo čudno i nelogično da oporba podržava proračun“, te rekao da je nova metodologija izrade proračuna „tro-struka prevara“.

- Ispada da su sredstva koja sada iskazu-jemo u proračunu nama dana, da su decen-tralizirana, a zapravo nisu. Ona samo prola-

ze kroz naš proračun i na njih ne možemo utjecati. S druge strane, ona više neće biti u državnom proračunu, pa ispada, kada ih po-množimo s 21 županijom, da imamo štedlji-vu Vladu, što je velika laž! I treća stvar, koja će nam se obiti o glavu, su priče kako treba ukinuti županije. Sada će svi reći: Gledaj-te koliko nas košta ta županija, više od 500 milijuna kuna. Treba to ukinuti - slikovito je pojasnio Markovinović.

U ime stanovnika Bistre, član Skupštine Damir Mikuljan (HDZ) zahvalio je Županiji što je proračunom osigurala sredstva za do-gradnju OŠ Bistra, dok je Miljenko Pavlako-vić (HDZ) rekao da proračun 'puni' vitalnost gospodarstva, te da mjere poticanja podu-zetništva, predviđene proračunom za 2016., govore da je on razvojan, a ne konzervati-van. Župan je na kraju rekao da će Zagre-bačka županija, po mnogim pokazateljima, i dalje biti u vrhu RH, te da je rashodovna strana proračuna prilagođena prihodovnoj.

- Ni ovoga puta nećemo više potrošiti nego što kanimo prihodovati - naglasio je.


skupština

VIJEĆNIČKA PITANJA Maja Grgić (SDP)Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovi-tost uložili su od 2012. do 2015. u Zagre-bačku županiju za projekte zaštite okoliša i energetsku učinkovitost gotovo 80 miliju-na kuna. Kako teku pripreme projekata u ostalim područjima budući da na području zaštite okoliša i energetske učinkovitosti idu tako dobro? /vijećni-ca će dobiti pisani odgovor/

Mario Vlahović (HSS)Što je Županija do sada učinila na provedbi razvoja širokopojasnog pristupa internetu prihvatljivog za financiranje iz EU fondova?

Program se počeo provoditi u svibnju ove godine i u njega smo uspjeli uključiti sve naše gradove i općine. Područje županije podijelje-no je u šest projekata. Svako područje ima svo-ga nositelja. Svaki nositelj potpisao je sporazum sa Zagrebačkom župa-nijom o provedbi programa. Županija je osigurala financijska sredstva za financiranje prve faze programa, a to znači izradu studije izvodljivo-sti za pojedino projektno područje i nacrt plana razvoja širokopojasne infrastrukture za svako područje. Za sada četiri projekta imaju izrađe-nu dokumentaciju u obliku nacrta, a dva projekta su u fazi izrade i bit će gotova početkom iduće godine. Konačna verzija plana razvoja širo-kopojasnog interneta bit će izrađena nakon što se u Bruxellesu prihva-ti naš nacionalni program razvoja infrastrukture širokopojasnog pristu-pa. Očekujemo da će to biti početkom iduće godine. Nakon toga će se ići u drugu fazu, odnosno traženje partnera (teleoperatera, op.a.) i na-čina financiranja ovoga programa, ukupne procijenjene vrijednosti oko 100 milijuna eura. Držimo da će se financiranje moći privesti sredstvi-ma EU i sredstvima privatnog partnera u gotovo stopostotnom izno-su. /mr. sc. Josip Kraljičković, pročelnik za fondove EU, regionalnu i me-đunarodnu suradnju/

Senka Šparica-Živoder (SDP) Dionici Master plana javne rasvjete su i je-dinice lokalne samouprave. Kroz cijelo vrije-me razvoja ovoga projekta planirala se veća pažnja posvetiti povlačenju sredstava iz EU fondova, dok je ESCO model spominjan kao druga mogućnost. No, prema informacijama iz više lokalnih samouprava, razvidno je da se u trenutnom stadiju razvoja projekta gotovo isključivo nameće ESCO model, dok je mogućnost rekonstrukcije javne rasvjete sred-stvima fondova stavljena u drugi plan. Želim napomenuti da ESCO model ne podrazumijeva uvijek i u svakom slučaju zamjenu posto-jećeg rasvjetnog tijela novim, nego češće zamjenu određenog di-jela sklopa rasvjetnoga tijela. Budimo svjesni da ESCO tvrtke žele uz minimalna ulaganja postići maksimalnu uštedu. Zanima me za-što se u posljednje vrijeme toliko naglašava ESCO model i zašto na jednak način nije zastupljena i mogućnost povlačenja sredstava iz strukturnih i nacionalnih fondova? /vijećnica će dobiti pisani odgovor/

Stjepan Jagušt (HSS)Zagrebačka županija i Specijalna bolnica Gornja Bistra potpisali su sporazum o gradnji nove bolnice. O čemu se radi, tko su sve pot-pisnici sporazuma i kakve su njihove obveze?

U razgovorima s Ministarstvom zdrav-lja i Zagrebačkom županijom dogovarali smo određeno proširenje kapaciteta, kako bi se više bazirali na palijativu djece, te je nakon toga došlo do potpisivanja sporazuma između Ministarstva zdravlja, Ministarstva kulture, Zagre-bačke županije, Općine Bistra i Specijalne bolnice Gornja Bistra (vidi str. 14). U sporazumu su navedene aktivnosti svakog od dionika. Ministar-stvo kulture je zaduženo za dogovor s DUDI-jem (Državnim uredom za upravljanje državnom imovinom) o dodjeli zemljišta, oko 2,5 kilometra od postojećeg objekta, nakon čega će Županija i Općina Bistra krenuti s izmjenama prostornih planova, a Županija i Bolnica financirati izradu projektne dokumentacije. Ministarstvo zdravlja se sporazumom obve-zalo financirati gradnju bolnice, čija je procijenjena vrijednost oko 60 milijuna kuna. Općina Bistra je obećala da će pomoći u dobivanju odre-đenih dozvola i bez naknade osigurati priključke za vodu, kanalizaciju, struju, plin. /Renato Mittermyer, ravnatelj bolnice/

Donesen je program poticanja poduzet-ništva u 2016. godini. Obuhvaća pro-jekte, mjere i aktivnosti koje će Župa-nija provoditi s ciljem ostvarivanja strateškoga cilja - povećanja konkurentnosti gospodarstva na svome području. Nastojeći pridonijeti stva-ranju stimulativnog okruženja za razvoj podu-zetništva, te nastojeći ublažiti negativan utjecaj gospodarske krize na poslovanje malog i sred-njeg poduzetništva, Županija planira provoditi

sljedeće poticajne mjere: Poduzetnički krediti i jamstva, Razvoj poduzetničke infrastrukture, Bespovratne potpore malim i srednjim podu-zetnicima, Sajmovi i druge manifestacije, Pro-grami obrazovanja, 'IN poduzetnik', Poticanje razvoja kontinentalnog turizma, Razvoj javne turističke infrastrukture.

Uz provođenje postojećih kreditnih linija (Lokalni projekti razvoja - mikrokreditiranje za 2007., 2008. i 2009.; Lokalni projekti razvoja maloga gospodarstva za 2009; Lokalni projekti razvoja - Poduzetnik; PBZ-Poduzetnik Zagre-bačka županija 2014.) te programa „Kreditom do uspjeha 2014. - Kreditom do konkurentno-sti“, kojima se subvencionira kamata, Županija će se u 2016. uključiti i u (eventualne) nove kre-ditne linije Ministarstva poduzetništva i obrta, a po potrebi pokrenut će i vlastite.

Programom poticanja poduzetništva do strateškoga cilja - povećanja konkurentnosti gospodarstva

PROJEKTI, MJERE I AKTIVNOSTI ZA DALJNJA PODUZETNIČKA ULAGANJA NA PROSTORU ŽUPANIJE

Programom se žele stvoriti pretpostavke i stimulativno

okruženje za razvoj poduzetništva te ublažiti

negativan utjecaj gospodarske krize

Županija planira provoditi sljedeće poticajne mjere: Poduzetnički krediti i jamstva, Razvoj poduzetničke infrastrukture, Bespovratne potpore

malim i srednjim poduzetnicima, Sajmovi i druge manifestacije, Programi obrazovanja, 'IN poduzetnik', Poticanje razvoja kontinentalnog turizma,

Razvoj javne turističke infrastrukture.

Pavao Grom (HSS)Kako bi potaknula rast gospodarstva, Žu-panija raznim financijskim potporama olakšava i potiče poslovanje već postoje-ćih poduzetnika. No, u cilju razvoja podu-zetništva potrebno je poticati i otvaranje novih tvrtki, te mlade ljude educirati i upo-znati sa svijetom poduzetništva. Što Župa-nija radi po tom pitanju?

Što činimo za nove, mlade poduzetnike? Kroz niz mjera činimo dosta toga. Prije svega, kroz direktne poticaje koje dajemo novim poduzetni-cima koji otvaraju tvrtke, odnosno obrte. Financiramo i niz edukativnih i obrazovnih programa kojima educiramo mlade kako otvoriti tvrtku. Tako smo i ostvarili potporu iz Europskoga socijalnog fonda za povezi-vanje srednjoškolaca i samih poduzetnika. Plan je da se srednjoškolci iz strukovnih škola upoznaju s radom poduzetnika, da od njih dobiju te-meljne informacije i naprave bazu podataka poduzetnika. Ona će nam kasnije služiti kako bismo obavještavali poduzetnike o našim aktivno-stima, seminarima, edukacijama, poticajima... Planiramo pokrenuti i obrazovni program „Kako postati poduzetnik“, gdje ćemo sto zainte-resiranih poduzetnika educirati o pravnim okvirima otvaranja tvrtke i obrta - što to podrazumijeva, koje su im obveze iz zakonske regulative... Dakle, upoznati mlade s onime što ih čeka u svijetu poduzetništva. Na području Samobora, iz kojega vi dolazite, zajedno s Gradom radimo na projektu „Tehnopolis“, koji ćemo ponovno prijaviti na natječaj Ministar-stva poduzetništva i obrta, kada se on otvori. U sklopu projekta „Tehno-polis“ planiran je i inkubator za mlade koji otvaraju svoju tvrtku, a ne-maju vlastiti prostor za rad. /Damir Fašaić, pročelnik za gospodarstvo/

Stjepan Klak (HSS)Dolaskom na vlast lijeve opcije prije četiri godine ukinuta je pomoć mliječnom sekto-ru na nacionalnoj razini. Od 2002. do danas, od 59.000 poljoprivrednih gospodarsta-va koja su se bavila stočarstvom, danas ih ima 5000-6000. Otkupna cijena mlijeka od 1995. do danas gotovo se nije promijeni-la. Što Županija čini kako bi očuvala ovu vrlo značajnu proizvod-nju na svome području i ublažila vrlo tešku situaciju u mliječnom sektoru?

U županiji je u zadnje dvije godine zaustavljen pad broja proizvođača mlijeka. Proizvođači se, u jednom smjeru, okreću direktnoj, izravnoj pro-daji putem mljekomata, dok je drugi smjer okrenut razvoju mini sirana. Također, otvaraju se i druge usluge na gospodarstvima, poput smješta-ja. Prvi smo u RH, 2012., krenuli sa sufinanciranjem nabave mljekoma-ta. Sada ih u gradu Zagrebu i nekim okolnim gradovima ima 13 i oni pružaju mogućnost izravne kupnje od proizvođača. Idemo i korak da-lje. Dio samo istraživačkog projekta kako inovativne tehnologije mlje-komata utječu na kvalitetu mlijeka. Njime želimo potvrditi da se svježe mlijeko s mljekomata može konzumirati bez prokuhavanja. /mr. sc. Gor-dana Županac, pročelnica za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo/

Mirela Katalenac (SDP)Ministarstvo graditeljstva je u lipnju obja-vilo natječaj za energetsku obnovu zgra-da i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama odgoja i obrazova-nja. Paralelno s time išao je i poziv za izra-du projektne dokumentacije za energetsku obnovu škola i vrtića, što Ministarstvo fi-nancira u 100-postotnom iznosu. Županija u svome vlasništvu ima veliki broj školskih objekata, neki od njih su u iznimno lošem sta-nju i ovo je idealna prilika da se krene s njihovom energetskom ob-novom. Je li se Županija javila na ovaj natječaj, ako jesmo, o kojim se školama točno radi?

Što se tiče natječaja za radove koji se sufinanciraju sa 70 posto pri-hvatljivih troškova, tu smo prijavili izradu fasade na OŠ Josipa Zorića u Dugom Selu. Ukupna procijenjena projektantska vrijednost je oko 2,3 milijuna kuna. Prošli smo administrativnu provjeru i dobili dopis Fonda da nadopunimo zahtjev na način da u izradu energetske uštede ukalku-liramo i promjenu stolarije. Prvobitno to nismo napravili jer je stolari-ja zamijenjena prije deset godina, pa smo smatrali da je nema potrebe ponovno mijenjati. Također, prijavili smo izradu projektne dokumenta-cije za energetsku obnovu srednje škole u Velikoj Gorici i osnovne ško-le u Dubravi. Ukupna vrijednost ove dokumentacije je 170.000 kuna, a sufinancira se u 100-postotnom iznosu. Vjerujem da ćemo ostvari-ti ova sredstva. /Vjeran Štublin, pročelnik za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu/

skupština

nastavak na str. 6

Vijećnici su prihvatili izvješće o stanju oko-liša u Zagrebačkoj županiji za razdoblje od 2009. do 2012. U zaključcima ovoga dokumenta, uz ostalo, navodi se da je u odnosu na prethodno razdoblje došlo do pomaka u općem stavu društva prema problemima i temama zaštite okoliša. Isto-vremeno, nastavljeno je prepoznavanje zaštite okoliša kao gospodarski zanimlji-vog i financijski isplativog područja, jer je došlo do porasta broja tvrtki, institu-cija i organizacija koje se bave nekim od područja zaštite okoliša, a posebno je uočljiv porast broja tvrtki čija je djelatnost vezana uz gospodarenje otpadom. Znatan napredak učinjen je i u sanaciji postojećih odlagališta otpada na prostoru županije, pokretanju niza aktivnosti oko gospodare-nja posebnim vrstama otpada te donoše-nju zakonske regulative i županijskih stra-teških dokumenata za sređivanje stanja u području gospodarenja otpadom.

STANJE OKOLIŠA Razvoj poduzetničke infrastrukture obuhva-ća mjere i projekte koji nisu usmjereni izravno na poduzetnike, ali su bitan preduvjet za razvoj povoljnoga poduzetničkog okruženja, poput ulaganja u poduzetničke zone, poduzetničke potporne institucije, poduzetničku infrastruktu-ru, poduzetnički portal, aktivnosti Regionalne razvojne agencije...

S ciljem jačanja konkurentskih sposobnosti poduzetnika, nastavit će se s odobravanjem bes-povratnih potpora za povećanje konkurentnosti, nastupe na sajmovima, za konzultantske usluge za prijavu projekata na EU fondove, za potica-nje energetske učinkovitosti, nadalje subvenci-onirat će se početak poslovanja poduzetnika i žena poduzetnica, a odobravat će se i kapitalne pomoći za povećanje konkurentnosti proizvod-nih i neproizvodnih djelatnosti.

Nastavit će se sa sufinanciranjem zajedničkih nastupa poduzetnika na sajmovima i drugim manifestacijama povezanima s poduzetništvom, kao i sa sufinanciranjem programa obrazovanja

egida


skupština

Brigitte Berulec (HSS)Za koje su veće građevinske projekte ove godine izdani akti o gradnji, kako su tekli postupci i kako su se poštivali rokovi?

Od postupaka u kojima je Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu oko-liša izdavao akte o građenju spomenut ću samo najznačajnije: IKEA u Rugvici, Lagermax u Luki, Zagrebačka pivovara u Zaprešiću, Kaufland u Jastrebarskom, RALU Logistika u Rugvici... Kod svih ovih projekata izdavanje akata za gradnju bilo je u optimalnim rokovima i nije kočilo ili usporavalo inve-sticije. Problemi se, u pravilu, pojave kada investitor dođe s projektom koji nije usklađen s prostorno-planskom dokumentacijom. Usklađi-vanje prostorno-planske dokumentacije zahtijeva određeno vrijeme, jer je to postupak koji ne može biti riješen mimo rokova koji su zada-ni. Kada se ostvari kvalitetna suradnja s investitorom i projektantima, u pravilu se svi akti za gradnju izdaju u optimalnim rokovima. /Ante Mandarić, pročelnik za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša/

Renata Glojnarić (HDZ) U kojoj fazi je provedba projekta „Prsten potpore“, odnosno osiguravanje pomoćni-ka u nastavi za učenike s teškoćama u ra-zvoju?

Županija se javila na natječaj koji je pro-vodilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta i Agencija za strukovno obrazovanje i uspjeli smo dobiti maksimalni iznos sredstava, odnosno 2,5 miliju-na kuna. Ukupna vrijednost ovoga projekta je 2,782 milijuna kuna, pa je razliku od 282.000 kuna osigurala Županija. Ovim projektom je obuhvaćeno 28 osnovnih i srednjih škola, odnosno 80 učenika koji-ma smo osigurali 70 pomoćnika u nastavi. No, to nije dovoljno. Time smo zadovoljili otprilike 70 posto potreba, pa smo ostatak pokuša-li realizirati preko mjere „Mladi za mlade“, kojom smo pomoćnike u nastavi osigurali prošle godine. Budući da u ovoj mjeri udružujemo sredstva sa Zavodom za zapošljavanje, tu ovisimo o njihovih 50 posto financiranja. Projekt još nije pokrenut, no nadam se da ćemo za one koji sada nisu obuhvaćeni pomoćnicima u nastavi naći neko rješenje. /Vjeran Štublin, pročelnik za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu/

Zdravko Šuker (HDZ)Kada možemo očekivati završetak grad-nje magistralnog cjevovoda od Sesvetskog Kraljevca do Ivanić-Grada i gradnje precr-pne stanice u Ivanić-Gradu?

Svih 25.600 metara cjevovoda je polože-no. ‘Ušli’ smo u vodospremu Sobočani koja je naš krajnji cilj. Očekujemo da će magistral-ni cjevovod u puni pogon biti pušten početkom iduće godine. Tlačne probe su pri kraju. Za ispiranje cjevovoda i njegovu dezinfekciju tre-ba nam voda iz vodoopskrbnog sustava grada Zagreba, vjerujem da ćemo i to uskoro definirati ugovorom. Precrpna stanica ima 14. pro-sinca tehnički pregled tako da ćemo do kraja godine za nju imati i uporabnu dozvolu. Dakle, projekt vrijedan oko 37 milijuna kuna, naj-većim dijelom financiran sredstvima Hrvatskih voda, lagano privodi-mo kraju. /Tomislav Masten, direktor Vodoopskrbe i odvodnje Zagre-bačke županije d.o.o./

Željko Copak (HDZ) Polovicom studenoga zatvoreni su natje-čaji za dodjelu potpora u poljoprivredi, ru-ralnom razvitku i šumarstvu za 2015. Ka-kvi su preliminarni rezultati obrađenih prijava?

Natječaj je zatvoren 15. studenoga. Agen-cija za plaćanje u poljoprivredi donijela je 6. studenoga odluku o isplati sredstava za Mjeru 4 ruralnoga razvoja, no veći broj naših gospodarstava to nije ostvario, ne zato što nije imao dobre projekte, već zato što nisu imali dovoljan broj bodova. Svi oni koji nisu prošli, a udovoljavaju uvjetima naših mjera potpora, javili su se u zadnju tren za sredstva Zagrebačke županije. Obrada zahtjeva je u tijeku i nadam se da ćemo svima moći udovoljiti. Sve veći broj za-htjeva, a što govori i o stanju poljoprivredne proizvodnje na našem području, okrenut je dohodovnijim kulturama, prije svega povrćar-skoj proizvodnji, a onda voćarstvu. I to ne samo podizanju nasada, nego i preradi. Istovremeno opada interes za podizanje vinograda, ali se povećavaju zahtjevi za opremanje podruma. /mr. sc. Gordana Župa-nac, pročelnica za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo/

Skupština je prihvatila zaključak o sklapanju sporazuma o primjeni odluke o odvodnji otpad-nih voda aglomeracije Velika Gorica, Veleševec i Mala Buna na dio naselja grada Zagreba. Nji-me se otpadne vode mješovitog sastava odvodnje iz zagrebačkih naselja Hrašće, Odra i Mala Mlaka prihvaćaju na razdjelni sustav odvodnje otpadnih voda aglomeracije Velika Gorica.

Skupština je donijela Program zaštite zra-ka, ozonskog sloja, ublažavanja klimat-skih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama za područje Zagrebačke županije, Akcijski plan Županijske razvoj-ne strategije za 2016. godinu, Pravilnik o financiranju udruga i drugih neprofitnih organizacija iz proračuna Županije, te prihvatila Izmjene i dopune Odluke o upravljanju i raspolaganju nekretninama, poslovnim udjelima i dionicama.

ODVODNJA OTPADNIH VODA

FINANCIRANJE UDRUGA

Prihvaćeno je izvješće o provedbi Plana gospodarenja otpadom Zagrebačke župa-nije za razdoblje 2011.-2019., Pregled za 2014. Izvješće je sačinjeno na temelju 13 pristiglih izvješća jedinica lokalne samo-uprave, dok 21 jedinica (grad/općina), unatoč Zakonu o održivom gospodarenju otpadom koji ih na to obvezuje, Župa-niji nije dostavila nikakve informacije o aktivnostima iz njihovih planova gospo-darenja otpadom. Također, plan gospo-darenja otpadom na svome području u ovom trenutku još uvijek nije donijelo pet jedinica lokalne samouprave.

PLAN GOSPODARENJA OTPADOM

Miljenko Pavlaković (HDZ) Koliko je prijava na europske fondove, pr-venstveno onih koji se tiču malog i srednjeg poduzetništva i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, išlo kroz Regionalnu razvoj-nu agenciju u ovoj godini?

Što se tiče konzultantskih poslova za male i srednje poduzetnike, u 2015. smo završili, prija-vili ili je u tijeku priprema deset projekata, ukupne vrijednosti 127 miliju-na kuna, a očekivani povrat je 54 milijuna kuna. Što se tiče Mjera ruralnog razvoja, za Mjeru 4 su aplicirana 33 projekta u ukupnom iznosu investicija od 227,5 milijuna kuna i planiranim povratom od 161,5 milijuna kuna. Do sada je odobreno šest projekata. Rezultati ostalih očekuju se kada Agenci-ja za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obradi sve pred-mete te prođe postupak prava na prigovor. Na Mjeru 6 (mladi poljoprivred-nici) aplicirali smo 11 projekata ukupne vrijednosti 1,5 milijuna kuna, uz očekivani povrat od 1,25 milijuna kuna. Ovome treba pridodati i projek-te iz tzv. Vinske omotnice. U 2015. je isplaćen jedan projekt, a šest ih se nalazi u fazi evaluacije. Ukupna vrijednost svih sedam projekata je 11,6 milijuna kuna, a očekivani povrat 5,6 milijuna kuna. Da bi zaokružili ru-ralni razvoj, moramo istaknuti i apliciranje strategije razvoja za pet jedi-nica lokalne samouprave. Isto tako, strategiju razvoja smo izradili i za LAG „Sava“, na osnovu koje je za njegovo funkcioniranje odobrena 551.000 kuna. Također, još provodimo i završavamo 12 projekata iz predpristu-pnog programa IPARD. Ove smo godine izdali i 14 jamstava, izradili smo Akcijski plan Županijske razvojne strategije za 2016., a ogromni su poslo-vi i na izradi Županijske razvojne strategije za razdoblje do 2020. godine. /Zlatko Herček, direktor Regionalne razvojne agencije Zagrebačke županije/

Branko Borković (nezavisni član Skupštine) Odluke o imenovanju i razrješenju pred-stavnika Županije u tijelima javnih usta-nova, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba župan je dužan dostaviti Županijskoj skupštini u roku od osam dana od dana donošenja. Mi smo ovdje već treću godi-nu, a ja još nisam vidio niti jednu odluku. Zanima me na koji način mi kontroliramo nešto čiji smo vlasnici? /vijećnik će dobiti pisani odgovor/

za obrtnike i poduzetnike, a u skladu s moguć-nostima i za nezaposlene osobe. Obrazovni pro-grami odnosit će se prvenstveno na zanimanja i vještine za kojima postoji potreba, a nedostaje školovanih radnika. Kroz projekt 'IN poduzet-nik', započet ove godine, izradit će se nova baza podataka o poduzetnicima, koja će služiti me-đusobnom povezivanju poduzetnika te boljem komuniciranju Županije i poduzetnika.

Kroz predstavljanje županije kao turistički zanimljivog prostora, promocije pojedinih tu-rističkih destinacija, potpore turističkim mani-festacijama, sufinanciranje projekata županijske Turističke zajednice..., Županija će i u 2016. nastaviti s poticanjem razvoja (kontinentalnog) turizma. Sufinancirat će i projekte jedinica lo-kalne samouprave koji se odnose na razvoj i gradnju javne turističke infrastrukture, poput šetnica, biciklističkih, jahačkih i planinarskih staza, izletišta, sportsko-rekreacijskih centara.

Prihvaćena je godišnja analiza stanja susta-va civilne zaštite na području županije. U njezinim se zaključnim ocjenama, uz ostalo, navodi da županijski Stožer zaštite i spaša-vanja pravodobno obavlja zakonski predvi-đene poslove, da je na zavidnoj razini uspo-stavljena suradnja s Državnom upravom za zaštitu i spašavanje, da opremljenost vatro-gasnom opremom dobrovoljnih vatroga-snih društava i javnih vatrogasnih postrojbi omogućava učinkovito izvršavanje zadaća, no da je nužno nastaviti sa sustavnim opre-manjem vatrogasnih postrojbi, zamjenom dotrajale opreme, kao i uvođenjem novih tehnologija. Potrebno je nastaviti i s ulaga-njima u pripremu i opremanje ekipa društva Crvenoga križa kako bi mogle brzo reagirati u slučaju katastrofa i otklanjanju njihovih posljedica. U operativne snage zaštite i spa-šavanja spadaju i Hrvatska gorska služba spašavanja (stanica Samobor i Zagreb) te Hrvatska udruga za obuku potražnih pasa, koja osigurava dovoljan broj potražnih pasa za akcije spašavanja u slučaju eventualnoga potresa, kao i u ostalim potražnim akcija-ma. Također, donesene su i smjernice za organizaciju i razvoj sustava civilne zaštite, s financijskim učincima, za razdoblje od 2016. do 2019. godine., koje obuhvaćaju ažurira-nje planskih dokumenata iz područja zaštite i spašavanja i zaštite od požara, kontinuira-no osposobljavanje članova Stožera civilne zaštite, poticanje i sufinanciranje rada i daljnjeg razvoja operativnih snaga zaštite i spašavanja, poticanje udruga građana koje se bave zaštitom i spašavanjem, edukaciju djece školskog i predškolskog uzrasta, kao i stanovništva, simulacijske vježbe, nabavu nove opreme... Utvrđen je i godišnji plan razvoja sustava civilne zaštite na području Zagrebačke županije za razdoblje od 2016. do 2018. godine.

STANJE SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE

skupština

Donesen je provedbeni plan unapređenja zaštite od požara za područje županije za 2016. godinu. Donosi organizacijske, tehničke i urbanističke mjere koje je potrebno provesti. Orga-nizacijskim mjerama, uz ostalo, treba se osigurati dovoljan broj operativnih vatrogasaca te djelotvorna i pravodobna operativnost vatrogasnih postrojbi. Također, treba obaviti stručni nadzor nad stanjem opremljenosti i osposobljenosti javnih vatrogasnih postrojbi, dobrovolj-nih vatrogasnih društava i vatrogasnih zajednica. Tehničke mjere obuhvaćaju opremanje postrojbi vatrogasnom opremom i tehnikom te sustavom veza, javljanja i uzbunjivanja, dok urbanističke mjere, uz ostalo, obuhvaćaju potrebu osiguranja minimalne količine vode za gašenje požara i tlaka u hidrantskoj mreži, kao i brigu o odlagalištu komunalnog otpada.

Županija se odrekla svoga dijela zakupnine za poljoprivredno zemljište u vlasništvu RH na području Ivanić-Grada za koje je u veljači 2014., zbog plavljenja zaobalnim vodama, proglašena elementarna nepogoda. Ranije je odluku o oslobađanju plaćanja zakupa za 2014. donijelo i Gradsko vijeće Ivanić-Grada.

PLAN UNAPREĐENJA ZAŠTITE OD POŽARA

OSLOBOĐENI PLAĆANJA ZAKUPNINE

Odobreno je produljenje ugovora o zakupu prava lova u zajedničkim otvo-renim lovištima. Tako će pravo na lov u lovištu Trebovec i dalje imati LD „Srna“ iz Trebovca, u lovištu Opatinec LD Šljuka iz Opatinca, lovištu Ivanić-Grad LD „Prepe-lica“ iz Ivanić-Grada, lovištu Kloštar Ivanić LD „Srndać“ iz Kloštra Ivanića i lovištu Križ LD „Vidra“ iz Križa. Ugovori se produ-žuju na razdoblje od deset lovnih godina.

ZAKUP LOVIŠTA


ENERGETIKAENERGETIKA

U Pokupskom je otvorena prva hrvatska komunal-na toplana na biomasu (drvnu sječku). Dan za ponos i emocije, kako je rekao ravnatelj Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske Julije Domac.

- U tehnološkom smislu, ovo je iskorak kakvog teško da smo ovoga trenutka svjesni. U Hr-vatskoj je 2004. montirana prva

Najbolji primjer kako izvući novac iz europskih fondova Na toplovod je

zasad priključeno tridesetak kućanstava

u središnjem dijelu naselja Pokupsko te

zgrade Općine, škole, Šumarije, Elektre... U najavi je priključenje

još tridesetak kućanstava.

SUFINANCIRANA SREDSTVIMA IPARD PROGRAMA OTVORENA PRVA HRVATSKA KOMUNALNA TOPLANA KOJA ZA PROIZVODNJU TOPLE VODE KORISTI DRVNU SJEČKU

Prije 20 godina, kada smo osnovali općinu, odmah nakon Domo-vinskog rata, nije bilo lako zamisliti kako će ona danas izgledati. No, krenuli smo s poslovima poboljšanja standarda i života naših stanovnika, gradili smo ceste, vodovod, domove kulture, osobito vodili brigu o djeci, od rođenja do studentskih dana. Jesmo li u tome uspjeli, procijenit će generacije koje dolaze iza nas. Uistinu smo se trudili. Kada smo osnovali općinu, naš je proračun iznosio oko 500.000 kuna. Ni danas on nije velik, oko 5 milijuna kuna, ali svake godine ovaj iznos uspijemo multiplicirati i po nekoliko puta - rekao je općinski načelnik Božidar Škrinjarić. Dodao je da je op-ćinsko vodstvo od samoga početka bilo svjesno ekološke važnosti ovoga prostora smještena uz rijeku Kupu. - U srcu smo prirode, takoreći u šumi. Dužnost nam je sačuvati ljepotu ovih krajolika i voditi brigo o energiji. Upravo zbog toga posebnu pažnju i posvećujemo obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti - naglasio je Škrinjarić.

EKOLOŠKA VAŽNOST PROSTORA UZ RIJEKU KUPU

Kapacitet kotla je

jedan megavat 'Vlada' u općini Pokupsko je stabilna. Traje već 20

godina. Imamo pravo tražiti podršku i u budućnosti. Nećemo se libiti izazova, tim više što imamo dovoljno

energije i snage realizirati sve ono što smo započeli - poručio je Božidar Škrinjarić, načelnik Općine

Pokupsko

U Hrvatskoj je 2004. montirana prva vjetroelektrana, a otvaranje ove toplane sljedeći je veliki iskorak u

hrvatskoj energetici. Nešto čime se možemo ponositi! - rekao je dr. sc. Julije Domac, ravnatelj REGEA-e

imati mogućnost prikupiti gra-nje po šumama, sve ono što sa-gorijeva, dostaviti to u toplanu i za to dobiti i 'neke novce' - rekao je Škrinjarić.

Na toplovod je zasad priklju-čeno tridesetak kućanstava u središnjem dijelu naselja Po-kupsko te zgrade Općine, škole,

gradila domaća tvrtka uz pomoć domaćeg konzultanta (REGEA-e; op.a.). Puno smo se muči-li, dugo je trajala realizacija ovoga projekta, no danas smo ponosni što uživamo plodove zajedničkoga rada. Korisnici toplane dobili su gotovo rješe-nje u smislu komfora i jeftini-jega grijanja - dodao je Domac. Da je otvaranje toplane veliki

dan za općinu, nekoliko je puta naglasio i njezin načelnik Boži-dar Škrinjarić.

- Ne samo da će se njome sta-novnici grijati, nego će od nje imati i određenu gospodarsku korist. U našoj općini biomase ima napretek. Dosad je ona pro-padala, trunula... Sada će ljudi

Šumarije, Elektre... U najavi je priključenje još tridesetak ku-ćanstava, a već se razmišlja i o drugoj etapi - proširenju toplo-voda i na tzv. donji dio naselja Pokupsko.

- Prednost ove toplane je što se ona, po potrebi, može proši-riti. Trenutni kapacitet kotla je jedan megavat - pojašnjava Do-mac, dodajući da u austrijskoj pokrajini Štajerskoj trenutno

izvući novac iz EU fondova. Vjerujem da ćemo u skorije vrijeme imati još ovakvih pro-jekata u našoj županiji - izja-vio je potpredsjednik Županij-ske skupštine Mario Vlahović. Mario Klobučar, iz Fonda za za-štitu okoliša i energetsku učin-kovitost, rekao je da će se iz ovoga hvalevrijednog projekta dragocjena iskustva precrtati i na ostale sredine u RH, te da će Fond podržati i njegovu drugu etapu.

Izgradnjom toplane pobolj-šat će se samostalnost općine Pokupsko zasnovana na iskori-

U gradnju toplane, toplovoda i mreže

priključaka utrošeno je 12 milijuna kuna

vjetroelektrana, a otvaranje ove toplane sljedeći je veliki isko-rak u hrvatskoj energetici. Nešto čime se možemo ponositi - re-kao je Domac, dodajući da bi u Hrvatskoj, tamo gdje ima vizio-narstva, trebalo biti stotine ova-kvih projekata.

- Ovaj projekt je pokrenula jedna mala općina, projektirao ju je domaći projektant, a sa-

Dosad je biomasa propadala, a sada će se za nju moći dobiti i novac

štavanju biomase. Načelnik Bo-židar Škrinjarić istaknuo je da to nije prvi projekt energetske učinkovitosti u njegovoj općini.

- Dapače, imamo prvi vrtić u Hrvatskoj koji se grije dizalica-ma topline. Na općinsku zgradu smo postavili fotonaponske ćeli-je. Već godinama koristimo sun-čeve zrake kako bismo proizveli

električnu energiju koju proda-jemo HEP-u. I time ostvarujemo prihode koji pune naš proračun. Dizalice topline griju i područnu školu u Hotnji. Sve žarulje javne rasvjete zamijenili smo štedni-ma... Imamo ideje, imamo pro-jekte u razvitku, imamo snage i energije realizirati ih - zaključio je Škrinjarić.

Kuma novog sustava grijanja je Melita Mioković, učenica OŠ Pokupsko

Gradnji toplane svoj obol je dala i Županija

radi stotinjak ovakvih toplana. - Projekti ovise o ljudima, o

njihovom znanju i vizionarstvu. U ovom slučaju stvorila se kri-tična masa ljudi koji su željeli nešto stvoriti i znanje struke - dodao je, te istaknuo da će to-plana u Pokupskom biti uzor budućim projektima. Procje-njuje se da će cijena grijanja za potrošače, u odnosu na fosilna goriva, biti jeftinija između 30 i 40 posto.

U gradnju toplane, toplovoda i mreže priključaka utrošeno je 12 milijuna kuna. Sama kotlov-nica financirana je, u stopostot-nom iznosu, sa 7 milijuna kuna, sredstvima IPARD programa. Trošak gradnje toplovoda pod-miren je sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Zagrebačke župa-nije i same Općine.

- Ponosni smo što je ovo prva toplana na biomasu u RH. Ona je dobar primjer za sve ostale gradove i općine kako

11ŽUPANIJSKA KRONIKA StUdeNI 2015. | BROJ 9010 BROJ 90 | studeni 2015. ŽuPAniJsKA KROniKA

POLJOPRIVREDA pRoMEt

DO NOVCA EUROPSKIH FONDOVA KONZULTANTSKIM USLUGAMA REGIONALNE RAZVOJNE AGENCIJE

Ljudi se vraćaju domaćem, tko želi zdravo živjeti, zna što kupuje

Ljudi se vraćaju domaćem, tko želi zdravo živjeti, zna što kupuje. Da ne vidimo perspektivu u ovome po-slu, ne bi sin išao u poljoprivred-nu školu, upisao bi informatiku - pripovijeda Stjepan Vrhovec, s ponosom kaže četvrta generacija u obitelji koja se bavi proizvod-njom mlijeka.

U obiteljskoj je staji sedam-desetak muznih krava (koje go-dišnje daju oko 400.000 litara mlijeka) te isto toliko podmlat-ka. Vrhovec je među prvima u županiji krenuo s prodajom mli-jeka putem mljekomata, trenutno opslužuje dva, oba u Zaprešiću, i putem njih proda 70 posto dnev-ne proizvodnje. Dvadeset posto ide u preradu, uglavnom svje-žega sira i vrhnja, a deset posto (zasad) prodaje mljekari Euro-milk. Uskoro (čekaju se zadnji 'papiri') otvara mini-siranu, pa će na vlastitome gospodarstvu u Pluski (općina Luka), nada se već krajem ove godine, imati zatvoreni ciklus proizvodnje. I Stjepan je, zahvaljujući konzul-tantskim uslugama Regionalne razvojne agencije, dio novca za modernizaciju proizvodnje po-vukao iz europskih fondova. Iz IPARD programa, kroz mjeru 101 (sektor mljekarstva) dobio je 695.864 kuna (55 posto priznatih troškova) za kupnju horizontalne mikser prikolice (za miješanje kukuruzne silaže, sjenaže, sije-na i šrota u preporučenim omje-rima) te cisterne (zapremine 12.500 litara) za prijevoz gno-jovke (gnoja u tekućem stanju). Ostatak novca namaknuo je kre-ditom HBOR-a, uz kamatu od 2 posto.

- Uštede su višestruke. Nabav-ljena mikser prikolica vraća ratu kredita. Dok je nismo imali, ko-ristili smo traktore, a sada osjet-no štedimo na nafti. I sam proces

Da ne vidimo perspektivu u

ovome poslu, ne bi sin išao u poljoprivrednu školu, upisao bi informatiku - govori Stjepan Vrhovec

Iz IPARD programa, kroz mjeru 101 (sektor mljekarstva) Vrhovec je dobio 695.864 kune (55 posto priznatih troškova) za kupnju horizontalne mikser

prikolice te cisterne za prijevoz gnojovke

- Moje mjesto je na polju, na farmi, a ne baviti se papirologi-jom. Jednostavno ne stignem - kaže. Uz pomoć Razvojne agen-cije prijavio se i na natječaj u sklopu Programa ruralnog razvo-ja RH, te nedavno dobio odluku o dodjeli sredstava za nabavu dvorišnog utovarivača za čišće-nje farme, prikolice za gnoj, još jedne cisterne za gnojovku, rasi-pača umjetnoga gnoja... Ukupna ulaganja iznose oko 1,8 milijuna kuna, a povrat sredstava je 90 posto.

pripreme hrane puno je kraći, a i blago svaki dan jede preporu-čene omjere, što je, za kvalitetu mlijeka, jako bitno - govori Vr-hovec. Hvali Regionalnu razvoj-nu agenciju, kaže bez njezinih konzultanata dobiti europski no-vac bilo bi neizvedivo.

Nabavom mikser prikolice došlo se do višestrukih ušteda u proizvodnji

Stjepan (s lijeva) je četvrta generacija u obitelji koja se bavi proizvodnjom mlijeka

O prohodnosti cesta u zimskim uvjetima brine 27 mobilnih ekipa

IZVEDBENI PROGRAM ZIMSKE SLUŽBE OD 15. STUDENOGA 2015. DO 15. TRAVNJA 2016.

Za aktivnosti zimske službe, podijeljene u četiri stupnja

pripravnosti, osigurano je 15,7 milijuna kuna

S 15. danom studenoga s radom je započela zimska služba koja na prostoru županije, u zimskim uvje-tima, brine o prohodnosti 1222 kilometra županijskih i lokalnih cesta, raspoređenih u III. i IV. razinu prednosti. Pod zimskom službom, koja je u nadležnosti Županijske uprave za ceste, podrazumijevaju se radovi neophodni za održavanje prohodnosti ce-sta i sigurnog odvijanja prometa. Prema Pravilniku o održavanju i zaštiti javnih cesta, pod osiguranjem prohodnosti cesta smatra se da je cesta prohodna ako visina snijega na kolniku ne prelazi 15 centime-tara i ukoliko je promet moguć s vozilima koja imaju zimsku opremu.

Ceste III. razine prednosti su uglavnom županijske ceste te lokalne ceste većeg prometno-ekonomskog značaja (ceste s autobusnim stajalištima, prilazne ceste že-ljezničkim postajama i važnijim industrij-skim i turističkim centrima, gradske ulice), a ceste IV. razine prednosti su sve ostale lokalne ceste.

Na cestama III. razine prednosti prohod-

nost mora biti osigurana od 5 do 20 sati. Kod prosječnog intenziteta snježenja, od 20 do 5 sati ujutro, potrebno je osigurati prohodnost s mogućim zastojima do dva sata, a kod iznadprosječnog intenziteta snježenja nužno je, od 20 do 5 sati ujutro, osigurati prohodnost samo jednog kolnič-kog traka, također s mogućim zastojima do dva sata.

Kod cesta IV. razine prednosti potrebno je osigurati prohodnost između 7 i 20 sati, odnosno uskladiti je s lokalnim potrebama.

Okuje 01/6219-067 Goričica 01/2065-103 Vrbovec 01/2791-213 Samobor 01/3360-760 Jastrebarsko 01/6281-219 Zaprešić 01/3310-828 Ivanić-Grad 01/2888-177

MJESTA PRIPRAVNOSTI

Prema Pravilniku o održavanju i zaštiti javnih cesta, pod osiguranjem prohodnosti cesta smatra se da je cesta prohodna ako visina snijega na kolniku ne prelazi 15 centimetara i ukoliko je promet moguć s vozilima

koja imaju zimsku opremu

Županijska uprava za ceste osigurala je, u suradnji s

izvoditeljem zimske službe - Županijskim cestama Zagrebačke

županije d.o.o., 4000 tona soli i isto toliko prostornih metara sipine

Kod prosječnog intenziteta snježenja mo-gući su kraći zastoji, a kod iznadprosječ-nog i zastoji do jednog dana.

Temeljem Pravilnika o održavanju i za-štiti javnih cesta, zimska služba nije dužna osigurati prohodnost na cesti u uvjetima vrlo intenzivnog snježenja uz olujni vje-tar i pojavu velikih snježnih zapuha. Isto vrijedi i za, uslijed ledene kiše, iznenadno nastalu poledicu na većem području, koju nije moguće otkloniti raspoloživim sred-stvima.

Županijska uprava za ceste osigurala je, u suradnji s izvoditeljem zimske službe - Županijskim cestama Zagrebačke županije d.o.o., 27 mobilnih ekipa (kamiona s po-sipačima i ralicama, te jednu frezu), 4000 tona soli i isto toliko prostornih metara sipine. Za aktivnosti zimske službe, podi-jeljene u četiri stupnja pripravnosti, osigu-rano je 15,7 milijuna kuna. Zimska služba s radom prestaje 15. travnja 2016. godine.

Ceste su podijeljene u dvije razine prednosti

Ceste III. razine prednosti su županijske ceste te lokalne ceste većeg prometno-ekonomskog značaja, a ceste IV. razine prednosti sve ostale lokalne ceste


BRANITELJIfinancijE

ŠTO TREBA ZNATI O PAUŠALNOM OPOREZIVANJU

Paušalno oporezivanje pred-stavlja pojednostavljenje pri plaćanju poreza. Međutim, ne mogu svi porezni obveznici pri-mjenjivati paušalno oporeziva-nje, već samo oni koji ispunjava-ju određene uvjete. U vezi s time navode se najvažnije informacije o tome koje se samostalne dje-latnosti mogu paušalno oporezi-vati te koja prava i obveze imaju porezni obveznici koji primjenju-ju paušalno oporezivanje.

1. Koje se samostalne djelatnosti mogu paušalno oporezivati?Paušalno oporezivati se mogu fi-zičke osobe koje obavljaju samo-stalnu djelatnost obrta te samo-stalnu djelatnost poljoprivrede i šumarstva. Međutim, paušalno se ne mogu oporezivati fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost ugostiteljstva i trgovi-ne.

2. Postoje li uvjeti koje mora ispu-njavati porezni obveznik kojemu se dohodak od samostalne djelatno-sti paušalno oporezuje?Porezni obveznik koji se može paušalno oporezivati mora ku-mulativno ispunjavati sljedeće uvjete: ukupni primici u pret-hodnoj godini ne smiju biti viši od 149.500 kuna; nije upisan u registar obveznika PDV-a; nema izdvojene poslovne jedinice ili proizvodne pogone; ne obavlja samostalnu djelatnost ugostitelj-stva ili trgovine. U vezi s time važno je znati da se obavljanjem djelatnosti ugosti-teljstva ne smatra djelatnost fi-zičkih osoba koje pružaju usluge smještaja u seljačkom domaćin-stvu, a također prodaja vlastitih proizvoda fizičkih osoba registri-ranih za obavljanje proizvodnje ne smatra se obavljanjem djelat-nosti trgovine.

3. Koje poreze plaća porezni obve-znik koji primjenjuje paušalno opo-rezivanje?Porezni obveznik koji primjenju-je paušalno oporezivanje plaća porez na dohodak i prirez porezu na dohodak te doprinose.

4. Koje poslovne knjige mora voditi porezni obveznik koji primjenjuje paušalno oporezivanje?Porezni obveznici koji primjenju-ju paušalno oporezivanje moraju voditi samo evidenciju o prome-tu (Obrazac KPR) u koju moraju upisivati iznose naplaćene u go-tovini i iznose naplaćene bezgo-tovinski.

5. Kako porezni obveznici koji pri-mjenjuju paušalno oporezivanje

izračunavaju koliki porez i prirez moraju platiti?Porez i prirez koji moraju platiti ne utvrđuju sami, već ga utvrđu-je rješenjem Porezna uprava. U tom rješenju utvrđuje se godišnji paušalni dohodak, godišnji i mje-sečni iznos poreza na dohodak i prireza te rokovi za plaćanje. Ta-kođer, Porezna uprava rješenjem utvrđuje i obveze za doprinose koje navedeni porezni obveznici trebaju platiti.

6. U kojem roku se plaća paušalni porez i prirez?Paušalni porez na dohodak plaća se tromjesečno i to do posljed-njeg dana svakog tromjesečja (primjerice, za prvo tromjesečje u godini plaća se do 31. ožujka).

7. Podnose li porezni obveznici go-dišnju prijavu poreza na dohodak?Ne, međutim, najkasnije do 15. siječnja tekuće za prethodnu godinu podnose Izvješće o pau-šalnom dohotku od samostalnih djelatnosti i uplaćenom paušal-nom porezu na dohodak i prirezu (Obrazac PO-SD). Temeljem tog izvješća Porezna uprava utvrđuje je li porezni obveznik ostvario do-hodak veći ili manji od onog koji je utvrđen rješenjem te izdaje novo rješenje s novim paušalnim porezom te s razlikom za povrat ili uplatu za prethodnu godinu.

8. Trebaju li porezni obveznici koji primjenjuju paušalno oporezivanje izdavati račune za obavljene ispo-ruke?Da, navedeni porezni obvezni-ci trebaju ispostaviti račun za svaku obavljenu isporuku i to u najmanje dva primjerka (jedan primjerak daje se kupcu, a dru-gi je isprava za knjiženje u knjizi prometa). Iznimno, račune ne moraju izdavati ako vlastite po-ljoprivredne proizvode prodaju izravno krajnjim kupcima na vlastitom poljoprivrednom gos-podarstvu te na tržnicama i otvo-renim prostorima.

9. Što je prodaja na tržnicama i otvorenim prostorima?Prodaja na tržnicama i otvore-nim prostorima je prodaja vla-stitih poljoprivrednih proizvoda krajnjem kupcu na štandovima i klupama na tržnicama na malo i na štandovima i na klupama izvan tržnice na malo. Tržnice i otvoreni prostori su mjesta koja su određena od strane mjerodav-nih tijela kao tržnice ili mjesta gdje se može prigodno trgovati.

10. Trebaju li porezni obveznici koji primjenjuju paušalno oporezivanje

fiskalizirati izdane račune?Da, oni imaju obveze kao mali ob-veznici fiskalizacije koji moraju: internim aktom opisati poslovni prostor i oznaku osobe ovlašte-ne za izdavanje računa; prije na-stanka obveze fiskalizacije u Po-reznoj upravi ovjeriti propisanu uvezenu knjigu računa; račune za promet izdavati isključivo iz uvezene knjige računa; u zatvo-renim prostorima na vidnom mjestu istaknuti obavijest o ob-vezi kupca da preuzme i zadrži izdani račun.

11. U kojem se roku treba javiti Poreznoj upravi osoba koja počinje obavljati samostalnu djelatnost, a želi primjenjivati paušalno opore-zivanje?U roku od osam dana od dana početka obavljanja samostalne djelatnosti nadležnoj ispostavi Porezne uprave treba podnijeti Prijavu u registar poreznih obve-znika na obrascima RPO i RPO/A.

12. U kojem se roku treba javiti Poreznoj upravi porezni obveznik koji utvrđuje dohodak na temelju poslovnih knjiga, a koji želi prijeći na paušalno oporezivanje?Porezni obveznik se treba javi-ti nadležnoj ispostavi Porezne uprave do kraja tekuće godine za iduću godinu, a najkasnije 15 dana po isteku kalendarske go-dine.

13. Što treba učiniti porezni obve-znik koji primjenjuje paušalno opo-rezivanje, a koji prestaje obavljati samostalnu djelatnost ili privreme-no obustavi i odjavi samostalnu djelatnost?Porezni obveznik treba u roku od osam dana od dana prestanka ili privremenog prestanka obavlja-nja samostalne djelatnosti nad-ležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti prijavu o prestanku, odnosno o privremenoj obustavi samostalne djelatnosti.

14. Što se događa u slučaju kada porezni obveznik koji primjenjuje paušalno oporezivanje započne obavljati novu djelatnost koja se može paušalno oporezivati?Obavljanje nove djelatnosti je zapravo proširenje samostalne djelatnosti na koju se primje-njuje paušalno oporezivanje, a doneseno rješenje i dalje ostaje na snazi. U slučaju da porezni ob-veznik počne obavljati djelatnost ugostiteljstva koja se ne može paušalno oporezivati, tada nad-ležna ispostava Porezne uprave ukida doneseno rješenje o pau-šalnom plaćanju poreza i prireza na dohodak.

OBILJEŽENA 25. GODIŠNJICA OSNUTKA 1. GARDIJSKE BRIGADE - TIGROVA

U tim smo danima pokazali hrvatsku snagu i zajedništvoTijekom Domovinskog rata kroz 1. gardijsku brigadu prošlo je više od 11.000 branitelja, 367 ih je poginulo,

šest se i dalje vodi kao nestali, a 1700 ih je

ranjeno

U prigodi 25. obljetnice osnutka Jedinice za po-sebne namjene MUP-a RH i 1. gardijske brigade, le-gendarnih Tigrova, u Vojarni „Croatia“ u Zagrebu položeni su 5. studenoga vijenci i zapaljeni lampaši za poginule i nestale pri-padnike ove postrojbe, a potom je središnja svečanost održana u Spomen-domu „Tigar“ u Raki-tju.

Uz predsjednicu RH Kolindu Grabar Kitarović, izaslanstava braniteljskih udruga, obitelji po-ginulih..., vijenac je položilo i izaslanstvo Zagrebačke županije u kojemu su bili župan Stjepan Kožić i zamjenik župana Damir Tomljenović.

Tijekom Domovinskog rata kroz 1. gardijsku brigadu prošlo je više od 11.000 branitelja, 367 ih je poginulo, šest se i dalje vodi

DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE VUKOVARA I ŠKABRNJE

U povodu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, župan Stjepan Kožić, zamjenik župana Rudolf Vujević te zaposlenici Zagrebačke žu-panije zapalili su 18. studenoga lampaše ispred sjedišta Županije u Ulici grada Vukovara u Zagrebu. Na taj način prisjetili su se heroj-ske obrane Vukovara i žrtve koju je ovaj grad podnio u stvaranju samostalne Republike Hrvatske.

Hodom u koloni sjećanja, po-laganjem vijenaca ispred spo-men-obilježja i komemorativnim skupom, brojni građani, branitelji i razna izaslanstva poklonili su se žrtvama Škabrnje. U ime Za-grebačke županije obilježavanju Dana sjećanja na žrtve Škabrnje prisustvovao je zamjenik župana Rudolf Vujević.

Izaslanstvo Zagrebačke županije, predvođeno predsjednikom Skupštine Draženom Bošnjakovićem i zamjenikom župana Dami-rom Tomljenovićem sudjelovalo je u obilježavanju Dana sjećanja na žrtvu Vukovara. Članovi izaslanstva prisustvovali su, u dvorištu Opće županijske bolnice Vukovar, programu „Vukovar - mjesto posebnog pijeteta“, u koloni sjećanja odali su počast vukovarskim žrtvama, položili su ruže na grobove poginulih i ubijenih branitelja i civila, te su sudjelovali u polaganju vijenaca ispred spomen-obi-

lježja na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata. Pri-sustvovali su i svetoj misi za sve pokojne i nestale koju je pred-vodio predsjednik Hrvatske bi-skupske konferencije, zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić.

LAMPAŠI U ULICI GRADA VUKOVARA

koMEMoRacija

ZAPAMTITE VUKOVAR....

Hrvati, ali i pripadnici drugih nacionalnih manjina koji su voljeli i vole Domovinu, porazili su oružanu silu jugoslavenske armije i velikosrpskog agresora

kao nestali, a 1700 ih je ranjeno. - U trenucima kada je bio ugro-

žen naš opstanak, kroz Tigrove smo pokazali hrvatsku snagu, za-jedništvo, spremnost na žrtvova-nje. Hrvati, ali i pripadnici dru-gih nacionalnih manjina koji su voljeli i vole Domovinu, porazili su oružanu silu jugoslavenske armije i velikosrpskog agresora - podsjetio je general zbora u mi-rovini Josip Lucić, predsjednik Udruge „Tigar 90/91 Rakitje“, dok je brigadni general u miro-vini Tomo Medved, predsjednik Udruge ratnih veterana 1. gardij-ske brigade „Tigrovi“, poručio da su Tigrovi uvijek bili jedin-stveni i u vrijeme obrane Domo-vine borili se jedan za drugoga.

- Ne možemo, a da se ne za-pitamo gdje je nestalo to zajed-ništvo i sloga hrvatskih ljudi i zašto smo danas tako podijeljeni. Kod Tigrova nikada nije postojao pristup „ili mi ili oni“ - rekao je Medved, dodavši da temelj su-vremene hrvatske države mora biti Domovinski rat.

Vijenac je položilo i izaslanstvo Županije

Gdje je nestala sloga hrvatskih ljudi? Zašto smo

danas tako podijeljeni? Kod Tigrova nikada nije

postojao pristup 'ili mi ili oni' - naglasio je brigadni general u mirovini Tomo

Medved


ODLUKE ŽUPANADOGAĐAJI

Prvi korak prema gradnji nove zgrade bolnice u Gornjoj Bistri

Invaliditet nije težak ako nam ljudi žele pomoći, ali bez sažalijevanja

Nabava medicinske i laboratorijske opreme DVORAC ORŠIĆ TREBAO BI SE PRENAMIJENITI U EUROPSKI VOLONTERSKI CENTAR

KOORDINACIJA ZA LJUDSKA PRAVA RASPRAVLJALA O MIGRANTSKOJ KRIZI I PROBLEMATICI OSOBA S INVALIDITETOM

SUFINANCIRANJE BOLNICA I POLIKLINIKA U GRADU ZAGREBU

U novoj zgradi osigurat će se uvjeti za rad primjereni modernoj medicini

Dobivena je uobičajena informacija da Nacionalni

stožer za koordinaciju aktivnosti povodom dolaska

migranata u RH prati situaciju te da se trenutno

ništa alarmantno ne događa

Ministarstvo kulture obvezuje se osigurati

zemljišnu parcelu pogodnu za gradnju nove zgrade

bolnice, Županija i Općina Bistra obvezuju se uskladiti prostorno-

plansku dokumentaciju, Županija i Bolnica osigurati sredstva za izradu projektne

dokumentacije, dok je Ministarstvo zdravlja

preuzelo obvezu osiguranja sredstava za gradnju

Trenutni kapacitet bolnice je

110 kreveta S obzirom da na prostoru Zagrebačke županije nema opće bolnice, svake se godine temeljem javnoga poziva sufinancira nabava medicinske i laboratorijske opreme bolničkim ustanovama i poliklinikama u gradu Zagrebu, a u kojima se li-ječe stanovnici naše županije.

Odlukom župana odobreno je Klinici za infek-tivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ 49.875 kuna za nabavu četiri aspiratora i deset pulsnih oksi-metara, te Klinici za psihijatriju Vrapče 15.225 kuna za nabavu aparata za određivanje brzine se-dimentacije eritrocita „VEST-MATIC 20“.

Ranije su odobrena sredstva i Poliklinici za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilita-ciju (49.560 kuna) za nabavu sedam holter susta-va za mjerenje krvnog tlaka „Mobil-O-Graph NG ABPM Classic“, Kliničkoj bolnici „Sveti Duh“ (50.000 kuna) za nabavu instrumenata za lame-

ralnu keratoplastiku te Klinici za dječje bolesti Zagreb (30.126 kuna) za nabavu oftalmoskopa „OMEGA 500 DV1“.

Ukupna vrijednost ove godine nabavljene opreme iznosi 194.786 kuna.

Za realizaciju odgojno-obrazovnih programa tijekom školske 2015./2016., Udruzi za edu-kaciju i savjetovanje „Nova škola“ iz Samo-bora odobreno je 25.000 kuna. Novac će se utrošiti za organizaciju kreativnih i terapijskih radionica, izlete i nabavu karata za muzeje. Udruga „Nova škola“ okuplja djecu starosnog uzrasta od sedam do 17 godina koja žive bez roditeljske skrbi, odnosno s roditeljima, ali u neprihvatljivim životnim uvjetima. S djecom rade psiholozi, pedagozi te volonteri različitih struka i zanimanja koji potiču njihovu socijali-zaciju, razvijaju njihove emocionalne vještine te otkrivaju potencijale djece kroz različite oblike radionica, predavanja, izleta i posjeta muzejima.

U suradnji s Atlantskim vijećem Hrvatske, u Gimnaziji Velika Gorica održan je jed-nodnevni seminar „Euroatlan-tizam i Hrvatska“. Namijenjen je bio nastavnicima društvenih predmeta srednjih škola s prostora županije, a cilj mu je bio podrobnije informirati prisutne o međunarodnim odnosima važnim za razu-mijevanje euroatlantskog zajedništva, kao i ukupnosti veza i odnosa između Europe i SAD-a. Govorilo se i o trenut-noj izbjegličkoj krizi. Odlukom župana, Zagrebačka županija je održavanje seminara sufi-nancirala s 10.000 kuna.

S obzirom da je ugroženost prostora Zagrebačke županije uslijed vremenskih neprilika sve češća, odlukom župana prišlo se nabavci i kompletiranju opreme nužne za provođenje mjera civilne zaštite. Osigurana su sredstva za nabavku radne i zaštitne odjeće i obuće (čizama, kišnih i ronilačkih odijela, zaštitnih vatrogasnih odijela za otvorene požare...) i neophodne opreme (čam-ca, pumpa za vodu, poto-pnih muljnih pumpa, motornih pila, termalnih kamera...).

Županija pokreće program „Kako postati poduzetnik“. Naime, tijekom kontinuiranog provođenja programa obrazovanja za poduzetnike uočeno je da postoji potreba za obrazovanjem

kojim će se buduće poduzet-nike i obrtnike te poduzetni-ke početnike i nezaposlene osobe upoznati s osnovnim znanjem o pokretanju vla-stitoga posla. Program će se provoditi putem radionica koje će se organizirati u grado-vima županije. S izvoditeljem programa, koji će se odabrati javnom nabavom, potpisat će se ugovor koji će definirati način odabira polaznika, broj polaznika i cijenu po polazni-ku. Za realizaciju programa planirana su sredstva u iznosu od 70.000 kuna.

EDUKACIJA I SAVJETOVANJE

EUROATLANTSKO ZAJEDNIŠTVO

CIVILNA ZAŠTITA

KAKO POSTATI PODUZETNIK

Ministarstvo zdravlja, Mi-nistarstvo kulture, Za-grebačka županija, Op-ćina Bistra i Specijalna bolnica za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra potpisali su sporazum koji predviđa gradnju nove bolnice, dok bi se dvorac Oršić, u kojemu je ona sada smještena, prenamijenio u europski volonterski centar. Spo-razumom se Ministarstvo kulture, u suradnji s Državnim uredom za upravljanje državnom imovinom (DUDI), obvezuje osigurati ze-mljišnu parcelu pogodnu za grad-nju nove zgrade bolnice, Županija i Općina Bistra obvezuju se uskla-diti prostorno-plansku dokumenta-ciju, Županija i Bolnica osigurati sredstva za izradu projektne do-kumentacije, dok je Ministarstvo zdravlja preuzelo obvezu osigura-nja sredstava za gradnju nove bol-nice, odnosno kandidiranje projek-ta za sredstva EU fondova.

- Dvorac Oršić, iako lijep objekt,

O migrantskoj krizi i sloven-skom postavljanju ograde na granici s RH razgovaralo se na sjednici županijske Koordinacije za ljudska prava. Marija Ledinski Anić, predsjednica Koordinacije, naglasila je da Zagrebačka župa-nija ima dugačku granicu sa su-sjednom Slovenijom te kako se o ovoj problematici treba razgovarati „kako nas ona ne bi iznenadila i negativno se reflektirala na sta-

novništvo županije“. Osim uobi-čajene formulacije da Nacionalni stožer za koordinaciju aktivnosti povodom dolaska migranata u RH prati situaciju te da se trenutno ni-šta alarmantno ne događa, konkret-nijih informacija od predstavnice PUZ-a nije bilo, pa je predsjedni-ca Koordinacije ustvrdila da nije dobiven odgovor je li postavlja-nje slovenske ograde na granici s RH privremeno ili trajno rješenje i

kako će se Hrvatska, odnosno pro-stor županije (Harmica, Bregana) zaštititi od izbjegličkog vala ako se granica prema zapadu zatvori, a istočna ostane otvorena. Čla-nica Koordinacije Senka Šparica

Živoder ustvrdila je da nije toliko zabrinuta granicom sa Slovenijom, već je, kako je rekla, muči ostatak granice koju Hrvatska ima sa su-sjednim državama.

- Budimo ljudi i pomogni-mo izbjeglicama, žica na gra-nici sa Slovenijom sada šteti jedino životinjama - rekla je. Za sjednice su predstavljene i ak-tivnosti Udruge za promicanje istih mogućnosti, koja se bavi proble-matikom osoba s invaliditetom. Mirjana Dobranović, njezina pred-sjednica, naglasila je da je invalid-nost problem društva, a ne osobe.

- Kroz protekle četiri godine išli smo po gradovima županije, bo-ravili smo u školama kako bismo djecu naučili nešto više o kultu-

ri ponašanja prema invalidnim osobama. U tu smo svrhu izdali i brošuru „Bonton za bolje razumi-jevanje osoba s invaliditetom“. In-validitet nije težak ako iza nas ima ljudi koji nam žele pomoći, ali bez sažalijevanja - rekla je M. Dobra-nović, pozvavši Koordinaciju na zajedničko djelovanje u svrhu pot-pore ranjivim skupinama.

Koordinacija će Međunarodni dan ljudskih

prava, 10. prosinca, obilježiti u Svetoj Nedelji

nije primjeren za smještaj teško bolesne djece. Standardi u zdrav-stvu nisu samo oprema i kadar, nego i primjeren prostor. Nadam se da će se već iduće godine izraditi idejni projekt i da će DUDI, u ne-posrednoj blizini dvorca, osigurati zemljište za novu zgradu bolnice. Tijekom razvoja projekta dogovo-

rili bismo broj kreveta, odnosno kapacitet buduće bolnice. Sada imamo 110 ugovorenih kreveta, no potrebe su i veće - rekao je Re-nato Mittermayer, ravnatelj Bolni-ce, kojoj je Zagrebačka županija osnivač. Stoga je zamjenik župana Rudolf Vujević dao punu podršku Županije u razvoju ovoga projek-

ta, rekavši da su sredstva za izradu projektne dokumentacije predviđe-na projekcijom proračuna za 2016.

- Kompletan projekt iziskuje puno novca, stoga kod njegove re-alizacije očekujemo međuresornu suradnju ministarstava, Općine i Županije. Nadam se da ćemo 2016. riješiti kompletnu papirologiju. Ta-kođer, očekujem da će se u prena-mjenu dvorca u volonterski centar uključiti i Ministarstvo socijalne politike i mladih - rekao je Vujević. Općina Bistra će, prema riječima zamjenika načelnika Darka Seve-ra-Šenija, rasteretiti ovaj projekt svih davanja prema Općini.

Sporazum su potpisali ministri zdravlja i kulture Siniša Varga i Berislav Šipuš, zamjenik župana Rudolf Vujević, zamjenik načelnika Općine Bistra Darko Sever-Šeni i ravnatelj Bolnice Renato Mittermayer


ZDRAVSTVO

Zavodu za hitnu medicinu Zagrebačke

županije Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje plaća 30 T1

timova i dva punkta dežurstva, odnosno ukupno 34 T1 tima na gotovo 318.000

stanovnika

Zavod za hitnu medici-nu Zagrebačke županije ove godine dobiva 11 novih sanitetskih vozila. Pri-mopredaja prvih pet upriličena je početkom studenoga u Veli-koj Gorici, ispred prijavno-do-javnoga centra Zavoda. Ravna-telju Zavoda Davorinu Gajniku ključeve vozila uručio je župan Stjepan Kožić.

- Mreža hitne medicine nije

VElIKA GORIcAOBILJEŽAVANJE MJESECA BORBE PROTIV OVISNOSTI

Dob prvog uzimanja droge, nažalost, sve je niža

U prigodi mjeseca borbe pro-tiv ovisnosti, koji se obilje-žava od 15. studenoga do 15. prosinca, županijsko Povjeren-stvo za suzbijanje zlouporabe dro-ga i Služba za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo Zagrebačke županije or-ganizirali su u Svetom Ivanu Zelini stručni skup „Kako nastaje ovisnost (i što nam donosi legalizacija ma-rihuane)“. Prvenstveni cilj bio je upozoriti i senzibilizirati javnost na problem zlouporabe svih oblika ovisnosti, a osobito droga. - Ovisnost je stalan i trajan problem kojega se nikada do kraja nećemo riješiti. Dob prvog uzimanja droga sve se više spušta tako da imamo, istina pojedinačnih slučajeva, uzi-manja lakih droga, poput marihua-ne i naročito alkohola, već u petom, šestom razredu osmogodišnje ško-le - kaže Tvrtko Pervan, specijalist školske medicine, voditelj Službe za zaštitu mentalnog zdravlja, pre-venciju i izvanbolničko liječenje ovi-snosti Zavoda za javno zdravstvo Zagrebačke županije. Dodaje da je najkritičnije razdoblje prelazak iz osnovne u srednju školu, kada do-lazi i do promjene sredine. - Najvažniji je roditeljski odgoj dje-ce, kako u prvim danima njihova života, tako i u trenutku kada se

formira ličnost mladih, njihova osobnost. Kada bi se tu našla moć i mogućnost utjecaja, kasnije bi nam bilo puno lakše - kaže Pervan, na-glašavajući da „iz obitelji sve dolazi i u obitelj se sve vraća“. Stručni skup „Kako nastaje ovi-snost“ (organizatori se, iskreno, nisu nadali tako velikom odazivu!) okupio je županijske stručnjake

koji se bave problemom ovisnosti, predstavnike osnovnih i srednjih škola, centara za socijalnu skrb, službenike državnih odvjetništva, zdravstvene djelatnike... Predava-nja su, uz Tvrtka Pervana (Kratko o marihuani), održali kriminalist Du-bravko Klarić (Zakonska regulativa i možebitni rizici od zlouporabe u svezi s medicinskom primjenom indijske konoplje), socijalna radnica Katari-na Arić iz Centra za socijalnu skrb Samobor (Uloga stručnih djelatnika CZSS-a u prevenciji i radu s maloljet-nicima u riziku od ovisnosti) i liječ-nik Anto Orešković iz Psihijatrijske bolnice „Sveti Ivan“ (Kako nastaje ovisnost). Dubravko Klarić je rekao da borba protiv ovisnosti podrazumijeva ne samo borbu protiv droga, alkohola i nikotina, već i protiv kocke (koja je sve prisutnija), klađenja i ovisnosti o računalima (internetu). - Ovisnost je problem koji ne po-znaje granice, manje-više on je svugdje isti, razlikuje se u nijansa-ma - rekao je.

Mreža hitne medicine nije

adekvatna i naši su žitelji zakinuti brojem T1 timova - ponovio je župan Kožić

Stručni skup 'Kako nastaje ovisnost' okupio je županijske stručnjake koji se bave problemom ovisnosti, predstavnike osnovnih i srednjih škola, centara za socijalnu

skrb, službenike državnih odvjetništva, zdravstvene djelatnike

Cilj bio je senzibilizirati javnost s problemom zlouporabe ovisnosti

Ovisnost je problem koji ne poznaje granice

Najvažniji je roditeljski odgoj djece, kako u prvim danima njihova života, tako i u

trenutku kada se formira ličnost mladih, njihova osobnost - kaže liječnik Tvrtko Pervan iz Zavoda za javno zdravstvo, specijalist školske medicine

ZDRAVSTVO

Ne tražimo kruha nad pogačom, već samo ono što imaju i stanovnici u drugim županijama

ŽUPANIJSKOM ZAVODU ZA HITNU MEDICINU PREDANI KLJUČEVI NOVIH SANITETSKIH VOZILA

Zavod ima osamdesetak vozila, koja godišnje

prijeđu preko 5 milijuna kilometara

Prvih pet vozila dobile su ispostave Zavoda u Velikoj Gorici, Samoboru, Jastrebarskom, Vrbovcu i Ivanić-Gradu

koja godišnje rade (ukupno) preko 5 milijuna kilometara. Lani smo nabavili devet novih vozila, ove ćemo godine dobiti njih 11. Taj tempo omogućuje nam normalno obavljanje posla - rekao je Gajnik.

Nabava novih vozila, uku-pne vrijednosti oko 4 milijuna kuna, većim dijelom financira-na je izvornim sredstvima žu-panijskoga proračuna. Manji dio otpada na decentralizirana sredstva.

adekvatna i naši su žitelji za-kinuti brojem definiranih T1 timova (liječnik, medicinska sestra/tehničar, vozač). Do da-nas, koliko god smo to poku-šavali, naše zamolbe i odluke nisu urodile plodom. Nadam

Nabava novih vozila, ukupne vrijednosti oko 4 milijuna kuna, većim dijelom financirana je izvornim sredstvima

županijskoga proračuna, dok manji dio otpada na decentralizirana sredstva

- Svako novo vozilo itekako je dobrodošlo. Kada je dostu-pnost medicinske skrbi veća i mobilnost bolja, moramo, u ime naših građana, izraziti za-dovoljstvo - za primopredaje je rekao gradonačelnik Velike Gorice Dražen Barišić.

Struka kaže da županiji treba

50 T1 timova

Lani je nabavljeno devet, ove godine 11 novih vozila

se da će uskoro buduća Vlada prepoznati zahtjeve Županije i njezinih stanovnika. Ne tra-žimo kruha nad pogačom, već samo ono što imaju i stanovnici u drugim županijama. Struka predlaže 50 T1 timova, složili bismo se i s njih 45. No, do da-nas od toga nema ništa! - izja-vio je župan Kožić.

Zavodu za hitnu medicinu Zagrebačke županije Hrvatski zavod za zdravstveno osigura-nje plaća 30 T1 timova i dva punkta dežurstva, odnosno ukupno 34 T1 tima na gotovo 318.000 stanovnika.

- Zavod trenutno radi s 43 tima, s time da razliku najve-

ćim dijelom plaća Županija, a manjim dijelom pojedini gra-dovi i općine - pojasnio je Da-vorin Gajnik, ravnatelj Zavoda, naglasivši da novonabavljena vozila puno znače, naročito za prijevoz pacijenata na dijalizu.

- Zavod ima preko 80 vozila,


GRADOVI I OPĆINE

PODSJETILI SE NA REALIZIRANO I NAJAVILI AKTIVNOSTI U PREDSTOJEĆEM RAZDOBLJU

Pri kraju gradnja kanalizacijskog sustava s pročistačem otpadnih voda

Dan grada, koji se slavi na blagdan njegova zaštitni-ka sv. Martina, proslavilo je Dugo Selo. Svečana sjednica Gradskog vijeća bila je prigoda da se progovori o realiziranim pro-jektima tijekom protekle godine i najave aktivnosti u predstojećem razdoblju. Tako će do kraja ove go-dine, rekao je gradonačelnik Stipo Velić, biti završena gradnja zatvo-renoga kanalizacijskog sustava s pročistačem otpadnih voda.

- Završetkom gradnje precrpne stanice „CS12“, sustav će biti kompletiran i početkom iduće go-dine pročistač vode bi mogao biti pušten u pogon. No, da bi on radio u punom pogonu, treba sagraditi i sekundarnu kanalizaciju na onim

Trenutno se sekundarna

kanalizacijska mreža gradi u Ostrni, dok je za kanalizaciju na području Kopčevca,

Martina, Dugog Sela... napravljen projekt koji će biti apliciran za novac europskih

fondova

Gradonačelnik Stipo Velić zahvalio je Županijskoj upravi za ceste koja je podnijela najveći financijski teret u rekonstrukciji Rugvičke ulice (spojne ceste

Dugog Sela s izlazom na autocestu u Rugvici), investiciji od oko 2,5 milijuna kuna

DUGO SElO

me će biti pokriveno 90 posto sta-novništva grada - pojasnio je Velić. Zahvalio je Županijskoj upravi za ceste koja je, istaknuo je, podnijela

najveći financijski teret u rekon-strukciji Rugvičke ulice, odnosno spojne ceste Dugog Sela s izlazom na autocestu u Rugvici, investiciji

područjima gdje je sada nema. Tre-nutno se gradi u Ostrni, dok je za kanalizaciju na području Kopčev-ca, Martina, Dugog Sela... naprav-ljen projekt koji će biti apliciran za novac europskih fondova. JAS-PERS (konzultanti Europske komi-sije za podršku infrastrukturnim projektima) dao je zeleno svjetlo za ovaj projekt. Kada sagradimo su-stav sekundarne kanalizacije, nji-

Dugo Selo uspješno surađuje s francuskim

kantonom Saint Simon

Županiji je važan ravnomjerni razvoj

Uručene su godišnje nagrade i zahvalnice Grada

GOSPODARSTVO

Uz izaslanstvo prijateljskog kantona Saint Simon iz francuske pokrajine Picardie, svečanosti je, uz ostale, prisustvovao i zamje-nik župana Rudolf Vujević. U obraćanju prisutnima posebno je naglasio potrebu gradnje još jedne osmogodišnje škole, jer djeca i mladi su, rekao je, prioritet Županije i dugoselskoga gradskog vodstva. - U 2016. planiramo završiti pro-jektnu dokumentaciju. Nadam se da će nova Vlada RH imati sluha za ovaj projekt i izdvojiti sred-stva za njegovo sufinanciranje. U Dugom Selu ima puno djece i ovo je stvarna potreba - rekao je Vujević. Prioritetom je istaknuo i nadvožnjak preko pruge, koji će, s izlazom Dugog Sela na autocestu, dodatno pridonijeti prednostima života u ovom gradu. - Želimo da ljudi koji žive u Dugom Selu i oni koji su u njega doselili, uslijed čega se proteklih 20 godina stanovništvo 'dupliralo', imaju iste uvjete života kao i oni u centru Zagreba - rekao je Vujević, dodavši da je Županiji važan ravnomjeran razvoj svih njezinih krajeva.

GRADNJA NOVE OSNOVNE ŠKOLE

od oko 2,5 milijuna kuna. - Ova je cesta bila u teškom, de-

rutnom stanju, no još treba riješiti njezin manji dio koji pripada op-ćini Rugvica - rekao je načelnik. Govoreći o prihodima proračuna, rekao je da država malo po malo 'zagrabi' u lokalne proračune koji tako ostaju sa smanjenim sredstvi-ma za društvene djelatnosti, sport, kulturu, socijalu...

- Prošlogodišnja porezna refor-ma uzela nam je dio sredstava, no tome smo se uspješno othrvali i proračun imamo pod kontrolom. Iskreno se nadam da nikome nismo previše uskratili - rekao je Velić.

Vjenčano prstenje je novac, a dubrovački nakit slava

Jamstvo Regionalne razvojne agencije korišteno je kod podizanja kredita za nabavu peći za lijevanje zlata i CNC-tokarskoga stroja

Sve što se kaže da bi RH trebala biti, mi već jesmo - imamo tvrt-ku (donedavno obrt) s preko 80 godina tradicije, zapošljavamo (u zadnje dvije godine deset novih rad-nika), proizvodimo i okrenuti smo izvozu... Dio smo lijepe hrvatske priče - pripovijeda Vladimir Križek, vlasnik i prokurist Zlatarske radione Križek iz Velike Gorice (Donja Lomni-ca). I njegova je obiteljska tvrtka, kod podizanja kredita za nabavu peći za lijevanje zlata i CNC-tokarskoga stroja, koristila jamstva Regionalne razvojne agencije kroz projekt „Jam-stvena shema Zagrebačke župani-je“. - Kupljeni strojevi vraćaju uloženo. Imamo 40 zaposlenih, s naglaskom na čistu proizvodnju. U proizvodnji je puno sporiji dotok novca, ali je siguran. Kod maloprodaje malo ide, pa malo ne ide. Unatoč tome, kod nas bi svi trgovali, a nitko ne bi proi-zvodio - govori Križek.Osnova proizvodnje Zlatarske ra-dione Križek je vjenčano prstenje te kolekcije izvornog hrvatskog nakita - dubrovačkog nakita, mor-čića i slavonskog nakita. Gotovo 60 posto proizvodnje izvozi se u 15 zemalja, najviše u Poljsku, a dio

KREDITNO JAMSTVO ZA FINANCIRANJE PROJEKATA MALOGA GOSPODARSTVA

U proizvodnji je puno sporiji dotok novca, ali je siguran. Kod maloprodaje malo ide, pa malo ne ide. Unatoč tome, kod nas bi svi trgovali, a nitko ne bi proizvodio - govori Vladimir Križek i u Sjedinjene Američke Države.

- Vjenčano prstenje je novac, a du-brovački nakit slava - reći će Križek, koji je 2008. kao prvi obrtnik u RH dobio poticaj iz predpristupnog PHARE programa EU za proširenje kolekcije i plasman dubrovačkog na-kita na europsko tržište. Ponosan je što posao danas vodi četvrta gene-racija u obitelji (sin Željko i kćer Ko-raljka), a dolazi i peta (osmogodišnji unuk Jakob stalno je uz djeda) i što se proizvodnja odvija na najmoder-nijim, računalima upravljanim, CNC strojevima, a kolekcije nakita dizajni-raju pomoću 3D printera. Trenutno, kaže, u glavi ima novu ideju, 'snažan' projekt koji bi se mogao početi razvi-jati kroz godinu-dvije.- Mala smo, fleksibilna firma koja svoj asortiman prilagođava narudž-bama - govori Križek.

Gotovo 60 posto proizvodnje izvozi se u 15 zemalja, najviše u Poljsku

Proizvodnja ima osamdesetogodišnju tradiciju


DOGAĐAJI

Dan grada slavi se u spomen na 13. studenoga 1991.

kada je Jastrebarsko, nakon dugotrajnih pregovora, mirno

napustila ondašnja jugoslavenska vojska

Grad Jastrebarsko pro-slavio je svoj dan. Slavi se u spomen na 13. stu-denoga 1991. kada ga je, nakon dugotrajnih pregovora, mirno napustila ondašnja jugoslaven-ska vojska. Za svečane sjednice Gradskog vijeća, njegova pred-sjednica Željka Kovačić rekla je da je Jaska grad po mjeri čovjeka, grad bogate povijesti i perspektivne budućnosti, grad kojemu su dušu oduvijek davali i daju njegovi ljudi.

Gradonačelnik Zvonimir No-vosel poručio je da se nikada ne smije zaboraviti „tko smo, što smo i koliko vrijedimo“.

- Ne smijemo zaboraviti ko-liko je naše društvo u Jaski na-predovalo u proteklih nekoliko godina. Priznanje Pametni grad

JASTREBARSKO

Županija i Grad zajedno će graditi novu osmogodišnju školu

PROMOVIRAN IZDAVAČKI PRVIJENAC HRVATSKE ZAJEDNICE ŽUPANIJA

'Skriveni biseri hrvatskih županija' Knjiga je svojevrsni

dokument koji govori o ljepotama svega što

imamo u Hrvatskoj

Hrvatska zajednica župa-nija (HZŽ) predstavila je svoj izdavački prvijenac - fotomonografiju „Skriveni biseri hrvatskih županija“. S više od 500 fotografija, knjiga donosi prepo-znatljivu osobnost hrvatskih regi-onalnih cjelina kao zemljopisnih i kulturalnih identiteta.

- Ovo je odlična knjiga, tipa coffee-table, koja o županijama više govori slikom nego podatkom, a tamo gdje i ima podataka oni su vrlo korisni, jer radi se o kontak-tnim podacima ili zanimljivostima svake županije. Listajući knjigu, koja donosi nevjerojatnu količinu naše raznovrsnosti, stječe se druga-čija predodžba o Hrvatskoj od one iz turističkih publikacija - ispričao je njezin recenzent Miroslav Am-bruš Kiš, dodavši da je knjiga hva-levrijedan pokušaj da se Hrvatska zajednica županija identificira kao svojevrsni čimbenik razvoja hr-vatskih regija. Promociji fotomo-nografije, održanoj u Zagrebu, u ime naše županije prisustvovao je zamjenik župana Damir Tomljeno-vić. Šibensko-kninski župan Goran

JU 'ZELENI PRSTEN' - PREDAVANJE U GRADSKOJ KNJIŽNICI SAMOBOR

Anin-perivoj jučer, danas i sutra U Gradskoj knjižnici Samobor odr-žano je predavanje „Anin-perivoj jučer, danas i sutra“. O tome tko je zasadio perivoj, kako je on nekada izgledao, kome je bio omiljeno še-talište, koja to klupa sve slatke tajne pričat zna..., što se s ovim prosto-rom planira u budućnosti, govorili su Martina Glasnović, ravnateljica Javne ustanove „Zeleni prsten Za-grebačke županije“ te Milan Žega-rac Peharnik i Miroslav Ivanščak u ime udruge „Oživljena povijest“ Samobor.Već duže vremena JU „Zeleni pr-sten“, udruga „Oživljena povijest“ Samobor i Grad Samobor nastoje

Anin-perivoju vratiti značaj i ljepotu izgubljenu u prošlim desetljećima. U njemu je Marko Vukasović napi-sao omiljenu pjesmu Samoboraca „Kod kapele svete Ane“, a i dio le-gendarnog filma „Tko pjeva, zlo ne misli“ snimljen je u Anin-perivoju. - Cijelo područje zahtijeva teme-ljitu obnovu baziranu ne samo na prirodnoj, već i kulturnoj, povije-snoj i tradicijskoj baštini - istaknu-la je Martina Glasnović, te najavila potpisivanje sporazuma između Grada Samobora, Hrvatskih šuma i Javne ustanove na projektu obno-ve Anin-perivoja, a sve u suradnji sa samoborskom javnošću.

- Uz našu osnovnu zadaću, biti partner u donošenju svih bitnih odluka za lokalnu samoupravu, važan nam je zadatak i promovirati prirodne ljepote, bogatstva, spe-cifičnosti, posebnosti... koje ima svaka županija. Na taj način želi-mo županije približiti ljudima, ali i turistima od koje veliki dio ove zemlje živi. Vjerujem da će svako koga interesiraju prirodne i kul-turne ljepote pronaći u ovoj knjizi interesantno štivo - rekao je Pauk.

S više od 500 fotografija, knjiga donosi prepoznatljivu osobnost hrvatskih regionalnih cjelina kao

zemljopisnih i kulturalnih identiteta

Pauk, predsjednik HZŽ-a, rekao je da je predstavljena fotomonografi-ja dokument koji govori o ljepota-ma svega što imamo u Hrvatskoj.

Nacionalna udruga županija djeluje od 2001. godine

Promocija je popraćena kulturno-umjetničkim programom

GRADOVI I OPĆINE

'Jaska su ljudi, ljudi su budućnost, a u Jaski je budućnost već počela'

Pametni grad - grad bUdUćnoSti SVEČANOM SJEDNICOM GRADSKOG VIJEĆA PROSLAVIO SVOJ DAN

budućnost već počela“. Zamjenik župana Rudolf

Vujević, koji je sjednici prisu-stvovao u ime Županije, česti-tavši na onome što je učinjeno tijekom proteklih godinu dana, rekao je da želi da Jaska u Žu-paniji ima partnera.

- Drago mi je da stvarate pre-duvjete da ljudi ovdje ostaju ži-vjeti, da ima djece, da Jaska ide naprijed. Ako Jaska ide napri-jed, naprijed idu i županija i RH - rekao je Vujević. Također je izjavio da Županija vodi brigu o ravnomjernom razvoju te tre-nutno priprema dokumentaciju za gradnju nove osmogodišnje škole u Jaski. Prisutnima su se obratili i ministri Mihael Zmaj-lović i Siniša Hajdaš Dončić.

Nakon što su ovogodišnjim laureatima uručene nagrade i plakete Grada, gradonačelnik Zvonimir Novosel i gradona-čelnik Trenčianske Teple (Slo-

Želim da Jaska u Zagrebačkoj

županiji ima partnera - rekao je zamjenik župana Rudolf Vujević

- grad budućnosti, koje sam pri-je dva dana primio u ime Grada, budi u meni nevjerojatan osjećaj ponosa i sreće. Je li nama mje-sto među europskim gradovima budućnosti, pitanje je na koje su odgovorili brojni uspjesi naših sugrađana, a odgovor daju i sva dobivena priznanja koja nismo dodijelili sami sebi, već smo ih itekako zaslužili načinom rada i svime onime što nas razlikuje od ostalih gradova u Hrvatskoj - rekao je Novosel, te obraćanje završio riječima „Jaska su ljudi, ljudi su budućnost, a u Jaski je

Posebnu nagradu gradonačelnika primili su Ivan Majcunić, član hr-vatske juniorske košarkaške reprezentacije, koja je na ovogodišnjem Svjetskom prvenstvu osvojila srebrnu medalju, i Ivan Skeledžija, naj-bolji hrvatski maturant u školskoj 2014./2015. godini, dobitnik Nagrade Soljačić za izniman uspjeh na državnoj maturi.

NAGRADE GRADONAČELNIKA

vačka) Milan Berec potpisali su Sporazum o prijateljstvu, kojim je formalizirana dva desetljeća duga suradnja.

Za sjednice su dodijeljene i učeničke te studentske stipendi-je, ukupno njih 26.

Nagradu Grada primili su Drvna industrija Rubinić i vlč. Milan Stipić, dok je Plaketa Grada uručena KUD-u Desinec, Puhačkom orkestru DVD-a Stankovo, tvrtki Velinac, Kruni Filjaku, Ines Jerčinović, Đurđici Prstac i Sonji Zubović

Sporazum o prijateljstvu i suradnji

potpisan je sa slovačkim gradom Trenčianske Teple

23ŽUPANIJSKA KRONIKA StUdeNI 2015. | BROJ 90

EGI GRADOVI I OPĆINE

Za daljnji razvoj nužna je gradnja nove ceste od Zdenčine do Pisarovine

NA BLAGDAN SVETOG MARTINA PROSLAVLJEN DAN OPĆINE

Načelnik je poslao poruku budućem sazivu Hrvatskog sabora i Vladi RH da se promjenom zakonskih propisa zaštite ruralna područja od daljnjeg iskorištavanja mineralnih sirovina i neadekvatne koncesijske naknade

Na blagdan sv. Martina biskupa, nebeskoga za-štitnika, Općina Pisarovi-na slavi svoj dan. Tim povodom svečana sjednica Općinskoga vijeća održana je Bratini. Načel-nik Tomo Kovačić rekao je da se nada da će nova Vlada RH imati sluha i htijenja prepoznati značaj i doprinos Gospodarske zone Pi-sarovi

broj 90 • studeni 2015. • besplatni primjerak informativni bilten … · 2015. 12. 7. · sport...

Documents