broj 813 / 30.10.2020. / godište XVIlist je besplatan

glasgrada

PRIZNANJA DAROVATELJIMA KRVIFOTO: ŽELJKO TUTNJEVIĆ

str. 32 str. 16

Marijo Curić - chef godine

Jelena treba vašu pomoć

Portret grada Camerom obscurom

GODINA

S VAMA

SAM

O J

E JE

DAN GLAS GR

ADA

!

str. 6

2 glasgrada 30.10.2020. 813

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA

Sve osnovno što sam imao reći o “zahukta-loj klerikalnoj ofenzivi za kanonizaciju fra B. Sokola” objavljeno je u Glausu Grada (Du-brovnik) 16. 10. 2020. i ponešto opširnije, na portalu Tačno.net 16. 10. 2020. Istovjetni tekst objavljen je i na portalima: Antifašistički Vje-snik 18. 10. 2020., na portalu Antifa Šibenik (@antifasibenik) 18. 10. 2020., a na potrtalu H-al-ter.org 19. 10. 2020.Pozivajući se na objavljene tekstove, brzo je reagirao fra Stipe Nosić istim tekstom na dva mjesta: Lešajina zahrđala memorija (na portalu Tačno.net 20. 10. 2020.) i Zahrđala memorija (u Glasu Grada 23. 10. 2020., str. 4). Tekst je objavljen i na franjevačkoj facebook stranici (Dubrovnik), a pojačan je i komenta-rom koji „zahrđalost“ dopunjuje masonstvom i izdajstvom.Jedini razlog zbog kojeg se osvrćem jest uka-zati na samo nekoliko svjesno izgovorenih neistina. A ponavljanje neistina ravno je Goe-bbelsovom maniru i time je rečeno sve o etici kojom se vodi fra Stipe Nosić.Počinjem vrlo važnom izjavom fra S. Nosića: „Krivo citira i zlonamjerno izokreće (Lešaja, dakako, opaska A.L.) čak i tvrdnju gospođe Krune Marinković koja je prije ubojstva fra Bernardina Sokola rekla da nije moguće da je Sokol izdao domaće ljude, iz čega on izvodi dokaz za „korčulansku memoriju“ po kojoj je Sokol izdao partizane.“A u mom tekstu stoji: „Fra Sokol je zapisao: ‘Sutradan otišao O. Gvardijan sam za potrebu u grad i čuo, kaže, kako u Korčuli govore da je O. Sokol Nijemcima to dao (…). Podvečer otišao O. Vjekoslav (fra Bonifačić, član samo-stanske zajednice na Badiji, op. a.) na ‘Domin-če’ pa mu gdja. Kruna Marinković sva uzruja-na kaže, kako zločesti svijet baca krivnju na O. Sokola što je bez obzira, kako jedan svećenik ne bi to učinio, već po sebi O. Sokol nije mo-gao učiniti nego jedan koji pozna sve ‘finese’ …’“ (Citat je iz članka fra Bernardina Škunce u Glasu Koncila; dodajem opasku: pravo je pre-zime: Marinović – A. L.). Fra Sokol dakle sam priznaje da se u Korčuli o njemu govori kao o doušniku.Zanemarujem ustrajanje na krivom navo-đenju prezimena (Marinković umjesto Ma-rinović), ali je bitno pitanje: gdje „fra Stipe Nosić vidi moje ‘krivo citiranje i zlonamjerno izokretanje’“? Zašto govori samo o šjori Kru-ni, a ne i o Gvardijanu? I zašto prešućuje da i Gvardijanova i šjore Krune izjava potvrđu-ju da se u Korčuli tada, 1944. godine, glasno i jasno govorilo o doušništvu fra B. Sokola? „Uzrujanost“ šjore Krune nikako ne dovodi u pitanje postojanje priča o doušništvu. Štovi-še, to da su te priče došle i do nje (a njeno je boravište u to vrijeme bilo jako udaljeno od grada) govori o tome da je to prešlo granice najuže gradske populacije. Što ni Gvardijan ni šjora Kruna ne preciziraju kojega je obima taj „zločesti svijet“ i koliki je to broj ljudi koji „u

Korčuli govore“ – to dakako ne dovodi u pita-nje ni činjenicu ni množinu. Stoga: onaj koji „krivo citira i i zlonamjerno izokreće“ upravo je fra Stipe Nosić, a to je vrlo nečasna rabota.Zatim evo i druge „poslastice“ koju servira fra S. Nosić: „Taj isti takozvani antifašist Le-šaja nedavno je napao Hrvatsku radio televi-ziju zbog dokumentarnog filma u kojem se spominje ime Iva Jeričevića Čompa u vezi s ubojstvima na Daksi? Iako Lešaja dobro zna o kojem Ivu Jeričeviću na filmu HRT se radi po-kušava oko njegova imena isplesti labirintsku mrežu. Njegovo ime povezao je zlonamjerno s istoimenim dječakom koji je u to vrijeme bio u El Shattu.“ (kurziv moj, A. L.)U tri rečenice tri laži-insinuacije: da sam napao HRT zbog emisije, da pletem labi-rintsku mrežu, da sam (proskribirano ime) zlonamjerno povezao s istoimenim dječa-kom...! Riječ je o HRT-ovoj emisiji o Daksi 27. 10. 2019. U emisiji je uz pominjanje Jeričević Ivana Čompa prikazana slika Iva Jeričevića (Ivan i Ivo nisu istoznačna imena!) za govor-nicom – čovjeka koji je 1944. imao 12 godina, a nije ni bio u Korčuli (ni u Dubrovniku da-kako). Na taj zločesti postupak reagirali su burno mnogi građani u Korčuli, reagirala je i porodica, a reagirao sam 28. 10. i ja, jer sam s pok. Ivom bio bliski prijatelj. HRT je za dan-dva objavio javnu ispriku s napomenom „da je došlo do zabune“ – i to je sve. Osnovni dio moje reakcije glasi: „Nemam namjeru komen-tirati sadržaj te emisije, njenu jednostranost i pristranost. Emisija je dio antikomunističke histerije i posvemašnje “povijesne revizije” kojom je prožeta suvremena hrvatska zbilja. Ali o jednoj sekvenci emisije moram iskazati negodovanje i ogorčenje: optužbe za događa-nja u to vrijeme (1944.) popraćena su slikama Iva Jeričevića - čovjeka koji s tim događanjima nije imao nikakve veze: najprije, bio je mlad, imao je tada 12 godina, da bi na bilo koji način mogao učestvovati u tim događanjima. A dru-go, on je u to doba još uvijek bio u El Shatu, na Sinaju. Snimke koje su prikazane datiraju u najmanju ruku tridesetak godina nakon doga-đaja o kojima se u emisiji govori. I što su htjeli tim falsifikatom postići autori emisije? I kakvu odgovornost će za taj falsifikat i za neosnova-no stigmatiziranje Iva Jeričevića snositi?”Molim čitaoce da promisle: zar je negativno mišljenje o nekoj TV emisiji i ogorčenje za ne-odgovornu stigmatizaciju nedužnog čovjeka – „napad“? Ili: gdje je u mom stavu „labirint-ska mreža“ kojom pokušavam nešto (ili bilo što) prikriti? Ili ova nečuvena insinuacija-iz-vrtanje: Lešaja je zlonamjerno povezao ta dva imena, iako je jasno da je to učinila HRT!!! Kao što bi rekao proslavljeni sportski komentator Mladen Delić: „Ma ljudi moji, je li to mogu-će“? Zašto fra S. Nosić mene upliće u sporno pitanje o Daksi i čemu mu to služi, premda ja o tom događaju nisam pisao (nit’ luk jeo nit’ mirisao, kako se u narodu kaže), ostaje miste-

rija. Stoga i ovaj primjer fra S. Nosića pokazuje njegovu sklonost falsificiranju i izmišljanju – samo da bi se „polemički održao“.I, treće, na samom kraju o spominjanju imena admirala Bogdana Pecotića i konze-kvencama s tim u vezi. Citiram fra S. Nosića: „Spominje Lešaja poimenice admirala Bogda-na Pecotića s Korčule, ne spominje imenom Andra Vida Mihičića koji je s Badije otišao u partizane. Obadvojica su bili franjevci, Bog-dan Pecotić napustio je franjevce i uključio se u partizanski pokret.“ Opet neistine: prva je od njih da „Lešaja spo-minje poimence“ admirala B. Pecotića, a tko god pročita tekst vidjet će da ga spominje Goran Novaković Čerčil – nije ta „zamjena imena“ tek puki lapsus. A u svom tekstu ni-sam spominjao imenom ni druge partizanima sklone fratre s Badije, pa stoga ni profesora Mihičića. Druga je neistina da je admiral B. Pecotić „napustio franjevce i uključio se u partizanski pokret“, a to sugerira da je izravno iz fratarskog „uskočio“ u partizanski habit. Ni u jednoj od dostupnih mi i javno objavljenih biografija nema takvog podatka. U jednoj od njih stoji: „Nakon odslužene vojske 1940. upi-suje Tehnički fakultet u Zagrebu, a početkom 1941. kandidat za člana KPJ. Nakon okupacije prekida studij i vraća se na Korčulu gdje se uključuje u organiziranje ustanka.“ A u dru-goj nešto opširnije: „Posle završetka osnovne škole, zbog siromaštva nije mogao da nastavi školovanje, već je ostao u rodnom selu baveći se zemljoradnjom i ribarstvom. Naposletku je ipak uspeo da za četiri godine privatno polo-ži osam razreda gimnazije i maturu. Zatim je otišao u Beograd na odsluženje vojnog roka. Posle izlaska iz vojske, 1940. godine upisao se na Tehnički fakultet u Zagrebu. U vreme stu-dija pristupio je revolucionarno orijentisanim grupama zagrebačkih studenata i postao ak-tivan učesnik studentskog pokreta. Početkom 1941. godine, postao je kandidat za člana KP Jugoslavije.” Bio bi veliki doprinos fra S. Nosića da navede kada se to zaredio B. Pecotić i kada je napustio franjevački red, a još bi veći dopri-nos bio da objasni: „Je li B. Pecotić u fratarskom habitu služio vojsku Kraljevine Jugoslavije i je li u tom habitu, dakle kao fratar, upisao studij u Zagrebu“. Dok to ne učini, njegovu tvrdnju treba smatrati neistinom. O admiralu B. Pecotiću i profesoru A. V. Mihi-čiću fra S. Nosić govori vrlo blagim tonom – ne pridjeva im nazive „komunističkih zločinaca“, ne govori o njima posprdno kao o „antifašisti-ma“. Zar je i to moguće: da su među partizani-ma bili „normalni ljudi“? Imajući pred sobom višekratno ponavljanu tvrdnju: „(...) priznao je Sokol u tom svojevrsnom oproštajnom pismu da nije volio partizane zbog nedjela koja su činili.”, svatko će postaviti pitanje: Zašto Sokol nije naveo barem neko od tih nedjela? Gene-ralizacije ove vrste zapravo prikrivaju vlastita loša djela: Znači li fra Sokolova izreka „da nije

TKO JE UBIO FRA BERNARDINA SOKOLA, A TKO NAKON 75 GODINA PISAO SMRTNU PRESUDU? (5)

O LUDOVANJU BEZ KRAJA – JOŠ JEDNOM

813 30.10.2020. glasgrada 3

MIŠLJENJA, STAVOVI I GLEDIŠTA OBJAVLJENA U RUBRICI PISMA ČITATELJA I REAGIRANJA NISU STAV UREDNIŠTVA.UREDNIŠTVO PRIDRŽAVA PRAVO KRAĆENJA I OPREME TEKSTOVA. RUKOPISI I FOTOGRAFIJE SE NE VRAĆAJU.

volio partizane zbog nedjela“ – da nije volio ni admirala B. Pecotića ni profesora A. V. Mihiči-ća jer su počinili neka nedjela? Može li fra S. Nosić navesti neka njihova nedjela kad to već nije napravio fra B. Sokol?Pitam fra S. Nosića: Ako je fra B. Sokol pri-znao u „svojevrsnom oproštajnom pismu da nije volio partizane zbog nedjela koja su či-nili” zašto tom prilikom nije rekao i to „da ne voli“ nedjela nacističkih okupatora – za koja je sasvim sigurno tada znao (nacističku likvida-ciju/ubistvo 12 građana grada Korčule nepo-sredno prije nego su, nacisti, morali pobjeći)? Zašto je ta „nacistička nedjela“ prešutio? Ili je smatrao da to što su nacisti ubijali nije bilo nedjelo? Zato sam i napisao da bi bilo dobro da su fra. B. Škunca i fra S. Nosić objavili in-tegralno „svojevrsno oproštajno pismo“ fra B. Sokola – izbjegle bi se time brojne nedoumi-ce i možebitne krive ocjene i tumačenja (pa možda i moja). Zašto barem fra Stipe Nosić u svojim napisima (što sam ih čitao, a u ko-jima nesmiljenom žestinom optužuje „par-tizansko/komunističke zločine“) ni jednom riječju nije izrazio žaljenje (saučešće/sućut, bilo kako) za tih 12 ubijenih građana Korču-le i ogorčenje prema nacističkim zločinima? Ukratko, zapliču se i fra S. Nosić i fra B. So-kol, da ne spominjem ostale, u protivrječja koja sama po sebi govore o njima i njihovoj orijentaciji.***Podrobna rasprava i o drugim konfabulaci-jama i često nesuvislim konstrukcijama, što ih je fra Stipe Nosić u svom reagiranju sebi dozvolio, tražila bi dodatni prostor i vrijeme. Moja je namjera da sa tek tri (od mnoštva) primjera izvrtanja i neistina, što ih je sebi do-zvolio, ukazati s kakvim nepouzdanim, neisti-nama sklonim, a u isto vrijeme i arogantnim čovjekom imamo „čast“ sretati se. Zbog svega navedenog fra Stipe Nosić ne može biti kom-petentan sugovornik.Stoga mislim da je svakome jasno da je gubi-tak vremena i da je bespredmetno osvrtati se na sadržaj cijeloga teksta fra Stipe Nosića. Za-interesirani čitalac će usporedbom osnovnih tekstova i sam zaključiti sve o kvaliteti njego-va reagiranja: nesistematičnosti, brojnim ne-dorečenostima, osim ako se u to ne ubrajaju uobičajeni pridjevi („komunistički zločini“ itd., na koje sam ukazao u osnovnom tekstu), ignoriranja bitnih elemenata u mojim teksto-vima, manipulacijama a naročito insinuaci-jama kojima je često namijenjeno da budu i uvreda. Time je bilo kakav smisleni razgovor onemogućen, pa bi podrobnije bavljenje rea-giranjem fra Stipe Nosića poprimilo oblik „pi-ljarskog nadmetanja“. Žalosno je konstatirati da su (ovaj i onaj prvotni) spomenuti napisi fra S. Nosića upravo tog oblika: optužbe i optuž-be i optužbe ... – „slavna“, nesmiljena i neuni-štiva Inkvizicijo!

PROF. DR. SC. ANTE LEŠAJA, KORČULA

Glas Grada tjednima nosi geslo SAMO JE JEDAN GLAS GRADA. Ustvari i jest i nije.U njemu se, naime, redovito oglašuje i naš biskup, dakle prvi čovjek mjesne Crkve, ali i tri glasa protiv Crkve: glas dubrovačkih antifašista, glas Kronike povijesnih stramputica (često s dosta duha, ali su glavne mete u pravilu osobe i pojave iz Crkve), i – konačno - glas „an-tikrista“ Darka: dakle barem četiri glasa. Ne očekujem (i ne mogu očekivati) da se naš biskup upusti u razmjenjivanje niskih udaraca s jednim nepristojnim piskaralom, ali s druge strane ne bi bilo u redu da Crkvu od DUBROVČANINA (danas EVROPLJANINA, sutra možda ZEMLJANINA ili SVEMIRCA) Darka bra-ni samo netko iz Splita, a da se ne oglasi baš nitko iz mjesne dubrovačke Crkve. Budući da me je Kaciga već ‚promovi-rao‘ u svog oponenta, prihvatit ću da-nas tu ulogu, pa ovaj put biti ‚peti glas‘ u Glasu Grada, iako teška srca jer znam da „antikrist“ Darko ne će pristati na sučeljavanje argumenata nego će sebe proglasiti polemičkim pobjednikom i to ne na bodove, nego k.o.Mogao bih polemiku otvoriti biblijskim citatom: „Reče luđak u srcu svome: Nema Boga“, ali ne ću, jer za razliku od njega znam da i među vjernicima i među bezbožnicima ima i mudrih i lu-dih, da među vrhunskim znanstvenici-ma i misliocima ima i ateista i dubokih vjernika. Promašeno je dakle unaprijed zauzeti pozu nepostojeće intelektualne nadmoći kakvu Darko zauzima u svakoj polemici. On ima žarku želju steći sta-tus pisca: budući da nije uspio postati kolumnist Slobodne Dalmacije osvojio je analognu ulogu u GG-u.Darko jest pismen ali ga pismenost još ne može učiniti piscem nego samo pi-skaralom. Da bi umjesto piskarala po-stao piscem trebao bi primjerice čitati dobre knjige. Evo, prije dva dana premi-nuo je Slaven Letica, neka pročita ba-rem jednu njegovu knjigu pa će vidjeti kako se trezveno piše. Neka pročita na portalu Bitno.net razgovor s Predra-gom Raosom pa će vidjeti kako misaon čovjek može od deklariranog ateista postati autentičan vjernik.Nažalost, Kacigu je zatrovala njegova dominantna lektira: on čita prvenstve-no klevetnike Crkve, Viktora Novaka, Ivu Josipovića i slične, pa nije čudo što o

Crkvi piše s mržnjom. Moguće je da Ka-ciga od svojih kolumna sastavi pa objavi i drugu knjigu: izgleda da je našao ne-koga tko ima puno novca i puno mrzi Crkvu. Ni tri ga knjige ipak ne će učiniti piscem dostojnim tog naslova: sve dok su mu polemičke ‚pobjede‘ važnije od istine (a dosad je tako), ostat će piska-ralo, a ne pisac.Darko si umišlja da nastavlja posao Frie-dricha Nietzschea koji je sebe prozvao Antikristom. Neka je žaba vidjela da se konji potkivaju pa i ona digla nogu. Nietzsche je bio nenadmašan pisac i stilist, no to je kopljima više od puke pismenosti kakvu je svladao Darko Ka-ciga. Ali Nietzsche nije pisao protiv Kri-sta nego protiv kršćana: ‚Christ‘ na nje-mačkom znači kršćanin, a ne Krist! Bio je protiv kršćanstva jer je držao da je kršćanstvo beživotno i da je ono samo ‚platonizam za puk‘. A naš se ‚antikrist‘ ne zadovoljava bespoštednom kritikom Crkve: njemu je i Krist tek nekakva va-ralica (po Kacigi „iz betlehemske vu-kojebine“). A Crkva se ne smije suditi po Konstantinu (koji je se pokrstio tek pred smrt), iako je on Crkvu gurnuo u loš smjer nasilnih obračuna s krivo-vjerjima: stablo se sudi po plodovima, a pravi plodovi Crkve jesu sveci poput Augustina, Jeronima, Franje Asiškog, Vinka Paulskog, Ivana Don Bosca, Maj-ke Tereze i tisuća redovnica koje crpe-ći snagu iz vjere u Krista samozatajno njeguju gubavce i druge teško bolesne.Istina je da se kršćanima zovu i mnogi koji su činili ili čine zlo, ali se pšenica ne zove po kukolju kojega među njom bude. Kaciga neprestano nabraja jame u koje je navodno bačeno mnogo Srba. Nitko normalan ne će pravdati nijedan takav zločin, ali neka naš Kaciga-Šljem pročita knjigu Stjepana Loze pa će vi-djeti da je mnoštvo navodnih zločina izmislilo vodstvo SPC, udeseterostru-čujući ih prije nego su se uopće do-godili! Neka otputuje do crkve moga krštenja – Ramu-Šćit pa će ispod veli-čanstvenog ramskog križa kipara Mile Blaževića vidjeti autentičan popis od oko tisuću ljudi poklanih od nevesinj-skih četnika (nominalno pravoslavnih kršćana) u jesen 1942. u tom kraju na kućnim pragovima.Kad se potrudi iskreno tražiti istinu, uvjeren sam da će pisati drugačije. Net-ko je rekao: tko traži istinu naći će Boga. A ako ostane nezainteresiran za istinu i zainteresiran samo za svoje polemičar-ske ‚trijumfe‘ ostat će, nažalost, samo piskaralo, njegovim rječnikom i stilom rečeno ostat će Šljem koji piše šljam.

ANTE ŠOLJIĆ

SVIJET UČINIMO BOLJIM A ISTINA NAM U TOME MOŽE POMOĆI (5)

Kaciga o Crkvi (u Hrvata)Istina je da se kršćanima zovu

i mnogi koji su činili ili čine zlo, ali se pšenica ne zove po

kukolju kojega među njom bude

4 glasgrada 30.10.2020. 813

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA

Nije neobično da gospar D. K. ostaje pri svome pogledu na teme koje smo otvo-rili, danas postoji čitav jedan trend koji hoće održati određena tumačenja u svi-jetu, društvu i ekonomiji, ona su nužno vezana i za pojedine interese koji su iznad društva žele ga oblikovati i radi političkih i drugih interesa u određenom smjeru. Neki to zovu ‘making opinion’ procesom, ili ‘kreacija mišljenja javnosti’ i ono ima važno mjesto u političkom životu.Zato samo par riječi u vezi nekih teza koje g. Kaciga ponavlja, jer bi rasprava bila preduga. Nije u sukobu s logikom onaj koji i dalje vjeruje da je bit Crkve nadnaravna i zato skrivena i nedodirljiva za pokušaje uništenja, i da takva ostaje i pored otpada pojedinaca ili nereda unutar nje same. D. K. propušta onaj dio o ‘trajnosti’ kao do-kazu koji spominjem. Upravo u vrijeme najveće krize u jednom periodu Srednjeg vijeka kada je došlo do bogaćenja Crkve u vrijeme monaštva i darovnica, što je dovelo do daljnjeg nemorala u vrijeme dinastije Borgia, pojavljuju se prosjački redovi, franjevci i dominikanci i svojim svjedočenjem i djelovanjem daju novi za-mah postojećim strukturama, vraćaju se temeljnim načelima Evanđelja, doprinose razvoju tadašnjeg društva, kulture i škol-stva. Brojne ljudske diktature i tvorevine nisu bile te sreće, raspale su se vrlo brzo kako je napredovao nemoral u njima sa-mima. Ni progoni Crkve nisu puno uspjeli, u Albaniji su možda bili najteži u Evropi pa ipak se nakon pada režima Envera Hodže, već na prvoj Misi okupilo oko 40 tisuća ljudi. Utopija je uopće ići na ukidanje reli-giozne potrebe koja je duboko u čovjeku, ili vanjskih simbola, i za to nikada nije bilo pravih razloga.U vrijeme kad je komunizam bio na vr-huncu, u tadašnjoj Rusiji tovariš Lenjin je izrekao povijesnu istinu ‘ako nam net-ko dođe glave, to će biti mangupi u na-šim redovima’. Jednim dijelom nemoral vodstva, ali i ukidanje temeljnih sloboda i nepostojanje šireg duhovnog uporišta ili ideje, izbjegavanje odgovora na krajnja pi-tanja o porijeklu i smislu života, trebali su samo jedan širi narodni bunt nakon koje-ga se sve urušilo. Nije puno drukčije bilo ni na ovim prostorima s tom razlikom što su ovdje ‘mangupi’ bili jasno locirani unu-tar jedne republike čije je vodstvo htjelo više prava od ostalih tako da je pokrenulo 90- tih tzv. ‘antibirokratsku revoluciju’, koja je dovela do raspada i sukoba. D. K. i ne samo on, bi se vjerojatno referirao na ‘mangupe danas’, na sve što se od tada događa, ali to pokazuje da je uvođenje reda uvijek bio imperativ, jer se stečeno vrlo lako da izgubiti.Nacionalizam jest redovita pojava u većini

društava ali treba vidjeti i njegove uzroke. Lenjin je tu opet strogo razlikovao između osvajačkog i onog obrambenog, za kojega nije mislio da je loš. Neka D. K. slobodno sam interpretira o kojem se kod nas radi, ako čitam neke izjave naših biskupa ili Glas Koncila, baš ih ne mogu pronaći, a kamoli da bi bili raison d’etre. Kod nas se i na patriotizam gleda sa sumnjom a vođe poput Orbana ili Dude ili Marin le Pen ne uživaju naklonost medija. Sada im je, čini se, glavna briga kako što manje prostora dati sumnjivim osobama poput suca Ko-lakušića ili gospođe Krišto ili Davora Dre-tara, ili što je predsjednik odgovorio pre-mijeru, pa za važnije informacije nemaju vremena.Đapić i Paraga su dio političke prošlosti, a HOS je kroz Domovinski rat prošao či-stih ruku i sa brojnim zaslugama, koje ja a vjerojatno ni D. K. ni brojni drugi nema-mo, pa ga je bolje pustiti na miru i dati pripadnicima pravo na osobni dignitet. Događanja u Crnoj Gori imaju svoju jako složenu pozadinu, drago mi je jedino da se na Cetinju slušalo Thompsona, to bi ih moglo pokrenuti u dobrom smjeru.Mi imamo druge probleme, treba nam što širi dijalog o preobrazbi društva i uređe-nju ekonomije kako bismo mlade vratili kući ili barem dio doktora ili medicinskih sestara, a ne o ukidanju ministarstva tu-rizma ili promjeni imena dubrovačkog mosta. Ne vidim da bi iz te rasprave tre-balo isključiti i Crkvu pa makar bila izlo-žena kritikama jer je one mogu samo uči-niti boljom i snažnijom u sebi.Ona isto tako i ima što za reći, iza nje je više od stoljeća socijalnog nauka koji je izložen u Rerum Novarum već 1891 g. do enciklike Centesimus Annus sto godi-na kasnije, koje bi ipak trebalo upozna-ti u njihovoj širini, pa vidjeti koliko smo daleko od toga. Ratzinger u svojoj knjizi ‘Vjera Istina Tolerancija’ navodi mišljenje Jaspersa kako filozofija koja isključuje di-jalog s vjerom završava u ‘ozbiljnosti koja postaje praznom’. Na kraju vidi da je ‘pri-siljena odreći se pitanja o istini a to znači ukinuti samu sebe.’ Također govori kako mišljenje da je promjena svijeta bitna za-daća u borbi za slobodu, jest mit, u po-vijesti će uvijek biti uspona i padova, da ona zbog naše ćudoredne naravi ne ide linearno nego u ponavljanjima. ‘Naša je zadaća svaki put se u sadašnjosti boriti za relativno najbolje uređenje ljudske uzaja-mnosti te pritom izboreno dobro čuvati, ono što nije dobro prevladati te odbijati navalu onih moći koje idu za razaranjem.’ Takvo uređenje treba i one koji će to pro-vesti, a iz toga zbog neke političke i druge pripadnosti ne bi trebale nikoga izostaviti.

I.P. (PODACI POZNATI UREDNIŠTVU)

SVIJET UČINIMO BOLJIM A ISTINA NAM U TOME MOŽE POMOĆI (6)

Stečeno se lako izgubi

Je li korona virus „pobjegao“ iz nekog laboratorija ili je mutirao svoja svojstva u prirodi tijekom dužeg vremenskog razdoblja, te sa životinje prešao na čo-vjeka, to ostavljam poklonicima rasprava o svjetskim zavjerama. Što bi tek rekli poklonici političkih zavje-ra za „španjolsku“ gripu koja se je pojavila tijekom I. svjetskog rata, tj. od 1917. i trajala u nekim zemljama do 1922. g. Obzirom da su se koristili kemijski boj-ni otrovi, može se pretpostaviti ili posumnjati da je primijenjen i biološki (bakterije, virusi, gljivice) otrov koji je prouzročio „španjolsku“ gripu od koje je umr-lo između 50 i 100 milijuna ljudi. Takva pretpostav-ka ili sumnja nema nikakvo znanstveno (medicinsko) uporište. Napominjem, da se „španjolica“ nije uopće pojavila u Španjolskoj, ali naziv je ostao, već na tri ra-zličita kontinenta. (Preporuka: pročitati knjigu auto-rice Laure Spenney „Blijedi jahač – kako je španjolska gripa promjenila svijet“).Brojka umrlih u Hrvatskoj neprestano se povećava uslijed oboljenja od korona virusa. Uz već postojeće kronične teške bolesti koje ljudi starije dobi u većoj ili manjoj mjeri imaju, korona virus dodatno zakompli-cira zdravstveno stanje. Prema sadašnjim pokazate-ljima broja umrlih, do kraja godine može se očekivati i preko 600 umrlih osoba u Hrvatskoj. Prema narod-noj poslovici da „jedno zlo nikad ne dolazi samo“, tre-ba uzeti u obzir nadolazeću „običnu“ sezonsku gri-pu, realnu mogućnost nedostatka lijekova i poznati (stari) problem o nedostatku medicinskog osoblja. Uzevši sve u obzir, hrvatski zdravstveni sustav ulazi u veoma neizvjesno razdoblje. Što nas očekuje nitko ne može predvidjeti, ali na osnovu dosadašnjih činjenica zdravstveni (možda i turistički) scenarij je „mračan“.Brojka zaraženih u Hrvatskoj enormno se poveća-va. Za takvo stanje ne može se okriviti „viša sila“, već je tomu uzrok „mali čovjek“ i njegova, opće rečeno, tvrdoglavost i nedisciplina! („Čovjek koji ne mijenja svoje stavove nije ljudsko biće nego – spomenik.“ – Arnulf Overland). Molbe, apeli, savjeti, preporuke Hrvatskog nacionalnog stožera ne dopiru u svijest i savjest jednog dijela ljudi bez obzira na dob, te se ponašaju krajnje neodgovorno. Ne samo u Hrvatskoj već i u drugim državama, pa je drugi val zaraze koro-na virusom znatno masovniji. Dio mladih prosvjeduje da su im uskraćena elementarna prava slobode. Koje li zablude, egoističnog ponašanja i podcjenjivanja bo-lesti! Ne pomišljaju da svojim neodgovornim ponaša-njem ugrožavaju zdravlje i živote kako svoje obitelji tako i drugih s kojima dolaze u kontakt. Kako pravno okvalificirati i sankcionirati njihov postupak ugroža-vanja zdravlja drugih ljudi? Pogotovo osobe koje mo-raju biti u samoizolaciji.Navodno je u Rusiji pronađeno cjepivo koje se već ko-risti. Svaki novi lijek treba proći dugotrajnu provjeru, prije nego se počne primjenjivati na ljudima. Hoće li cjepivo pokazati neke negativne nuspojave treba pri-čekati izvjesno vrijeme, ali i dostupnost o rezultatima primjene. U nedostatku odgovarajućeg lijeka (cjepiva) koriste se neki zamjenski lijekovi za neke druge bo-lesti. Dok se ne pronađe efikasno cjepivo treba biti odgovoran i discipliniran!

DAMIR RAČIĆ

ODGOVORNOST I DISCIPLINA

Korona virus nije „mačji kašalj“

813 30.10.2020. glasgrada 5

Obzirom su u javnom prostoru iznesene tvrdnje kako Grad Dubrovnik ne tretira stanovnike Kalamote na jednak način kao druge stanovnike Grada Dubrovnika, dužni smo reagirati iznoseći konkretne projekte koji su realizirani te koji će se u narednom periodu realizirati na Kalamoti.Naime, ne samo da gradska uprava na čelu s gradonačelnikom Matom Frankovićem ne tretira Kalamoteze kao, kako se to navodi u anonimnom pismu, „građane drugog reda“ nego je napravila mnogo više nego niz pret-hodnih uprava zajedno. Stoga ćemo pobro-jati sve projekte koji su pokrenuti i realizi-rani u ove tri i po godine mandata.Već na samom početku mandata, u lipnju, srpnju i listopadu 2017. godine, izvedeni su radovi na sanaciji i uređenju pješačke staze i suhozida između Gornjeg i Donjeg čela. Ukupna vrijednost izvedenih radova je 340 tisuća kuna.Za održavanje plaža na Kalamoti u posljed-nje tri godine uloženo je 610 tisuća kuna, te je postavljen lifter za inavalide u vrijednosti gotovo 100 tisuća kuna.Grad Dubrovnik sufinancira brodsku liniju na relaciji Grad Dubrovnik (Luka Gruž) – otok Koločep (Gornje Čelo). Riječ je o usluzi javnog prijevoza u lokalnom linijskom obal-nom prometu koja dva puta dnevno osigu-rava povratnu liniju od Gruža do Koločepa. Za navedeno je Grad Dubrovnik u posljed-nje tri godine osigurao nešto više od 1,12 milijuna kuna.Iako je za primarnu zdravstvenu zaštitu nadležna Dubrovačko-neretvanska župa-nija, Grad je za financiranje Turističke am-bulante na otoku Koločepu od 2017. - 2019. isplatio iznos od 975 tisuća kuna. Sukladno sklopljenom Ugovoru o poslovnoj suradnji s Domom zdravlja Dubrovnik, Grad Du-brovnik je za finaciranje liječničkog tima na otoku Koločepu od 1. siječnja 2020. do danas isplatio dodatnih 244 tisuće kuna. Temeljem navedenog ugovora navedeni

iznos se odnosi na troškove plaća, te troš-kove prijevoza liječničkog tima, na radu u ordinaciji i izvan ordinacije. Isto tako, za financiranje Hitnog interventnog tima na Elafitima, Grad Dubrovnik je u periodu od 2018. do danas isplatio ukupan iznos od 957 tisuća kuna, od čega je od 1. siječnja 2020. do danas isplaćen iznos od 354 tisuće kuna.Dakle, samo za zdravstvo za koje Grad nije nadležan, a sve kako bi poboljšali i izjed-načili položaj svih stanovnika Grada, ova je gradska uprava uložila čak 2,2 milijuna kuna.Od 2018. na Kalamoti je u područnu školu uloženo 176 tisuća kuna. Izmjena su vra-ta, persijana i ograde, postavljene pločica ispred škole te su postavljani rukohvati. Nadalje, za projekt gradnje sustava odvod-nje i pročišćavanja otpadnih voda otoka iz-dana je lokacijska dozvola. Investitor je Vo-dovod Dubrovnik, izrada glavnog projekta je u završnoj fazi te će zahtjev za izdavanje građevinske dozvole biti predan do kraja godine. Vrijednost investicije je 12 milijuna kuna. Predviđa se izgradnja jedinstvenog kanalizacijskog sustava koji bi bio zajednič-ki za naselja Donje i Gornje Čelo.Isto tako, prošle je godine Grad Dubrovnik izradio krajobrazno-konzervatorsku studi-ju za cijelo područje Koločepa, vrijednosti 227,5 tisuća kuna te je 2020. godine izrađe-no stručno rješenje UPU-a Koločep u vri-jednosti 73 tisuće kuna.Također, rješavamo i pitanje zgrade u kojoj se nalazi Vatrogasni dom. S Vatrogasnom zajednicom Grada Dubrovnika u postupku smo zaključenja Ugovora o davanju nekret-nine na korištenje bez naknade DVD-u Ko-ločep. Za ovu je zgradu, veličine 248 metara četvornih, Grad je od Republike Hrvatske zatražio rješavanje imovinsko-pravnih od-nosa.Izrađen je i projekt energetske obnove Doma kulture na Kalamoti u vrijednosti od 1,38 milijuna kuna, a koji će biti prijavljen na

prvi prihvatljivi natječaj europskih fondova.Dakle, sve pobrojano nikako ne daje za pra-vo nikome da postupanje ove gradske upra-ve prema Kalamoti naziva zanemarivanjem. Prije će biti da je ova gradska uprava i na primjeru Kalamote dokazala da realizira projekt ravnomjernog razvoja Grada, a što smo i obećali preuzimanjem odgovornosti za Grad 2017. godine.Štoviše, Mato Franković i Hrvatska demo-kratska zajednica su i prije preuzimanja odgovornosti za Grad, u vrijeme dok je Franković bio predsjednik Gradskog vijeća, nizom amandmana, bivšeg gradonačelni-ka i njegovu upravu privolili da realiziraju nekoliko projekata na Kalamoti. Tako je, primjerice, postavljena ograda na Placetu, rekonstruirano je školsko i uređeno dječje igralište, uređen je put Don Đivan- Jekavac i izgrađeno je boćarsko igralište.I, na kraju, moramo se osvrnuti na kritike upućene gradskoj upravi zbog nekada ure-đene, a danas zapuštene površine u sklo-pu projekta javnog sanitarnog objekta s bio-pročistačem. Kada je ovaj 250 tisuća kuna vrijedan projekt realiziran, 2018. go-dine, ta je površina bila u gradskom vlasniš-tvu i Grad je uredno održavao. Međutim, dvije godine kasnije završen je sudski spor i ta je površina vraćena privatnom vlasni-ku. Stoga od 2020. godine Grad niti može uređivati ovu površinu, pa tako ne može ni odgovarati za njezino stanje. Na kraju, ali ne manje važno treba na-pomenuti kako je trenutno u realizaciji i projekt Županijske lučke uprave Dubrov-nik „Rekonstrukcija luke za javni promet u naselju Donje Čelo – otok Koločep” , Du-brovačko-neretvanske županije u suradnji s Gradom Dubrovnikom a koji ima za cilj rekonstrukciju luke radi osiguranja usluge prijevoza tijekom cijele godine te osigu-ranja uvjeta za uvođenje trajektne linije i skraćenja vremena putovanja.

GRAD DUBROVNIK

REAGIRANJE IZ GRADA DUBROVNIKA:

Ova gradska uprava napravila je za Kalamotu više nego niz prethodnih uprava zajedno

OB Dubrovnik je u problemima, a zdravstvo u Županiji i dalje na visokoj razini?!Župane, koliko dugo će te vremena probleme duga bolnice stavljati u drugi plan? Jedino što možete izjaviti je „Ne može Dubrovačko-ne-retvanska županija riješiti dug Opće bolnice Dubrovnik prema veledrogerijama jer je dug prevelik“.Izjavili ste i da „Očekujete od Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za zdravstveno

osiguranje i Vlade RH da oni to riješe“. Od Vlade RH to ne treba očekivati već zahtijevati.Obzirom kako je u mjesecu travnju ove godi-ne Vlada RH donijela odluku kojom je 43 mi-lijuna kuna osigurano za Mostarsku bolnicu za borbu protiv virusa COVID-19, a trenutno u našoj Županiji imamo sve veći broj zaraže-nih, tražimo da uputite zahtjev Vladi RH da se po istom principu ustupak učini i za OB Dubrovnik.

Lijepo je razvijati dobrosusjedske odnose i pomagati Hrvatima izvan domovine, ali ne treba od građana Dubrovačko-neretvanske županije raditi građane drugog reda u ovom vremenu COVID-a 19.Naravno, možete i dalje nastaviti živjeti u uvjerenju, zajedno sa svima onima koji vas podupiru, kako je zdravstvo u DNŽ na visokoj razini.

KLUB VIJEĆNIKA SDP-a DNŽ

PRIOPĆENJE IZ ŽUPANIJSKE ORGANIZACIJE SDP-a DNŽ

Je li zdravstvo na visokoj razini s ovolikim dugom?

6 glasgrada 30.10.2020. 813

Zamjenica gradonačelnika Jel-ka Tepšić sudjelovala je u uto-rak, 27.listopada na dvije online panel rasprave na temu razvo-ja održivog turizma u Gradu Dubrovniku. Jedna rasprava održana je na temu pametnog turizma na Mediteranu, koju je u sklopu projekta SMARTMED organiziralo Ministarstvo turiz-ma i sporta. Dubrovnik je pre-poznat kao primjer dobre prak-se u smislu poticanja održivog razvoja u turizmu te je zamje-nica Tepšić govorila o projektu Respect the City, u okviru pa-nela na temu ‘’Održivost’’.Naglasila je i ovom prigodom kako su u fokusu projekta sta-novnici Grada te da se mjerama koje su se provodile, zbog suo-čavanja s prekobrojnim turiz-mom, nastojao postići balans između broja turista i onoga što grad i njegovi stanovnici mogu podnijeti. Cilj je imati prihod i živjeti od turizma, ali na način kojim će i građani biti zado-voljni životom u gradu. Iako je zbog pandemije situacija danas potpuno drukčija, novonastala situacija, naglasila je zamjenica Tepšić, prilika je da neke stvari od početka napravimo drukčije, danas s iskustvom koje imamo s ‘overturizmom’ od prethod-nih godina. Online događanje

kroz projekt SMARTMED orga-nizirano je kroz četiri panela, a konačni cilj je definirati ključna područja za razvoj poslovnog modela za pametni turizam i detekciju potencijalnog pilot projekta u RH.Iskustva Dubrovnika i mjere koje su kroz projekt Respe-ct the City provedene bile su tema i izlaganja zamjenice Tep-šić u okviru online radionice “Budućnost kruzing turizma na Jadranu”, organizirane u okviru programa međuregionalne su-radnje ESPON. Sudionici, pred-stavnici akademske zajednice i vlasti, su raspravljali o mo-gućim strategijama o daljnjem razvoju kruzing turizma u regi-ji, a zamjenica Tepšić istaknu-la je odličnu suradnju gradske uprave s Lučkom upravom, kao i uspostavljanje partnerstva s CLIA-om, krovnim udruženjem kruzing industrije. - U Dubrov-niku nam je cilj poboljšati re-zultate u destinacijskom me-nadžmentu, koristi za lokalno gospodarstvo, životnoj i kultur-noj dobrobiti te zaštiti prirode i prirodnih resursa – naglasila je zamjenica Tepšić, kazavši kako destinacija ima moć utjecati na procese usmjerene ka postiza-nju održivog i odgovornog tu-rizma.

Grad Dubrovnik započeo je po-stupak izrade projektne doku-mentacije za uređenje parka u ulici Žrtava s Dakse. Park se na-lazi na samom početku ove uli-ce uz njen sjeverni rub, a pro-teže se na ukupnoj površini od 2000 metara kvadratnih.Cilj projekta jest dobiti uređe-ni park s diskretnom rasvje-tom, opremljen funkcional-nom i ekonomičnom urbanom opremom koji će posjetiteljima poslužiti kao zelena oaza za odmor, a posebno u vrućim ljet-

nim mjesecima kao mjesto pri-rodnog hlada. Stoga je poseban naglasak upravo na hortikultur-nom uređenju.Projektna dokumentacija izra-đivača Studio Landa d.o.o. za krajobraznu arhitekturu, a prema projektnom zadatku Upravnog odjela za izgradnju i upravljanje projektima Grada Dubrovnika, sastojat će se od glavnog i izvedbenog projek-ta s troškovnikom, a uključivat će krajobrazno-arhitektonski projekt, projekt navodnjavanja,

projekt elektrotehničkih insta-lacija s rasvjetom i projekt ur-bane opreme.Projektna dokumentacija kori-stit će se za izvođenje radova na uređenju parka, a radovi će

obuhvatiti i uređenje pješačkog prolaza između zelenog pojasa i stambenih objekata.Vrijednost ugovora za izradu projektne dokumentacije iznosi 22.000 kuna bez PDV-a.

PROJEKTI

Grad planira uređenje parka u ulici Žrtava s Dakse

PANEL RASPRAVE

Iskustva Dubrovnika za smart tourism na Mediteranu i daljnji razvoj kruzing turizma

Dubrovčanin Marijo Curić dobitnik je ovogodišnje nagrade Chefa godine. Curić je na poziciji je executive chefa Restorana 360 Du-brovnik od 2015. godine, a u dubrovačkoj kuhinji radi od 2007., sa samo jednim prekidom od godinu dana. Njegovu bi gastronomiju bilo najispravnije definirati kao tehnički vrlo moderno kuhanje na zasadama stare francuske škole, donosi magazin dobri-restorani.hr.Izbor Chefa godine izbora Dobri restorani koncipiran je na način da chefovi među sobom kandidiraju najboljeg vodeći se tehničkom superiornošću, maštovitošću i kontinuitetom da svaki tanjur bude najbliže savršenstvu. Iz tog razloga ne čudi da je ove godine ta čast pripala Mariju Curiću, executive chefu Restauranta 360, donosi magazin.dobri-restorani.hr.

IZBOR - MAGAZIN.DOBRI-RESTORANI.HR

Marijo Curić Chef godine

813 30.10.2020. glasgrada 7

8 glasgrada 30.10.2020. 813

GRAD DUBROVNIK

Paralelnom akcijom na dvije lokacije – u ulicama Andrije Hebranga i Ivana Gorana Kovačića, djelatnici Vodovoda Dubrovnik zamijenili su postojeći vodoopskrbni za-sun te omogućili sekcijsko zatvaranje vode u slučaju kvara u TUP-ovom naselju.„Mreža u TUP-ovom naselju potječe iz 60-ih godina prošlog stoljeća i nije bila prilagođena današnjim standardima pa se događalo da kod popravka kvara ili izmje-ne ventila na jednom ogranku moramo za-

tvarati vodu cijelom naselju. Stoga je plan Vodovoda bio da se jednom ovakvom akci-jom taj problem riješi, a kako se u među-vremenu pokazala i potreba za zamjenom zasuna na Ulici Andrije Hebranga preko kojeg se vodom opskrbljuje taj dio Gruža, odlučeno je paralelno krenuti u oba zahva-ta“ – objasnio je razloge ove akcije pred-sjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik Luk-ša Matušić, koji se ovom prilikom zahvalio svim tamošnjim stanovnicima i vozačima

na strpljenju, a djelatnicima Vodovoda na brzo i uspješno odrađenoj intervenciji.„Riječ o obimnom poslu koji je iziskivao i veći broj djelatnika na terenu, ali i dobru koordinaciju između te dvije ekipe, a naši djelatnici su još jednom pokazali kako mogu i najzahtjevnije intervencije odraditi u najkraćem mogućem roku. Bitno je ista-knuti kako je ugradnjom dodatnog ventila mreža u TUP-ovom naselju značajno mo-dernizirana te će sada u slučaju interven-cije puno manji broj potrošača ostati bez opskrbe pitkom vodom“ – naglasio je Luk-ša Matušić, a ujedno zamolio sugrađane koji će u narednih dvadesetak prometo-vati Ulicom Andrije Hebranga za još malo strpljenja jer će u tom razdoblju na mje-stu rekonstruiranog okna biti postavljena čelična ploča dok ne očvrsne beton na toj lokaciji.

Specijalizirano plovilo za traganje i spaša-vanje na moru RescueRunner, nabavljeno za potrebe Gradskog društva Crvenog kri-ža Dubrovnik donacijom Grada Dubrovnika, predstavljeno je 23.listopada najprije u ho-telu Lero, dok je demonstracija mogućnosti vozila priređena na plaži Mandrač u Solitudu.Plovilo proizvođača renomirane švedske tvrtke Safe At Sea vrijedno je 400 tisuća kuna i financirano je iz proračuna Grada Dubrov-nika. Dužine 3.6 metara i kapaciteta 375 kilo-grama, RescueRunner može razviti brzinu do 38 milja. Krasi ga velika otpornost materijala od kojeg je izrađen, stabilnost u najizazovni-jim uvjetima na moru te manevarske sposob-

nosti koje mu omogućuju pristup najzahtjev-nijim lokacijama.Nabavka skutera RescueRunner predstav-lja vrijednu akviziciju u započetom procesu osuvremenjivanja žurnih službi i dodatnom podizanju razine spremnosti za interven-cije na moru, a ključna je za pilot projekt ustrojavanja službe za spašavanje na moru koju razvija upravo Dubrovački Crveni križ. Grad Dubrovnik svoje je sudjelovanje u ovom

projektu potvrdio još na sastanku s pred-stavnicima Gradskog društva Crvenog križa Dubrovnik održanom u studenom prošle go-dine. Današnjem predstavljanju uz predstav-nike Grada Dubrovnika i Gradskog društva Crvenog križa Dubrovnik, nazočili su i pred-stavnici Dubrovačko-neretvanske županije, Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Dubrovačke vatrogasne postrojbe, Hrvatske gorske službe spašavanja, Civilne zaštite.

DONACIJA GRADA DUBROVNIKA

Nabavljeno specijalizirao plovilo za spašavanje na moru

VODOVOD DUBROVNIK

Rekonstrukcijom i ugradnjom dodatnog zasuna do bolje vodoopskrbe TUP-ovog naselja

813 30.10.2020. glasgrada 9

Animirani film Dubrovnik – Safe Va-cation nagrađen je visokim prizna-njem na Međunarodnom festivalu tu-rističkog filma ART&TUR održanom od 20. do 23. listopada u Portugalu. U konkurenciji turističkih promotivnih filmova i dokumentaraca iz cijeloga svijeta, filmu s vitezom Orlandom kao protagonistom koji gledatelje odvodi u davnu 1377. pripalo je drugo mjesto u kategoriji ‘Wellnes turizam’. Nagra-da je uručena producentu Stjepanu Milasu iz renomiranog hrvatskog stu-dija „U šumi“, kreatora i producenta animiranog filma. „Znali smo onda, znamo i danas“ – moto je animiranog filma u kojem srednjovjekovni vitez gledateljima predstavlja povijesnu priču o za-čecima karantene u Dubrovniku i Lazaretima 1377., kao revolucionar-nom načinu borbe protiv epidemija. Vrijeme je to kad se Europa suočava sa zdravstvenom ugrozom, ujedno

predstavljajući kulturne i prirodne ljepote našeg grada, na neobičan, ve-dar način prenoseći pozitivne poruke o sigurnosti i pozornosti zdravlju koja je u našem gradu prisutna stoljeći-ma. Riječ je o novom alatu promocije Grada, u godini u kojoj je upravo turi-zam najviše pogođen krizom uzroko-vanom koronavirusom.Međunarodni festival turističkog fil-ma ART&TUR održao se po trinaesti puta i kao forum za razmjenu isku-stava dobio je visoko međunarodno priznanje, zahvaljujući kvaliteti i ko-ličini filmova, kao i integraciji u svjet-sku mrežu sličnih festivala CIFFT. Da-nas je CIFFT najprestižnija inicijativa za dodjelu nagrada i priznanja u mar-ketinškom videu turističke industrije. Sa 18 članova festivala, Grand Prix CIFFT Circuit najveće je natjecanje posvećeno video marketingu za in-dustriju putovanja i turizma, obuhva-ćajući 17 zemalja i 18 gradova.

ZA UČENIČKE I STUDENTSKE STIPENDIJE ZA 2020./2021.

Raspisan natječajKako bi pružili potporu svojim mladim sugrađanima u školovanju u željenom zanimanju, ali i omogućili njihov povratak i zapošljavanje u Dubrovniku, Grad Dubrovnik i ove godine raspisuje natječaje za dodjelu stipendija učenicima i studentima za školsku/akademsku godinu 2020/2021.Natječaji se raspisuju u pet kategorija: za nadarene stu-dente, za deficitarna zanimanja, za učenike i studente iz obitelji slabijeg imovnog stanja, za učenike i studente koji su sami stradalnici ili su djeca stradalnika Domo-vinskog rata te za studente koji su osobe s invalidite-tom. Grad Dubrovnik će za akademsku godinu 2020./2021. dodijeliti 22 studentske stipendije nadarenim studen-tima i to 10 stipendija u području prirodnih, tehničkih i biotehničkih znanosti te području biomedicine i zdrav-stva, 10 stipendija u području društvenih i humanistič-kih znanosti i konačno 2 stipendije u umjetničkom po-dručju.Grad Dubrovnik će također dodijeliti 8 stipendija uče-nicima i 13 stipendija studentima u deficitarnim za-nimanjima te 6 učeničkih i 10 studentskih stipendija učenicima i studentima iz obitelji slabijeg imovinskog stanja. Stipendije će se za školsku, odnosno akademsku godinu 2020./2021. dodijeliti i učenicima i studentima koji su sami stradalnici ili su djeca stradalnika Domo-vinskog rata te studentima koji su osobe s invalidite-tom.Iznosi učeničkih stipendija kreću se od 500,00 kuna mjesečno za učenike koji se školuju u Dubrovniku do 1000,00 kuna, koliko će se mjesečno isplaćivati uče-nicima s mjestom obrazovanja izvan Dubrovnika. Stu-dentske stipendije iznose 800,00 kuna mjesečno za studiranje u Dubrovniku odnosno 1.500,00 kuna mje-sečno za studente koji studijske programe prolaze izvan Dubrovnika. Stipendije se ne isplaćuju za mjesece srpanj i kolovoz.Svi detalji natječaja, uvjeti i kriteriji te način prijave s potrebnim obrascima dostupni su na stranici nadlež-nog Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Grada Dubrovnika te na službe-noj stranici Grada Dubrovnika pod rubrikom Natječaji.

I OVE ŠKOLSKE GODINE

Voćni obrok za sve školarceGrad Dubrovnik i ove školske godine nastavlja proved-bu programa “Shema školskog voća” u svih sedam grad-skih škola. Naime, djeca od 1. do 8. razreda u osnovnim školama na gradskom području jednom tjedno dobivat će obroke voća. Omogućeno je to kroz program koji se provodi na razini Europske unije i za kojeg je aplicirao i Grad Dubrovnik.Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i rural-nom razvoju na podneseni zahtjev Grada Dubrovnika odgovorila je pozitivno te odobrila tražena sredstva. Ukupni iznos prava na potporu uza školsku godinu 2020./2021. iznosi 144.355,89 kuna bez PDV-a, a odnosi se na 3.599 učenika. Podjela voća počinje idući tjedan, nakon potpisivanja ugovora s odabranim dobavljačima.

MEĐUNARODNI FESTIVAL TURISTIČKOG FILMA ART&TUR

Animirani film TZ i Grada Dubrovnika osvojio prestižnu međunarodnu nagradu

10 glasgrada 30.10.2020. 813

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

ODRŽANA RADIONICA:

Rješavanje poslovnih konflikata i reklamacijaCentar za poduzetništvo Dubrovačko-neretvanske županije orga-nizirao je besplatnu radionicu “Rješavanje poslovnih konflikata i reklamacija” koja je održana u prostorijama Poduzetničkog inku-batora Dubrovnik.Bez usvajanja vještina upravljanja sukobom, teško se može ostvariti poslovni uspjeh. Isto je i s reklamacijama koje su sastavni dio poslo-vanja poduzetnika. Polaznici su sudjelovanjem na radionici koja je obuhvaćala teoriju i praktične vježbe saznali na koje načine vlasnici poduzeća, obrtnici, voditelji prodaje i ostali koji komuniciraju s kli-jentima mogu riješiti konflikte, prigovor i /ili reklamacije te kako komunicirati s nezadovoljnim kupcima i kako pridobiti i zadržati klijent

Javno izlaganje Studije o utjecaju na okoliš državne ceste DC414 (obilaznica Orebića) održano u četvrtak, 22.listopada u Općini Orebić, u organizaciji Upravnog odjela za zaštitu okoliša, imovin-sko-pravne i komunalne poslove Dubrovačko-neretvanske župa-nije. Studiju o utjecaju na okoliš izložila je predstavnica stručnog izrađivača Studije – tvrtke Instituta IHG d.d. iz Zagreba, Ena Bića-nić Marković., ističući moguće utjecaje zahvata na okoliš te pred-ložene mjere zaštite okoliša. Uslijedila je rasprava u kojoj su stručni izrađivač i projektant odgovarali na primjedbe i prijedloge zainte-resiranih sudionika.Javni uvid u Studiju traje od 16. listopada do 16. studenog 2020. go-dine, svakog radnog dana od 9:00 – 12:00 sati u službenim prosto-rijama Općine Orebić, u Orebiću, Obala pomoraca 24, gdje svoja mišljenja, prijedloge i primjedbe na Studiju javnost i zainteresirana javnost može upisati u knjigu primjedbi Studija je objavljena i na internetskim stranicama Ministarstva gospodarstva i održivog ra-zvoja.Tijekom javnog uvida mišljenja, prijedloge i primjedbe na Studiju javnost i zainteresirana javnost može dostaviti i Upravnom odjelu za zaštitu okoliša, imovinsko-pravne i komunalne poslove Dubro-vačko-neretvanske županije, na adresu Vukovarska 16, Dubrovnik.

Župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić i rav-natelj Opće bolnice Dubrovnik Marijo Bekić, potpisali su 23.listopa-da, u Palači Ranjina, Ugovor o sufinanciranju angažmana gostujućih liječnika u Općoj bolnici Dubrovnik za 2020. godinu u vrijednosti od 500 tisuća kuna, a sve u cilju osiguranja dostupnosti liječničkih usluga žiteljima Dubrovačko-neretvanske županije. Naime, uslijed nedostatka medicinskog kadra, angažman gostujućih liječnika je od visoke važnosti za dubrovačku bolnicu, posebice za organizaciju dežurne službe. Ovo je još jedan u nizu načina na koji Dubrovač-ko-neretvanska županija kontinuirano ulaže u zdravstvo na jugu Hrvatske, a kroz različite projekte i poticaje ove godine je već ulo-ženo preko 27,5 milijuna kuna.Podsjetimo, u 2020. godini Dubrovačko-neretvanska županija je za Opću bolnicu Dubrovnik kao jednu od najvažnijih ustanova u borbi s pandemijom COVID-19 izdvojila sredstva u vrijednosti od 1,5 mi-lijuna kuna utrošena za zaštitnu opremu i dezinfekcijska sredstva, plaće za prekovremeni rad, te osiguranje potrebnih medicinskih uređaja.U lipnju 2020. potpisani su ugovori o sufinanciranju poticajnih mje-ra za zdravstvene radnike u zdravstvenim ustanovama na području Dubrovačko-neretvanske županije kojim je Općoj bolnici Dubrov-nik dodijeljeno 480 tisuća kuna u svrhu sufinanciranja stanarina za zdravstvene radnike bolnice.Također, Županija je financirala nabavku najsuvremenijih medicin-skih uređaja i to UZV uređaj za radiologiju opće namjene te moder-nog digitalnog rendgenskog uređaja u vrijednosti 2,5 milijuna kuna koji su isporučeni bolnici. Općoj bolnici Dubrovnik je u 2020. godinu za tekuće i investicijsko održavanje i investicijsko ulaganje kroz decentralizirana sredstva do kraja godine bit će isplaćeno 8,2 milijuna kuna.

ŽUPANIJA NASTAVLJA ULAGATI U ZDRAVSTVO:

OB Dubrovnik pola milijuna kuna za angažman gostujućih liječnika

U OREBIĆU ODRŽANO

Javno izlaganje Studije o utjecaju na okoliš obilaznice Orebića

813 30.10.2020. glasgrada 11

Dubrovačko-neretvanska županija objavila je natječaj za stipendiranje darovitih uče-nika i studenata i natječaj za stipendiranje učenika i studenata koji se obrazuju za de-ficitarna zanimanja. Zajedno sa stipendisti-ma iz prethodnih godina koji su ostvarili pravo na nastavak primanja stipendije i u 2019./2020. školskoj/akademskoj godini, Županija će ukupno stipendirati čak 105 korisnika stipendije za što ukupno u svom Proračun izdvaja 890.000,00 kuna. I ove akademske godine, zbog potrebe za struč-nim medicinskim kadrom Županija stipen-dira šest medicinskih sestara i šest doktora medicine. Za 2020./2021. školsku/akadem-sku godinu dodijelit će se 5 stipendija za darovite učenike, 10 za darovite studente, 10 stipendija za učenike koji se obrazuju za deficitarana zanimanja i 10 za studente koji se obrazuju za deficitarna zanimanja i to:konobar – 2 kuhar – 2 medicinska sestra – 6 doktor medicine – 6 magistar medicinske biokemije – 1 magistar edukacijske rehabilitacije – 1 magistar logopedije – 1 magistar psihologije – 1

Stipendija se dodjeljuje za razdoblje od 10 mjeseci tijekom jedne školske, odnosno akademske godine i to u iznosu od 600,00 kuna mjesečno po učeniku i 1.000,00 kuna mjesečno po studentu. Pravo na nastavak primanja stipendije u idućoj godini ima sva-ki onaj daroviti učenik koji tekuću godinu završi s odličnim uspjehom i upiše se u idu-ću kao redovan učenik i svaki daroviti stu-dent koji tekuću godinu završi s prosjekom

ocjena 4,3 i više i iduću upiše kao redovan student. Za učenike i studente koji se obra-zuju za deficitarna zanimanja dovoljno je upisati se kao redovan učenik, tj. student da bi ostvarili pravo nastavka primanja stipen-dije u idućoj školskoj/akademskoj godini.Natječaj je otvoren od 24. listopada do 6. studenog 2020. godine i objavljen je u Du-brovačkom vjesniku i na web stranici Du-brovačko-neretvanske županije.

POVODOM DOBIVANJA GODIŠNJE DRŽAVNE NAGRADE ZA SPORT FRANJO BUČAR

Župan Dobroslavić čestitao Željanu Konsuu i Paulu ObradovićuŽupan Nikola Dobroslavić uputio je čestitku dopredsjedniku VK Jug Adriatic osiguranja Željanu Konsuu i igraču Juga Paulu Obrado-viću povodom dobivanja godišnje državne nagrade za sport Franjo Bučar.”U svoje osobno ime te u ime cijele Dubro-vačko-neretvanske županije čestitam vam dobivanje ovog najvišeg priznanja za izni-mna postignuća i doprinos od osobitog zna-čenja za razvoj sporta. Vaši rezultati odavno su prepoznati u dubrovačkim, nacionalnim i međunarodnim krugovima, a dodatna po-tvrda tome je i ova velika nagrada služi vam na ponos.Župan Nikola Dobroslavić”

U spomen na 53 nedužne žrtve pogubljene na Daksi 25. i 26. listopada 1944. godine, žu-pan Nikola Dobroslavić, zamjenica župana Žaklina Marević i predsjednica Županijske skupštine Vilma Kosović te državni tajnik Frano Matušić 25.listopada su položili vi-jenac i zapalili svijeću kod spomen križa na tome otočiću. Zbog epidemioloških razloga broj sudionika na današnjoj komemoraciji je bio manji nego inače pa su počast stradalima odali i pred-stavnici Grada Dubrovnika, članovi obitelji žrtava i organizatori komemoracije – Udru-

ga Daksa 1944./45 te franjevci iz Franjevač-kog samostana Male Braće Dubrovnik.U svojoj izjavi za medije povodom ove ko-memoracije župan Nikola Dobroslavić je istaknuo kako je današnja komemoracija nevinim žrtvama važna jer nas podsjeća ko-liko su totalitarni režimi bili loši. „Na današ-nji dan 1944. godine pogubljene su 53 nevine žrtve, bez suda i mogućnosti obrane. Tota-litarni režimi, u ovom slučaju komunistički, neminovno, zbog svoje prirode rezultiraju zločinima i zato moramo kazati NE bilo ko-jem obliku totalitarizma.“, kazao je župan.

U SPOMEN NA 53 NEVINE ŽRTVE

Na Daksi položeni vijenci

ULAGANJA U ŠKOLSTVO

Raspisani natječaji za stipendije za darovite i učenike i studente koji se obrazuju za deficitarna zanimanja

12 glasgrada 30.10.2020. 813

OPĆINA KONAVLE

Uz nazočnost ministra gospo-darstva i održivog razvoja To-mislava Ćorića na Grudi je u četvrtak, 22.listopada svečano pušten u rad novo izgrađeni ka-nalizacijski sustav. Svečanosti je uz predstavnike Općine Ko-navle predvođene načelnikom Lasićem nazočio i župan Nikola Dobroslavić.U sklopu projekta izgrađeno je oko šest kilometara mreže kanalizacijskog sustava, dvije podzemne crpne stanice i biljni uređaj za pročišćavanje. Para-lelno s kanalizacijskom mrežom izveden je i sustav oborinske odvodnje u duljini oko četiri kilometra, a izgrađen je i nogo-stup kroz mjesto u dužini 1250 metara te je uređeno 100 parki-rališnih mjesta. Ukupna vrijed-nost projekta je 14 milijun kuna.Načelnik Općine Konavle Božo Lasić rekao je kako je već ranije završen kanalizacijski sustav u Cavtatu, a trenutno je u tijeku izgradnja sustavu u Moluntu.Za razvoj gospodarstva i turiz-ma jedna od osnovnih pretpo-stavki je kanalizacijski sustav.

Projektom je omogućeno spaja-nje tisuću stanovnika, ali sustav je napravljen tako da se može dodatno proširiti”, rekao je na-čelnik Lasić te dodao kao su Hr-vatske vode financirale 80 posto projekta, dok je Općina osigura-la preostala sredstva.Napomenuo je kako su u tijeku radovi na izgradnji kanalizacij-skog sustava Molunat gdje je projektom predviđena izgrad-nja glavnog sustava odvodnje ukupne duljine četiri kilometra tlačnog cjevovoda duljie 1,1 ki-lometar. Na sustavu se nalaze i tri crpne stanice ukupnog kapa-citeta 30 litara/s, a planiran je i uređaj za pročišćavanje zajedno sa podmorskim ispustom. Tako-đe, izgradit će se i vodoopskrba mreža u duljini 4,2 kilometra. ”Do sada je izvedeno oko dva ki-lometra tlačnog i gravitacijskog kolektora sustava odvodnje i vo-doopskrbnog cjevovoda, a pro-cjenjena vrijednost svih radova jje 15 milijuna kuna”, rekao je na-čelnik Lasić.Ministar Ćorić je ovom prili-kom čestitao Općini Konavle na

Danu Općine, a načelniku na za-vršetku ovog projekta.”Sam projekt je napravljen po najvišim ekološkim standardi-ma. Najviše nas veseli način na koji će pročistač vode biološki tretirati, što najbolje promovira održivost, odnosno zaštite oko-liša”, rekao je ministar Ćorić te dodao kako je konačan cilj ove Vlade ne samo za Konavle nego za cijelu Hrvatsku uspostava su-stava javne vodoopskrbe i javne odvodnje na cijelom teritoriju RH.Župan Dobroslavić čestitao je Općini Konavle na investicijama

kanalizacijskih sustava Cavtat i Gruda te izgradnji Uređaja za biološko pročišćavanje otpadnih voda na Grudi.”To su velike investicije, radi se o 30 milijuna kuna, i time je Općina Konavle potvrdila svo-ju brigu za područje, osobito u onome dijelu koje se odnosi na zaštitu okoliša. Također, česti-tam i Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja i Hrvatskim vodama na sudjelovanju u ovim investicijama, ali isto tako i na brojnim drugim investicijama na području naše županije“, re-kao je župan Dobroslavić.

Prije godinu dana, 22. listopada 2019. godine preminuo je prvi načelnik Opći-ne Konavle i čovjek zaslužan za obnovu Konavala nakon ratnih razaranja u Do-movinskom ratu. Njegovim odlaskom Konavle su izgubile velikog čovjeka i velikog Konavljanina koji je svoje ime uklesao u našu povijest.Zbog toga ga se sjećamo s posebnim pijetetom, a Konavle će i dalje nastaviti putem prosperiteta koji je on odavno zacrtao.

OPĆINA KONAVLE

MINISTAR ĆORIĆ NAZOČIO SVEČANOM PUŠTANJU U RAD:

Kanalizacijski sustav na Grudi vrijedan 14 milijuna kuna

IN MEMORIAM:

Luka Korda

U dječjem vrtiću Konavle održan je prvi ci-klus edukacije “Uvodni korak po korak u radu s djecom predškolske dobi” čiji je nositelj Pučko otvoreno učilište „Korak po korak“ iz Zagreba. Namjena edukacije je ojačanje kom-petencije stručnih radnika, naročito onih koji tek ulaze u profesiju, kao i onih koji žele osvje-žiti postavke razvojno-primjerenog pristupa, povezujući teorijsko uporište s primjenom u praksi. Voditeljice će sudionike kroz tri ciklu-sa edukacije upoznati sa saznanja o važnosti i načinu formiranja okruženja za učenje dje-ce, važnosti igre, prilagodbi plana i programa, praćenje djetetova razvoja, kao i o uključivanju roditelja u svijet predškolskog odgoja. Izvodi-teljice edukacije, prof. Mirjana Bakotić i prof. Helena Burić u prvom ciklusu edukacije svo-jom su stručnim pristupom i dugogodišnjim iskustvom u sustavu predškolskog odgoja i obrazovanja, odgojiteljima i stručnim surad-

nicima približile teorijska i praktična polazi-šta usmjerena na dijete kroz teme: Teorijska polazišta metodologije usmjerene na dijete, Učenje kroz igru, Centri aktivnosti. U ugod-noj atmosferi, pridržavajući se svih preporu-čenih mjera za suzbijanje zaraze od COVID-a 19, izmjenjujući aktivnosti teorije i prakse, 17 odgojitelja i 3 stručna suradnika, dodatno su osvježile i istakle važnost formiranja okruže-nja, važnosti igre i samog praćenja djetetovog razvoja. Tijekom edukacije najavljen je i drugi i treći termin ove edukacije koje će se odvijati u studenom 2020. godine. Edukacija je pro-vedena u sklopu projekta „Otvorimo Južna vrata Lijepe naše“ , k.br.: UP.02.2.2.08.0065. – unaprjeđenje usluga za djecu u sustavu ra-nog i predškolskog odgoja i obrazovanja na području Općine Konavle, financiranog iz Europskog socijalnog fonda, programa Učin-koviti ljudski potencijali 2014-2020.

OTVORIMO JUŽNA VRATA LIJEPE NAŠE:

Nastavak stručnog usavršavanja u Dječjem vrtiću Konavle

813 30.10.2020. glasgrada 13

OPĆINA ŽUPA DUBROVAČKA

ZA DODJELU STIPENDIJA UČENICIMA I STUDENTIMA

OPĆINA ŽUPA DUBROVAČKA RASPISALA NATJEČAJOpćina Župa dubrovačka raspisa-la je natječaj za dodjelu stipendi-ja u školskoj/akademskoj godini 2020./2021. Stipendije će se dodi-jeliti uspješnim i nadarenim učeni-cima i studentima, onima koji dola-ze iz obitelji slabijeg imovnog stanja čija mjesečna primanja ne prelaze 1700,00 kn po članu obitelji, djeci bez oba roditelja, te djeci stradalni-ka Domovinskog rataStipendija se odobrava učenicima i studentima koji se školuju ili studi-raju izvan Općine Župa dubrovač-ka, a pravo na stipendiju ne mogu ostvariti oni koji se obrazuju uz rad ili su korisnici nekih drugih oblika novčane potpore s osnova školova-nja.Pravo na stipendiju mogu ostvariti studenti i učenici koji su državlja-ni Republike Hrvatske te koji ima-ju prebivalište na području Općine Župa dubrovačka uz uvjet da redo-vito upisuju školsku, odnosno aka-demsku godinu.Prijave za dodjelu stipendija do-stavljaju se u zatvorenim omot-nicama osobno ili putem pošte na adresu: Općina Župa dubrovačka, Vukovarska 48, 20207 Mlini s na-znakom „Natječaj za stipendije- ne otvarati!“. Zahtjevi se dostavljaju isključivo na obrascima koji se mogu preuzeti s web stranice općine http://www.zupa-dubrovacka.hr , odnosno koji se mogu dobiti u pisarnici općine.Natječaj za 2020./2021. godinu objavljen je 22. listopada 2020. go-dine i bit će otvoren do 05. stu-denog 2020. godine. Nepotpune prijave i prijave izvan roka neće se razmatrati.Više informacija dostupno je na službenoj web stranici Općine kao i na oglasnoj ploči. Odsjek za druš-tvene djelatnosti na raspolaga-nju je za konzultacije i pojašnjenja eventualnih nejasnoća vezanih uz natječaj na broj telefona: 020/487-481 (Katarina Barović, voditeljica Odsjeka za društvene djelatnosti i kulturu).

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić i na-čelnik Općine Sveti Petar u Šumi Mario Bratulić potpisali su u četvrtak, 22.listopa-da u Cavtatu Povelju o prijateljstvu između te dvije općine. Svečanom potpisivanju su nazočili i ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić te župan Nikola Do-broslavić.Načelnik Lasić ovom je prilikom istaknuo kako je ova Povelja samo kruna dosadašnju uspješne suradnje i dugogodišnjeg prijatelj-stva.”Ovo je jedan simboličan čin jer naše Opći-ne surađuju već duže vrijeme, izmjenjujemo iskustva i kroz suradnju s udrugom Agrotu-rizam Konavle i na druge načine, a to ćemo

zasigurno i nastaviti”, rekao je ovom prili-kom načelnik Lasić.Načelnik Bratulić rekao je kako je ovo bila njihova želja već dugo vremena.”Mi smo mala općina, ali vjerujemo da mo-žemo još više produbiti suradnju na kultur-nom, gospodarskom i sportskom planu. Mi na nešto više od tisuću stanovnika imamo šest registriranih proizvođača suhomesna-tih proizvoda i jedan od najpoznatijih me-đunarodnih sajmova na tom polju ”S kloba-sicom u EU””, rekao je načelnik Bratulić.Ministar Ćorić zahvalio se na pozivu na ovu svečanost te istaknuo kako ga veseli pove-zivanje Konavala i Istre, a time i ova Povelja o prijateljstvu.

U CAVTATU POTPISANA

Povelja o prijateljstvu sa Općinom Sveti Petar u Šumi

Sveti Dimitrije svečano je proslavljen u ponedjeljak, 26. listopada u Gabrili-ma. Svetu misu služio je biskup mons. Mate Uzinić uz mjesnog župnika Čilipa don Josipa Barišića. Obred bogosluž-ja održan je na vanjskom prostoru s vjernicima u sjeni stoljetnih maslina. U nadahnutoj propovijedi biskup je na-glasio važnost molitve i štovanja sv. Di-mitrija u povijesti crkve i našeg odnosa prema Bogu i bližnjima. Nakon Svete mise biskup je u pratnji vjernika obišao izloženi oltar i misnice. Ovaj tradicio-nalni blagdan sv. Dimitrija protekao je u lijepom ozračju koje nastavlja živjeti, na radost svih u čast svog zaštitnika.

TEKST I FOTO: STIJEPO BRAILO

U GABRILIMA

Proslavljen sveti Dimitrije

14 glasgrada 30.10.2020. 813

COVID-19

STOŽER CIVILNE ZAŠTITE DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEČetvrtak, 22. listopada 2020. -41 novozara-ženiPetak, 23. listopada 2020. – 32 novozara-ženihSubota, 24. listopada 2020. – 39 novozara-ženihNedjelja, 25. listopada 2020. – 36 novozara-ženihPonedjeljak, 26. listopada 2020. – 3 novozaraženihUtorak, 27. listopada 2020. – 70 novozara-ženihSrijeda, 28. listopada 2020. – 58 novozara-ženih

Do srijede, 28.listo-pada izliječena je 31 osoba: po 9 iz Dubrov-nika i Metkovića, šest iz Vela Luke, po dvije iz Župe dubrovačke i s Mljeta te po jed-na osoba iz Konavala, Kule Norinske i iz Plo-ča.U OB Dubrovnik hos-pitalizirano je 26 oso-ba pozitivnih na koro-navirus. U posljednja 24 sata obrađeno je 217 uzoraka, a od početka pandemije analizirano je ukupno 18 695 uzo-raka.U samoizolaciji je 421 osoba, a u posljednja 24 sata nije zabilježeno kršenje mjere samo-izolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 89 slučajeva kršenja samoizolacije. (NAPOMENA: samo-izolacija je odlukom Stožera smanjena s 14 na 10 dana).Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisa-nih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Sto-žera civilne zaštite RH.

(GLAS GRADA JE ZAKLJUČEN U SRIJEDU,

28. LISTOPADA 2020.)

Otvaranju Ulice Hrvatskog Crvenog križa u Dubrovniku u ime DNŽ su-djelovao je pročelnik UO za zaštitu okoliša, imovinsko-pravne i komu-nalne poslove Miho Baće.Dopredsjednik dubrovačkog grad-skog društva Crvenog križa Du-brovnik Antun Franković kazao je

kako ovaj potez ima veliku važnost:”Ovo je velika zahvala svim dosa-dašnjim, ali i budućim dobrovolj-nim darivaocima krvi i članovima Crvenog križa Dubrovnik. Oni su kroz povijest, pogotovo u Domo-vinskom ratu, napravili mnogo za Dubrovnik i cijelo ovo područje. Mi

smo ponosni što je Grad Dubrovnik prepoznao ta djela i dao zahvalu onima koji su bili iza nas, ali i koji će biti tu u budućnosti. Mi imamo čast da budemo sudionici i da baš mi otvorimo ulicu te budemo ponosni na naš rad”, rekao je Franković.

FOTO: ŽELJKO TUTNJEVIĆ

U DUBROVNIKU

Otvorena Ulica Hrvatskog Crvenog križa

Nakon održanih sastanaka sa mještanima naselja So-line i ukazivanja na problem kretanja pješaka, naroči-to djece pri odlasku u školu i vannastavne aktivnosti, Općina Župa dubrovačka pristupila je rješavanju ovog problema. Dakle, u cilju poboljšanja uvjeta kolnog i pješačkog prometa uz državnu cestu D8, izrađena je tehnička dokumentacija za izgradnju nogostupa kroz naselje Soline. Nakon dobivene suglasnosti od stra-ne Hrvatskih cesta za obavljanje radova u zaštitnom pojasu državne ceste, pristupilo se izvođenju nave-denih radova i to na dvije lokacije.Nogostup u dužini od 220 metara na prvoj lokaciji je završen, od istočnog ulaza u naselje Soline, duž dr-

žavne ceste prema Platu. Uređeni su i kolni prilazi privatnim objektima uz samu cestu čime se znatno poboljšao i kolni i pješački promet.Na drugoj lokaciji čiji završetak radova očekujemo u narednih nekoliko dana, od autobusnog ugibališta prema Platu do skretanja za „kuću Bego“ u ukupnoj dužini od oko 70 m. Na ovoj lokaciji je bio težak zada-tak utemeljiti konstrukciju pješačke staze i zadržati stabilnost kolničke konstrukcije državne ceste D8 na vrlo zahtjevnom, strmom terenu.Ugovoreni izvođač je tvrtka Dubrovnik ceste d.d. iz Dubrovnika, a vrijednost ugovorenih radova je 249.994,24 kn.

OPĆINA ŽUPA DUBROVAČKA

U NASELJU SOLINE

Izgradnja nogostupa

813 30.10.2020. glasgrada 15

ŽELJEZARIJAVUKOVARSKA 30 (U DUHANA) TEL. 020 357 299

• BRAVE, KVAKE, CILINDRI, KUGLE, LOKOTI, KRAKUNI

• UKRASNE RUČKICE ZA NAMJEŠTAJ, VJEŠALICE

• VIJČANA ROBA, ZAKOVICE, OBUJMICE, TIPLE

• KUGLIČNI LEŽAJEVI, SEMERINZI, LJEPILA, SILIKONI

• KOPČE I ŠUSTINE ZA TENDE, OČETE

• BRODSKI OKOVI, PROKROM CIJEVI, PROFILI, ŠIPKE

• LANCI, KONOPI, SAJLE• PRIBOR ZA REZANJE, BUŠENJE,

BRUŠENJE, GLODANJE, LEMLJENJE, VARENJE

USLUGA OŠTRENJA NOŽEVA

Za one nestrpljive, koji su bili nedorasli u vre-menima prvog otvaranja radova na auto putu Osojnik - Ploče, ministar prometa je ovih dana premijerno prezentir’o studio izvodlji-vosti. Drugi put!A Hrvatske ceste su jedva dočekale da počnu izradu studije izvodljivosti, da pripremu do-kumentaciju i dovedu nove bagere. Jer su oni iz prethod-nog otvaranja - zarđali.Devet milijardi kuna će se lako nać’. Doduše, moraju pričekat još i studiju utjecaja na oko-liš i lokacijsku dozvolu. Ono, da ne ometaju nastambe šišmiša, ‘tica, jazavaca, ježeva i slično. I da ne asfaltiraju baš one najbolje vi-nograde. A onda još građevinska dozvola i eto ceste do aerodroma. Samo što nije.A dovoljno stari građani se samo čude, kud je svršila dokumentacija s prethodnih otva-ranja, kad su doktor Ivo, bivša gradonačelni-ca, doživotni župan i blatski čudotvorac svih HDZ-ovih vlada, potvrdili studiju izvodljivo-sti, tamanjenja cijeloga stada janjaca.In tanto, ovi stariji bi se radije malo strpje-li. Zato su poručili vladi, da oni ne bi cjep-idlačili oko janjetine, nego bi samo zamolili vladu, ako ikako mogu, prvo plate dug vele - drogerijama, da se građani mogu dostoj-no liječit. A presijecanje vrpce, na otvaranju bajkovite ceste od Ploča do Čilipa, ako i ne dočekaju oni, hoće njihovi unuci.Hrvatski znanstvenik Radman, govorio je na TV-u o situaciji oko Korona virusa i ustvrdio, kako ljudi trebaju misliti - svojom glavom. Kaže, situacija s Koronom jes’ zabrinjava-juća, ali… Ali, kako su u Hrvatskom zavodu za statistiku izbrojili, da je ove godine umrlo dvije tisuće ljudi manje nego lani.A lani nije bilo Korone. Sad ispada, ili je statis-tika neka čudna nauka, ili slavni znanstvenik zna nešto što mi ne znamo. A neće nam reć’.Naučnim dilemama nije opterećen bivši du-brovački biskup, a sadašnji zadarski nad-biskup i doktori iz Hrvatskog katoličkog liječničkog društva. Oni su se sastali ovih dana u župi sv. Josipa u Zadru. Nakon služen-ja svete Mise, služila se je i meza, ili ti ga domjenak, a sve su objavili na svojim strani-cama. Na fotografijama se jasno vide sretna lica, ne nagrđena maskom, a socijalna dis-tanca je bila bratski prisna i svi su se rukovali sa svima. Prisutni ljudi od nauke, nisu pali

pod utjecaj nikakvih svjetovnih ograničenja. Nadbiskup je svoje V.I.P. vjernike ohrabrio preventivnom molitvom i kontemplacijom o vječnom životu, koji ih čeka nakon partence iz ovog života. Govore neki Zadrani, da je na-jlakše onome ‘ko parti. Partio je i ništa ne zna, Teško je jedino njegovima. Isto je tako i kad si – glup.Zakon o elektronskim medijima, predugo je medijima pušto veliku slobodu i neovisnost, pa vidi dokle nas je to dovelo. Vlast je shvatila, da izdavači nemaju nikakvu odgovornost za komentare čitatelja, na njihove, ionako pro-tu-vladine tekstove, pa uskoro sprema velike promjene. Ma ‘ko je vidio, da se novinar usudi napisat, kako pucanje na Markovu Trgu nije terorizam uperen protiv premijera, samo zato, što njega tamo uopće nije bilo. A onda stotine komentatora, govorom mržnje dolije-vaju ulje na vatru izjavama, kako je šteta, što premijer nije bio barem na prozoru. Ili, valjda će slijedeći Rambo bit bolje sreće! Strašno!Ili, ujutro prenesu, da je predsjednik države, na svojoj hitnoj konferenciji za novinare, premijera nazv’o plamenim jazavcem, a onda već popodne, stiže žuran odgovor od premi-jera, kako je on - šmrkavac.A nakon kratkog guglanja o mogućem skrivenom značenju ovih atributa, slijedi bezbroj dubokoumnih komentara o šmrkav-cu i jazavcu. Toliko dubokoumnih da vjeruju, kako miritaju bit’ uklesani na kamene ploče,

koje će bit proglašene kulturnom baštinom.A neki viđeniji psiholozi su obadvojici poruči-li, da ih ne plaćamo kako bi se tjednima pros-tački vrijeđali na osobnoj razini. I da treba zabranit njih, a ne komentatore. Zamisli ti!Naravno da vladu nisu ustrašili pokušaji ne-posluha stoke sitnog zuba, pa su predložili, da se u novom Zakonu o medijima, izrijekom propisuje odgovornost izdavača za komen-tare čitatelja, za što se predviđa kazna od 100 tisuća do milijun kuna. Pa ti piši.A lijepo su mogli pisat pozitivno o vladi i njez-inim dostignućima, hvalit premijera i njegove ministre.Ili posmrtno ogadit’ onoga, što je puc’o po Saboru, kad vlast već zna, da je počinitelj bio -terorist. Što se tu ima raspravljat. Ili kad vlast kaže da je to govor mržnje i prijetnja.I ponovo, nema rasprave! Ali ne; oni će radije počet huškat lijene Hrvate da izađu na ulice tražit europsku demokraciju, a ne ovu en-demsku - balkansku. Zbog takvih opasnih Internet komentatora, neki bi obnovili i Goli Otok.A dok ovi zakoni ne stupe na snagu, okuraži-li se neki antidržavni elementi, pa napali čak i našu sugrađanku, ministricu kulture i medija, čije je kažu ovo maslo. Pa je nazvali sestrom Kim Jong Un-a. Predlažu, da se njez-ino ministarstvo preimenuje u Ministarstvo propagande. A kultura nam je i tako i tako - u qurzu! (na respiratorima).

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA PIŠE: MARIO KLEČAK

Kad bageri zarđaju

16 glasgrada 30.10.2020. 813

Hrvatski fotosavez, u suradnji s Osnovnom školom Lapad i Zajednicom tehničke

kulture Grada Dubrovnika te uz potporu Grada Dubrovnika, organizator je izložbe

fotografija “Dubrovnik - portret grada Camerom obscurom”.

Otvorenje izložbe bilo je u petak, 23. listopada u atriju palače Sponza. Izložba

ostaje otvorena do 3. studenog.Fotografije su nastale 2019. u fotoradionici s učenicima Osnovn

e škole Lapad, čime

je Dubrovnik postao dijelom jedinstvene fotografske platforme, zajedno s ostalim

hrvatskim gradovima obrađenim u četverogodišnjem ciklusu Camere obscure.

FOTO: ŽELJKO TUTNJEVIĆ

Još jedna jesenska književna večer, u sklopu ciklusa Književnosti u Lazaretima, održana je u petak, 23.listopada. U gostima je bila Nada Topić,književnica i knjižničarka iz Solina koja piše poeziju i kratku prozu. Autorica je pet zbirki pjesama (Svetac u trajektnoj luci, Meteorolo-gija tijela, Bezbroj i druge jednine, Otac i Sestra), dvije zbirke lirske proze (Male stvari, Stope u snijegu), slikovnice (Kako se rodila roda) i više znanstvenih radova.Voditeljica književnog dijela programa u Art radionici Lazareti, Sta-ša Aras s Nadom Topić razgovarala je o zbirkama pjesama iz obitelj-skog ciklusa Otac i Sestra, lirskoj prozi Stope u snijegu te o drugim zanimljivim temama vezanim za književnosti, umjetnost, pisanje,či-tanje, knjižničarstvo, izdavaštvo itd.

OGRANAK MATICE HRVATSKE DUBROVNIK

Trup u ulju Marove noneObjavljen je deveti nastavak iz serijala priča i recepata ‘’U kominu Matice hrvatske’’ prema originalnoj dubrovačkoj rukopisnoj kuhari-ci iz 19.st. Ričeta Marove none: Trup u ulju.Video je dostupan na Youtube kanalu: www.youtube.com/wat-ch?v=2z44oUs7AUE&t=3s i na web stranicama Ogranka www.ma-tica-hrvatska-dubrovnik.comPriredila: Slavica StojanSudjeluje akademski glumac Maro Banić NejašmićSnimatelj: Boris Jović (Diversa Dubrovnik)

URED OMH DUBROVNIK

Ciklus Jesenji glazbeni moskar koji se održava šestu godinu u or-ganizaciji Dubrovačkog simfonijskog orkestra završit će nastupom Komornog puhačkog sastava Dubrovačkog simfonijskog orkestra pod ravnanjem Ivana Huta u petak, 30. listopada. Koncert će se održati u atriju Kneževa dvora s početkom u 20 sati. Na progra-mu koncerta su Beethovenov Puhački oktet u Es duru i Sinfonietta za deset puhača Joachima Raffa. Dodatne informacije i rezervacije ulaznica dostupne su na brojeve 417 110 i 091 6137314, a ulaznice se mogu kupiti uz niz popusta i pogodnosti na blagajni Dubrovačkog simfonijskog orkestra u Slanici. Također, ulaznice se mogu kupiti u agenciji Perla Adriatica na Pločama kao i online putem sustava ulaznice.hr te sat vremena prije početka koncerta pred Dvorom.

RRD

IZLOŽBA FOTOGRAFIJA:

Dubrovnik - portret grada Camerom obscurom

POD RAVNANJEM IVANA HUTA

Puhački sastav DSO-a za kraj 6. Jesenjeg glazbenog moskara

KNJIŽEVNOST U LAZARETIMA

Gostovala književnica Nada Topić

813 30.10.2020. glasgrada 17

U sklopu programa Mjeseca hrvatske knjige i ovogodišnjeg mota manifestacije Razlistaj se, turistička vodičica Nikolina Kapović odr-žala je, 26. listopada u Saloči od zrcala, predavanje “Vrtovi i zelenilo povijesne jezgre Dubrovnika”. Ovo predavanje organizirano je u su-radnji Dubrovačkih knjižnica i Kluba 65+ dubrovačkog Crvenog križa. Kapović je diplomirala na Agronomskom fakultetu u Zagrebu smjer Vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža te je radila s dr. sc. Brunom Šišićem u Centru za povijesne vrtove i razvoj krajobraza u Dubrovniku gdje se bavila istraživanjem i pisanjem znanstvenih radova i elaborata o dubrovačkim povijesnim vrtovima te kulturnim i krajobraznim vri-jednostima dubrovačkog i dalmatinskog kraja. Austrijski katastar iz

30-ih godina prošlog stoljeća je prvi kata-star dubrovačkog područja koji je bio ‘iz-vrstan’, istaknula je Kapović, a dobro joj je došao u ovom istraživanju jer su ucrtane sve zelene površine unutar Grada. Podi-jelila je istraživanje vrtnih površina Grada u nekoliko kategorija: vrtovi i zelene po-vršine, terase i balkoni s odrinom, zapu-štene zelene površine, arheološke zone i igrališta. Osim drveća po Gradu, koje je lako uočljivo, poput ljutih naranača, čem-presa ispred samostana sv. Klare ili borova kraj Revelina, Grad obiluje skrivenim zele-nim površinama, što je Kapović i pokazala nizom fotografija skrivenih vrtova i zelenila unutar gradskih ulica uz popratnu priču.

FOTO: VEDRAN LEVI

MJESEC HRVATSKE KNJIGE

Nikolina Kapović održala predavanje o vrtovima i zelenilu gradske jezgre

U okviru programa Mjeseca hr-vatske knjige, koji je ove godine posvećen planetu Zemlji i odr-žava se pod se motom „Razlistaj se“, Dubrovačke knjižnice ugo-stile su, 27. listopada, profeso-ricu hrvatskoga jezika i književ-nosti, spisateljicu i voditeljicu Čitateljskog kluba Stašu Aras, koja je predstavila zbirku priča „12 pred zidom“. Moderatorica predstavljanja bila je knjižničar-ka Katarina Palinić.Aras je dosad objavila tri zbir-ke poezije, “Takve se stvari događaju ljudima”, “Nedolično i vrijedno spomena” i “Premje-štanja” te zbirku kratkih priča “Meke granice”, a u pripremi je i jedan roman koji bi ubrzo tre-bao ugledati svjetlo dana. - Kratka priča je forma koja me najviše inspirira i intrigira, poe-tika kratke priče je u ljudskom životu, ona je u stanju zahvatiti onaj neki prostor tišine. Bavi se samo jednim događajem u živo-tu lika i onda može usporiti vri-

jeme i zadirati u te psihološke procese. Ja stvarno tragam za izrazom kojim bih htjela doča-rati jedan ‘ugao’ koji kratka priča može zahvatiti. Na neki način provocirati… - rekla je Aras.“12 pred zidom” je zbirka od 12 priča tematski i formatski ra-znolikih. Aras ističe kako ih je većina smještena na Mediteran, na kamen koji ‘oblikuje karakter’,

na ‘pozornicu tih malih mjesta’, ispisala je ‘sve ono što živimo’, kao i stvari koje nisu ‘dobro pro-bavljene’. Teme su sveobuhvat-ne: rat, odnos prema rodnom mjestu i osjećaju pripadnosti, putovanja, izdaja najmilijih oso-ba, nasilje nad ženama, školski sustav, socijalni problemi i dru-ge.- U principu pišem, neki put

bude bezveze, a nekad dođem do tog nekog dubljeg prosto-ra i onda napišem priču. Svaka ova priča je rađena mjesecima, to svakako nije ‘sjedni pa napiši priču’, ponekad je to samo ide-ja, ili prikupljanje ideja, neke su vječne odrednice na primjer od-lazak ljudi iz rodnog mjesta, go-dinama me to fasciniralo jer sam shvatila da je iz Zadra u jednom trenutku otprilike u tjedan dana otišlo više od deset tisuća ljudi. To mora da je ostavilo nekog traga – istaknula je Staša Aras na predstavljanju svoje knjige “12 pred zidom”.Aras je za kratke priče dobila nagradu “Mate Raos”, nagradu Matice hrvatske u Vrgorcu 2012; nagradu Vranac knjižare Karver iz Podgorice 2013. i Vranac 2014, a na natječaju Treći trg (Beo-grad, 2020.) dobila je nagradu za najbolji roman u kategoriji dru-ge knjige proze za roman „Ho-ror vacui“.

FOTO: VEDRAN LEVI

DUBROVAČKE KNJIŽNICE

Staša Aras predstavila zbirku kratkih priča "12 pred zidom"

18 glasgrada 30.10.2020. 813

OSNOVAN OGRANAK DOMOVINSKOG POKRETA ZA GRAD DUBROVNIKZa predsjednicu izabrana Ksenija MusaOsnivačka skupština Ogranka Do-movinskog pokreta za Grad Dubrov-nik održana je u restoranu “Taverna Arka” u Zatonu, 24. listopada 2020. Nazočilo je tridesetak članova i go-stiju, među kojima i organizacijski tajnik stranke Dario Žepina.Izabrano je i vodstvo Domovinskog pokreta za grad Dubrovnik, pred-sjednica je Ksenija Musa, potpred-sjednici Nikica Bautović Ramljak i Ivica Matić, a rizničar je Vedran Vi-olić.

OVOGA PETKA PREDAVANJE MARIJE KOLA PENDO: Organska poljoprivreda – put prema zdravljuU okviru programa Mjeseca hrvatske knjige, koji je ove godine posvećen planetu Zemlji i održava se pod mo-tom „Razlistaj se“, Dubrovačke knjižni-ce organiziraju predavanje „Organska poljoprivreda – put prema zdravlju“ Marije Kola Pendo, vlasnice prvog eko-loški certificiranog obiteljskog gospo-darstva u našoj županiji. Predavanje će se održati u petak, 30. listopada 2020., s početkom u 18 sati u Čitaonici Na-rodne knjižnice Grad.Zbog ograničenog prostora i epidemi-oloških mjera molimo vas da svoj dola-

zak najavite na e-adresu lapad@dkd.hr.Još od vremena starih Grka poznata je izreka grčkog filozofa i liječnika Hipo-krata: „Neka tvoja hrana bude tvoj li-jek, a tvoj lijek neka bude tvoja hrana”. U posljednje vrijeme sve se više ljudi trudi držati toga savjeta, pa se okreću proizvođačima prehrane koji se bave organskim uzgojem. U OPG-u Pendo kažu kako nisu izmislili ništa novo, već su se jednostavno vratili uzgoju autoh-tonih proizvoda na način na koji su to radili njihovi preci. Došavši do starog sjemena krenuli su s proizvodnjom bez upotrebe kemijskih sredstava i otrova. Njihov trud i kvalitetu prepoznaje sve veći broj ljudi, a oni su svoja znanja i iskustva spremni podijeliti sa svima koji za to pokažu interes.

KONAVOSKA BAŠTINA PRIREDIO: NIKŠA VIOLIĆ

Na području Konavala pećine i jame su brojne i rasprostranjene, ali su do sada rijetko istraživane. Pojedine je istraživao M. Malez i profesor Kusijanović iz Rijeke Dubrovačke. Do sada su nam po-znate ove pećine i jame u Kona-vlima:U Cavtatu je špilja Šipun, duga oko 80 metara, a širine oko 30 m poznata još u antičko doba. U njoj je prema legendi boravio zmaj Boas kojeg je navodno uni-štio u 4.st. sv. Ilar. Biospeleološ-ka istraživanja u špilji vršena su početkom 20 st. Špilja je 1963.g. proglašena geomorfološkim spo-menikom prirode, te predstavlja iznimnu prirodnu, kulturnu i po-vijesnu vrijednost, s 13 endem-skih životinjskih vrsta. U istoč-nom dijelu ove špilje je jezero dubine oko 4 m. Špilja Šipun je 1978.g. obnovljena, uvedena je električna rasvjeta i bila je otvo-rena za posjetitelje. Na dubrovačkom aerodromu je poznata Đurovićeva špilja čije istraživanje je 1913.g. proveo po-znati češki bospeleolog, a kasnije i profesor Miho Kusijanović iz Ri-jeke dubrovačke, te 1958.g. aka-demik Malez. Prilikom istraživa-nja špilje, pronađeni su ulomci keramike i kostiju koji datiraju špilju u brončano i željezno doba. Poslije završetka Domovin-skog rata uređen je ulaz u špilju i stepeništem se spušta kanalom duljine 199 metara. U dnu je dvo-rana Dubrovačke Republike. Špi-

lja je osvijetljena i dostupna za posjetitelje. U Močićima je Tomina pećina kod bunara, na zemljišnom po-sjedu obitelji Diklić. Iznad ulaza u pećinu, na stijeni uklesana je reljefna slika koja prikazuje boga Mitru, zaštitnika vojnika, simbol hrabrosti, kako ubija bika. Mitre je izniman kulturno povijesni spomenik iz 1. st. Ova pećina je služila i kao svetište i štovanje boga Mitre. U Močićima je i špilja Ponta.U Čilipima se nalazi Runjevača jama i Vilina kuća. Na područ-ju Popovića, na Carini je Bezdan jama, potom jama Jazavica, pa pećina poviše crkvice Gospe od Zaluga. U Radovčićima je pećina na Pržinama koja je najvjerojat-nije u staro doba bila naseljena. U njoj je otkopan zlatni novac. Na Grudi je Vilina jama. U Pločicama u Ravnom brdu, nalazi se jama, a

u Babin viru je Vilina pećina. Pod Bijelim kamenom je Bačeva jama.U Mikulićima na predjelu Na Straži, nalazi se Mjesečevića špi-lja. Smještena je između stare crkve sv. Đurđa i Velike ilirske gomile koja je upisana kao zašti-ćeni kulturno povijesni spomenik RH. Mještani Mikulića poslije za-vršetka Domovinskog rata su o svom trošku doveli iz Zagreba tri speleologa koji su 3 dana vršili ispitivanja u ovoj špilji i prodrli su do 30 metara u dubinu špilje. Otkrili su sige – salagnite i sta-lagnite.U Vitaljini, na predjelu Debe-li vrat je pećina. U Vodovađi je Neptirova jama i još jedna jama. Na Dubravci, ispod Kunka nalazi se jama, potom Gusar-ska jama i Davidova Pećina. U Pridvorju je Vilina jama u ko-joj je pronađeno ulomaka pra-historijske keramike.

U Lovornom su Zduve. Na Ljuti je špilja i jedna pećina. Na istočnim padinama Sniježnice je duboka Glogova ili Eskulapova - Kadmo-va jama u kojoj je prema antičkoj legendi, navodno prebivao zmaj – Eskulapova zmija (prema sta-roj mitologiji Eskulap je bio bog medicine. Vjerojatno je u starom Epidauru bio njegov hram, a bje-gunci iz Epidaura donijeli su u Dubrovnik štovanje boga Eskula-pa. Njegova glava je uz Hipokra-tovu, uslikana u radni stol muze-ja, apoteke Male Braće. Njegov lik uklesao je vrsni talijanski kipar Petar Martinov na posljednjem kapitelu trijema Kneževa Dvora. Prikazan je kao starac koji sjedi u laboratoriju sa štapom u ruci oko kojeg je obavijena zmija, njegov simbol).U srednjem vijeku iz ove Glo-gove – Eskulapove jame na Sni-ježnici, dopremao se ljeti led u stari Dubrovnik. U njenoj blizini su i Pliješina jama, špilja Jezero, Škrabuljica u kojoj obituje kolo-nija šišmiša, te špilje Velika peć i Gusarska jama. U Dubi su jame: Zduja, Indija, Golubjenica, Lede-nica i Đagrila jama. Na Stravči se u Obodini nalazi jama većih dimenzija. Na kraju, može se go-voriti da se na području Konavala nalazi oko 40 pećina i jama, i za nadati se da će se u skoroj bu-dućnosti prići njihovom istraži-vanju i da će neke od njih ući u popis špilja na dubrovačkom po-dručju.

Pećine i jame

Đurovićeva špilja (Dubrovnik airport)

INFO VIJESTI

813 30.10.2020. glasgrada 19

Nakon što je dogovorima na Bečkom kongresu 1815. Dubrov-nik pripao Austrijskom carstvu i postao dio okruga Kraljevine Dalmacije, stupile su na snagu austrijske odredbe o ljekarništvu, prema kojima je između ostalog svaka ljekarna morala biti dos-tupna građanima. Franjevci su i bez toga, zbog velikih promjena u ljekarništvu, bili svjesni da lje-karnu koja je u to doba bila smje-štena u Malom klaustru, trebaju približiti ljudima. Nastojali su se prilagoditi toj odredbi, pa su čak s austrijskim vojnim vlasti-ma 1832. potpisali ugovor prema kojem je samostan kao ljekarnu trebao upotrijebiti Crkvu sv. Spa-sa, koju je vojska upotrebljavala, u zamjenu za franjevački otok Daksu, koji je također vojska bila uzurpirala. Iako uredno potpisan, taj ugovor nikada nije proveden.Ljekarna je tek 1901. došla u pro-stor lako dostupan građanima, prostor gdje i danas djeluje, za-hvaljujući velikom dobročinitelju samostana i grada Dubrovnika vitezu sv. groba Ignaciju Amer-lingu (1830 - 1913). To ističe nat-pis na kamenoj ploči u klaustru, danas na zidu ljekarne. Na njoj latinskim jezikom piše: „PHAR-MACOPOLIUM E SUPERIORE CONV. (entus) PARTE TRAN-SFERENDUM MAGNIFICETIUS

IN HOC PERISTYLIO INTERIUS INSTAURATO EXTRUENDUM DE SUO CURAVIT IGNATIUS EQUES AMERLING RAGUSINUS A.MCMI.“ To znači: „Ignacije, vi-tez Amerling, Dubrovčanin, od svojeg (novca) se pobrinuo da se ljekarna iz gornjeg dijela sa-mostana prenese, da se raskoš-nije postavi u ovoj sobici koja je iznutra obnovljena. Godine 1901.“ Ploča je izvorno stajala na zapad-nom zidu klaustra, bliže sjevernoj strani. Tek 1935. kada su i na di-jelu gdje je do tada bila otvoreni prozori, po uzoru na one koji su 1901. napravljeni na prostorima nove ljekar