broj 6 • 2011. pregled - adventisti.hr · pronaæi poglavlja iz te knjige, kao i poticajna...

ADVENTISTI»KI PREGLED • 1

ADVENTISTI»KI

PREGLEDBroj 6 • 2011.

PREGLED

2 • ADVENTISTI»KI PREGLED

Projekt OikosProjekt OikosRadosna vijest i nove tehnologije

Isus se jednoga dana vratio u “svoj

grad” Kafarnaum (Matej 9,1), u

kojemu je Ëesto propovijedao i

lijeËio, a povremeno i æivio (Matej

4,13). Isus je u Kafarnaumu bio vrlo

popularan. »im se proËulo da je u kuÊi,

okupilo se mnogo ljudi (Marko 2,1-2).

»etvorica prijatelja takoer su æeljela

doÊi i vidjeti Isusa. Moæda su se æurili da

zauzmu dobra mjesta, kad se jedan od njih

sjetio: “Ali ne moæemo iÊi sami! Naπ

prijatelj Kaleb leæi kod kuÊe nepokretan.

Njemu je Isus mnogo potrebniji nego

nama. Moramo ga dovesti k Isusu!”

»etvorica se vraÊaju po svojega

prijatelja i nose ga u kuÊu gdje Isus

propovijeda. No buduÊi da zbog mnoπtva

naroda nisu mogli pristupiti Isusu, morali

su smisliti neπto nesvakidaπnje kako bi

premostili ovu zapreku. Njihovo povjerenje

u Isusa (bili su sigurni da moæe i hoÊe

pomoÊi) i njihova ljubav prema prijatelju

bili su toliki da su odluËili da ih niπta neÊe

sprijeËiti. Moraju svog prijatelja dovesti

pred Isusa!

Dolje u kuÊi je Isus navijeπtao

Radosnu vijest, a okupljeno mnoπtvo Ga je

pozorno sluπalo (neki da bi naπli pouku,

drugi da bi naπli greπku u Isusovom

nauku). Svi su oni poæurili da dou do

Isusa i zauzmu dobra mjesta.

Najednom je Isus morao prekinuti

svoju propovijed, jer je netko na krovu

lupao — bolje reËeno trgao krov (koji se

sastojao od greda, trstike, granja i blata).

OËi svih prisutnih podigle su se prema

gore i svi su gunali zbog ovog prekida.

Zatvarali su oËi kad im je sa stropa u oËi i

u kosu poËela padati praπina. I dok su se

pitali tko se to usudi ovako smetati i

uniπtavati, Ëetvorica su spustila svog

uzetog prijatelja pred Isusa.

Vidjevπi njihovu vjeru, Isus je

oprostio grijehe uzetome i digao ga na

noge (Marko 2,5-11). Istodobno su oni koji

su doπli iz krivih motiva — knjiæevnici —

osudili Isusa za svetogre. Ipak, pravi

junaci ove priËe (naravno uz Isusa) su

Ëetvorica prijatelja. Oni su bili toliko odani

svom prijatelju da su bili spremni uËiniti

sve ne bi li ga doveli k Isusu, Onome koji

mu jedini moæe pomoÊi.

I danas postoje oni koji njeguju takvo

duhovno prijateljstvo. Takvo duhovno

prijateljstvo podrazumijeva bezuvjetnu, Ëak

neracionalnu, odanost svekolikoj dobrobiti

mojega bliænjeg. A najveÊa dobrobit sastoji

se u tome da mu pomognem doÊi bliæe k

Isusu. Prava duhovnost nije toliko u tome

koliko Ëesto sâm dolazim k Isusu (i

knjiæevnici iz Marka 2 su to Ëinili), veÊ

kolika je moja æelja da druge dovedem k

Isusu. Ili koliko sam spreman biti ranjiv i

dopustiti drugima da mene netko nosi k

Isusu. Koliko sam spreman ærtvovati svoje

interese (moæda Ëak i duhovne) ne bi li

pomogao onima koji su u potrebi? Koliko

gorim za takvim iskrenim krπÊanskim

zajedniπtvom?

U takvom duhovnom prijateljstvu do

izraæaja dolazi ljubav i briga za duhovne i

praktiËne potrebe mojih prijatelja.

Takoer, tu je i spremnost da jedan

drugome dobrovoljno polaæemo raËune iz

svojega duhovnog æivota, jer sami smo

preslabi na naπem duhovnom putu. Kroz

iskreni i otvoreni razgovor o vlastitom

duhovnom æivotu te kroz molitvu jedan za

drugoga potiËemo jedni druge i hrabrimo

da stalno duhovno rastemo.1

Zbog ostvarenja ovakvog zajedniπtva

osmiπljen je Projekt Oikos (grË. oikos =

kuÊa, dom). Ova inicijativa potiËe

okupljanje svakog petka uveËer u naπim

domovima na razgovor, molitvu, duhovno

prijateljstvo i prouËavanje. Takvo

okupljanje u kuÊnom ozraËju, po uzoru na

prvu krπÊansku crkvu (vidi Djela 2,46;

5,42; 20,20; Rimljanima 16,5) moæe razviti

pravo zajedniπtvo i potaknuti duhovno

oæivljavanje pojedinaca i cijelih obitelji.

Takoer, to je odliËna misijska prilika da

svoj dom otvorimo naπim prijateljima koji

traæe Boga i istinsko zajedniπtvo.

Stoga, u okviru Projekta Oikos

svakoga petka naveËer (ili neki drugi dan u

tjednu):

u otvaramo svoj dom naπim

prijateljima,

u otvaramo svoju duπu Bogu u

molitvi,

u otvaramo Boæju rijeË da u njoj

bolje upoznamo Boga,

u razgovaramo o duhovnom πtivu

kojega smo proËitali prije sastanka oikos,

u dijelimo svoja æivotna iskustva,

svoje misli i odluke,

u potiËemo i hrabrimo jedni druge

na vjeru, nadu i djela ljubavi.

Tijekom cijele 2012. godineujedinit Êemo se u prouËavanju knjigeDjela apostolska, koju je Ellen G. White

napisala pod Boæjim nadahnuÊem, kako

bismo bili svjedokom goleme snage kojom

je raspolagala rana krπÊanska Crkva, a koja

je i nama na raspolaganju.2

Æelimo vam svako dobro u ostvarenju

pravog duhovnog zajedniπtva — tog

prekrasnog dara kojega Sveti Duh æeli

omoguÊiti svima. Javite nam se s vijestima

o vaπim oikos skupinama i registrirajte

svoju skupinu na: [email protected]

(tel: +385 1 2361-906 ili +385 1 2361-926;

Facebook: “Oikos Projekt”).

Zlatko Musija

1 Viπe o takvom zajedniπtvu vidi u Jon

Dybdahl, Glad duπe (Znaci vremena, Zagreb,

2011.), str. 104—113.2 Nakon ove knjige, tijekom 2013. godine

Ëitat Êemo knjigu Velika borba. Viπe o projektu

Velika borba pronaite na http://adventisti.hr/

kategorije/velika-nada/.

Aktualno

Neke idejeu Cilj je prije svega prouËiti biblijski

tekst na kojemu je utemeljeno

odreeno poglavlje, a tek nakon

toga i komentar Ellen G. White u

knjizi Djela apostolska.

u Ako nemamo knjigu Djela

apostolska, moæemo nabaviti

najnovije izdanje preko povjerenika

za literaturu, ili na http://

adventisti.hr/kategorije/oikos/

pronaÊi poglavlja iz te knjige, kao i

poticajna pitanja za razmiπljanje irazgovor koja se temelje na

pojedinom poglavlju iz odabrane

knjige. Izaberite neka od ovih

pitanja kako biste pokrenuli otvoren

i plodonosan duhovni razgovor.

u »itamo poglavlje iz knjige Djela

apostolska koje odgovara tjednu

godine u kojemu se nalazimo.

Primjerice, 8. poglavlje knjige Ëitamo

u osmom tjednu (od 19. do 25.

veljaËe). Knjiga Djela apostolska

ima 58 poglavlja. BuduÊi da godina

ima 52 tjedna, 6 poglavlja Êemo

Ëitati u 2013. godini, a onda

nastavljamo s knjigom Velika borba.

u Svrha Oikosa je okupljanje po

domovima, gdje se moæe ostvariti

prisnije ozraËje i veÊe zajedniπtvo.

Ali ako nije moguÊe okupljanje po

domovima, ohrabruje se i svaki

drugi oblik male skupine.

u Za sve koji se sluæe nekim stranim

jezikom (primjerice, engleskim),

predlaæemo i sluπanje knjige Djela

apostolska (na putu u πkolu, na

posao...). Knjigu u audio formatu

moæete preuzeti na: http://

egwwritings.org/ ili http://

www.ellenwhiteaudio.org/home.php.



ADVENTISTI»KI PREGLEDGLASILO KR©∆ANSKE ADVENTISTI»KE CRKVE

AdventistiËki pregled je dvomjeseËnik Jadranske unijekonferencija KrπÊanske adventistiËke crkve. Cilj mu jeprenositi vijesti iz Crkve i iz religijskog svijeta, kao inapise duhovne naravi koji su u skladu s naukom Biblijei kojima je cilj pridonijeti Ëitateljevom duhovnom rastu.

Naπe je poslanje uzdiÊi Isusa Krista donoπenjem izvjeπÊao Njegovoj neusporedivoj ljubavi i djelovanju udanaπnjici, pruæanje pomoÊi da Ga ljudi bolje upoznajui prenoπenje nade u Njegov skori dolazak.

Dobre odlukeNa poËetku svake nove godine niti krπÊani nisu izuzeti od

novih odluka. Kakve smo odluke mi donijeli? Jesu li to biblijski

usmjerene odluke, one koje poËinju s naπom spremnoπÊu da

podloæimo svoje namjere Boæjoj savrπenoj volji da u poniznosti

slijedimo Njegovo vodstvo? Naπ najveÊi problem je πto Ëesto

ne znamo procijeniti πto je Boæja volja u trenucima kad

donosimo odluke od æivotne vaænosti. Greπni Ëovjek ne æeli

donositi odluke s Bogom, nego ih donosi u svojoj sili.

Spisateljica Mary Fairchild predstavila je plan donoπenja

biblijskih odluka korak po korak. Æelio bih ga podijeliti s

vama, jer je dragocjen i biblijski utemeljen. Samo nam to moæe

pomoÊi u prijelaznim razdobljima naπeg æivota:

1. ZapoËni s molitvom. Ako si siguran u spoznaji da

Bog za tebe uvijek ima na umu samo ono najbolje, nema

straha u donoπenju odluka. (Jeremija 29,11)

2. Oblikuj odluku. Pitaj se ima li ta odluka biblijski

temelj ili ne. Za ovo prvo nema dvojbe i odgovor se nalazi u

Bibliji. Ako si otkrio Boæju volju u Bibliji, moli se Bogu da ti

pomogne da je slijediπ. Biblijski neutemeljene odluke bit Êe

teπko procijeniti jer Êe biti teπko razlikovati jesu li po Boæjoj

volji ili nisu. To je veÊ pitanje morala. (Psalam 119,105)

3. Budi spreman prihvatiti i posluπati Boæji odgovor.Bog ti neÊe otkriti svoje planove ako u svojoj promisli vidi da

ih nisi spreman posluπati. Od velike je vaænosti da se u

potpunosti predamo Bogu. Kad Mu se u potpunosti

podloæimo, On Êe nam osvijetliti stazu. (Izreke 3,5-6)

4. Vjeæbaj svoju vjeru. Donoπenje odluka traæi vrijeme.

Morat Êeπ svakodnevno iznova potËinjavati svoju volju Bogu.

Tek tada Êe ti On po tvojoj vjeri u Njega i prema iskrenosti

tvojega srca otkriti svoju volju. (Hebrejima 11,6)

5. Traæi jasan smjer. Istraæuj! Razmiπljaj! Moli se!

Pronai πto Biblija kaæe o okolnostima u kojima se nalaziπ.

Zapiπi πto si pronaπao! To Êe ti pomoÊi.

6. Potraæi savjet. U trenucima kad si pred teπkim

odlukama, dobro je potraæiti savjet od bogobojaznih ljudi. To

moæe biti tvoj pastor, crkveni starjeπina, roditelj ili obiËni

vjernik. Svaki takav savjet je ispravan ako je u skladu s

boæanskom voljom otkrivenom u Bibliji. (Izreke 15,22)

7. NaËini popis. U popis stavi prioritete koje bi Bog

imao u tvom sluËaju. To ne smiju biti stvari koje su tebi bitne

u toj odluci, nego koje bi bile bitne Bogu. Onda se pitaj hoÊe

li te odluka koju Êeπ donijeti pribliæiti Bogu. HoÊeπ li tom

odlukom uzdiÊi Boæje ime? Kako Êe ona utjecati na one koji te

okruæuju?

8. Odvagni odluku. Sastavi popis za i protiv vezano uz

tvoju odluku. Tako Êeπ otkriti πto u tvojoj odluci nije u skladu

ISSN 1331-9272

Godina XIX. (LXIII) • Broj 6 — 2011.

NakladnikKrπÊanska adventistiËka crkva, Jadranska unijakonferencija, RakovËeva 26, 10000 Zagreb

Glavni i odgovorni urednikmr. Branko BistroviÊ

Izvrπni urednikNeven KlaË[email protected]

UredniπtvoBranko BistroviÊ, Mladen JuriËeviÊ, Neven KlaËmer,SreÊko KuburiÊ, Kristina Laco, Marija Skobe,Zvonko VirtiË, Miroslav VukmaniÊ

Telefon 01/3764-219 • Telefaks 01/2361-901

Lektura i oblikovanje Miroslav VukmaniÊ

Korektura Brankica VukmaniÊ

Cijena ovog broja: 15 kn

Tisak TIPOMAT, 2011.

s otkrivenom Boæjom voljom u Njegovoj RijeËi. Ako ima puno

protiv, onda znaπ da ta tvoja odluka nije u skladu s Boæjom

voljom. Ako ima puno za, onda znaπ kako ti valja postupiti.

9. Izaberi svoje duhovne prioritete. Nekada Êe

nekoliko opcija koje si stavio pred sebe biti u skladu s Boæjom

voljom. Tada treba izabrati ono πto bi u tom trenutku za tebe

bilo duhovno najpreËe. Tu ne moæeπ pogrijeπiti. Tvoja odluka

bit Êe za tebe blagoslov jer je donesena u zajedniπtvu s

Bogom.

10. Æivi svoju odluku. Ako si uËinio sve iz prethodnih

devet toËaka, onda si donio odluku do koje te je sâm Bog

doveo. Kroz donoπenje te odluke æivio si po Boæjoj volji i

utjelovio si Njegovu RijeË u svojem æivotu. Sada s povjerenjem

u Njega moæeπ slijediti svoju æivotnu odluku utemeljenu na

Boæjoj rijeËi i Njegovoj volji. (Rimljanima 8,28)

Neka nas dobri Bog vodi i blagoslovi u donoπenju naπih

odluka! Neka te odluke uvijek budu koraci prema Kristu i

skorom æivotu na Nebu s Njim!

Neven KlaËmer


RijeË izvrπnog urednika


Nova godina je vrijeme kad se donose dobre

odluke. Ono πto nismo uspjeli u staroj,

prenosimo u novu godinu. Neki za novu godinu

donesu odluku da Êe biti πtedljiviji i time

poboljπati svoj kuÊni proraËun, drugi donesu

Ëvrstu odluku da Êe se posvetiti strogoj dijeti, treÊi odluËuju

viπe razmiπljati o bliænjima i æele viπe vremena posvetiti

pomaganju siromaπnima i ugroæenima. Neki drugi æele biti bolji

krπÊani i konaËno postiÊi naprekinut odnos s Bogom. ©to ti

æeliπ za novu godinu?

Prema jednom Ëasopisu za mlade, deset najËeπÊih

novogodiπnjih odluka su:

1. Provodit Êu viπe vremena s obitelji i prijateljima.

2. Vjeæbat Êu.

3. Smrπavjet Êu.

4. Prestat Êu puπiti.

5. Viπe Êu uæivati u æivotu.

6. Manje Êu piti.

7. NauËit Êu neπto novo.

8. Pomagat Êu drugima.

9. Postat Êu organiziraniji.

10. Postat Êu ekoloπki svjesnija osoba.

Puno lijepih odluka, ali jesmo li mi u stanju odræati svoje

odluke? Za jednu novu godinu glumac Mel Gibson je o

novogodiπnjim odlukama izjavio sljedeÊe: “Kad sam bio mlai,

svake godine sam imao neku dobru novogodiπnju odluku koja

bi me dræala oko tri tjedna, a onda bih se prepustio starom

naËinu æivota. Sada, kad sam stariji, jasno mi je da cijele

godine moram ulagati u sebe i da je nova godina samo

simbolika.”

Koliko nam se puta dogodilo da smo bili razoËarani

naπom nesposobnoπÊu da odræimo donesene odluke? Jesmo li

svjesni koliko je bitno biti ustrajan? Koliko smo uspjeπni u

dræanju naπih odluka?

Petar je bio jedan od onih koji su vjerovali da Êe uspjeti

odræati svoje odluke. Zapis o njemu nalazimo u Marku 14,26-

31: “Otpjevavπi hvalospjeve, zaputiπe se prema Maslinskoj gori.

I reËe im Isus: ‘Svi Êete se sablazniti. Ta pisano je: Udarit Êu

pastira i ovce Êe se razbjeÊi. Ali kad uskrsnem, iÊi Êu pred

vama u Galileju.’ Nato Êe mu Petar: ‘Ako se i svi sablazne, ja

neÊu!’ Isus mu reËe: ‘Zaista, kaæem ti, baπ ti, danas, ove noÊi,

prije nego se pijetao dvaput oglasi, triput Êeπ me zatajiti.’ Ali

on je upornije uvjeravao: ‘Bude li trebalo i umrijeti s tobom —

ne, neÊu te zatajiti.’ A tako su svi govorili.”

Je li Petar bio iskren? Je li lagao? Zasigurno je potpuno

iskreno izgovorio ove rijeËi. Isto tako, zasigurno je bio uvjeren

da se njemu ne moæe dogoditi da zataji Isusa. On jasno zna πto

æeli, zna koga slijedi i zna da ga niπta ne moæe rastaviti od

njegovog UËitelja. On je spreman zavjetovati se pred nazoËnim

uËenicima na vjernost do same smrti.

Koja je bila uloga zavjeta u drevna vremena? Kad bi se

dvije osobe dogovorile o nekom poslu, sklopile bi zavjet.

Zavjet bi jamËio da obje osobe ozbiljno misle. Zavjet se nije

smio krπiti, a prekrπitelje bi slijedila kazna.

ObiËno bi kralj uspostavljao ovakve zavjete sa svojim

podanicima. Dakle, podanici bi se zavjetovali na vjernost, i u

sluËaju nevjere kralj bi imao pravo izvrπiti kaznu propisanu u

zavjetnom ugovoru. Kralj se ne zavjetuje, nego se zavjetuju

njegovi podanici. Kralj je iznad zavjetnih ugovora i on je tu da

odreuje koje Êe zavjetne ugovore njegovi podanici morati

poπtovati.

Zanimljivo je da se u Starom zavjetu Bog zavjetuje na

vjernost, πto je bilo neuobiËajeno u ona vremena. Bog

odluËuje samoga sebe staviti u okvire zavjeta, ograniËiti se i

time preuzeti na sebe obvezu.

Jedan takav Boæji zavjet nalazimo u Postanku 17,1-8 gdje

se Bog zavjetuje Abrahamu: “Silno Êu te rodnim uËiniti; narode

Êu iz tebe izvesti; i kraljevi Êe od tebe izaÊi. ... Tebi i tvome

potomstvu poslije tebe dajem zemlju u kojoj boraviπ...” Ono

πto je znakovito za Boæje zavjete jest da Bog nikada ne krπi

zavjet. Njemu se ne moæe dogoditi da obeÊa i ne ispuni. On

nikada ne bi promijenio svoje miπljenje, kao πto se to dogodilo

Petru.

Vratimo se Petru. Petar se nakon πto se triput odrekao

Isusa naπao u teπkoj duπevnoj boli i patnji. Niti sâm nije

mogao shvatiti kako je mogao tako duboko pasti. Bio je

siguran da Êe odræati svoje obeÊanje Isusu i po cijenu æivota, a

samo nekoliko trenutaka kasnije odrekao Ga se triput. Jeste li

se ikad naπli u Petrovoj situaciji? Jeste li ikad neπto Ëvrsto

obeÊali drugima ili samima sebi, a zatim prekrπili obeÊano?

Koliko ste novogodiπnjih odluka uspjeli sprovesti u djelo?

Bila bi ovo priËa s tuænim krajem za Petra, a i za nas

danas, da Petar nije susreo uskrslog Spasitelja. Susret s uskrslim

Spasiteljem promijenio je Petrov æivot. O tom susretu Ëitamo u

Ivanu 21,15: “Nakon doruËka upita Isus ©imuna Petra: ‘©imune

Ivanov, ljubiπ li me viπe nego ovi?’ Odgovori mu: ‘Da,

Gospodine, ti znaπ da te volim!’ Kaæe mu: ‘Pasi jaganjce

moje!’”

Isus nije odbacio posrnulog Petra. On ga traæi, ponovno

ga susreÊe i nudi mu ruku pomirenja. Isus ga poziva natrag u

sluæbu i povjerava mu podizanje i Ëuvanje stada — brigu za

vjernike rane krπÊanske Crkve. Ono najdraæe, ono najmilije πto

Isus ostavlja za sobom — vjernike koji Êe bez Njega biti

izgubljeni — Isus povjerava upravo Petru. Isus ga poziva da Ga

slijedi i povjerava mu duænost i veliku odgovornost.

Znamo kako je Petar proveo ostatak æivota. Bio je

neustraπivi propovjednik Evanelja i nikad mu viπe nije palo na

HoÊemo li odræatisvoja obeÊanja?

Odluke, odluke...


pamet da se odrekne Isusa. Kad su ga jeruzalemski sveÊenici i

hramske starjeπine uhitile zbog propovijedanja u Isusovo ime,

on im je neustraπivo odgovorio: “Prosudite sami je li pravo

pred Bogom da se viπe pokoravamo vama nego Bogu.” (Djela

4,19)

Susret s uskrslim Spasiteljem promijenio je Petrov æivot i

on je neustraπivo zakoraËio u nove æivotne pobjede. Izvjeπtaj o

njemu i o njegovim djelima zapisan je na stranicama biblijske

knjige Djela apostolska. Petar je iskoristio svoju drugu priliku, i

njegov æivot su preplavili blagoslovi. A najvaænije od svega jest

da je osobno bio blagoslovom za mnoge.

Svi se dobro sjeÊamo razornog potresa na Haitiju. Slike

patnji s ovog otoka obiπle su svijet. Bilo je mnogo poginulih,

ali nisu svi poginuli u prvom udaru. Mnogi su ostali zarobljeni

ispod ruπevina. Kao jedina nada ostala im je moguÊnost da ih

spasioci pronau. Tih dana je do nas stigao izvjeπtaj o mladom

stolaru po imenu Robert. Imao je samo 23 godine, a pri

potresu se naπao u ruπevinama gradske kladionice. Velika vrata

koja su se sruπila na njega teπko su ga pritiskala, zajedno s

gomilom cigala i crepova koji su pali na vrata. Ostao je

zarobljen u ruπevinama razmiπljajuÊi o provedenom æivotu i o

onome πto je joπ æelio uËiniti, a neÊe moÊi. VeÊ je puna Ëetiri

dana bio u ruπevinama i bilo je malo izgleda da Êe ga itko

pronaÊi. Meutim, Robert je obeÊao sebi da se, ako ikada

izae iz ovih ruπevina, nikada viπe neÊe kladiti. Samo da dobije

drugu priliku! Razmiπljao je: ©teta bi bilo otiÊi tako mlad, s

tako malo postignutog u æivotu.

©to bi joπ æelio uËiniti, kad bi dobio drugu priliku? Prvo

bi oprostio sve πto je ikada ikome zamjerio. Zatim bi poËeo

redovno iÊi u crkvu i ne bi viπe propustio nijedno bogosluæje,

a zvao bi u crkvu i svoje prijatelje.

A onda je, rano ujutro petog dana, Ëuo tri udarca

ËekiÊem. Uzeo je komad krhotine i odgovorio s tri slaba

udarca. Oko sedam sati naveËer tog dana, nakon πto je zvuk

alata cijeli dan bivao sve bliæi, Ëuo je glas koji mu progovara:

“Prijatelju, ovdje smo s ekipom koja te je doπla spasiti!”

Nekoliko minuta kasnije ugledao je lice svojega spasitelja.

Robert je dobio drugu priliku! MoÊi Êe ostvariti svoju æelju da

viπe ne ide u kladionice, moÊi Êe oprostiti svima kojima tolikih

godina nije, moÊi Êe ponovno iÊi u crkvu!

Isus Krist dolazi da nas spasi iz ruπevina ovoga planeta.

On nam veÊ danas daje drugu priliku! Njega veÊ danas

moæemo susresti, kao πto Ga je Petar susreo onog dana na

obalama Galilejskog jezera. Kakav je naπ odgovor? Æelimo li

poput mladiÊa Roberta drugu priliku? Nemojmo poput njega

Ëekati neku kriznu situaciju u æivotu kako bismo se zavjetovali

na vjernost. Koristimo li svoju drugu priliku? Isus veÊ danas

æeli unijeti svoje blagoslove u naπ æivot!

Bog nam je obeÊao blagoslove u ovom æivotu i vjeËni

æivot u buduÊnosti. On je vjeran svojim obeÊanjima i On Êe ih

ispuniti!

HoÊu li ja ispuniti moja obeÊanja? Moja je æelja i molitva

da u novoj godini svi budemo vjerni Bogu. Æelja mi je da svi

veÊ danas osjeÊamo blagoslove vjeËnosti, a jednog dana kad

On doe radosno poemo s Njim u savrπeni svijet kojega

sprema za nas.

Dr. sc. Igor Lorencin, prodekan AdventistiËkog

visokog teoloπkog uËiliπta u Maruπevcu

Zbirku traktata za osobno svjedoËenjeo Boæjoj ljubavi naruËite kod povjerenika

za literaturu ili na www.znaci-vremena.com


PouËljivi misionar

Ove godine u okviru Projekta

Oikos (vidi

www.adventisti.hr)

prouËavamo prekrasnu

knjigu Ellen G. White o

æivotu prve krπÊanske crkve, Djela

apostolska, pa sam i ja potaknut pisati o

jednom iznimnom dogaaju zapisanom u

Djelima 10,1-11.18. BuduÊi da sam siguran

da Êete prije Ëitanja mojeg komentara

najprije proËitati biblijski tekst, æelim vam

predloæiti nekoliko pitanja o kojima

moæete razmiπljati dok Ëitate ovaj

prekrasan dogaaj:

u Tko je ovdje onaj koji pouËava, a

tko je pouËen?

u Po Ëemu se vidi da je ovaj rimski

Ëasnik bio bogobojazan?

u ©to Petar u svom govoru naglaπava

o Isusu? Zaπto?

Postojao je Ëovjek imenom Kornelije

koji nije bio niti krπÊanin niti Æidov, veÊ

bogobojazni Rimljanin koji se trudio Ëiniti

dobro i mnogo se molio Bogu. Niπta ne

piπe o tome je li odlazio u crkvu, ali piπe

da je jednog dana imao vienje. Aneo mu

je u vienju poruËio da je Bog zapazio

njegove molitve i dobroËinstva. »udno je

πto mu aneo nije odmah prenio cijelu

Radosnu vijest koju je Kornelije trebao

Ëuti, veÊ ga je savjetovao da stupi u

kontakt s nekim Ëovjekom imenom Petar,

koji Êe mu prenijeti tu vijest.

Ellen G. White piπe: “O razapetom i

uskrslom Spasitelju trebao mu je govoriti

Ëovjek koji je bio, kao i sam stotnik,

podloæan ljudskim slabostima i kuπnjama.”1

Najbolji naËin prenoπenja radosne vijesti je

kroz kontakt s drugom (greπnom) osobom;

duhovno prijateljstvo bolje je sredstvo

upoznavanja s Bogom nego nadnaravna

objava.

Nedugo nakon toga, za vrijeme

podnevne molitve, i Petar prima Ëudno

vienje u kojemu mu Bog zapovijeda da

uËini neπto πto je za Petra neprihvatljivo.

Kroz ovo uznemirujuÊe vienje Petar je

pripremljen da promisli o svom

kategoriziranju ljudi i o svojim

predrasudama. To ga priprema da se

odazove pozivu da doe u dom Neæidova.

Kad je Petar stigao, Kornelije je svladan

poπtovanjem i ganut pao pred Petrove

noge, ali Petar nije mogao prihvatiti takvo

poπtovanje. Petar æeli naglasiti da meu

njima nema razlike, da su na istoj razini,

otvarajuÊi time put za autentiËno duhovno

prijateljstvo, pa kaæe: “Ustani! I ja sam

samo Ëovjek!”

Kada dolazimo u kontakt s ljudima

kojima nas Bog πalje, veoma je vaæno

pokazati da nismo iznad njih. Mi nismo oni

koji smo veÊ dostigli, za razliku od njih,

veÊ smo zajedno na putu. To πto Êu

podijeliti svoje iskustvo, i meni Êe pomoÊi.

To πto Êu razgovarati o svojoj vjeri, moæe i

moju vjeru izgraditi. Ja nisam samo onaj

koji dajem, veÊ i onaj koji primam. Ne

mijenjam ja samo svoga sugovornika, veÊ i

on pomaæe meni da se mijenjam. Nisam ja

onaj koji imam odgovore na njegova

pitanja. I jedan i drugi imamo i pitanja i

odgovore. I jedan i drugi uËimo.

Dok pratimo dalje Petrov susret s

Kornelijem primijetit Êemo da Petar ne

propovijeda njima, veÊ s njima razgovara.

Okupljenima Petar kaæe: “vi znate da je

Æidovu zabranjeno druæiti se s Neæidovom

ili uÊi mu u kuÊu. Ali Bog je mene pouËio

da nikoga ne proglaπavam neËistim.”

OsjeÊate li koliko je ovo snaæna izjava!?

Umjesto da im pokaæe koliko oni neËisti

moraju nauËiti od njega, Petar objaπnjava

koliko je kroz ovo iskustvo on sam nauËio.

“Bog je mene pouËio”, kaæe Petar, i na taj

naËin stvara jednu “sigurnu” atmosferu

pouËavanja, prikazujuÊi najprije sebe kao

poniznog uËenika. Petar je prepoznao

koliko je svjedoËenje vaæno za njega

samoga.

Ellen G. White kaæe: “Vijest Evanelja

i cijelo djelo sluæbe ljubavi Bog je mogao

povjeriti nebeskim anelima. Mogao se

posluæiti i drugim sredstvima da bi ostvario

svoju namjeru. Ali je u svojoj

neograniËenoj ljubavi odluËio nâs uËiniti

svojim suradnicima, Kristovim i aneoskim

suradnicima, kako bismo mogli uæivati bla-

goslove, radost, duhovnu okrepu i plodove

te nesebiËne sluæbe.”2 Kad vidimo kako

Evanelje djeluje u æivotima drugih, Bog

postaje stvaran i za nas. Kad druge æelimo

izvuÊi iz gliba grijeha, tada se posebno

molimo i oslanjamo na Boæju pomoÊ. Kad

drugima æelimo podijeliti Radosnu vijest,

onda puno viπe prouËavamo. Ono πto je u

krπÊanstvu do sada moæda bilo dosadno,

postaje praktiËno i æivo. U tim trenucima

æelimo “srediti” svoj æivot kako bismo

svojim æivotom predstavili Boga u pravom

svjetlu. Nemamo vremena za kritiziranje,

veÊ radije æurimo na bogosluæje da s

drugima podijelimo svoja dragocjena

iskustva svjedoËenja. Kad s drugima

otvaramo Bibliju, Bog i nas pouËava i

mijenja. Stoga nema duhovnog rasta bez

sluæbe drugima.

VraÊamo se Petru i Korneliju. Vidjeli

smo, Petar ne priËa s pozicije moÊi i

superiornosti, veÊ kao ponizni uËenik koji

je pomalo zateËen zbivanjima. Prije nego

πto Êe prijeÊi na svoju poruku, on im

pokazuje dodatno poπtovanje (usporedi 1.

Petrova 3,15-16) time πto ih æeli sluπati:

“Mogu li vas upitati zaπto ste me dozvali?”

»ak i nakon njihovog odgovora, Petar joπ

uvijek ne pouËava, veÊ radije ponavlja

koliko je on sam nauËio kroz ovo iskustvo:

“Uistinu, sad istom shvaÊam ‘Bog nije

pristran’, veÊ mu je mio u svakom narodu

onaj koji ga priznaje i Ëini πto je

pravedno.”

Kada izaemo iz svoje vjerske Ëahure

i poemo meu ljude, poput Petra, nauËit

Êemo da, kao πto je rekla Ellen G. White,

“u naπem svijetu ima mnogo onih koji su

Boæjem kraljevstvu bliæe nego πto

mislimo.”3 Uvidjet Êemo koliko se moæemo

pouËiti od onih koji moæda nemaju istu

svjetlost, ali svojim karakterom pokazuju

veÊu sliËnost Bogu.

Ellen G. White je napisala: “Iako se

vijest mora objaviti, moramo se Ëuvati da

ne napadamo, ne vrijeamo i ne

osuujemo one koji nemaju svjetlost koju

mi imamo… Meu katolicima postoji

mnogo onih koji su savjesni krπÊani, koji

hode u svjetlosti koja ih obasjava, i Bog Êe

raditi za njih. Oni koji su imali velike

prednosti i prilike, a propustili iskoristiti

svoje tjelesne, umne i moralne snage æiveÊi

samo za to da udovolje sebi, odbijajuÊi da

nose svoju odgovornost, u veÊoj su

opasnosti i pod veÊom osudom pred

Bogom od onih koji su u zabludi u

pogledu pojedinih toËaka istine, ali se

trude æivjeti na dobro drugima.” (9T

243.244)

PouËljivi misionarJesmo li spremni traæiti one koji traæe Boga?

Duhovna misao


posredniËke molitve. Ova mlada osoba

potaknula me da ponovno prouËim ovu

temu, koja je nedugo zatim postala temom

mojega magistarskog rada. U cijelom tom

procesu nauËio sam da je posredniËka

molitva iznimno vaæna, i da je Bog

spreman s nama suraivati, Ëak i mijenjati

neke svoje prvobitne planove zbog naπih

molitava. Dakle, u kontaktu s onima koji

su o Bogu znali manje od mene

(intelektualno), mene je Bog ukorio,

pouËio i promijenio.

Nadalje, postoje dvije osobine koje

krase iskrene traæitelje Boga i zbog kojih

su oni Ëesto daleko iznad nas “uËitelja”.

Prva njihova osobina, je to πto su se

spremni moliti Bogu bez

prestanka (vidi Djela 10,2).

Dok sam poËinjao svoju

propovjedniËku sluæbu,

Ëinilo mi se da je svjetovnim

ljudima po definiciji strano

moliti se (vjerojatno sam ih

prosuivao po sebi). Kako

godine prolaze, vidim da ima

sve viπe i viπe onih koji

vjeruju u molitvu i vole je

prakticirati. Iz osobnog

iskustva vidim da su ljudi

mnogo spremniji na molitvu

nego πto mi to mislimo.

Zaπto se onda sramimo

moliti se zajedno s njima!?

Zaπto se bojimo ponuditi im

molitvu? Takoer, mislimo li

da Êe nas Bog povezati s

njima — ako smo sami

zaboravili na molitvu? Petar

je imao priliku upoznati

Kornelija zato πto se i on

nalazio na molitvi (“uzie

Petar oko πestog sata na

krov kuÊe da moli” — Djela

10,9). Bog Êe meusobno

povezati one kojima je

molitva sastavni dio æivota, i

koji na taj naËin priznaju da

ovise o Bogu i Njegovoj

moÊi.

Druga znaËajka onih koji traæe Boga,

kao πto je vidljivo iz Kornelijevog primjera,

je nesebiËan æivot na blagoslov drugih.

Kao πto je Kornelije bio poznat po svom

iskazivanju dobroËinstava (Djela 10,2), kao

πto je Isus bio poznat po tome πto je

proπao svijetom ËineÊi dobro (Djela

10,38), kao πto je prva crkva bila poznata

po brizi za bolesne i siromaπne

(primjerice, Djela 3,6), tako se i pravi

Kristovi sljedbenici danas prepoznaju po

tome æive li sebiËno za sebe, ili nesebiËno

sluæe drugima. Takve ljude Êemo najlakπe

naÊi ako se i sami posvetimo sluæbi

ljudima u potrebi.

SuraujuÊi s drugima koji Ëine dobro,

a koji nuæno ne moraju biti vjernici, ne

samo da Êemo naÊi one koji su na Boæjoj

strani, veÊ Êemo se od njih pouËiti. Vidjet

Êemo da ima mnogo onih koji su viπe od

nas spremni ærtvovati se za dobrobit

drugih ljudi, za prava drugih ljudi, za

zaπtitu æivota i unapreenje zdravlja. Kad

upoznamo takve ljude, bit Êemo vjerojatno

posramljeni, ali i ohrabreni da poput njih

(a iznad svega poput Isusa) Ëinimo djela

ljubavi.

Stoga, dragi Ëitatelju, jesi li spreman

traæiti one koji traæe Boga? Jesi li svjestan

da je to jedini naËin da osobno duhovno

rasteπ? Jesi li, poput Petra, spreman

ponizno uËiti od onih koji ti se Ëine

manjim vjernicima? Jesi li se spreman u

molitvi poniziti pred Bogom i dopustiti da

te On vodi do onih koji trebaju tebe, a

koje moæda i ti trebaπ? Jesi li spreman

Ëiniti dobro, kao πto je to Isus Ëinio? Jesi li

spreman povezati se s drugima koji Ëine

dobro, pouËiti se od njih, ali i usmjeriti

njihov pogled na Isusa koji je savrπeno

oliËenje dobra?

Mr. sc. Zlatko Musija

1 Ellen G. White, Djela apostolska, Znaci

vremena, Zagreb 2011., str. 85.2 Ellen G. White, Put Kristu, Znaci

vremena, Zagreb 2010. str. 68.3 Ellen White, Djela apostolska, str. 89.4 Petar taktiËno naglaπava ne njihovo

neznanje, nego ono πto oni veÊ znaju. “Vi

znate… Vi znate…” — Petar ponavlja.5 Zanimljivo je kako krπÊani brzo postaju

sliËni farizejima koji su osuivali Isusa πto se

druæi s greπnicima.

U ovom citatu Ellen G. White otkriva

πto je u Boæjim oËima mjerilo duhovnosti

— æivot na dobro drugima, nasuprot

udovoljavanju sebi. Kornelije je bio poznat

upravo po tome — po svojim

dobroËinstvima, baπ kao i Tabita iz

prethodnog poglavlja (Djela 9,36). Nije

stoga niti Ëudno πto upravo to Petar

naglaπava kad poËinje govoriti o Isusu.

Petar kaæe: “Vi znate...”4 kako je Isus

“proπao svijetom ËineÊi dobro i

ozdravljajuÊi sve koje avao bijaπe tlaËio”

(10,38). Meutim, tog Isusa su drugi tlaËili

i ubili. Ipak, Bog ga je uskrisio i postavio

za Suca æivih i mrtvih. Time je pokazao da

je dobro moÊnije od zla. Taj Isus je sliËan

samome Korneliju. Obojica prolaze

svijetom ËineÊi dobro. Meutim, Isus je

mnogo uzviπeniji. Krist je savrπen Primjer i

po Njegovom imenu primamo oprost

grijeha. To je sve πto Kornelije i njegovi

ukuÊani trebaju Ëuti u ovom trenutku.

Meutim, priËa ovdje ne zavrπava.

Kornelije i njegovi ukuÊani su povjerovali,

i Duh Boæji je siπao na njih. Petar ih

krπtava — πto je bilo itekako radikalno,

buduÊi da su oni bili prvi pogani koji su

krπteni. Ubrzo krπÊani u Judeji saznaju πto

je Petar uËinio i pozivaju ga na red jer se

druæi s krivim ljudima,5 s onima koji bi

trebali ostati outsideri. Petar ih ne napada,

veÊ im jednostavno priËa o onome πto mu

se dogodilo i kako je na kraju Sveti Duh

siπao i na pogane. OhrabrujuÊe je da su

judejski krπÊani to radosno prihvatili. I oni

su bili spremni uËiti. Dakle, Petar uËi,

krπÊani u Judeji su pouËeni, Kornelije i

njegovi su pouËeni — svi su promijenjeni

kroz proces ovog duhovnog prijateljstva.

Svi su doæivjeli odreenu vrstu obraÊenja.

»emu se moæemo pouËiti?Kao prvo, kad napustimo svoje

podruËje ugodnosti i poËnemo se duhovno

druæiti s Kornelijima oko nas, i mi Êemo

postati oni koji i sami uËe dok pouËavaju

druge. Prestat Êemo sebe uzdizati iznad

drugih, veÊ Êemo spremno uËiti od drugih.

SjeÊam se svog osobnog iskustva. Dok

sam sluæio kao pastor pripravnik u

Osijeku, Bog me je spojio sa skupinom od

desetak mladih neadventista koji su

radosno otvarali Boæju rijeË i razgovarali o

njoj. Bilo je prekrasno vidjeti njihovu

duhovnu glad i æelju da neπto novo nauËe,

ali i malo neugodno kad sam postao

svjestan da meni nedostaje takva glad.

Posebno iskustvo imao sam kad me jedna

djevojka meu njima traæila da joj nabavim

knjigu Rogera Morneaua, Novi

nevjerojatni odgovori na molitvu, buduÊi

da je veÊ proËitala njegovu prvu knjigu o

molitvi. Ona je æeljela saznati πto je viπe

moguÊe o posredniËkoj molitvi, iskreno

vjerujuÊi u njezinu vaænost. Istodobno sam

ja u sebi prolazio duhovnu krizu, jer sam

sumnjao u vaænost i uËinkovitost


Roen sam u Singapuru.

Napustio sam ga s nepune

dvije godine i odrastao sam u

Torontu u adventistiËkoj

obitelji. Bio sam zaokupljen

glazbom: uËio sam svirati klarinet i

saksofon. Æelio sam postati profesor glazbe

i otiπao sam na Kingsway College u

Oshawi u kanadskoj dræavi Ontario, gdje

sam proveo godinu dana. Nakon toga sam

se upisao na Union College u Lincolnu u

Nebraski, takoer na program glazbenog

obrazovanja. Kako bih otkrio æelim li

doista pouËavati, prijavio sam se kao

student misionar i otputovao u Koreju.

Upravo mi je ovo iskustvo pomoglo da

otkrijem tko je uistinu Krist. Iako sam

odrastao u crkvi i krstio se s trinaest

godina, nisam istinski poznavao Isusa.

Dok sam bio u zrakoplovu za Koreju,

naËuo sam da Êemo morati poduËavati

Bibliju. Tijekom leta pronaπao sam Dicka

Barrona, nekadaπnjeg ravnatelja Odjela za

mladeæ SjevernoameriËke divizije, koji je

inaËe dvometraπ, i rekao mu: “Netko mi je

rekao da Êu morati dræati biblijske sate. To

nije istina, zar ne?”

On je ustao, izravnao svoju majicu,

spustio pogled na mene i rekao: “Da,

sinko, istina je.”

Odvratio sam: “Ali sluπajte, reËeno mi

je na Union Collegeu da Êu poduËavati

samo engleski.”

“Zaista? To nije toËno. Moraπ biti i

biblijski uËitelj.”

No krasno. Bio sam smrtno uplaπen.

Tijekom prvog biblijskog sata kojeg

sam odræao, prouËavali smo Evanelje po

Mateju. Jedna napomena: kad dræite

biblijske sate u drugoj zemlji poput Koreje,

to ne mora nuæno znaËiti da poduËavate

nekoga tko se zanima za Bibliju.

ProuËavate s onima koji ne vjeruju u

Krista, ali su se prijavili zato πto je

besplatno i πto mogu vjeæbati engleski

jezik. Zato dolaze s mnogim pitanjima.

SjeÊam se jednog prouËavanja tijekom

kojeg mi je jedan Ëovjek postavio pitanje

na koje nisam znao odgovor. Odjednom su

se moja usta poËela micati, a rijeËi izlaziti.

Vidio sam kako je odvratio klimajuÊi

glavom u znak razumijevanja. Nakon πto

sam zavrπio, upitao sam ga: “ShvaÊaπ li πto

govorim? Moæeπ li mi reÊi πto sam rekao?”

To je bilo prvi put da sam shvatio da je

Bog stvaran — vrlo stvaran u mom æivotu.

Promjena smjera studijaKad sam imao dvadeset godina,

zamolili su me da fotografiram prvi

glazbeni festival u Hong Kongu u Kini. U

to vrijeme sam se samostalno uËio

vjeπtinama fotografiranja. Taj festival je bio

neπto πto nikada ranije nisam vidio. Ispred

mene se nalazio orkestar od 150 sviraËa.

Iza njih je bio glavni pekinπki zbor od 150

pjevaËa. A iza njih ogromni zbor od 1.000

pjevaËa. Arena, koja je imala 16.000

mjesta, bila je dupkom puna, a glazba je

bila fenomenalna.

Nakon tog dogaaja ponudili su mi

mjesto sluæbenog fotografa tog festivala,

pri Ëemu sam imao osiguran stan i plaÊu

od 50.000 ameriËkih dolara godiπnje. I to

1985. godine! To je Ëak i sada mnogo

novca. Ali bio sam samouk i znao sam da

moram nauËiti viπe. Promijenio sam smjer

studija i upisao se na SveuËiliπte Andrews

u Berrien Springsu u Michiganu, gdje sam

studirao od 1985. do 1988. godine.

Pred kraj vremena provedenog na

Andrewsu poËeo sam hodati s djevojkom

imena Lyne. Dana 5. lipnja koraËao sam

prema prednjem dijelu crkve Pioneer

Memorial s diplomom medijskih

tehnologija za podruËje fotografije. Tjedan

dana kasnije vjenËao sam se s Lyne.

Izbor karijereNedugo nakon diplome i vjenËanja

poËeo sam raditi u Michiganu za Ëovjeka

koji se zvao Tom Pangborn. On je bio

adventistiËki pastor koji je poËetkom 1980-

ih godina napustio crkvu s pokretom

Desmonda Forda. Vidio je moje fotografije,

nazvao me i rekao: “Æelio bih znati πto

planiraπ nakon diplome?”

Alden Ho

RijeË je o IsusuPad zrakoplova bio je tek poËetak

Osobno svjedoËanstvo


Namjeravao sam raditi za fotografsku

tvrtku u Chicagu u Illinoisu kao prodavaË

fotografske opreme, ali taj posao je otpao i

Tom me unajmio. RadeÊi za njega, svake

nedjelje sam slikao fotografije iz zraka i

πtoπta drugo u sjevernom Michiganu. On i

ja bismo letjeli iznad regata gonjenih

vjetrom, fotografirajuÊi utrku od Port

Hurona preko Mackinaca do Chicaga, ali i

sve ostale jedriliËarske utrke. Bilo je vrlo

zabavno.

No, 4. rujna 1988. stvari su se

promijenile. Iako je nebo bilo tmurno,

pripremio sam fotografsku opremu.

Planirali smo slikati utrku na jezeru

Charlevoix u Michiganu, a onda se spustiti

do Benton Harbora i St. Josepha kako

bismo fotografirali takozvanu Utrku kroz tri

dræave.

Ali nikada nismo dospjeli tamo.

Kad smo doπli u zraËnu luku,

primijetio sam da je pokazivaË brzine

vjetra bio potpuno okomit. InaËe samo

leluja na povjetarcu. Upitao sam Toma:

“Jesi li siguran da æeliπ iÊi danas? Vrlo je

vjetrovito.”

Tom je bio optimist, pa smo krenuli.

Dodao je: “Ti uzmi fotografsku opremu iz

auta, a ja Êu natoËiti gorivo.”

NatoËio je gorivo u sve spremnike

zrakoplova i obavio potrebne preglede

prije leta, dok sam ja ubacivao fotografsku

opremu. Letjeli smo u Cessni 172, Ëiji se

trup nalazi ispod krila. To znaËi da se

mjesto na kojem sjedite nalazi ispod

avionskih krila ispunjenih gorivom. Taj

zrakoplov inaËe ima Ëetiri putniËka mjesta.

Ja bih sjedio u prednjem desnom sjedalu,

koje je bilo namijenjeno kopilotu. Mjesta

nije bilo puno i kad bih potpuno ispruæio

svoju lijevu ruku, proπla bi kroz lijevi

prozor. Pilot je u ruci imao upravljaË, a ja

kao kopilot takoer, kako bih ako mi se

ne svia πto pilot radi, mogao preuzeti

upravljanje. Na podu su bile papuËice, a

imao sam ih i ja. No, buduÊi da nisam

pilot, nisam ih dirao.

Bilo je vrlo vjetrovito, i Ëim su se

kotaËi zrakoplova odlijepili od tla, vjetar

nas je nosio amo-tamo. Uvalio sam se u

svoje sjedalo πto dublje kako mi kontrolna

ploËa ne bi ulazila u kadar, a tada sam

otvorio prozor i spustio naslon sve do dna.

S visine od 300 metara, gdje su se nalazili

oblaci, spustili smo se na visinu od svega

150 metara. Uzeo sam fotoaparat Pentax

6x7 i poËeo ga puniti filmom. Napunio

sam fotoaparat, stavio ga meu noge i bio

spreman za fotografiranje.

Tom je spustio zrakoplov na 150

metara i poËeli smo kruæiti u smjeru

kazaljke na satu kako bih mogao

fotografirati kroz prozor. Fotografirali smo

jedrilice kako bismo te fotografije prodali

vlasnicima tih plovila — Ëesto bi ih oni

stavili na zid u svojoj kuÊi ili uredu.

Mnoge jedrilice su bile vrlo male, tipa J-22.

Ali neke jedrilice su bile dulje od 20

metara i doπle su na regatu Ëak iz Europe.

Ovo su bili veliki jedrenjaci i mnogo puta

smo doπli tako blizu njih da sam ih mogao

Ëuti kako viËu: “Maknite nam se s vjetra!”

Uslikali smo prvu jedrilicu. Zatim

drugu. Pa treÊu. Krenuli smo prema

Ëetvrtoj jedrilici, a Tom je uËinio neπto πto

inaËe nije Ëinio. Pritisnuo je neko dugme

na kontrolnoj ploËi — tek sam poslije

shvatio da se taj prekidaË ne smije dirati

osim pri slijetanju, jer on izvlaËi zaustavna

krilca. Kad se ta krilca otvore, znaËi da

smo spremni za slijetanje.

Nisam pilot, ali reÊi Êu poneπto o

zrakoplovstvu. Kada letite, podruËje na

povrπini krila koje vas dræi u zraku zove se

potisak.1 ©to se jaËe zrakoplov nagne pri

skretanju, to se podruËje potiska viπe se

smanjuje. To znaËi da nakon toga morate u

kratkom vremenskom roku ubrzati ako

æelite ostati u zraku.

Kad otvorite zaustavna krilca, to znaËi

da se spremate za slijetanje — poËinjete

ponirati.2 BuduÊi da je bio vjetrovit dan,

letjeli smo uz vjetar koji nas je gurao. No,

u nepunoj sekundi vjetar je prestao i

poËeli smo okomito padati, tako da je

lijevo krilo stajalo potpuno uspravno

prema gore, a desno prema dolje. »uo sam

taj zastraπujuÊi zvuk koji je zvuËao poput

zvuËnog signala na koπarkaπkoj utakmici i

upozoravao nas da nema potiska i da

moramo zrakoplov odmah ispraviti.

Tom ga je ispravio. Ali previπe ga je

ispravio, jer smo sada bili u poloæaju gdje

je desno krilo bilo gore, a lijevo dolje. U

tom je trenutku Tom izgubio nadzor nad

zrakoplovom. Pali smo iz zraka ravno

dolje, udarivπi u jezero pri brzini veÊoj od

200 km/h. Nismo udarili boËno i nismo se

odbili od vode. Udarili smo potpuno

frontalno.

U jezeruUdarili smo u vodu takvom silinom

da su se svi prozori zrakoplova razbili, pa

nije bilo zraËnog dæepa prilikom

uronjavanja. »im smo udarili, kabina se

ispunila vodom. I repno krilo je ubrzo

nestalo pod vodom. A ja sam bio u tom

zrakoplovu. U Cessni se nalaze dvostruki

pojasevi. Jedan ide preko krila, a drugi

preko ramena. Poπto sam trebao prostora

za kretanje kako bih fotografirao, imao sam

samo pojas oko krila. Isto je bilo i s

Tomom. Pri udaru se moje sjedalo odvalilo

i skliznuo sam naprijed udarivπi u

kontrolnu ploËu. Zahvaljujem Gospodinu

πto nisam pogledao prema Tomu dok sam

dræao oËi zatvorenima (kako bih saËuvao

kontaktne leÊe).

Sve sam radio pomoÊu dodira, a prvo

πto sam uËinio bilo je da sam otkopËao

pojas. Ono πto nisam znao jest da je

Tomova glava udarila ravno u kontrolnu

ploËu i istog je trenutka umro.

Rekli su mi da u smrtnim

opasnostima u umu bljesne cijeli

dosadaπnji æivot. To je istina. Ali izgleda

da, dok sam dræao dah pod vodom,

Gospodin nije smatrao prigodnim da mi

pokaæe cijeli moj æivot. Premotao ga je

samo tri mjeseca unatrag i sjeÊam se kako

sam pomislio: Vidi! Tek si diplomirao! Tek

si se oæenio; tek si zapoËeo s ovim novim

poslom! Zaπto se ovo dogaa? Tada mi je

na um pala sjajna misao: Izai van!

Cessna kojom su letjeli Alden Ho i Tom Pangborn razorena je u jezeruMichigan u koje je upala zbog nevremena; Alden je Ëudom preæivio


Mala vrlo uËvrπÊena kutija, spremnik

za gorivo, nalazi se na podu izmeu

pilotovog i kopilotovog sjedala. Moja noga

se zaglavila u toj kutijici dok je sjedalo

kliznulo naprijed. Koljena su mi udarila u

kontrolnu ploËu i kliznula pod nju,

uzrokujuÊi mnogo ozbiljnih ozljeda na

mojem lijevom koljenu. Prije nego πto sam

udario u kontrolnu ploËu punom silinom,

svojim prsima sam odlomio postolje

upravljaËa od Ëvrstog Ëelika. Jedino πto je

ostalo od kontrolne ploËe bila je rupa.

Izmeu kontrolne ploËe i mene

nalazio se veliki fotoaparat. Udario sam

glavom u kontrolnu ploËu, ali me nije

boljelo jer nisam mario. SjeÊam se kako

sam rekao: “Moram izaÊi kroz vrata!”

Pokuπao sam podiÊi kvaku, ali vrata se

nisu htjela otvoriti.

Gurnuo sam vrata ponovno, ali niπta

se nije dogaalo. Tada sam pomislio:

Moram izaÊi kroz prozor. Ne sjeÊam se

kad sam izgubio svijest, ali sljedeÊe Ëega

se sjeÊam bilo je da sam se naπao s druge

strane prozora! Nogama sam se odgurnuo

od ruba prozora. (»ini se da je iz nekog

razloga Bog uredio tako da smo udarili

blago okrenuti na lijevu stranu pa je moja

strana bila okrenuta prema gore.) Kad ste

u vodi zatvorenih oËiju, lako je postati

dezorijentiran i izgubiti osjeÊaj za ono πto

je gore, a πto dolje. Odgurnuo sam se,

pokreÊuÊi ruke, i konaËno izaπao na

povrπinu vode.

OËevidac pada rekao mi je nakon

nekoliko godina da se sjeÊa kako sam

plivajuÊi zamahnuo desetak puta, a onda

prestao. Odgovorio sam mu: “Mogu vam

reÊi zaπto sam prestao. StraviËno me

boljelo. Nakon tih deset zamaha nisam viπe

mogao plivati.”

PlutajuÊi na vodi, zaËuo sam motorni

Ëamac koji se pribliæavao — aluminijski

ribarski brod s dva brata u flanelskim

majicama. Jedan je skoËio u vodu, uhvatio

me i ubacio u Ëamac. Drugi se spustio do

mene i dræao me sve dok nije doπao gliser.

Gledao sam svoje koljeno i vidio krv

posvuda. HlaËe su mi bile razderane i

pomislio sam da Êu izgubiti noge. Prvo πto

sam uËinio kad sam legao bilo je da sam

pogledao svoje prste. Pokrenuo sam ih i

rekao: “Hvala Ti, Boæe, joπ uvijek mogu

svirati klavir.”

Ljudi su poËeli skakati u brod i

provjeravati znakove æivota na meni.

OsjeÊao sam kako sam stalno prelazio iz

svijesti u nesvijest i obrnuto. Ali primijetio

sam neπto neobiËno prije nego πto sam

izaπao iz vode: na lijevom ramenu moje

jakne bilo je ulja. Jakna nije bila prljava, to

je bilo Ëisto ulje, bez imalo prljavπtine!

Nisam znao kako se tamo stvorilo, ali

imam osjeÊaj da su oko mene bila dva

anela — jedan u zrakoplovu, koji je

natrljao ulje na moje lijevo rame, a jedan

izvan zrakoplova, koje me izvukao prije

nego πto je zrakoplov potonuo na 22

metra dubine.

Kad je vozaË obalne straæe pronaπao

zrakoplov sljedeÊeg dana, vratio se

odmahujuÊi glavom: “Koliko je velik taj

Ëovjek koji je uspio izaÊi iz zrakoplova?”

Odgovorili su: “Visok je 185

centimetara.”

On je odvratio: “NemoguÊe! Nije

mogao izaÊi kroz taj prozor.”

Prije nekoliko godina sjeo sam u

Cessnu 172 i upitao mehaniËara:

“Pogledajte, izaπao sam kroz ovaj prozor.

Otkud je na mene dospjelo ulje?”

Rekao je: “Pa, postoji ulje u krilima i

poneπto u kotaËima, ali ono je prljavo, a

rekao si da je tvoje ulje bilo Ëisto.”

Odgovorio sam: “Da. Zato znam da su

tamo bila dvojica anela.”

Ozlijeen, ali...Kad sam dospio u vozilo hitne

pomoÊi, brzo su me odvezli do bolnice.

Saznao sam da sam traumatoloπki sluËaj.

Pitao sam se zaπto?

Pretrpio sam mnogo ozljeda. Pri

udaru se moja noga razbila na spremniku

za gorivo na podu. Slomio sam Ëetiri kosti

na vrhu stopala. Zapravo, moje stopalo je

bilo toliko nateËeno da su morali rezati

gips pet puta u dva mjeseca. Imao sam

razderotine na glavi, dva stijeπnjena

kraljeπka, natuËeno srce, slomljenu grudnu

i kljuËnu kost. Poπto mi je srce bilo

natuËeno, kucalo je u Ëudnim ritmovima,

pa su me dræali na odjelu za srËanu njegu

na promatranju tijekom punih 48 sati,

spremni da operiraju srce kad god bi bilo

potrebno. LijeËnik je uπao i izveo operaciju

na mojem koljenu, a kada sam se konaËno

oporavio i saznao πto se zbivalo, doπao je

u moju sobu, zatvorio vrata i rekao mi,

maπuÊi prstom: “Sinko, ne znam vjerujeπ li

u Boga ili ne, ali On je taj koji te je

spasio, jer trebao si biti mrtav Ëovjek.”

Tog trenutka sam shvatio jedno: æivot je

dar od Boga.

PosljediceNedugo nakon toga sjeÊam se da me

je supruga upitala: “Ne misliπ moæda da te

Bog poziva da budeπ pastor?”

Rekao sam: “Nema πanse!”

Ona je odgovorila: “Uh! Dobro je! Jer

ja ne æelim biti pastorova supruga.”

NesreÊa se dogodila u nedjelju, a

Tomov pogreb je bio u petak, pa je

bolnica dopustila da odem na pogreb.

Dogurali su me u kolicima do mjesta na

kojemu sam nesmetano mogao vidjeti lijes.

Dok sam sjedio tamo, plakao sam kao

nikada prije, jer sam tu trebao biti i ja.

Zaπto ja nisam poginuo?

LijeËnici su mi rekli da Êu biti u

bolnici trideset dana. MiloπÊu Boæjom

izaπao sam osmog dana, s posebno

prilagoenim πtakama. SljedeÊih mjeseci

imao sam dugotrajne razgovore s

Gospodinom, vriπteÊi i viËuÊi: “©to æeliπ,

Gospodine? ©to æeliπ od mog æivota? Spasio

si mi æivot. ©to æeliπ?”

Imao sam noÊne more zbog pada

zrakoplova. “©to æeliπ?” — Ali nije bilo

odgovora. Niπta.

I tako sam krenuo raditi ono πto sam

ja htio, u svjetovnom smislu: zaraivati

novac. Preselili smo se iz sjevernog

Michigana u Chicago, i poËeo sam raditi u

tvrtki u kojoj sam trebao raditi prije.

PoËeo sam prodavati fotografsku opremu.

U godinu dana postao sam najbolji

prodavaË, prodajuÊi opremu u vrijednosti

od tri milijuna ameriËkih dolara godiπnje.

Postao sam fotografski konzultant za

FBI i CIA-u. Nazvali bi me i rekli: “Aldene,

trebamo fotografije poljoprivrednih usjeva

Alden i Lyne Ho sa sinom i kÊerima blizankama


s tri kilometra visine kako bismo vidjeli πto

je zasaeno. ©to da koristimo?”

Kad su se poËeli prodavati digitalni

fotoaparati, ranih 1990-ih godina,

najjeftiniji fotoaparat koji ste mogli pronaÊi

vrijedio je 36.000 ameriËkih dolara. Ja sam

ga prodavao. Proπao sam Kodakovu obuku

u Rochesteru. Kada se prvi put pojavio

PhotoShop, poslali su me u Centar za

kreativnu fotografiju na tjedan dana — na

isto mjesto kamo Disneyev studio πalje

svoje crtaËe da uËe raditi u PhotoShopu.

Toliki uspjeh — a ja sam mislio da to Ëinim

ja sâm. Kako li sam bio glup.

PoËeo sam rukovati s 20 milijuna

ameriËkih dolara za tvrtku — treÊina posla

tvrtke iπla je preko mene, poπto sam bio

upravitelj dræavnih raËuna. Uhvatila me

glad za joπ viπe novca. Dok sam nekome

nudio proizvod, doπao mi je jedan Ëovjek.

Rekao mi je: “Hej, znaπ πto? Ti znaπ dobro

prodavati, znaπ kako fotografirati i poznajeπ

digitalnu fotografiju! Trebao bi mi netko

poput tebe.”

Moja prva reakcija bila je: “Novac

govori.” PoËeo sam raditi za njega.

Postavio sam si cilj da postanem

potpredsjednik. Nije me bilo briga kako Êe

se to dogoditi. Jednostavno mi se sviala ta

titula. I dobio sam je.

S trideset godina bio sam

potpredsjednik marketinga za grafiËku

tvrtku u Chicagu. Dva najveÊa klijenta za

koje sam fotografirao bili su ACE Hardware

i World’s Finest Chocolates. ACE je bio

dobar, ali World’s Finest joπ bolji. Kad

fotografirate Ëokolade, πto uËinite sa svim

probnim primjercima? Ne moæete ih

baciti... To je bila radost — ili sam barem

tako mislio.

Poziv na probuenjeJednog subotnjeg jutra probudio sam

se u Ëetiri ujutro.

Potpuno razbuen, Ëuo sam Boæji glas

vrlo jasno: “Aldene, potrebno je obaviti

mnogo posla, a radnika je malo.”

Bio sam pomalo nervozan.

Rekao sam: “©to æeliπ, Gospodine? Ne

pozivaπ me valjda da budem pastor?”

SljedeÊeg jutra — u nedjelju — u isto

vrijeme, opet isto, iste rijeËi. Ali ja Bogu

nisam odgovorio kao πto je to uËinio

Samuel.

Odgovorio sam: “Ne. ©to to æeliπ,

Boæe? Ne mogu biti pastor! Ja sam

potpredsjednik!” Ali uskoro sam otkrio da

je Bog imao druge planove.

Dva tjedna prije BoæiÊa te godine, πef

s kojim sam dijelio ured doπao je do

mene, ËeπuÊi se po kosi, i rekao: “Aldene,

ne razumijem πto se dogaa. Imali smo

toliko puno posla i zaraivali toliko mnogo

novca, a sada smo tako usporili. Nikada

prije nismo bili toliko spori. Ne volim to

πto moram uËiniti, ali moram te otpustiti.

Æao mi je.”

Bio sam slomljen! Azijski ponos. Kako

mogu stajati u redu za nezaposlene? To je

za mene bilo obeshrabrujuÊe! Ako ste

ikada prije to iskusili, znate πto hoÊu reÊi.

Bog je konaËno zadobio moju paænju, ali

joπ uvijek me nije dotaknuo.

Bog je otvorio vrata kako bi mi

omoguÊio da budem pastor za mlade u

crkvi Hinsdale. Ali nisam krenuo u to.

Pastor za mlade u toj crkvi, Russ Laughlin,

doπao je do mene dvije godine ranije i

rekao mi: “Hej, mislim da bi se dobro

snaπao radeÊi s mladima ovdje. Doi!”

Sad sam doπao. PoËeo sam raditi s

pola radnog vremena.

Bog je progovorio u travnju. Pastor

Russ je krajem svibnja najavio da odlazi.

Nisu imali pastora za mlade sljedeÊih πest

mjeseci. Nisu mogli pronaÊi nikoga.

Kad sam sjeo sa starijim pastorom

odmah nakon πto sam bio otpuπten i rekao

mu da me Bog zove u sluæbu, poslali su

me u Konferenciju Illinois. Zaposlili su me

istog trenutka kao pastora za mlade.

Bog je otvorio vrata.

Boæja rijeËU Filipljanima 3,7 piπe: “Ali sve to πto

mi je bilo vrijedno, izgubilo je u mojoj

cijeni vrijednost za me zbog Krista.”

Kao i Pavao, stekao sam mnogo toga.

Ne toliko u bogatstvu, koliko u statusu. Ali

sve to nije bilo (i joπ uvijek nije) vaæno.

Isus kaæe u Mateju 16,26: “©to koristi

Ëovjeku ako dobije sav svijet, a izgubi svoj

æivot? ©to li moæe dati Ëovjek kao

otkupninu za svoj æivot?”

To Pavao govori u Filipljanima 3,8-10:

“©toviπe, sve sada gubi u mojoj cijeni svoju

vrijednost zbog najveÊe prednosti:

spoznaje Krista Isusa, moga Gospodina.

Radi njega sam sve ærtvovao, i sve smatram

blatom, da Krista dobijem i da budem u

njemu, ne pravednoπÊu koja bi bila moja —

onom koja dolazi od Zakona — nego onom

koja se dobiva po vjeri u Krista,

pravednoπÊu koja dolazi od Boga na osnovi

vjere: da iskusim njega i silu njegova

uskrsnuÊa.”

Vjerujem da je ovo poruka koju Bog

æeli da svi Ëujemo. Æivot je dar od Boga.

A ovo je drugi dio. Ono πto Ëiniπ sa

svojim æivotom je tvoj dar Bogu. To nema

veze s niËim drugim. On ne æeli samo

jednu godinu ili semestar. On æeli tvoj

cijeli æivot. A za krπÊanina ne moæe biti

krune i ne moæe biti nagrade bez kriæa.

Svijet nudi krune bez kriæeva. Ako æelite

pravu krunu, vjeËnu krunu, morate

umrijeti na kriæu — vaπe “ja” mora umrijeti.

Ali Bog je vjeran onima koji su vjerni.

Kao πto stara himna kaæe: “Viπe o

Isusu. RijeË je o tome. RijeË je o Isusu.

Æelim znati viπe...” Pripjev glasi: “Viπe, viπe

o Isusu. Æelim vidjeti viπe Njegove

spasonosne punine, æelim vidjeti viπe

ljubavi Isusa, koji je umro za mene. Æelim

znati viπe o Isusu.”

Alden Ho je meunarodnigovornik za mlade i ravnatelj Wheel

Salt Ministriesa u Berrien Springsu uMichiganu. Ovo je njegovo osobnosvjedoËanstvo. Njegova internetska

stranica je: aldenho.com.

1 Krila imaju posebni aerodinamiËni oblik

koji im osigurava glatko strujanje zraka i bolji

potisak. Gornja strana je zakrivljenija od donje,

pa zrak struji bræe od zraka ispod krila te

ostavlja manji pritisak na gornju povrπinu krila,

dok veÊi pritisak na donju stranu uzrokuje

podizanje. KoliËina potiska je odreena kutom

pod kojim krilo sijeËe zrak. Naginjanje

zrakoplova uzrokuje smanjenje podruËja potiska.2 Zrakoplovi imaju glatku povrπinu i

oblikovani su tako da smanje trenje, to jest

otpor zraka. Krilca pomaæu pri uzlijetanju i

slijetanju. Ona su mobilni dodaci krilu te

poveÊavaju povrπinu krila kad treba uzletjeti. Pri

uobiËajenom letu krilca su uvuËena u krilo, a

zaustavljaËi spuπteni.


IgrajuÊi u koπarkaπkom klubu

proæivio sam mnoga putovanja.

Dok smo putovali na jednu

utakmicu u gostima, kao mladi

student izvalio sam se u straænjem

dijelu autobusa zajedno s klupskim

kolegom Mikeom.

Obojica smo potjecali iz krπÊanskih

obitelji, iako nismo bili ono πto bi se

moglo nazvati “vjernicima”. Odmah smo

se zadubili u raspravu o æivotu, naginjuÊi

se desno ili lijevo u jureÊem autobusu

na vijugavoj cesti. Godinama nisam

zaboravio Mikeovo negodovanje izreËeno

tog dana.

— Znaπ πto, — rekao je, — ne

vjerujem da Êu ikada postati krπÊanin.

Ima toliko toga πto ne mogu prihvatiti...

— Primjerice, πto? — pitao sam ga.

— Primjerice ono zbog Ëega se

moja sestra budila s noÊnim morama:

kad je Ëula o vjeËnom ognju u paklu.

Vriπtala je svake noÊi, puna dva tjedna.

Potom viπe nije mogla zaspati, kao ni ja.

©to tu ima dobroga? Ne zanima me niπta

πto Êe me toliko uplaπiti.

Sloæio sam se.

Moja najranija sjeÊanja na

zadobivanje opeklina su straπna: jednom

sam opekao dlan o æeljezo, i drugi put

taban na grijalicu. Ozbiljne opekline

dosegle su prag moje boli kao niπta

dotad. U mom duhovnom putovanju

zakljuËio sam sljedeÊe: ako Êe Bog

vjeËno præiti ljude u paklu, odræavajuÊi

ih æivima da bi se muËili i bez nade u

osloboenje; dok Êe istodobno Njegova

izabrana djeca uæivati u blaæenim

zadovoljstvima u raju, ne æelim imati

niπta s takvim Bogom. Ja ne bih præio

jednu kiπnu glistu cijelog tjedna, ali da

Bog muËi ljude patnjama tijekom

beskrajnih milijardi godina u

nezamislivoj agoniji? I, grozne li tvrdnje,

On sve to Ëini iz ljubavi...

Ne, hvala! Ako je to Bog, ja Mu

nikada neÊu sluæiti! Ako je to ljubav, ja

je ne æelim! Joπ uvijek tako mislim. Tako

sam ostao “Ëist” od krπÊanstva, vjerujuÊi

u “Isusa”, ali ne i stvarno vjerujuÊi

Bibliji. Danas vidim da me je Bog

opominjao tijekom mog nevjerovanja:

— Da, to je dobro za tebe! Odbaci

laæ! Nastavi traæiti, nastavi æeljeti, nastavi

me sluπati!

Koliko mnogo osjetljivih i razboritih

nevjernika ostaju takvima iz istih

razloga? Jer, krπÊani πire najgnusniju laæ

o Bogu koja se moæe zamisliti! Laæni

nauk o vjeËnim patnjama u paklu

sprijeËio je viπe ljudi da vole Boga nego

Najstraπnija laæ na svijetuVeÊina krπÊana πiri najgnusniju laæ o Bogu koja se moæe zamisliti!

Svakako bih prije pronaπaonekoga tko kaæe da nije bilo

takvog Ëovjeka kao πto jePlutarh, negoli da je bio

jedan Plutarh koji bi pojeosvoju vlastitu djecu Ëim su se

rodila. — Plutarh

bilo koji drugi nauk. Charles Darwin u

svojemu æivotopisu otkriva da je on vrlo

nerado napustio krπÊanstvo, ali nevjera

se uvukla u njega “zbog toga gnusnog

nauka”.

Svaka povezanost s Njim strada kad

Boga promatramo kao neprijatelja.

©toviπe, u oËajniËkom naporu da

spasimo druge od patnje vjeËne muke,

svaki plan izgleda prihvatljiv i opravdan;

od æeljeznih inkvizicijskih sprava za

muËenje do sladunjave laæi loπeg

evangelizma. U sjenkama koje baca

palucanje vjeËnog plamena, razumljivo je

svako pretjerivanje, svako djelo prisile i

obmane. I tako, da bismo se spasili od

Boga, mi postajemo Sotonini.

Isus potanko opisuje stvarne

posljedice pogreπnog predstavljanja

Boæjeg karaktera: “DoÊi Êe Ëas kada Êe

svaki koji vas ubije misliti da Bogu sluæi.

A to Êe Ëiniti jer nisu upoznali ni Oca ni

mene.” (Ivan 16,2.3)

Tijekom jedne æuËne rasprave u

AmeriËkom senatu, jedan je senator

viknuo drugom neka ide u pakao.

Uvrijeeni senator obratio se

predsjedavajuÊem Calvinu Coolidgeu

zbog nedoliËne primjedbe. Nakon πto je

prelistao nekoliko stranica, Coolidge je

podigao pogled i suhoparno izjavio:

“Pogledao sam u pravilnik. NeÊete otiÊi

u pakao.”

VjeËni æivot je, na kraju krajeva,

pitanje naπeg izbora. U posljednjem sudu

je zapravo rijeË o tome kako smo mi

sudili o Bogu. Mogu li ja istinski voljeti

tog Boga?

Nijedno od adventistiËkih vjerovanja

— ni subota kao Boæji dan odmora, ni

drugi Kristov dolazak — nije znaËajnije

od naπeg nauka o paklu kao vjeËnoj

kazni, a ne kaænjavanju. To je kraj

svih patnji. Ako u ovome grijeπimo, sve

je izgubljeno, sve je strah.

Nasuprot vriπteÊoj noÊnoj mori o

vjeËnim straπnim mukama, adventisti

sedmog dana trebaju iskoristiti svaku

priliku da obznanjuju istinu.

Chris Blake

Teoloπki kutak


UobiËajena pitanja ouniπtenju bezboænikaJe li pakao doista uæareno mjesto koje postoji u samomsrediπtu Zemlje?

Biblija govori da Êe konaËno uniπtenje bezboænika

nastupiti na kraju vremena. Bezboænici se Ëuvaju za sud (2.

Petrova 2,4). Naπ Bog je “oganj koji proædire” grijeh ma gdje

se on nalazio (Hebrejima 12,29). “Vatra s neba” koja Êe siÊi na

kraju vremena nije neko vrelo mjesto na Zemlji (Otkrivenje

20,9). Bezboænici Êe biti potpuno uniπteni; oni Êe biti zbrisani

sa Zemlje (Izreke 10,25; Psalam 37,10.11.20.34.38). Bit Êe

pretvoreni u prah (Malahija 4,1.3). Ovo konaËno uniπtenje

dogodit Êe se tisuÊu godina nakon Isusovog drugog dolaska

(Otkrivenje 20,5), po uskrsnuÊu mrtvih (Ivan 5,28.29).

©to je s biblijskim tekstovima u kojima piπe da Êebezboænici gorjeti zauvijek (poput Otkrivenja 20,10)?

“Zauvijek” se u Bibliji doslovno prevodi kao “u vijeke

vjekova” ili “dokle god je on æiv”. Bezboænici Êe biti uniπteni,

spaljeni, pretvoreni u prah i pepeo (Malahija 4,1.3). Vrijeme

grijeha i smrti se okonËava. Bog uvodi novo doba (Otkrivenje

21,1-4). Bog stvara novo nebo i novu Zemlju gdje viπe nema

plaËa, smrti, bolesti ili boli. U Starom zavjetu rob je trebao

sluæiti svom gospodaru trajno ili “zauvijek” (Izlazak 21,6). Ana

je donijela svog sina Samuela u hram da u njemu bude

“zauvijek” (1. Samuelova 1,22). U oba ova primjera vremensko

razdoblje je trajalo sve dokle su oni æivjeli. U 1. Samuelovoj

1,28 se jasno istiËe: “Zato i ja njega ustupam Jahvi za sve dane

njegova æivota.” Jona je Ëak upotrijebio izraz “zauvijek” kad je

opisivao svoje iskustvo u trbuhu kita (Jona 2,7). To “zauvijek”

bilo je ograniËeno, a ne beskonaËno vrijeme. Trajalo je dotle

dokle je Gospodin odluËio, sve do kraja vremena, ili sve dok

je Jona bio æiv u tom okruæenju. Kazna bezboænicima Êe biti

“muka vjeËna” (Matej 25,46). Oni Êe biti uniπteni. Spaljeni i

pretvoreni u prah, oni Êe nestati zauvijek. To nije vjeËno

“kaænjavanje” ili neprestano stanje muËenja. Zamisao o

vjeËnom gorenju u paklu uËinila bi Boga svemirskim

Ëudoviπtem koje uæiva u uniπtavanju svojih stvorenja. Bog

ljubavi mora iskorijeniti grijeh iz svemira, ili Êe on do kraja

uniπtiti cijeli naπ planet. Kao kod operacije raka, Bog mora

odstraniti oboljeli dio, koliko god to bilo bolno.

©to je s izrazom “vjeËni oganj”?Sodoma i Gomora, dva drevna grada Ëiji su stanovnici

prelili Ëaπu grijeha, bili su uniπteni vatrom s neba. Biblija

navodi da su bili spaljeni “vjeËnim ognjem” (Juda 7). Meutim,

ova dva grada danas ne gore. Oni leæe u pepelu ispod Mrtvog

mora. Prema 2. Petrovoj 2,6 oni su pretvoreni u pepeo.

“VjeËni oganj” je onaj oganj Ëiji su uËinci vjeËni, onaj koji

uniπtava potpuno i zauvijek.

Ne govori li Biblija o vatri koja se “neÊe ugasiti”?Vatra koja se ne moæe ugasiti je ona vatra koju ne moæe

ugasiti nijedna ljudska ruka. Ta vatra uniπtava u potpunosti.

Kao ishod neposluπnosti Æidova, Jeruzalem je bio uniπten pod

vojskovoom Titom 70. godine poslije Krista. Grad je bio

spaljen neugasivom vatrom. ProroËanstvo o ovom uniπtenju

moæemo naÊi u Jeremiji 17,27: “... i plamen Êe proædrijeti

dvore Jeruzalemske, i neÊe se ugasiti.” Pa ipak, Jeruzalem

danas ne gori. Vatra je u potpunosti izvrπila svoju zadaÊu.

Mark Finley

Što Biblija kaže ouništenju bezbožnika

Božji karakter je karakter ljubavi. (Jeremija 31,3)

Bog ne želi da itko pogine. (2. Petrova 3,9)

Prema grijehu, ma gdje se nalazio, Bog je oganj kojiproždire. (Hebrejima 12,29)

Grešnici će biti konačno uništeni i pretvoreni u prah.(Psalam 37,10)

Bezbožnici će propasti. (Psalam 37,20)

Bezbožnici će poginuti, oni će biti uništeni i neće se“naći”. (Psalam 37,36)

Bezbožnici će otići “u muku vječnu”. Zapazite da tekstne kaže: “vječna kazna”. To je kazna čije posljedicetraju zauvijek. (Matej 25,46)

Sodoma i Gomora primjeri su kazne s posljedicama“vječnog ognja”. Ovi gradovi danas leže u prahu ispoddijela Mrtvog mora. (Juda 7)

Gradovi Sodoma i Gomora su pretvoreni u prah. (2.Petrova 2,6)

Vatra se neće moći ugasiti ili odložiti sve dok ne izvršisvoje djelo potpunog odstranjenja grijeha iz svemira.(Matej 3,11.12)

Jeruzalem je bio uništen “neugasivom” vatrom kojuljudske ruke nisu mogle zaustaviti. Ta je vatra izvršilasvoje djelo potpunog uništenja Jeruzalema. Pa ipak,Jeruzalem danas ne gori. (Jeremija 17,19-27)

Bezbožnici će biti zauvijek uništeni. “U vijeke vjekova”ne znači “beskrajno postojanje”. (Otkrivenje 20,9.10)

Rob će služiti svojemu gospodaru trajno, “zauvijek”, ilisve dok on živi. (Izlazak 21,6)

Ana je donijela Samuela pred Gospodina da ostane“zauvijek”, ili “sve dane njegova života”. (1. Samuelova1,22.28)

Zli anđeli i svi bezbožnici se “čuvaju za Sud”. Dakle,pakao ne gori sada. (2. Petrova 2,4)

Od Boga silazi “vatra s neba” i uništava bezbožnike.Oni će biti potpuno uništeni. (Otkrivenje 20,9)

Sâm Sotona će biti uništen i pretvoren u pepeo.(Ezekiel 28,17.18)

Vatra će sve spaliti i neće ostati čak “ni žerave da setko ogrije”. (Izaija 47,14)

Bezbožnici će biti “kao da ih nigda bilo nije”. (Obadija16)

Stari svijet će biti uništen, ali će Bog stvoriti novonebo i novu Zemlju. (2. Petrova 3,12.13)


Imam dobre vijesti za one koji misle

da kljuË dugovjeËnosti leæi u

napornom vjeæbanju i izgladnjivanju!

Postoji neπto vrlo lako πto moæete

uËiniti kako biste dodali dvije ili tri

godine vaπem æivotu, a to ukljuËuje

jedenje takozvane “brze hrane”. Da, postoji

vrsta brze hrane koja donosi zdravstvene

koristi! Govorim o najboljoj prirodnoj

“brzoj hrani” — oraπastim plodovima.

Prema istraæivanjima Medicinskog centra

SveuËiliπta Loma Linda, redovito jedenje

oraπastih plodova moæe uistinu produljiti

vaπ æivot.1

Mnogi od nas odrasli su sluπajuÊi o

tome da je jedenje oraπastih plodova

dobro. Ovaj savjet se meu adventistima

prenosi s naraπtaja na naraπtaj. Meutim, u

proteklih dvadeset godina istraæivaËi

Medicinskog centra SveuËiliπta Loma Linda

otkrili su znanstvene dokaze za nutritivne

koristi od jedenja ovih paketiÊa proteina.

Navest Êemo neke koristi od jedenja

oraπastih plodova.

1. Jedenje oraπastih plodova

poboljπava zdravlje kod gotovo svakoga.2

Koristi od jedenja oraπastih plodova imali

su muπkarci, æene, vegetarijanci, oni koji

jedu meso, debeli, mrπavi, mladi, stari,

atletski i neatletski tipovi. Svatko od njih

imao je blagoslova!


smanjuje rizik od srËanih bolesti i

napada. Adventist Health Study izvijestio

je o usporedbi ljudi koji oraπaste plodove

jedu svaki dan i onih koji ih jedu manje

od jednom mjeseËno. Oni koji su ih jeli

svaki dan imali su 60% manje srËanih

napada od onih koji nisu.3 Nedavna

epidemioloπka istraæivanja dosljedno su

pokazala povezanost izmeu unosa

oraπastih plodova i smanjenog rizika od

koronarnih srËanih bolesti.4


smanjuje rizik od moædanog udara.5 Ovo

nije iznenaujuÊe jer mnogi moædani udari

uslijede nakon procesa sliËnih srËanim

napadima.


smanjuje rizik od razvijanja dijabetesa i

metaboliËkog sindroma. U opseænom

istraæivanju je redovni unos oraπastih

plodova bio povezan sa smanjenim rizikom

obolijevanja od dijabetesa mellitusa meu

æenama.6 Drugo istraæivanje pokazalo je da

je dodavanje 30 grama oraπastih plodova

dnevno mediteranskoj prehrani rezultiralo

znaËajnim stupnjem uklanjanja

metaboliËkog sindroma.7


smanjuje razinu kolesterola.8 Oraπasti

plodovi sadræe zdrave masne kiseline i

biljne sterole, koji se Ëesto dodaju

margarinu kako bi smanjili apsorpciju

kolesterola pri njegovom unosu. Orasi su

posebno korisni u smanjivanju LDL

kolesterola.


smanjuje rizik od pretilosti i debljanja.

Iako se neki boje da Êe se udebljati jeduÊi

oraπaste plodove, ovaj strah je

neutemeljen. Oraπasti plodovi sadræe nisku

razinu zasiÊenih masti i visoku razinu

nezasiÊenih masti. Istraæivanja su pokazala

da su oni koji su jeli oraπaste plodove bili

u prosjeku mrπaviji od onih koji su ih

rijetko unosili. Zapravo, dugotrajan unos

oraπastih plodova povezan je s niæom

tjelesnom teæinom i niæim rizikom od

pretilosti i debljanja.

IzraËuni pokazuju da su posljedice

koristi koje imaju oni koji svakodnevno

unose oraπaste plodove — dodatnih pet ili

πest godina bez srËanih bolesti9 i da je

redovan unos oraπastih plodova, iako Ëak i

ne svakodnevan, poveÊao dugovjeËnost za

dvije ili tri godine.10

Nije li zadivljujuÊe koliko su oraπasti

plodovi korisni? Ali, koliko bismo ih trebali

jesti? Istraæivanja pokazuju da je dovoljno

30 do 60 grama oraπastih plodova dnevno

da bismo imali najviπe koristi.

Moæda se pitate kako je moguÊe da

su oraπasti plodovi tako blagotvorni. Evo

πto znamo: oraπasti plodovi imaju mnogo

nezasiÊenih masnih kiselina, antioksidanata

i fitokemijskih tvari koje su kljuËne u

zaπtiti od kardiovaskularnih bolesti, pa Ëak

i raka. Orasi, pekan orasi i kesteni imaju

najveÊu razinu antioksidanata; bademi

imaju mnogo fitokemijskih tvari, kalcija i

magnezija. Drugi zdravi elementi u

oraπastim plodovima su folna kiselina,

karoten, vitamin K, fosfor, bakar, selen,

kalij i cink.11 Jedenje razliËitih vrsta

oraπastih plodova osigurava nam stjecanje

veÊine zdravstvenih prednosti.12

Nije li zadivljujuÊe kako je Bog

pripremio ovu poslasticu zgusnuto

pohranjenih hranjivih tvari sa πirokim

blagotvornim utjecajem na

kardiovaskularne i probavne funkcije?

Oraπasti plodovi se mogu odmah ukljuËiti

u prehranu. Oni su najbolja prirodna “brza

hrana”, lako su dostupni veÊini od nas,

lako su prenosivi i lako se pohranjuju i

bez hladnjaka. Oraπasti plodovi ne

zahtijevaju kuhanje niti osobitu pripremu;

dolaze u prirodnom omotu koji je k tome

joπ i biorazgradiv. Zagrabite πaku svakog

dana i æivite dulje! Zar to nije lako?

Katia Reinert

1 Sabaté, J., CHIP Summit 2009, Loma

Linda, CA.2 Fraser, G. E., Clinical Cardiology 22

(Suppl. III), 11—15 (1999).3 Fraser, G. E., Sabaté, J., et al. “The

Adventist Health Study” in Archives of Internal

Medicine, 151:1416—4 (1992).4 Sabaté, J., and Ang, Y., American

Journal of Clinical Nutrition, 2009, 89:16435—

16485.5 Yochum, L. A., et al. American Journal

of Clinical Nutrition, 72:476—483 (2000).6 Jiang, R., et al. JAMA, 288:2554—2560

(2002).7 Salas-Salvadó, H., et al., Archives of

Internal Medicine, 168:2449—2458 (2008).8 Rose, E., CAB Reviews, 3, Jan. 12, 2008.9 Hu, F. B., and Stamfer, M. J., Current

Atherosclerosis Reports, 1:204—209 (1999).10 Fraser, G. E., and Shavik, D. J., “Ten

Years of Life: Is It a Matter of Choice?” in

Archives of Internal Medicine, 161:1645—1652

(2001).11 King, J. C., Blumberg, J., Ingwersen, L.,

Jenab, M., and Tucker, K. L., “Tree Nuts and

Peanuts as Components of a Healthy Diet,” in

Journal of Nutrition, 2008, 138:1736S—1740S.12 Samo jedno upozorenje: Neki ljudi —

uglavnom ne viπe od jednog na stotinu — mogu

biti alergiËni na jednu ili viπe vrsta oraπastih

plodova. Ako to joπ ne znate, saznajte preko

svojeg lijeËnika jeste li jedan od njih.

Zdravstveni savjeti za starije

Prirodna “brza hrana”Sedam tajni istinske dugovjeËnosti: jedenje oraπastih plodova



Sestro Palmira, koliko ti je godina i

kad si prvi put Ëula adventnu vijest?

Palmira Kalc: Roena sam 1932.

godine u Splitu, u obitelji OrbaniÊ, i sad

sam u osamdesetima. MajËina sestra Franka

PribaËiÊ bila je adventistica. U zgradi gdje

smo stanovali bila je i obitelj Ljubice Relja-

Lambaπa s dvije kÊeri, Anelkom (kasnije

udanom LaziÊ) i Dragicom (kasnije udanom

TomiÊ). Te su djevojËice bile moje i

sestrine vrπnjakinje. Zbliæio nas je ratni

vihor u Splitu. Nerijetko smo boravili u

skloniπtu kao stanari te zgrade i svi se

zajedno molili da nas dragi Bog saËuva.

Kako je to bilo kad si upoznavala

adventiste?

Subotom su u naπe dvoriπte dolazili

neki muπkarci, æene i djeca. Tu smo

pjevali i sluπali πto je iz Boæje rijeËi Ëitao i

govorio propovjednik Savo ∆iriÊ. SjeÊam se

da nam je bilo lijepo pa smo se prikljuËili

toj skupini od dvadesetak osoba. S radoπÊu

smo oËekivali sljedeÊu subotu da budemo

zajedno, naroËito mi djeca. Ja sam tada

imala oko dvanaest godina. Takvi skupovi

su se odræavali i po stanovima, ali uvijek

kod nekog drugog. To su bili adventisti

koji su se okupljali subotom da slave Boga

i izraæavaju Mu zahvalnost. Ja o tome

gotovo niπta nisam znala, samo znam da

mi je bilo lijepo i ugodno, i da sam se

radovala svakoj novoj suboti.

Kako si nastavila πkolovanje?

Zavrπila sam medicinsku πkolu u

Splitu i radila kao medicinska sestra u

staroj vojnoj bolnici u Splitu.

©to se dalje dogaalo u tvojem

æivotu?

U bolnici sam, njegujuÊi bolesnike,

upoznala jednog vojnika, Slovenca, koji je

bio na lijeËenju. Rodila se ljubav i stupili

smo u brak. Milan je kasnije bio vojno

lice, potpukovnik. Dobio je premjeπtaj za

Zadar u kojem smo ostali sve do danaπnjeg

dana.

©to je bilo s adventizmom u Zadru?

Joπ 1943. godine veza s

AdventistiËkom crkvom bila mi je Anelka

LaziÊ iz Splita, i to putem pisama. Slala mi

je poruke ohrabrenja i povjerenja u Isusa

Krista i tako je moja vjera rasla. Kasnije je

i moja kÊi Jadranka prihvatila Krista preko

njezinih pisama. Moj muæ o tome niπta nije

znao, a zapravo je bio veliki protivnik.

S kojim propovjednikom ste se prvo

susrele?

Bio je to pastor Ivan –idara, koji nas

je vrlo Ëesto posjeÊivao. Mene je

posjeÊivao na radnom mjestu u ambulanti,

gdje sam radila, a kÊer Jadranku na

njezinom radnom mjestu u uredu.

Kada ste krπtene?

Vrijeme je prolazilo i doπle smo do

odluke kojoj smo se jako radovale. Krπtene

smo 1975. u Zagrebu, u crkvi u

RakovËevoj. Moj muæ o tome nije smio

niπta znati, bio je uvjereni komunist.

Crkvene zgrade u Zadru joπ nije bilo i

subotom smo odlazile u pastorov stan gdje

su oni i sami bili podstanari. Tako smo se

okupljali sve dok nije kupljena zgrada i

preureena za crkvu, a to je uËinjeno

1977. godine za vrijeme sluæbovanja

pastora Ivana –idare.

Jesi li i dalje imala nevolja od

svojega supruga?

I te kako! Nevolje od mog muæa bile

su velike i ne æelim ih se prisjeÊati. Hvala

Bogu, to je sve iza nas.

Je li mjesna crkva napredovala

nakon πto ste dobili crkvenu zgradu?

Broj Ëlanova crkve se poveÊavao.

Dolazili su mladi i stariji i svi smo bili

sretni.

SjeÊaπ li se koliko je pastora bilo na

sluæbi u Zadru?

O da! Prvi je bio Franjo Musija, a

onda Ivan –idara, –ore »uport, Vladimir

KovaËeviÊ, Dobrivoje RaneloviÊ, Dominik

Crnogorac (bez æene i djece tijekom

Domovinskog rata), Zlatko Musija, Dejan

StanjeviÊ, ponovno Ivan –idara (iz Splita) i

sad novi zadarski propovjednik Marijan

PerπinoviÊ.

Bilo je godina kad niste imali

pastora u Zadru...

Da, to je izgledalo jadno. Kao da su

nas braÊa iz konferencije zaboravila i

prepustila nam da sami odræavamo i

vodimo bogosluæja kako znamo.

Koliko znamo, uvijek si vrijedno

radila u crkvi i joπ se nisi umorila. U

Ëemu je tajna tvoje radosti i ljubavi

prema Bogu i svima onima koji te

okruæuju?

Tajna je u Isusu Kristu kojemu sam

dala prvo mjesto u svojemu srcu i æivotu.

Skrbila sam za bolesne, obeshrabrene i

posrnule. Zato sam u crkvi cijelim srcem

obavljala razne duænosti, prema darovima

kojima me Bog obdario.

Zadar je grad s oko 80.000

stanovnika koji se naglo izgrauje. Kako

ti vidiπ misijsko djelovanje AdventistiËke

crkve i njezinih vjernika?

Iako nas je sada malo, i uglavnom

smo svi stariji, ja vjerujem da Êe Boæji Duh

zapaliti svoj oganj. Hvala Bogu, zgrada je

sada potpuno obnovljena, zajedno sa

stanom za pastora koji se doselio. Molimo

se da Bog pripremi takva zbivanja u crkvi i

gradu da Boæja rijeË probudi mnoge.

Koja je tvoja poruka mladoj

generaciji adventista?

Molimo se Bogu za sve krajeve u

Dalmaciji, da Bog nas stare ohrabri i da

poπalje mlade junake vjere koji Êe

neustraπivo navijeπtati Boæju ljubav i

Njegov skori dolazak.

U ovoj prigodi se æelim zahvaliti Bogu

za moju kÊer Jadranku koja je vjerna s

cijelom svojom obitelji. Posebno se

zahvaljujem sestri Anelki LaziÊ koja me

upoznala s Kristom. Hvala velikom Bogu

na svemu!

Razgovor vodila Viπnja KovaËeviÊ

Razgovor

Hvala sestri koja me upoznala s Kristom!Palmira Kalc je meu najstarijim vjernicima crkve u Zadru

Palmira Kalc


Udruga hrvatskih adventista Australije

Iz iseljeniπtva

Urazdoblju nakon odræanog

sabora Udruge hrvatskih

adventista Australije (UHAA)

u popularnom adventistiËkom

odmaraliπtu Jindabyne proπlog

Uskrsa, Odbor ove udruge okrenuo se

novim izazovima. Novo mlado vodstvo

Udruge pod predsjedanjem Marka LevatiÊa

planira pozivanje govornika za 2012.

godinu. Nakon Bobe MarËete, koji je bio

jedan u nizu gostiju triju hrvatskih crkava

u Australiji, spominju se nova imena

pastora koje bismo rado vidjeli na ovom

kontinentu. Uz gosta iz Hrvatske traæi se i

govornik za mladeæ, a to Êe vjerojatno biti

jedan od govornika iz Australije.

UHAA nastoji organizirati viπe

evangelizacijskih projekata koji bi objedinili

crkve u Melbourneu, Sydneyu i Brisbaneu.

Pripremljene su radijske emisije Misli iz

Biblije pod njihovim pokroviteljstvom kako

bi predstavile te crkve hrvatskoj zajednici

u Australiji.

Dopisna zdravstvena πkola zadobila je

zanimanje starije generacije, koja se

ponajviπe sluæi hrvatskim jezikom, a sustav

ponude radnih listova proπirit Êe se u sve

gradove reklamiranjem u trima hrvatskim

tjednim novinama. Dopisna biblijska πkola

veÊ niz godina ima svoje polaznike, a

moguÊnost prouËavanja Biblije bit Êe

ponuena mlaoj generaciji Hrvata na

engleskom jeziku, zastupljenom u

dijelovima hrvatskih tjednika.

Novi projekt gradnje molitvenog

doma i druπtvenog centra u Brisbaneu

privukao je pozornost brojnih prijatelja. U

najskorije vrijeme poËinje izgradnja velike

druπtvene dvorane crkve St. Albans u

Melbourneu, koja Êe konaËno odgovoriti

potrebama ove sredine u kojoj se na

koncertima okupi i do 150 neadventista. U

crkvi Dundas u Sydneyu postoje dvije

opcije ulaganja u nove prostore: jedna je

obnova crkvene dvorane, a druga je

ambicioznija — izgradnja novog kompleksa

za koji ova crkva ima spremna novËana

sredstva.

Dva pastora trenutno pokrivaju rad s

crkvama: pastor Jakob Kelava u Brisbaneu i

pastor Damir Posavac u Melbourneu, dok

crkva u Sydneyu uporno i dalje nastoji

dovesti treÊeg pastora iz Hrvatske koji bi

im pomogao u njihovom misijskom

djelovanju meu Hrvatima u najveÊem

gradu Australije.

Ove godine se navrπava dvadeset

godina naglaπenog djelovanja hrvatskih

adventistiËkih crkava na ovom kontinentu,

a prije dva desetljeÊa raala se i nova

crkva Dundas u Sydneyu.

Damir Posavac

Raspjevani BoæiÊ u prepunojcrkvi St. Albans

Tradicionalni boæiÊni koncert i ove je

godine okupio viπe od 250 posjetitelja,

koliko prema prostoru i moæe ugostiti

Hrvatska adventistiËka crkva u

Melbourneu.

VeËernji program u trajanju od

nepuna dva sata prenoπen je izravno preko

interneta na web stranici crkve St. Albans,

s dvije video kamere, u reæiji Mladena

Kukolje. VeÊ nakon vikenda broj otvaranja

ovog video zapisa preπao je 200 pa se tako

viπe nego udvostruËio broj onih koji su

pratili ovaj lijepi program na Ëast Bogu

koji je poslao svojega Sina na ovaj planet

da bi nas otkupio i spasio. Prigodnim

boæiÊnim pjesmama zbora, gostima iz

hrvatske zajednice — instrumentalnim

sastavom NoÊna smjena, recitalom Ana-

Marije LevatiÊ te solo izvoaËima Monikom

Kapuπi i Edwardom BorkoviÊem, a uz

glasovirsku pratnju Kristine Posavac i

dirigentsko vodstvo Marka LevatiÊa, ovaj je

program joπ jednom oduπevio sve goste i

gledatelje prijenosa.

BoæiÊnu poruku uputio je pastor

Damir Posavac, uz kojeg je program vodila

i teËno prevodila na engleski jezik Martha

Kajfeπ. Dekoraciju ugoaja ovog

krπÊanskog blagdana pripremile su Ruæica

RoguliÊ i Zdenka PaviÊ.

Malom humanitarnom akcijom u

duhu BoæiÊa prikupili smo dar za DjeËji

odjel bolnice u Vukovaru u iznosu od

1.650 dolara, kojemu Êe se pridodati

donacije iz Australije.

Kao i uvijek, domaÊini su ponudili

bogat domjenak u dvije prostorije. Najavili

su ruπenje kuÊice u dvoriπtu kompleksa

gdje Êe poËetkom 2012. zapoËeti izgradnja

viπenamjenske dvorane s kuhinjom i

blagovaonicom koja Êe moÊi primiti viπe

od 200 gostiju.

Damir Posavac


Damir Gal(1958.—2011.)

U Zagrebu je 25. kolovoza 2011., u 54. godini æivota, zaspao u

Gospodinu Damir Gal. Ispratili smo ga na privremeni poËinak na

groblju Markovo Polje u nazoËnosti mnogih prijatelja i vjernika. Pamtit

Êemo ga kao prijatelja, brata, gostoljubivog domaÊina i samohranog

oca. Bio je predani krπÊanin, biblijski uËitelj, voditelj malih skupina,

organizator humanitarnih akcija i koncerata, slikar, publicist i vizionar.

Znamo ga i kao ravnatelja udruge Moj grad Zagreb i Centra za

prirodoslovne studije, te kao predavaËa na tribinama u zagebaËkom

KIC-u. Roen je 18. svibnja 1958. u Rijeci, od majke –ure i oca

Mirka. Do svoje dvadesete godine æivi u Rijeci, gdje zavrπava

trgovaËku πkolu i upisuje fakultet. Godine 1979. seli se u Osijek, a

1981. ostaje bez roditelja. Taj dogaaj je prekretnica u Damirovu

æivotu, jer preko prijatelja upoznaje Isusa Krista. ProuËava Bibliju i

pronalazi pravi smisao æivota. Godine 1982. prikljuËuje se

AdventistiËkoj crkvi u Osijeku biblijskim krπtenjem. U oæujku 1983.

æeni se s Ruæom MartiÊ. Dolaze u Zagreb, gdje u sljedeÊih Ëetrnaest

godina dobiju troje djece — Tamaru, Filipa i Tina. Godine 2006. obitelj

tragiËno ostaje bez supruge i majke Ruæe. Ovaj dogaaj je zbliæio

cijelu obitelj i uæi krug prijatelja. Damir sve podreuje odgoju i

obrazovanju svoje djece, a u sljedeÊih pet godina i sâm zavrπava studij

i magisterij. Piπe knjige, propovijeda i vodi seminare na razliËite teme.

Damirovoj djeci — Tamari, Filipu i Tinu, kao i njegovom bratu

Robertu izraæavamo iskrenu krπÊansku suÊut.

Karlo Lenart

Jovan SuænjeviÊ(1925.—2011.)

U subotu ujutro, 21. svibnja 2011. umro je Jovan SuænjeviÊ.

Roen je u ©umetlici 1925. godine, a s petnaest godina upoznao je

istinu i prihvatio je svim srcem. Probijao se kroz æivot mukotrpno

radeÊi u domovini i u NjemaËkoj. Sanjao je o danu kad Êe se vratiti,

zasnovati obitelj i sluæiti Bogu i bliænjima. Godinama sam bio njegov

akon i Ëesto sam ga posjeÊivao. Nikada iz njegovih usta nisam Ëuo

æalopoljke, kritike ili ruæne rijeËi za bilo koga. Brat Jovo je æivio

Evanelje. Bio je poπten, vrijedan, nesebiËan i ponizan, bio je i ostao

velik u Boæjim oËima. Njegov æivot je bio svjedoËanstvo onima koji su

s njim dolazili u dodir. Svi se slaæu u jednome: u danaπnjem se svijetu

rijetko moæe sresti takav Ëovjek. Bit Êe mi drago susresti se s njime

kad Isus doe. Iza njega ostaju supruga Duπanka, pastorke i pastorak.

Propovjednik Neven ReliÊ uputio je rijeËi utjehe i nade obitelji i svima

okupljenima na njegovom ispraÊaju u Virovitici.

Ljubiπa Æivojnov

Ivan Godina(1927.—2011.)

Ivan Godina roen je 1927. godine u Zagrebu od oca Mihajla

koji se nakon Prvog svjetskog rata iz Slovenskih Konjica doselio u

Zagreb i oæenio Zlatom Razum iz KonπËice kod Samobora. Roditelji su

mu rano umrli te ga je othranila dobra pomajka, druga oËeva æena

Agata MartiniÊ, s kojom se njegov otac oæenio nakon smrti prve

supruge, a upoznali su se u AdventistiËkoj crkvi. Nakon zavrπene

srednje πkole Ivan upisuje Ekonomski fakultet, diplomira 1952. godine

i zapoπljava se. Oæenio se Nevenkom Berc iz Zagreba, a u sretnom

braku blagoslovljeni su s dvoje djece, Zlaticom i Kreπimirom. Volio je

glazbu, knjiæevnost i opÊenito umjetnost, a posebice jeziËnu kulturu,

o Ëemu svjedoËe njegove Ëetiri pjesniËke zbirke. Ivan je iznad svega

volio svojega Spasitelja Isusa Krista i Ëekao Njegov skori dolazak.

Ljubio je Boga i Njegovu crkvu koju je redovito pohaao i svesrdno

podupirao. Svakodnevno je predano prouËavao Bibliju, pretoËivπi

njezina naËela u svoj æivotni put. Tjeπimo se time da Êemo se susresti s

Ivanom u Boæjem kraljevstvu. Opet Êemo biti zajedno i uæivati savrπeno

zdravlje i sreÊu. Hvala Bogu πto smo u naπoj sredini imali Ivana Godinu

koji je — iako cijelog æivota krhkoga zdravlja — doæivio 85. godinu i

zaspao u blaæenoj nadi u skoro uskrsnuÊe!

–uro Mikec(1927.—2011.)

–uro Mikec je roen u BogaËevu, u kriæevaËkom kraju, 1927.

godine. Prihvatio je biblijsku istinu i krπten je u Varaædinu 1952.

godine. Svim biÊem se borio za svoja uvjerenja i zbog toga je u domu

svojih roditelja æivio u teπkim uvjetima, jer su oni bili veliki protivnici.

Zbog velikog siromaπtva i oskudice 1957. godine se preselio u

Sokolovac kraj Koprivnice. Sa suprugom Zoricom i dvoje djece,

Baricom i Ljubicom, æivio je vrlo teπko, radeÊi mukotrpno da prehrani

svoju obitelj. Svoju ljubav prema Bogu æelio je podjeliti s ljudima koji

su ga okruæivali. Obilazio je obliænja mjesta i svjedoËio pomoÊu knjiga

o svojoj vjeri i nadi u skori Kristov dolazak. Dugo godina bio je voa

subotnje πkole u sokolovaËkoj crkvi. Æivio je u vjeri da Êe Isus uskoro

doÊi, i u toj je nadi zaspao 18. srpnja u Virovitici, gdje je u domu

svoje kÊeri Barice i zeta Tome provodio sa svojom suprugom

posljednje dane na ovoj zemlji. Od brata –ure oprostio se umirovljeni

pastor Lovro JurËiÊ. Nama koji smo preostali uputio je poruku iz

Boæje rijeËi: trebamo biti spremni da Isus u bilo koje doba doe po

nas.

Ljubiπa Æivojnov

“Ja sam uskrsnuÊe i æivot — reËe joj Isus. — Tko vjeruje u mene, ako i umre, æivjet Êe.Tko god æivi i vjeruje u me, sigurno neÊe nigda umrijeti. Vjerujeπ li ovo?” (Ivan 11,25.26)

Zaspali u Gospodinu


Inicijativa zaprobuenje: intenzivnoprouËavanje Biblije

Na svečanosti duhovnogprobuđenja održanoj u srpnju2011. pokrenuta je inicijativa“Slušati Riječ”, druga od tri fazepomoću kojih Interameričkadivizija Adventističke crkveprovodi inicijativu Probuđenje ireformacija (www.revivaland-reformation.org).

“‘Slušati Riječ’ glasan jepoziv crkvi u našoj diviziji daprovodi vrijeme s Biblijom, dasluša ono što Bog govori u svojojRiječi, da shvati značaj njezineporuke i bude voljna slijeditiNjegove upute kako su nam daneu Bibliji”, poručio je predsjednikdivizije Israel Leito okupljenommnoštvu od oko 10.000posjetitelja u kongresnom centruu San Salvadoru u državi ElSalvador.

Tijekom programa sucrkveni vođe iz svakog od 21divizijskog područja potpisalizavjet kojim se obvezuju bitivjerni Bogu u promicanjuproučavanja, poučavanja iprimjene Biblije u svakom od ovihpodručja. Dvije crkvene radijskepostaje prenosile su događajuživo, a nekoliko sati nakon togapušten je video snimak nanacionalnoj televiziji El SalvadoraCanal 33.

Prošle godine Adventističkacrkva u Interameričkoj divizijiprovela je 160 dana dugumolitvenu inicijativu nazvanu “Bezprestanka molite”, promičućimolitveno oživljavanje za djecu imlade, za učenike i učitelje uškolama, studente i profesore nasveučilištima te za sve pastorecrkve. Osim toga, oko 100.000obitelji otvorilo je svoje domoveza bogoslužja, proslavljanja imolitve za svoje susjede iprijatelje.

Nekoliko pastora izrazilo jesvoje oduševljenje inicijativom“Slušati Riječ”. “Pokretanje oveinicijative navelo me je da seposvetim marljivijem proučavanjuBožje riječi i da potičem vjernikeda tragaju za duhovnimprobuđenjem kroz molitvu, Bibliju iproučavanje knjiga Ellen G.White”, rekao je Marcos GamalielHerrera, okružni pastor usredišnjem dijelu El Salvadora.Dvadesetšestogodišnji Herreranadgleda devet crkava i dvijemale skupine.

Dok je crkva uInterameričkoj diviziji duboko u

drugoj fazi duhovnog probuđenja,koja traje šest mjeseci, već su utijeku aktivnosti koje će se krozsve tri faze pretočiti u sljedećikorak u veljači 2012. godine.Treća faza, nazvana “Neka saznasvijet”, namijenjena je poticanjuduhovno probuđenih vjernika naširenje Radosne vijesti ospasenju.

Neke od aktivnosti zaprobuđenje koje sadrži inicijativa“Slušati Riječ” uključuju virtualnovijeće za službu, biblijski kviz zamlade, biblijski tjedan u školama iustanovama, proučavanjeadventističkih doktrina pocrkvama, masovno širenje knjigeVelika borba koju je napisalasuosnivačica Adventističke crkveEllen G. White i učeničku obukuza milijun vjernika.

U Interameričkoj diviziji, kojauključuje Karibe, Meksiko, SrednjuAmeriku i pet najsjevernijih državaJužne Amerike, ima oko 3,4milijuna adventista.

Libna Stevens, IAD/ANN

Proslava subotedosegnula gledateljecijelog svijeta

Događaj nazvan “SabbathCelebration”, 13. kolovoza 2011.,privukla je više od 1.500 ljudi udvorani Bear Ridge Mall u graduAndrewsu i dotaknula mnogedruge zahvaljujući internetskomprijenosu u više od 42 zemljesvijeta. Crkve iz Georgije,Sjeverne Karoline i Tennesseejaposlale su svoje članove da oduslušati o temeljima crkveAdventista sedmog dana i dasaznaju više o biblijskoj suboti iproročanstvima za kraj vremena.

Ted Wilson, predsjednikGeneralne konferencije svjetskeAdventističke crkve, bio je glavnigovornik tijekom cjelodnevnogprograma. On predvodi više od17 milijuna vjernika oveprotestantske denominacije, a uizlaganjima su mu se pridružilidrugi adventističke vođe: KennethCox iz Kenneth Cox Ministriesa,dr. Michael Hasel iz Južnogadventističkog sveučilišta uCollegedaleu i pisac Ed Reid.

David Gates, osnivač službeGospel Ministry International, iznioje izvješće o svojem misijskomradu u stranim državama.Program su obogatile izvedbemuškog zbora Covenant ofPraise.

“‘Sabbath Celebration’ je namnoge načine bio izvanredno

uspješan događaj. Daleko jenadmašio naše izvorne planove iočekivanja. Sveti Duh nas jevodio na svakom koraku, tako dasmo mogli gledati kako se zbivačudo za čudom. Iako je događajprošao, još uvijek smo zadivljenionime što je Gospodin učinio uslanju poruke o biblijskoj subotidiljem planeta”, rekao je DonYancheson, organizator događajai pastor adventističkih crkava uAndrewsu i Murphyju.

Događaj je zbog vremenskerazlike emitiran naknadno naFilipinima i u jugoistočnoj Aziji.Snimke ovog događaja na DVD-ui CD-u mogu se naručiti naslužbenim stranicamasabbathcelebration.com isabbathcelebration.org, ilipogledati na stranici:gospelministry.org/component/preachit/series/22-sabbath-celebration.

Izvor: http://www.theandrewsjournal.com/

Wilson se prekoSkypea obratiomalezijskoj mladeæi

Iz obiteljskog doma u LomaLindi u Kaliforniji, PredsjednikCrkve adventista sedmog danaTed N. C. Wilson obratio semladim adventističkim vjernicimau Maleziji preko Skypea i pružioim poruku ohrabrenja.

“Ako se susrećete sizazovima i ako ste u kušnji dapostanete obeshrabreni, Gospodinkaže: ‘Nemojte biti obeshrabreni,jer u svojoj slabosti možetepostati snažni ako se pouzdate umene’”, rekao je Wilson navodećidvanaesto poglavlje 2.Korinćanima u kojem Pavaoopisuje kako je pri suočavanju sosobnim nevoljama pronalaziosnagu u Bogu.

“Prisjetite se toga sljedećiput kada se suočite s izazovima”,rekao je Wilson okupljenima uTaipingu na prvom kongresumladih adventista u poluotočnojdržavi Maleziji, 29. kolovoza2011.

Jedan od izazova s kojimase adventisti u Maleziji suočavajujest vjerska sloboda. Iako većinamuslimanskih zemalja ujugoistočnoj Aziji promičetolerantan i napredan oblikIslama, manjinske religije se idalje mogu suočiti sa zakonimakoji zabranjuju prozelitizam, sacenzurom i oštećivanjemcrkvenog vlasništva.

“Znam da Bog vodi vas uMaleziji. Prolazite kroz teška

razdoblja, ali zahvaljujem Bogu zaslobodu vjeroispovijesti kojumalezijska vlada pruža svojimgrađanima”, rekao je Wilson.

Politički problemi, prirodnenepogode i globalna ekonomskakriza znakovi su Isusovog skorogpovratka, rekao je Wilson, potičućimlade malezijske adventiste dasvim srcem prihvate crkvenuinicijativu za probuđenje i reformu,koja uključuje i redovnu molitvuza izlijevanje Božjeg Duha.

Prije nego što se Isus vrati,“Božji Duh i Njegova sila izlit ćese na Njegovu djecu”, rekao jeWilson, citirajući knjigu Velikaborba Ellen G. White.

“Upravo čitam tu knjigu sasvojega iPhonea”, rekao jeWilson, pokazujući svoj mobilniuređaj. “Imam Bibliju, spise Duhaproroštva i subotnjoškolske poukena svojem iPhoneu. No,vjerojatno zvučim smiješnopropovijedajući tehnologiju vamakoji ste u tome puno naprednijiod mene”, rekao je Wilson uzpratnju smijeha okupljenih nakongresu.

Allan Yap, jedan odorganizatora događaja, rekao namje da je ideja o vezi spredsjednikom Adventističke crkvepreko Skypea potekla od jednogmladog vjernika.

Wilson je potaknuo mlademalezijske adventiste da provodevrijeme u molitvi tijekom kongresamladih. “Vidjet ćete da će Bogispuniti vaše živote s toliko sileda će vas iskoristiti nanajčudesnije načine”, rekao je.

“Ne postoji ništa moćnije odskupine mladih adventistasedmog dana koji su ponizni iposvećeni Isusu, dopuštajućiBogu da djeluje kroz njih”, rekaoje Wilson. “Ne dopustite ničemuda vas odvrati od prave svrhekoju Bog ima za vas. Iako nistevelika skupina ljudi, Bog vasmože iskoristiti kao što jeiskoristio Gideonovu vojsku. Akoje mogao iskoristiti tristo ljudi daunesu potpunu zbrku međuneprijatelje, Bog može i vas nakraju vremena iskoristiti nadramatičan i silan način. Imamopovjerenja u vas i znamo da ćevas Bog blagosloviti!” zaključio jeWilson.

U Maleziji više od 5.000adventista štuje Boga u 25mjesnih crkava. (ANN)

Wilsonova suÊutnorveπkom narodu

Predsjednik Generalnekonferencije Kršćanske

Iz svijeta



adventističke crkve, pastor Ted N.C. Wilson, prilikom posjeta Oslu urujnu 2011. godine izrazio jesućut norveškom naroduzatečenom terorističkim napadima.Wilson je u Oslo došao kaoglavni govornik kongresnogvikenda 16. i 17. rujna. “Osobnosam se molio za ožalošćeneobitelji, za kralja i norveškuvladu”, rekao je pastor Wilsonpublici od 700 adventista koji suse okupili na godišnjem kongresuadventista u Oslu.

Ovo je bio Wilsonov trećiposjet Transeuropskoj divizijiAdventističke crkve ove godine.Wilson je govorio o poteškoćamasvjedočenja u izrazitosekulariziranom i sofisticiranomdruštvu. “Osobno želim učiniti svešto je u mojoj moći kako bihpomogao širenju Evanđelja uovom području”, rekao je Wilsonna početku svoje subotnjepropovijedi. Propovijed je bilausredotočena na ključne elementeidentiteta adventista sedmogdana. Wilson je slušatelje uputiona dvije osobine objavljene uOtkrivenju 12,7 po kojima semože prepoznati Božja crkvaposljednjih dana: “I razgnjevi seZmaj na Ženu pa ode i zarati ses ostatkom njezina potomstva, sonima što čuvaju Božje zapovijedii drže svjedočanstvo Isusovo.”Također je uputio vjernike crkveda učine svoj dio u ispunjavanjuposlanja koje je Bog povjerioAdventističkoj crkvi.

Wilson je više puta pozvaookupljene da drže Božju riječ usredištu svojih života,usredotočeni na Krista i Njegovupravednost.

U subotu uvečer Wilson jeodgovarao na pitanja kao što surukopoloženje žena, ekumenskapitanja i projekt širenja knjigeVelika borba.

“Dojmilo me se kako jepastor Wilson odgovarao narazličita postavljena pitanja”,komentirao je pastor Rolf Andvik,predsjednik Istočnonorveškekonferencije. “Jako smo sretni štoje pastor Wilson mogao doći uNorvešku i voljeli bismo gauskoro opet vidjeti”, rekao jeAndvik nakon sastanaka.

Wilsona je u Oslu pratila injegova supruga Nancy ipredsjednik Transeuropske divizijeAdventističke crkve, pastor BertilWiklander. Događaj je snimaonorveški Hope Channel(Hopechannel.no) i LifeStyleTV-a(Lifestyletv.se), te je prenošen nateleviziji LifeStyleTV i internetu.

Tor Tjernanen (tedNEWS)

Zdravstveni programprilagoen globalnimpotrebama

Potporna službaAdventističke crkve u Kaliforniji,Weimarski centar za zdravlje iobrazovanje, pokrenuo je u rujnu2011. godine programNEWSTART Global,međunarodnu inačicudosadašnjeg zdravstvenogprograma Newstart. Program sesastoji od osamnaestodnevnogučenja promjene životnog stila, asvha mu je suzbijanje pretilosti,visokog krvnog tlaka, dijabetesa isuvremenih civilizacijskih bolesti.Nova inačica pruža zdravstvenanačela posebno prilagođenamjesnim crkvama po cijelomsvijetu kako bi i one mogleprovoditi zdravstveni evangelizam.

“Sada svatko može bitizdravstveni evangelizator u svojojzajednici”, rekao je Dean Dennis,marketinški ravnatelj Weimara.

Pokrenut 1978. godine,Newstart je zapravo kratica zaono što je zdravstveno najvažnije:prehranu, vježbanje, vodu,sunčevu svjetlost, umjerenost,zrak i povjerenje u Boga (eng.Nutrition, Exercise, Water,Sunlight, Temperance, Air, Rest,Trust in God).

Weimarski centar je dosadpomogao u više od 11.000slučajeva da korisnici njihovihprograma povrate svoje zdravljeprirodnim putem. Pokretanjenovog programa najavljeno je navečeri koju su posjetili gosti izvodstva Adventističke crkve,uključujući predsjednika Teda N.C. Wilsona, predsjednikovogpomoćnika za evangelizam MarkaFinleya i tajnika društva za službuJerryja Pagea.

“Pomoć mjesnim crkvama utome da postanu središta utjecajai zdravstveni centri za Gospodina— to je ono što naša crkvatreba!” rekao je Wilson prisutnimana tom sastanku.

Predsjednik Weimara dr.Neil Nedley rekao je: “Isus dolaziuskoro i On nam je rekao da ćezdravstvena služba biti jedna odzavršnih pristupa u dosezanjuljudi. Bog želi da opremimoNjegov narod kako bi mogaoprovoditi to djelo.” Zdravstvenevođe Adventističke crkve ističukako će obnovljena inačicaNewstarta bolje zadovoljiti potrebeonih koji se nalaze izvanSjeverne Amerike.

“Suvremeni svijet sesusreće s mnogo novihzdravstvenih izazova s kojima se

svi opremljeni ovom obnovljenominačicom mogu bolje suočiti”,rekao je dr. Allan Handysides,ravnatelj Odjela za zdravljeAdventističke crkve. “Siguran samda će NEWSTART Global pomoćionima koji žele služiti izvanameričkih granica”, nastavljaHandysides. “Oni koji će koristitiNEWSTART Global trebat ćesusresti ljude tamo gdje jesu ipokazati fleksibilnost dok rade skulturama različitim odsjevernoameričkog mentaliteta.”Handysides je rekao da ćeobnovljena inačica također boljeosposobiti zdravstvene vođeAdventističke crkve za suočavanjesa suvremenim zdravstvenimproblemima poput HIV-a/AIDS-a izlouporabe droge.

Katia Reinert, ravnateljicaOdjela za zdravlje Adventističkecrkve u Sjevernoj Americi, reklaje da je NEWSTART bio ključanu promicanju zdravstvenih načelameđu adventistima ineadventistima. “Vjerujem da ćesvatko tko je zainteresiran zazdravstveni evangelizam vidjeti uNEWSTART-u prekrasno sredstvoza širenje poruke cjelovitogzdravlja i obnove onima kojima jepotrebno tjelesno, duševno iduhovno izlječenje”, objašnjavaKatia Reinart.

Weimar je nedavno priveokraju trogodišnju suradnju spotpornom službom AmazingFacts, koja se nalazi u obližnjemRosevilleu. Nedley je izjavio kakoje zbog financijskih izazova tasuradnja pomogla “uskrsavanju”Weimarove službe. “Iako su našeslužbe odvojene na razini odbora,ostajemo ujedinjeni u poslanjudosezanja izgubljenog svijetatrostrukom anđeoskom vijesti”,rekao je Nedley.

Više informacija: Newstart-global.com ili Weimar.org. (ANN)

Tibet dobio prvuadventistiËku radijskupostaju

Nakon dvogodišnje potrageza producentom koji je izvornigovornik tibetanskog jezika,Adventist World Radio(Adventistički radio u svijetu) jezapočeo emitirati svoje prvekratkovalne programe natibetanskom jeziku. AWR ima dvašestomjesečna rasporedaemitiranja, koji se mijenjaju uproljeće i jesen, a novi jezici seuvode obično u vrijeme promjenerasporeda. “U ovom slučajuodstupamo od uobičajeneprocedure i započinjemo s ovim

novim programom usred sezone”,rekao je Dowell Chow,predsjednik AWR-a. “Željeli smozapočeti s tibetanskimprogramima već mnogo godina, asada kad imamo producenta,jedva čekamo da, što je prijemoguće, počnemo dosezatislušatelje porukom nade.”

Tibet je planinska pokrajinaili “autonomno područje” u Kini ukojemu nema organiziranestrukture Adventističke crkve, ameđu tri milijuna stanovnika naTibetu boravi samo nekolikoadventista. Kad je AWR počeotražiti tibetanskog radijskogproducenta, nekoliko osoba sejavilo preko kontakata iz drugihpotpornih službi. Na kraju je AWRpreko e-maila kontaktirao sčovjekom koji se zove Nurpu. Onje doputovao u obližnji Nepalprošle jeseni kako bi se sastao sChowom na prvom sastankuslušatelja nepalskog AWR-a.Nakon toga je započeo obukukod iskusnih nepalskihproducenata i tehničara AWR-a.Kad je naučio rukovati opremom igovoriti radijske najave, Nurpu sevratio kući sa zalihom spisa odnepalskog tima AWR-a, koje jepočeo prevoditi i kontekstualiziratiza tibetanski narod. Nakon togase tri puta vraćao u Kathmandu uNepal kako bi snimio još emisijau studiju AWR-a. Nakon što susnimili ove emisije, AWR ih jepočeo emitirati jednom tjedno nanepalskoj FM radio stanici koja senalazi blizu tibetanske granice.

Nurpuova putovanjazahtijevaju znatnu količinuustrajnosti: dugo pješačenje odnjegovog planinskog doma unajbliže veće mjesto, vožnjuautobusom, cijelodnevnopješačenje do nepalske granice ijoš jednu dugu vožnju doKathmandua. Ovakvo putovanje ujednom smjeru može trajati tri došest dana. Čak i kod kućeNurpuov život nije lak. Iakonjegova mala kuća ima struju, pamože koristiti AWR-ov laptop, dabi pristupio e-mailu mora pješačitiniz planinu u selo na nižojnadmorskoj razini koje imainternetski café. Njegov dnevniraspored je vrlo zgusnut, pošto sebrine o životinjama i uzgoju hraneza svoju obitelj, a također radi ikao pionir Svjetske misije.

Chow kaže: “Molimo se zaNurpua dok nastavlja težak radproduciranja programa za svojnarod. Molimo se da budeohrabren u ovoj službi koja je teku začetku.”

Shelley Nolan Freesland, AWR



Srednja πkola u Maruπevcu

Vrlo mi je drago da sam mogla prisustvovati konferenciji na

temu Emocionalno zdravlje i boljitak: Biblijski svjetonazor u

praksi, koja se odræavala od 12. do 15. listopada 2011. na

SveuËiliπtu Loma Linda u Kaliforniji. Konferenciju su zajedno

organizirale ©kola medicinske psihijatrije te ©kola za medicinske

sestre sa SveuËiliπta Loma Linda, kao i nekoliko odjela Generalne

konferencije ukljuËujuÊi Zdravstvenu sluæbu, Edukacijsku, Sluæbu

æena, Obiteljsku sluæbu i Pastorske sluæbe.

Viπe od 60 meunarodnih struËnjaka o emocionalnom

zdravlju i boljitku odræavali su prezentacije i radionice na

multidisciplinarnoj, multikulturalnoj konferenciji kako bi promicali

biblijske okvire za postizanje emocionalne cjelovitosti. Dr. Allen

Handyside, direktor Zdravstvene sluæbe u Generalnoj konferenciji,

naglasio je da ne moæe biti fiziËkog zdravlja i cjelovitosti bez

mentalnog zdravlja. Dodao je da svi trebamo priznati naπu

zajedniËku ranjivost.

Glavna je tema bila da je biblijski temeljen svjetonazor

kljuËan u razmatranju vjerovanja adventista sedmog dana u

briænog Boga Stvoritelja te u pristupu crkvenih zdravstvenih

organizacija za skrb o cjelovitoj osobi. AdventistiËki nastavnici te

struËnjaci na polju zdravstvene njege prihvaÊaju koncept da se

treba posvetiti i lijeËiti fiziËka, emocionalna i duhovna

komponenta osobe. Kao πto je dr. Lisa Beardsley rekla: “Biblija

nije samo joπ jedan izvor informacija, veÊ je treba koristiti kako bi

promijenila i lijeËnika i pacijenta.”

Viπe od 500 sudionika koji su pristigli iz 51 zemlje æeljno su

pratili predavanja u najveÊoj predavaonici na SveuËiliπtu. NauËili

smo da religija moæe imati pozitivno, ali i negativno djelovanje na

mentalno zdravlje. Istraæivanja su pokazala da osobe koje redovno

pohaaju crkvu u pravilu æive dulji i sretniji æivot. Viπe informacija

o tome moæete naÊi na poveznici: www.globalemotionalhealth.org.

Konferencija o emocionalnom zdravljui boljitku na SveuËiliπtu Loma Linda

Srednja πkola u Maruπevcu ukljuËena je i u hrvatski πkolski sustav i u svjetski

adventistiËki sustav. U podruËju ukljuËenja posebno je agilna mr. sc. Emmy Stobbe

ObradoviÊ, koja uspostavlja veze s adventistiËkim medicinskim πkolama i sveuËiliπtima i

vrπi funkciju tajnice Udruge adventistiËkih medicinskih πkola u Europi i Africi. U ovom

nas Ëlanku upoznaje s glavnim naglascima s konferencije o emocionalnom zdravlju.

Tema radionice koju sam pohaala u poslijepodnevnim

terminima bila je: “Medicinska sestra i emocionalni boljitak:

Putokaz k brizi.” Biblijska su naËela ponovno razmatrana kao

temelj mentalnog boljitka i naËina kako se ophoditi prema

duπevnim potrebama naπih pacijenata. Prof. dr. Carla Gober,

medicinska sestra i teologinja, naglasila je vaænost neopasne

privræenosti djece. To im omoguÊava da se kasnije odvoje, πto je

vaæno za mentalno zdravlje djeteta i roditelja. Dio kolega podijelio

je s nama istraæivanja provedena na ærtvama trauma vezanih uz

mentalno zdravlje, tumore i duhovnu njegu, kao i razliËite aspekte

depresije. ZakljuËeno je da bi se studente medicinske njege

trebalo uËiti kako da uËinkovitije izvrπuju duhovnu njegu.

Kako su bili prisutni mnogi Ëelnici medicinske njege iz svih

krajeva svijeta, dr. Patricia Jones, direktorica medicinske njege pri

Generalnoj Konferenciji, sazvala je dodatni sastanak Ëelnika koji se

odræao 11. listopada, neposredno prije poËetka konferencije.

Iznijeta su izvjeπÊa iz raznih πkola medicinske njege, fakulteta i

sveuËiliπta. Moja je privilegija bila predstavljati Srednju medicinsku

πkolu u Maruπevcu. Takoer sam dala izvjeπÊe sa svog putovanja u

Bolnicu i πkolu medicinskih znanosti Kendu Bay, koje se nalaze u

Keniji, a gdje sam bila od 30. kolovoza do 5. rujna 2011. Tamo

sam govorila prilikom diplomiranja 50 medicinskih sestara.

Posebni interes moje su kolege pokazale za model uËenja

Mamanatalie, koji sam prezentirala u toj πkoli. Model se moæe

nabaviti iz Laerdala u Norveπkoj po posebnoj cijeni za zemlje u

razvitku. Ako tko æeli pomoÊi drugim medicinskim πkolama da

nabave taj model, neka mi se slobodno obrati. Mamanatalie, model

raanja, razvijen je u suradnji s USAID i WHO kako bi se snizila

smrtnost u zemljama treÊeg svijeta. ([email protected])

Mr. sc. Emmy ObradoviÊ


SREDNJA ©KOLA U MARU©EVCUwww.ss-marusevec.skole.hr

Molitva blagoslova za Helenu FaragoU subotu, 8. listopada 2011. u maruπeveËkoj je crkvi pastor

Dejan StanjeviÊ uputio molitvu blagoslova za Helenu Farago, koja

je roena 2. svibnja 2011. unoseÊi novu radost u obitelj.

»estitamo majci Ivani, ocu Igoru i bratu Filipu te im svima æelimo

Boæji mir i napredak u njihovoj sluæbi i osobnom æivotu!

Zavrπetak prvog polugodiπta uMaruπevcu u sveËanom ozraËju

U srednjoj πkoli u Maruπevcu i u AdventistiËkom

teoloπkom visokom uËiliπtu te mjesnoj crkvi pod vodstvom

pastora Dejana StanjeviÊa, zavrπetak prvog polugodiπta i

semestra obiljeæeni su pjesmom zahvalnosti, koja je na

koncertu “Ususret Svetoj noÊi” 17. prosinca 2011. ukljuËila

velik broj djece i mladeæi. Na koncertu su bili roditelji naπih

uËenika, prijatelji naπih odgojnih i obrazovnih ustanova te gosti

iz OpÊine Maruπevec i Varaædinske biskupije, a takoer i mladi

izvoaËi: djevojaËka vokalna skupina Bombellesice iz Vratnog i

vokalno-instrumentalna skupina iz Srednje πkole Ivanec.

Sve su pjesme u programu slavile Krista i Boæju ljubav.

Izveden je i recital koji su kazivali Josipa Sklezur, Anja

GarvanoviÊ, Iva Koænjak, Elizabeta KovaËeviÊ, Michael BistroviÊ

i Filip BistroviÊ. Vrlo lijep nastup imao je i djeËji zbor pod

vodstvom Anite StanjeviÊ i crkveni zbor pod vodstvom Lidije

–idare. Voenje programa bilo je takoer zanimljiv dijalog i

igrokaz, a izveli su ga uËenici Saraja Elez i Filip Marenjak.

Koncert je upriliËen, kako je naglasila ravnateljica mr. sc.

–urica GarvanoviÊ-Porobija u svom pozdravu, iz odgojnih

razloga: da stvaralaËki usmjeri potencijale mladih, da sve

sudionike ujedini u “pobratimstvo/posestrimstvo lica u

svemiru” bez obzira na druπtvenu pripadnost te da uputi na

one duhovne vrijednosti bez kojih bi svijet bio puno mraËniji

nego πto jest: na vjeru, nadu i ljubav.

Mr. sc. –urica GarvanoviÊ-Porobija


Tri jubileja AdventistiËke crkve u PËeliÊuKrπÊanska adventistiËka crkva u malom selu PËeliÊ u Slavoniji

proslavila je u subotu, 20. kolovoza 2011. godine svoja tri velika

jubileja: 75 godina adventizma u PËeliÊu, 60 godina postojanja

organizirane crkve i 30 godina od izgradnje nove crkvene zgrade.

Tom prigodom su se na sveËanom bogosluæju okupili PËeliÊani i

potomci pËeliËkih adventista koji danas æive diljem Europe, u

Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama i u Australiji. Iznosile su se

uspomene i sjeÊanja na nastanak i povijest ove, jedine krπÊanske

crkve koja ima svoju bogomolju u PËeliÊu. Iako je prva pËeliÊka

crkva posveÊena tek 1951. godine, adventisti u PËeliÊu postoje joπ

od 1934. godine. Prvi pËeliËki adventisti bili su Ivan i Helena

Haluæan, Marija Petak, Ana Kasun, Franjo Horvat i Marija PlavπiÊ.

Uz ovu posljednju, danas pokojnu Mariju PlavπiÊ, djevojaËki ©tetiÊ,

vezan je i zanimljiv podatak dolaska adventne vijesti u PËeliÊ.

Naime, njezin otac Budimir ©tetiÊ iz sela HadæiÊeva krenuo je joπ

kao mladiÊ 1912. godine u Sjedinjene AmeriËke Dræave. Kupio je

kartu za Ëuveni brod Titanic, nalazio se pokraj same luke u

Southamptonu u trenutku ukrcavanja, ali je na Ëudan naËin bio

zadræan i sprijeËen da otplovi. Kad je zaradio za novu kartu, ipak

je otputovao u Ameriku. Vratio se natrag nekoliko godina kasnije

primivπi adventnu vijest i posvetivπi se Bogu iz zahvalnosti πto mu

je saËuvao æivot sprijeËivπi ga da se ukrca na Titanic. Najstariji

pËeliÊki vjernici sjeÊaju se kako je poluizgraeni molitveni dom

poslije Drugog svjetskog rata godinama stajao nedovrπen zbog

zabrane tadaπnjih komunistiËkih vlasti. UnatoË brojnom

raseljavanju pËeliËkih adventista po inozemstvu i gradovima diljem

Hrvatske, danas se u novom molitvenom domu, koji je na istom

mjestu izgraen 1981. godine, joπ uvijek svake subote okuplja

nekoliko desetaka vjernika. PËeliÊ je dao nekoliko propovijednika i

propovjedniËkih supruga, meu kojima su najpoznatiji pastori Ivan

i Mato Haluæan, sinovi prvih pËeliËkih adventista.

Josip TakaË

Biblija u DelnicamaU AdventistiËkoj crkvi u Delnicama obiljeæena je Godina

mladih s Biblijom. U subotu, 3. prosinca 2011. u popodnevnim

satima, mladi su s radoπÊu odræali prigodan program kako bi

ugostili posebnu, rukom prepisanu Bibliju. Biblija je stigla iz

AdventistiËke crkve u KoËevju u Sloveniji. Primopredaja i susret

dviju crkava te spoznaja da smo svi sudjelovali u prepisivanju

Svete RijeËi bili su posebni. O Bibliji kao Boæjoj rijeËi smo pjevali,

recitirali, iznosili zanimljive podatke, Ëitali retke iz nje i molili se.

Duhovnu poruku crkvi iznio je mladi pastor Anton Matej LukπiÊ.

Glavna misao bila je da Boæja rijeË ima silu za svakog Ëovjeka i da

ona mijenja onoga tko je vjerom prihvaÊa. Posebnost su bile

zajedniËke pjesme gdje su svi mogli osjetiti Boæju prisutnost i duh

zajedniπtva u prepunoj crkvi. Uz delniËke vjernike te braÊu i

sestre iz KoËevja, programu su prisustvovali i naπi prijatelji i svi

smo zajedno nastavili druæenje uz domjenak. Svi su bili

oduπevljeni, potaknuti i ohrabreni. Prepisivanje Biblije vlastitom

rukom bilo je predivno iskustvo. VeÊ sljedeÊeg tjedna, 10.

prosinca 2011., vjernici crkve iz Delnica odvezli su Bibliju u

Karlovac, gdje su svi nastavili slaviti Boga.

Nataπa MihelËiÊ

Iz naπih crkava

Jesenski sabor u OsijekuU subotu, 3. prosinca 2011. godine, odræan je u Osijeku

jesenski sabor OsjeËko-baranjskog okruga. NeoËekivano sunËano i

toplo vrijeme za ovo doba godine doprinijelo je da osjeËka crkva

bude tijesna za sve pristigle goste iz bliza i daleka. Program

slavljenja zapoËeo je zajedniËkim pjevanjem prije deset sati, a

sluæbeni dio sabora odvijao se pod geslom “Ja i moj dom”.

Duhovnu poruku o oæivljavanju obiteljskih bogosluæja i postizanju

duhovne obnove u naπim domovima uputili su pastori Bobo S.

MarËeta, tajnik za djecu, mladeæ i izviaËe, te SreÊko KuburiÊ,

tajnik Jadranske unije konferencija. Program sabora zapoËeo je

pjesmama najvaænijih i najljepπih Ëlanova subotnje πkole — naπe

djece, koji su svojim nastupom proslavili Boga i razveselili sve

nazoËne. Doprinos saborskom ugoaju dali su svojim nastupima

domaÊi izvoaËi i instrumentalni sastav iz Vinkovaca. Nakon

bogosluæja domaÊini su svim prisutnima ponudili velik izbor

raznolikih ukusnih vegeterijanskih specijaliteta u joπ nedovrπenim

prostorijama crkvenog potkrovlja. Nakon okrepe duha i tijela neki

su poπli u ugodnu πetnju gradskim parkovima sve do Drave, a

neki su ostali u crkvenim prostorijama u opuπtenom razgovoru i

druæenju. Bilo je prilike i za postavljanje pitanja i konstruktivni


razgovor s gostima iz crkvene uprave. Poslijepodnevno bogosluæje

bilo je jako dobro posjeÊeno, bogato duhovnom porukom i

sudjelovanjem glazbenih izvoaËa koji su nam svojim glasovima ili

glazbalima doËarali ozraËje Neba — dva vokalna sastava iz Osijeka,

kantautor Pavle ©kulac, instrumentalni trio — glasovir, mandolina i

flauta te recitacije sestre Zorice PaniÊ. Kad je uz pjesmu zavrπila

subota, nastupio je poseban trenutak za mlade: sveËano otvorenje

njihove prostorije za druæenje. Naime, ovaj dugogodiπnji san

mnogih osjeËkih naraπtaja mladih doæivio je svoje ostvarenje. Na

inicijativu i uz podrπku novog pastora Staniπe MargariÊa te uz

financijsku potporu konferencije, mjesne crkve i svih crkava u

okrugu, mladi su obnovili, uredili i opremili tavanski prostor

dvoriπne zgrade. Bio je to doista najljepπi zavrπetak saborske

subote, a nasmijeπena i razdragana lica Ëetrdesetak mladih koji su

ostali u druæenju i druπtvenim igrama u novom prostoru najbolji

su dokaz u prilog tomu.

Gordana BalaπeviÊ

bio sve veÊi i prava je πteta πto se niz nije mogao nastaviti.

Pastorove su rijeËi bile i viπe nego potrebne danaπnjem druπtvu u

kojemu prevladavaju predrasude i depresije. Kako to obiËno biva

u naπoj crkvi u Puli, predavanja su se i ovog puta mogla pratiti na

internetu, a svi zainteresirani mogu ih nabaviti na DVD-ima.

Janko ÆufiÊ

Osvjeæavanje crkve u VaraædinuNatprosjeËno toplo vrijeme u prosincu 2011. godine

pomoglo je marljivim vjernicima, pastoru Dragutinu Mataku i

majstorima osvjeæiti proËelje naπe crkve u Varaædinu. Zgrada je

zablistala poput nove. Skinuta je stara ploËa s istroπenim natpisom

i postavljen je novi natpis koji se sada vidi i s prometnice, kriæ je

opet u zlatnoj boji, uklonjene su dotrajale i postavljene nove

sadnice dekorativnog bilja. Nakon snimanja priloæene fotografije,

na dio sa staklenim blokovima je zbog bolje kompozicije

cjelokupnog izgleda dodana bijela fuga, i uskoro Êe glavna vrata

biti obojena u bijelo. Iznutra se postavljaju praktiËni trakasti

zastori, izvana novi reflektor koji noÊu obasjava to lijepo zdanje, a

planira se joπ niz manjih radova. Neumornim nastojanjima pastor

Matak, njegova marljiva desna ruka, supruga Ljiljana i gorljivi

vjernici provode svoje planove osvjeæavanja zgrade AdventistiËke

crkve i ojaËavanja zajednice vjernih u tom gradu kulture. Uz

proËelje crkve i ureenje okoliπa, nastavljamo i s nizom aktivnosti

— tjednim nastupima na nekoliko radijskih frekvencija,

odræavanjem kvalitetnog adventistiËkog vjeronauka, skupnim

posjetima vjernicima, koncertima, molitvenim sastancima,

radionicama za vjernike i prijatelje te joπ mnogo toga.

Æeljko Boπnjak

Prepoznajmo dobro u drugimaNa SveuËiliπtu Jurja Dobrile u Puli od 10. do 13. studenog

2011. godine odræan je niz od Ëetiri javna predavanja prof. dr. sc.

Dragutina Mataka pod zajedniËkim naslovom “Prepoznajmo dobro

u drugima”. U velikoj sveËanoj dvorani posjetitelji su mogli pratiti

Ëetiri predavanja: ©to je dobro, Razorna moÊ predrasuda,

Dobrom protiv zla i ProblematiËni Isus. Odaziv je svakoga dana

DoruËak za æene u RijeciProstor Udruge Viπe od æivota u Rijeci nedjeljnog je

prijepodneva, 27. studenog 2011., odzvanjao veselim æamorom

æena okupljenih oko stolova na zajedniËkom doruËku. Bilo je

lijepo vidjeti oduπevljenje tridesetak æena na ovom druæenju i

sluπati dr. Robertu KataËiÊ koja je na zanimljiv naËin govorila o

oraπastim plodovima i njihovoj vaænosti za prehranu i ljudsko

zdravlje. Bila je to prilika i za kuπanje zdravih namirnica,

donoπenje dobrih odluka i stjecanje navika za poboljπanje zdravlja,

za πto smo svi zainteresirani. Ovakva okupljanja su lijepa prilika za

stvaranje novih prijateljstava i naËin na koji æelimo pribliæiti

dragocjene duπe Kristu.

–urica LackoviÊ-FiËor

Rukopolaganje u PuliU subotu 26. studenoga 2011. vjernici mjesne crkve u Puli

nazoËili su rukopolaganju starjeπina Jovana PrvuloviÊa i Jadranke

KosteπiÊ. Nakon kratkog biblijskog osvrta na sluæbu starjeπine,

njegovih odgovornosti te vaænosti ovoga Ëina, zatraæili smo u

molitvi i polaganjem ruku blagoslov nad njima. Vjerujemo da Êe

kroz njihovu nesebiËnu sluæbu i vodstvo crkva u Puli biti joπ æivlja

i duhovnija.

Dario KovaËeviÊ


Prigodni koncert u VukovaruZahvaljujuÊi entuzijazmu i spremnosti za sluæbu Bogu i

bliænjima, vokalna skupina Grace iz Osijeka potvrdno je odgovorila

na poziv mjesne crkve Vukovar te je u nedjelju, 18. prosinca

2011. godine doπla i odræala koncert duhovnih pjesama

posveÊenih Kristovom dolasku na naπ svijet. Skupinu pjevaËa i sve

nazoËne dobrodoπlicom je pozdravila sestra Æeljka Sabo. U ozraËju

krπÊanskog blagdana BoæiÊa mnogi posjetitelji su s pozornoπÊu

pratili izvedbu svake duhovne pjesme kao i rijeËi voditelja koji su

svojim tekstovima povezali evaneoske opise Kristovog roenja u

Betlehemu. Na samom kraju koncerta kratku duhovnu poruku o

znaËaju dolaska Emanuela na naπ svijet odræao je pastor Tihomir

Sabo. Koncert je bio popraÊen gradskom medijskom sluæbom, a

pored mnogih posjetitelja koncertu je bio nazoËan i vukovarski

gradonaËelnik, gospodin Æeljko Sabo. Nakon koncerta svi

posjetitelji i gostujuÊi pjevaËi iz Osijeka bili su pozvani druæiti se

na prigodnom domjenku.

Tihomir Sabo

Skupni posjeti u VaraædinuSkupni posjet vjernicima kao oblik popodnevnog bogosluæja

ne spada u novije izume, ali je to uglavnom tako dragocjena

rijetkost da se Ëovjek svaki put oduπevi kao da otkriva neπto novo.

Pastor crkve u Varaædinu, Dragutin Matak, udruæio je svoje

talente i zamisli s vjernicima crkve te pripomogao oæivljavanju

skupnih posjeta vjernicima kao obliku popodnevnog bogosluæja.

Sve brojnija mladeæ crkve ima obilje materijala za subotu popodne

u terminu koji zovemo bogosluæjem mladih. Meutim, vjernici su

subotom popodne uvijek bili spremni i za okupljanje u svrhu

posjeta i proslavljanja Boga u domovima. ObiËno se jave oni koji

su voljni iÊi u posjet, dogovori se prijevoz osobnim vozilima i

povorka gostiju krene noseÊi Biblije, pjesmarice i duhovne darove,

oËekujuÊi od domaÊina samo srdaËno gostoprimstvo na jedan sat.

Tako proπirena obitelj vjernika ispuni prostoriju svojim mirom,

radosnim iskustvima i priËama, molitvama, pjevanjem, a pastor k

svemu tome razveseli ozraËje svojom gitarom. Slika u prilogu iz

jednoga kuta obuhvaÊa dio takvog dogaanja kakvo smo imali u

posjetu domu obitelji Wagenhofer u Strahonincu. Od najmlae,

osnovnoπkolke Klare, do najstarije, sestre Marije GustoviÊ koja ima

91 godinu, svi su na kraju uz πiroki osmijeh dali jedno drugom do

znanja kako bi voljeli opet proæivjeti isto iskustvo. To, naravno,

kod nas u crkvi Varaædin neÊe ostati samo na æeljama; πtoviπe, na

novu priliku neÊemo morati Ëak ni dugo Ëekati, jer mi prilike

stvaramo.

Æeljko Boπnjak

Iz naπih crkava

Kruh naπ svakidaπnji u PuliSubota poslijepodne, 26. studenoga 2011. u AdventistiËkoj

crkvi u Puli na rasporedu je bio kolaæ program pod zajedniËkim

nazivom “Kruh naπ svakidaπnji”. Na poËetku je bilo vrlo kvalitetno

i struËno predavanje o kruhu. Iznijela ga je viπa medicinska sestra

Zvjezdana Crnogorac. Govorila je o podrijetlu kruha, vrstama,

sastavu i vaænosti za ljudsko zdravlje. Uslijedio je filmski prikaz

priprave kruha u produkciji Udruge Logos Media, a na kraju je

teolog Dominik Crnogorac govorio o duhovnom Kruhu — Isusu.

Nakon svega su sve nas posjetitelje pozvali na degustaciju

kruha. Bilo ih je najmanje dvadesetak vrsti: kukuruzni, raæeni,

finski, norveπki, voÊni, domaÊi, ispod peke, s nekoliko vrsta

sjemenki, s mrkvom, s krumpirom i drugih. Kruh smo mogli

kuπati samostalno ili s maslinovim uljem i Ëajem. Na kraju smo

dobili knjiæicu od 24 stranice s receptima za pripremu i izgledom

pojedinog kruha. Urednica knjiæice i organizatorica degustacije je

Jasna OmËikus. ©to na kraju reÊi? Po mojoj procjeni bilo nas je

πezdesetak. ©teta jer je program bio vrlo kvalitetan, a siguran sam

da je u Puli bilo joπ mnogo zainteresiranih.

Janko ÆufiÊ

BoæiÊni program u varaædinskoj crkviU nedjelju, 18. prosinca 2011. godine, u AdventistiËkoj crkvi

u Varaædinu odræan je prigodni program u povodu boæiÊnih

blagdana. Dvorana i galerija crkve bili su popunjeni, a izvoaËi su

pjesmom, recitalima i prigodnim mislima u potpunosti doprinijeli

duhovnom okrepljenju svih nas koji se posebno ovih dana

prisjeÊamo velikog Boæjeg djela u Isusu Kristu. Glavni i

najsveËaniji dio programa Ëinili su skladni glasovi zborova iz crkve

Maruπevec i djece varaædinskog okruga, uz pomoÊ odraslih. Solo


toËkama je sluπateljstvo posebno bilo pokrenuto razmisliti,

razveseliti se i zapjevati, recitale su izvodili probrani izvoaËi iz

Maruπevca u druπtvu ravnateljice –urice GarvanoviÊ-Porobija, a

pastor varaædinske crkve Dragutin Matak je, osim svojim

pjevaËkim talentom, doprinio i time πto je podijelio nekoliko

prigodnih misli o BoæiÊu. Svojom nas je duhovnom porukom tako

pozvao na zajedniπtvo, izmirenje i dijeljenje ljubavi sa svima oko

nas. Cijeli je dogaaj bio zaokruæen domjenkom u dvorani za

druπtvene sastanke, oko stola s varaædinskim klipiÊima, kolaËima i

toplim Ëajem, gdje su se vjernici i gosti joπ neko vrijeme poslije

programa druæili uz neizostavne i neometane osmijehe na licu. Na

sve je sudionike i sluπateljstvo taj dogaaj ostavio upravo onakav

okrepljujuÊi blagdanski dojam zbog kojega smo i doπli, Ëiji duh

jedva Ëekamo podijeliti s naπim bliænjima koji Êe se zbog toga

sigurno poæeljeti naÊi u naπemu druπtvu prigodom sljedeÊeg

proslavljanja Boæje milosti.

Æeljko Boπnjak

ZagrepËani u posjetu Novom SaduU organizaciji KrπÊanske adventistiËke crkve Zagreb 1,

a kao uzvrat na nedavni posjet novosadskih mladihadventista, adventistiËka mladeæ iz Zagreba i ostalih dijelovaHrvatske posjetila je svoje prijatelje u Novom Sadu od 30.prosinca 2011. do 1. sijeËnja 2012. godine. U goste su poπlijednim autobusom i s nekoliko automobila i bili izvrsnougoπÊeni od strane domaÊina, vjernika crkve Novi Sad 1 iAdventistiËke gimnazije “Æivorad JankoviÊ”, u kojoj je diomladih bio smjeπten. Gosti su u petak naveËer, nakon πto suse smjestili, organizirali veËernje bogosluæje na kojem je uzbogat glazbeno-govorni program govorio Petar Crnogorac,pastor-pripravnik iz crkve Zagreb 1. Svi su uæivali uslavljenju Boga zajedno s mladima. U subotu prijepodne, nasrediπnjem bogosluæju toga dana koje su vodili voe mladihiz crkve Zagreb 1, Diana ©poljar i Damir Jerak, bilo jeizvjeπÊa o mladima u Hrvatskoj i njihovim naËinimasvjedoËenja o Bogu. Prisutni su se kroz prezentaciju slikaupoznali s aktivnostima mladih u Zagrebu. »itav programtoga dana bio je proæet temom “Odluke za novu godinu —

odluke za æivot”. Program je okrunjen nastupomzajedniËkog zbora mladih s oko stotinu pjevaËa koji jeproslavio Boga, pod dirigentskim vodstvom AndrijeKovaËeviÊa. Srediπnju poruku toga jutra na temu krπÊanskeautentiËnosti uputio je pastor mjesne crkve Zagreb 1, NevenKlaËmer. Nakon objeda su mladi nastavili sposlijepodnevnim programom koji je obilovao pjesmom,scenskim prikazima te duhovnom porukom koju je uputioprodekan AdventistiËkog teoloπkog visokog uËiliπta izMaruπevca, dr. Igor Lorencin. VeËer je nastavljena krozzajedniËko druæenje mladih na kojemu se okupilo viπe odtri stotine mladih iz Srbije i Hrvatske. Stvorena su novaprijateljstva i produbljena stara, tako da se veÊ sada radeplanovi za sljedeÊe susrete i druæenja. U nedjelju prvogdana nove godine mnogi mladi i stariji domaÊini okupili suse na ispraÊaju pedesetak gostiju iz Hrvatske pred zgradomAdventistiËke gimnazije u Novom Sadu. Ovaj susret, kao imnogi susreti mladih, pokazali su kakvim potencijalom umladima raspolaæe AdventistiËka crkva na svjetskoj razini,πto je jamstvo njezinog uspjeπnog poslanja i napretka.

Neven KlaËmer


Iz naπih crkava

©tand na Zrinjevcu za Dan reformacijeNa Dan reformacije, 31. listopada 2011. crkva Zagreb 2

postavila je πtand u srediπnjem gradskom parku Zrinjevac u svrhu

promoviranja Biblije. Na njemu je izloæeno dvadesetak zanimljivih

knjiga izdavaËke kuÊe Znaci vremena, i prolaznici su ih mogli

kupiti. Svim prolaznicima dijelili smo lijepo dizajnirane traktate

»itajte Bibliju, a onima koji su bili viπe zainteresirani poklanjali

smo knjigu Arthura Maxwella, Kako Ëitati Bibliju ili DVD-e s

pouËnim krπÊanskim sadræajima. ©tand je bio postavljen cijelog

dana. U ovu akciju rado su se ukljuËili mladi iz gotovo svih

zagrebaËkih crkava, i dok su jedni deæurali za πtandom i

razgovarali s ljudima, drugi su po gradu u blizini πtanda dijelili

letke. Taj dan je prodano 14 knjiga, podijeljeno 100 DVD-a i oko

150 knjiga Kako Ëitati Bibliju, a takoer je podijeljeno i puno

traktata o Bibliji. Vjerujemo da Êe Bog blagosloviti ovaj rad i da Êe

ono πto se naπlo u rukama ljudi naÊi trajnog mjesta u njihovim

srcima.

Tünde Torma

BoæiÊni program u Bistranskim NovakimaU petak, 23. prosinca 2011. godine, u AdventistiËkoj crkvi

Bistranski Novaki odræan je tradicionalni boæiÊni program koji je

otpoËeo pjesmom Gospel ansambla Agape iz Zagreba. Starjeπina

mjesne crkve Danijel –urin pozdravio je nazoËne toplom

dobrodoπlicom, nakon Ëega su djeca KrπÊanske adventistiËke

crkve izvela prigodan igrokaz s porukom za sve prisutne. U

progamu su sudjelovala i djeca iz KUD-a Bistra. Glazbene toËke na

violini izveli su Dora Novosel, Erika i Timon –urin i Tin Zajec,

uËenici profesorice Verice Perπin. Nekoliko skladbi na gitarama

izveli su Leon –urin i Karmelo Naumovski, uËenici profesorice

Vesne Doπen. Osim pjesme i glazbenih toËaka, profesor ©imun

»agalj i Bruno MatijeviÊ pripremili su recitaciju na kajkavskom

Smreki v snegu spiju. Profesor »agalj je proËitao i dvije pjesme

Lorene i Mirne –urin. Pastor AdventistiËke crkve Darko KovaËeviÊ

podijelio je sa svima duhovnu poruku o pravom smislu BoæiÊa.

Programu je prisustvovalo oko 80 djece i 40 odraslih osoba.

BoæiÊni program je zavrπio kako je i poËeo — pjesmom glazbene

skupine Agape i podjelom prigodnih paketiÊa koje su za djecu

pripremili vjernici KrπÊanske adventistiËke crkve Novaki. Zahvalni

smo Bogu na velikom blagoslovu koji nam je podario.

Tomislav GrabuπiÊ

Predavanja o najveÊim zagonetkamaTijekom dva vikenda, izmeu 11. i 20. studenog 2011.

godine, u velikoj dvorani KrπÊanske adventistiËke crkve Zagreb 1

odræan je vrlo posjeÊen i zanimljiv slijed predavanja “NajveÊe

zagonetke svijeta”. PredavaË mr. sc. Frederik Miler iznio je sjajan

niz vrsnih predavanja. Nakon viπegodiπnje borbe s teπkom boleπÊu

koja joπ uvijek traje, Frederik je uËinio korak vjerom i odvaæio se

doÊi u Zagreb i progovoriti pred naπim sluπateljima. Iz veËeri u

veËer je pedesetak gostiju, uz domaÊe vjernike, davalo posebnu

Ëar ovim predavanjima. Teme su bile vrlo popularne i znaËajne za

danaπnje vrijeme i nikoga nisu ostavile ravnoduπnim. Uz veËernja

predavanja u 19 sati, dvije subote prije podne Frederik Miler je

kroz snaæne poruke iz Biblije pozvao crkvu na veÊu privræenost

Bogu i Njegovoj RijeËi. U svojih πest predavanja naπ je predavaË

stavio pred sluπateljstvo niz poziva i odluka koje valja donijeti.

Vjerujemo da Êe Bog blagosloviti sve sluπatelje i govornika. Zadnje

veËeri podijeljeno je pedestak knjiga svima koji su redovito pratili

ova znaËajna predavanja.

Neven KlaËmer

Utemeljeno Planinarsko druπtvo “Stijena”Naziv novog planinarskog druπtva πto ga je utemeljilo

dvadesetak ljubitelja planinarstva iz raznih hrvatskih krajeva je

“Stijena”. Time je u nedjelju, 30. listopada 2011. godine, na

osnivaËkoj skupπtini odræanoj u prostorijama srediπnje KrπÊanske

adventistiËke crkve u Zagrebu na Prilazu ostvarena dugogodiπnja

æelja i potreba da adventisti u Hrvatskoj imaju svoje planinarsko

druπtvo. Zaπto adventistiËko planinarsko druπtvo? Adventisti

zastupaju vaænost cjelovitog zdravlja i vjeru u Boga Stvoritelja, a

mnogi od njih vole prirodu, uæivaju boraviti u njoj i planinariti. U

tim planinarskim aktivnostima pojedinci su nedovoljno umreæeni,

pa otuda i potreba za osnivanjem planinarskog druπtva koje Êe

okupiti adventistiËke planinare i zdruæiti ih u promicanju

planinarstva kao puta do cjelovitoga zdravlja.


Koncert ansambla Agape u MariboruSubota 10. prosinca 2011. joπ Êe dugo ostati u sjeÊanju

vjernika i posjetitelja KrπÊanske adventistiËke crkve naAljaæevoj 10 u Mariboru. VeÊ u prijepodnevnim satima svisu uæivali u zajednici s gostima iz dviju crkava — ZagrebCentar i Bistranski Novaki. Gosti su pripremili programprijepodnevnog bogosluæja, a od poËetka do kraja su gaizveli mladi. Poruku iz Biblije prenio je pastor pripravnikDarko KovaËeviÊ. U svojoj propovijedi je odgovorio na dvapitanja: Tko su krπÊani i kako ih prepoznati. Bogosluæje jebilo obogaÊeno brojnim glazbenim toËkama koje sunaglasile izgovorenu rijeË. Izveli su ih zajedniËki zbor objecrkve i Gospel ansambl Agape. Nakon bogosluæja je slijediozajedniËki ruËak i πetnja po gradu, koja je pridonijelastvaranju novih poznanstava.

Vrhunac cjelodnevnog druæenja bio je uveËer, kad su upunoj dvorani crkve odzvanjale melodije poznatih i manjepoznatih boæiÊnih pjesama koje je izvodila skupina Agape.PjevaËi i instrumentalisti su svojim nastupom i sveukupnimugoajem oduπevili prisutne. Koncert je trajao sat i pol, aizgledalo je kao da je otpoËeo prije nekoliko trenutaka.Uzdigao je duh posjetitelja i napunio srca predblagdanskomtoplinom. NazoËnima se u kratkom govoru obratio i AleπKavkler, pastor mariborske crkve, usmjerivπi njihove mislina dublje znaËenje BoæiÊa i naglasio da isti Isus, koji seprije mnogo godina rodio kao Spasitelj svijeta, dolazi podrugi put. Stoga je najvaænije kakav je naπ odnos premaNjemu danas. Nakon cjelodnevnog slavljenja Boga imeusobnog druæenja ostala je æelja da takvih susretaubuduÊe bude πto viπe.

Lidija MaletiÊ

Na skupπtini su okupljeni govorili o ciljevima, raspravljali o

statutu i usvojili ga. Za predsjednika Druπtva postavljen je Damir

Pleπko iz Pakraca, za dopredsjednika Danijel –urin iz Bistranskih

Novaka, za tajnicu Marina KovaËeviÊ iz Zagreba, za blagajnika

Livio StipaniËiÊ iz Velike Gorice, a u upravni odbor izabrana su

joπ tri Ëlana: Tinda Torma, Bobo MarËeta i Laura Bazmenjak iz

Zagreba. Druπtvo je utemeljeno kao dobrovoljna samostalna

interesna i izvanstranaËka udruga graana planinara, ljubitelja

planina i prirode te prirodnih i povijesnih znamenitosti u

planinama. Druπtvo je neprofitna pravna osoba. Sjediπte mu je u

Zagrebu, djeluje na podruËju Republike Hrvatske, a izlete i

ekspedicije moæe voditi i u inozemstvo. Druπtvo je Ëlan Hrvatskog

planinarskog saveza. Iskrene Ëestitke i mnogo uspjeha

Planinarskom druπtvu Stijena!

Karlo Lenart

SpliÊani u posjetu ZadranimaDana 15. listopada 2011. mlai vjernici iz splitske

AdventistiËke crkve bili su u posjetu naπoj crkvi u Zadru. Razlog

je bilo donoπenje Biblije koju su mladi iz Slovenije, Albanije i

Hrvatske prepisali rukom, a koja je tjedan dana bila izloæena u

izlogu crkve u Splitu. Mnogi ljudi koji su prolazili mogli su vidjeti

ovaj uvezani prijepis. Bibliju smo predali u ruke pastoru Marijana

PerπinoviÊa, a potom je pastor Kristijan Mojzeπ odræao prigodnu

propovijed o Boæjoj rijeËi koja mijenja ljudska srca. Nakon

bogosluæja smo zajedniËki ruËali i poπli u πetnju do zadarske rive s

Ëuvenim morskim orguljama. Rastali smo se sa æeljom da se

ponovni susretnemo na nekom sliËnom dogaaju.

Kristijan Mojzeπ


Iz naπih crkava

Biblija pisana rukom stigla u RijekuNakon Albanije, Maruπevca, Splita, Zadra i GospiÊa, Biblija

koju je adventistiËka mladeæ iz Albanije, Slovenije i Hrvatske

prepisala svojom rukom na tri jezika, napokon je doπla i u naπ

grad, Rijeku. Za nas mlade ta Biblija ima posebno znaËenje i

ponosni smo na nju jer je zaista poseban doæivljaj i lijepo iskustvo

sudjelovati u takvom projektu — prepisati knjigu koja je toliko

stara i ima toliku vrijednost, snagu i moÊ. I tako je osvanulo to

sunËano subotnje jutro u Rijeci, 5. studnoga 2011., za nas mlade

posebna i radosna subota kad smo organizirali bogosluæje

posveÊeno Bibliji kao Boæjoj rijeËi i prisjetili se koliku vrijednost

ona ima u naπem krπÊanskom æivotu. Bogosluæje je bilo ispunjeno

bogatim sadræajem kroz zajedniËke pjesme, molitvu, recitacije,

osobna iskustva te djeËji program i pjesme novonastalog sastava.

To je bila subota kad smo se prisjetili kako su u proπlosti ljudi

Bibliju prepisivali rukom, jer joπ nije bilo tiskarskog stroja, i koliku

su joj vaænost pridavali, upravo onoliku koliku ona i zasluæuje, jer

to je posebno Pismo naπeg predivnog Stvoritelja i nebeskog Oca

nama ljudima, puno ljubavi. Poruka koju smo dobili te subote vrlo

je vaæna za nas ljude koji æivimo u posljednjem vremenu, a to je

da poruke te Knjige ne shvaÊamo olako, veÊ da iskoristimo

prigodu dok je joπ moæemo slobodno Ëitati i pouËavati se iz nje.

Sanja Kuterovac

Predavanja mladih: Kamo ide svijet?Od petka do nedjelje, 25. do 27. studenog 2011. godine

mladi crkve Zagreb 1 odræali su tri predavanja. Uz prigodan

glazbeno govorni program koji su takoer vodili i priredili mladi

ove crkve, Damir Jerak, Iva Veble-Bladt i Natanael Ivanuπa, kroz

govorno vizualna predavanja ukazali su sluπateljstvu kroz zbivanja

u svijetu koja se dogaaju oko nas u kome vremenu æivimo i kako

se sukladno tome trebamo ponaπati. Uslijedio je poziv da se

pripremi za skori susret s Kristom koji se vraÊa da bi uËinio kraj

grijehu, smrti i stradanju. Ovakva predavanja mladih veÊ su

viπegodiπnja tradicija ove crkve.

Neven KlaËmer

Sastanak djeËjih uËitelja u ZagrebuU nedjelju 11. prosinca 2011. godine u RakovËevoj 26

odræan je sastanak djeËjih uËitelja u organizaciji odjela djece i

mladih. Sastanku je nazoËilo preko Ëetrdeset uËitelja, a povod je

bio izlazak nove pouke za djecu do tri godine starosti. Slobodan

MarËeta usmjerio nas je na koji naËin prolaziti pouku s takvim

uzrastom djece. U svom izlaganju sestra Lidija DeæiÊ govorila je o

psihiËkom razvoju djeteta od ranog djetinjstva do adolescencije.

Govorila je o djetetovom pravilnom razvoju, razvoju njegovog

govora, kako komunicirati s malim djetetom, kako biti

vjerodostojan uËitelj i kako pouËavati djecu. Kroz uËenje pjesama

vodila nas je Svetlana ReliÊ, a poslijepodne su nas kroz dvije

radionice povele Gordana Pleπko i Sanja PahiÊ nakon kojih su svi

prisutni dobili mnoπtvo ideja za rad. Sestra Gordana nas je

podsjetila da taj rad iziskuje mnogo molitve, predanja i ljubavi, ali

se ipak isplati. Ovaj sastanak djeËjih uËitelja proπao je u dobrom

duhu. Svojim smo kuÊama otiπli ohrabreni i potaknuti da radimo

najbolje πto moæemo na slavu Bogu i blagoslov djeci.

Marina Somi

NeobiËni boæiÊni program u SplituU subotu, 24. prosinca 2011., u splitskoj smo crkvi odræali

boæiÊni program kojeg Êemo pamtiti po suzama, smijehu i pjesmi.

Iako je neobiËno slaviti neËiji roendan u pogreπno vrijeme, a

pogotovo roenje Boæjeg Sina, ipak smo odluËili pjesmom, priËom

i darovima pokazati djeci koliko je velika Njegova ljubav. Crkveni

se zbor okupio nakon dugo vremena. Djeca su istodobno poËela

plakati vidjevπi po prvi put neobiËnu formaciju mama, tata i baka

gusto stisnutih jedni uz druge. Pjesmom “Tiha noÊ” zbor se

nadjaËavao s djeËjim plaËem. Uskoro su svi glasovi utihnuli jer je

uslijedila istinita i dirljiva priËa o djeËaku Miπi iz moskovskog

sirotiπta koji je nacrtao Isusa i sebe u jaslama. U priËi je Miπo

zamislio kako mu je Isus ponudio dom pored sebe, a siromaπni

djeËak Mu je umjesto poklona darovao jedino πto je imao —

sebe, kako bi ugrijao Isusa. Pokloni su na kraju ipak razveselili

Duju, Marijetu, Toma, Vedrana i Hanu, a mi odrasli moæemo

razmiπljati koji poklon bi Isusu bio najdraæi. Miπo nam je otkrio

tajnu.

Daπa ArtiÊ Gloc


MULTIMEDIJSKAKONFERENCIJA16.—18. oæujka 2012. u Zagrebu

za sve one koji æele postati digitalni

misionari i koristiti suvremene medije

u navijeπtanju Evanelja!

Informacije i prijave na www.adventisti.hr

Bogosluæje zahvalnosti u SplituU subota 5. studenoga 2011. u KrπÊanskoj adventistiËkoj

crkvi u Splitu odræano je bogosluæje zahvalnosti. Tom prigodom je

pastor Kristijan Mojzeπ odræao prigodnu propovijed u kojoj smo se

prisjetili starozavjetnih blagdana Prvine i Sjenica. Vjernici su ostali

na zajedniËkom ruËku te razgovarali o iskustvima s Bogom u

svojem æivotu i koliko smo zahvalni na dobrima koja primamo iz

Njegove ruke.

Kristijan Mojzeπ

poslasticama. U ugodnom druæenju s ovim mladim, zanimljivim i

obrazovanim ljudima, koji su pokazali i odliËan smisao za humor i

æelju za druæenjem, doπli smo na zamisao o nastavku ove lijepe

suradnje. Slijepi studenti su s radoπÊu prihvatili ponudu da im naπi

mladi, prema svojim moguÊnostima, pomognu u obavljanju nekih

njihovih svakidaπnjih potreba — odlazak u kupnju, k lijeËniku,

zubaru, frizeru i sliËno. U tijeku je formiranje skupine mladih i

starijih iz zagrebaËkih crkava koji su voljni pomoÊi u takvom

volonterskom radu. Studenti su pokazali zanimanje za naπe

raznolike programe koje smo im predstavili, a na kraju susreta

uruËili smo im pedeset CD-a u mp3 formatu sa snimljenom audio-

knjigom Put Kristu i sva Ëetiri Evanelja, Ëemu su se oni posebno

obradovali. Tajnik Hrvatskog saveza slijepih izvijestio nas je da je

od prodanih ulaznica s tog koncerta pokrivena godiπnja stipendija

za jednog od deset studenata, koliko ih Zaklada trenutno

podupire, u vrijednosti od 6.000 kuna, i zahvalio za ovu

jednokratnu i moguÊu kontinuiranu potporu.

Darko KovaËeviÊ

Koncert u korist slijepih studenataNa inicijativu trojice pastora zagrebaËkih crkava i Gospel

ansambla Agape, uoËi BoæiÊa je osmiπljen i pokrenut zajedniËki

projekt: humanitarni koncert u zagrebaËkom kazaliπtu Vidra, 3.

prosinca 2011. godine, u organizaciji Hrvatskog saveza slijepih,

Gospel ansambla Agape, udruge Viπe od æivota i KrπÊanske

adventistiËke crkve. Na koncertu su, nakon uvodnog obraÊanja

tajnika Hrvatskog saveza slijepih, gospodina Ive RobiÊa i

voditeljice Diane ©poljar, sluπatelji uæivali u boæiÊnim pjesmama iz

cijelog svijeta i Hrvatske. Gosti veËeri bili su zbor zagrebaËkih

adventistiËkih crkava i slijepi instrumentalist Mario PerËiniÊ na

australskom didgeridoou. ZahvaljujuÊi donacijama crkve Zagreb 1,

Zagreb 2 i Zagreb Centar, koje su pokrile troπkove koncerta, sav

prihod od ulaznica doniran je Zakladi “Marko BrkiÊ”, koja djeluje

unutar Hrvatskog saveza slijepih i financijski podupire studiranje

slijepih studenata.

Nekoliko tjedana nakon koncerta, upriliËen je susret sa

studentima πtiÊenicima Zaklade u prostorijama Hrvatskog saveza

slijepih. Tom prigodom domaÊice iz ansambla Agape i udruge Viπe

od æivota razveselile su studente svojim slanim i slatkim

Sandra i ŽeljkoMelić iz Zagreba

dobili su djevojčicuEnu, 5. srpnja

2011. Čestitamo!


Evaneoskapredavanja u Buzetu

Radijska najava predavanjaNajavljujuÊi evaneoski program “Bitka za um iz biblijske

perspektive” preko mjesnog radija, pastor –idara je u posebnom

intervjuu u trajanju od 45 minuta odgovarao na mnoga pitanja

radijskog novinara. Pitanja su se odnosila na teme najavljene u

pozivnici, ali i na aktualnosti s kojima se susreÊemo. Novinara je

posebno zanimalo kakav odgovor daje Biblija kad su u pitanju

najave buduÊih dogaaja raznih samozvanih “proroka”. Intervju je

voen baπ 11. 11. 2011. i pitanje se odnosilo na to je li moguÊ

kraj svijeta na taj datum. Pastor –idara je spomenuo datum 11.

11. 1111. — kako je tek moralo biti ljudima koji su æivjeli u toj

godini baπ na taj datum?! Numerolozi se poigravaju brojevima i

tumaËenjima, ali Biblija daje jasan odgovor: Nitko ne zna dan ni

Ëas kraja svijeta. Vaænije je biti spreman za taj dan negoli znati

datum. Sama spoznaja datuma ne bi nam puno pomogla.

BuduÊi da su posjetitelji postavljali mnogo pitanja svake

veËeri, bilo je potrebno produæiti predavanja barem joπ dva tjedna

da bi mogli dobiti odgovore na veÊi dio svojih pitanja. U nastavku

su ponuene teme: Zaπto toliko krπÊanskih crkava — a jedna

Biblija? Postoji li æivot nakon æivota? Amerika i Europa u

proroËanstvima, ©to o buduÊnosti otkriva Apokalipsa?

Judaizam, krπÊanstvo i islam, Odakle zlo? Krπtenje iz biblijske

perspektive, Tko je odgovoran: obitelj, Crkva, dræava ili ja?

TreÊim, najnovijim nizom predavanja jednom tjedno, nastavio

je pastor Miroslav Lorencin iz Rijeke, a teme su bile: Stvaranje ili

evolucija? Svijet duhova, Istospolni brakovi i Biblija, ©to kad nam

savjest ne da spavati?

Degustacija zdrave hraneUz evaneoski niz predavanja prireena je degustacija zdrave

hrane na kojoj su svi nazoËni mogli kuπati vegetarijanske

specijalitete. Preteæno su to bili najukusniji i najzdraviji namazi.

Hranu su pripremile Elija NeæiÊ, Romana NeæiÊ, Dragica MiholiÊ,

Diana Majcan, Milkica Vale, Julijana Lorencin i Ljiljana –idara,

adventistiËke obitelji iz Buzeta, RoËa, Pazina i Rijeke. U nastavku

programa, a pri zavrπetku niza predavanja, prireena je joπ jedna

zakuska zdrave hrane za sve posjetitelje, ovaj put s domaÊim

kolaËima i slanim jelima.

Posjeti RijeciU dane kad nije imao predavanja u Buzetu, pastor –idara je

pozvan u Rijeku, gdje je u Gajevoj ulici propovijedao u subotu

ujutro, i dva puta u Rijeku Centar, gdje je odræao predavanja

srijedom: Zaπto toliko mnogo vjerskih zajednica — a jedna Biblija?

i Amerika i Europa u proroËanstvima Apokalipse.

Aktivna skupina vjernikaSkupina adventistiËkih vjernika iz Buzeta je odluËila poduzeti

sve da se u njihovu gradu odræi evangelizacija. Svi su se kao jedan

zaloæili i aktivirali da ovaj projekt uspije. Inæ. agr. Zdravko MiholiÊ

je uspio iznajmiti krasnu dvoranu u gradu, prireene su pozivnice

i plakati, organizirana je najava na radiju i u viπe navrata je

objavljena obavijest o predavanjima u Istarskom listu. Na ta

predavanja dolazili su mnogi ugledni graani i pritom se snabdjeli

prigodnom literaturom koja je bila dostupna sve vrijeme. Uz to je

pastor –idara za svojega boravka u Buzetu sa suprugom Ljiljanom

posjeÊivao vjernike i prijatelje. Ovo je dokaz da vjerniπtvo i u

manjim mjestima moæe organizirati evaneoske programe. Uprava

crkve uvijek podræava takve projekte i rado surauje sa svima koji

su oduπevljeni za takvu vrstu rada. Svaki evaneoski rad Êe biti

nagraen kad mu pristupimo s oduπevljenjem i ustrajnoπÊu. Naπa

braÊa i sestre iz Buzeta se predano mole i rade uvjerena u Boæje

blagoslove. Molimo se za nova mjesta koja trebaju Radosnu vijest i

podræimo ih.

Mr. sc. Ivan –idara

Bitka za um iz biblijske perspektive

Evaneoskapredavanja u Buzetu

U Buzetu je od 14. do 26. studenog 2011. odræan niz

evaneoskih predavanja “Bitka za um iz biblijske perspektive”

pastora Ivana –idare. Predavanja su se odræavala u Gradskoj

vijeÊnici PuËkog veleuËiliπta, a najavljena su u medijima Radio

zona i Istarskom listu, kao i pozivnicama koje su se graanima

uruËivale osobno ili poπtom.

Stari gradiÊ Buzet u sjevernom dijelu Istre, nedaleko od

slovenske granice, poznat je po tartufima, ali i po tome πto se u

njemu 1521. godine rodio Stjepan Konzul Istranin, hrvatski

protestantski propovjednik, pisac i prevoditelj, prije 490 godina.

On je prvi preveo Novi zavjet na hrvatski jezik 1562., Prvi dio

Novoga zavjeta (Prvi del Novoga teπtamenta) i 1563., Drugi dio

Novoga zavjeta (Drugi del Novoga teπtamenta). Kao sveÊenik

rimokatoliËke crkve i glagoljaπ iz Starog Pazina gdje je sluæbovao,

pridruæio se reformatorima Primoæu Trubaru i Antonu Dalmatinu.

U lijepom i mirnom istarskom gradiÊu Buzetu posjetitelji

predavanja imali su prigodu sluπati izlaganje biblijskih tema,

postavljati pitanja, tragati za trajnim vrijednostima i jasnom

perspektivom buduÊnosti. Sluπatelje su zanimale teme koje

pokreÊu na razmiπljanje: Tko Êe vladati svijetom — Amerikanci,

Rusi, Kinezi, Arapi...? Moæemo li joπ uvijek vjerovati Bibliji ili

Svetom pismu? Sudbina... Jesmo li ukleti? ©to poslije 2012. —

kraj ili...?, Harmagedon — πto je to i kad Êe se zbiti? ©to Êe biti s

Jeruzalemom; πto Êe uËiniti Æidovi? Novi svjetski poredak i

terorizam... Crkva i dræava u braku? HoÊe li krπÊanstvo

izumrijeti?


NaruËitepreko povjerenika za literaturu ili izravnood nakladnika • www.znaci-vremena.com

Tijekom 2012. godine svakog ćemo tjednau našim domovima proučavati poglavlja

iz nadahnute knjige Ellen G. White, Djela

apostolska. Čitajući taj izvanredan komentarbiblijske knjige bit ćemo svjedoci golemesnage kojom je raspolagala rana Crkva.

Iskusimo tu snagu s našom obitelji i prijateljima!Knjigu možemo nabaviti od povjerenika

za literaturu ili izravno kod nakladnika

Znaci vremena: znaci-vremena.com.

Sva poglavlja možemo skinuti sa stranicewww.adventisti.hr, zajedno s priručnikomkoji sadrži pitanja za vođenje razgovora.


Pogodnosti kupnjevelikog broja primjeraka:

50 kom = 250 kn100 kom = 400 kn

NaruËite kod povjerenika za literaturu u svojojmjesnoj crkvi ili izravno kod nakladnika!

PUT KRISTU je najËitanija knjiga najprevoenije ameriËke spisateljice svih vremena Ellen G.

White. Prevedena je na viπe od stotinu i pedeset jezika i tiska se u viπe od dvjesto zemalja

svijeta u milijunskim nakladama. Ovo je 36. izdanje na hrvatskom jeziku, a prvo je tiskano

davne 1913. godine u Hamburgu.

36.(dæepno)izdanje!

NOVO!

Knjiæara Znaci vremena

Prilaz Gjure DeæeliÊa 75

www.znaci-vremena.com

tel. ++ 385 1 3740-530

broj 6 • 2011. pregled - adventisti.hr · pronaæi poglavlja iz te knjige, kao i poticajna...

Documents