INFORMATIVNI LIST ZA PODRUČJE MJESNOGA ODBORA DRENOVA

Broj 45 Srpanj 2019. Godina 14.

DANI DRENOVE 2019.

Najava programa

proslave

str. 16

Koncert ozbiljne glazbe

Drenovska večer -

Zajc pod zvijezdama

Nedjelja, 21. srpnja

u 20.30 sati

u dvorištu Zavičajnog muzeja

Dana 2. prosinca 2018. održani su izbori za vijeća mjesnih odbora grada Rijeke pa tako i na našoj Drenovi. Izlaznost je opet bila vrlo mala, čime objektivno moramo biti iznimno nezadovoljni, jer Drenovčani opet nisu prepoznali važnost izbora za Vijeće MO, kao izbora koji ih se najviše tiču, jer se direktno biraju članovi vijeća koji njihov kvart mogu učiniti boljim i s kojima imaju najdirektniju komunikaciju. Od 6713 upisanih birača u birački popis na Drenovi je glasalo samo 551 birač, što je manje od 10% upisanih birača. Rezultati su sljedeći (Tablica prikazuje stranku ili koaliciju te nositelja liste):

1. HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA – HDZ, Valter Štefan – broj glasova: 136 2. HRVATSKA STRANKA PRAVA – HSP, Tomislav Vukušić - broj glasova: 43 3. HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA – HSU, HRVATSKI LABURISTI - STRANKA RADA, LABURISTI HRVATSKA

SELJAČKASTRANKA – HSS, ISTARSKI DEMOKRATSKI SABOR – IDS, Zona Dianić - broj glasova: 48 4. LISTA ZA RIJEKU – RI, Jasna Baraba - broj glasova: 93 5. MOST NEZAVISNIH LISTA – MOST, Korina Bralić - broj glasova: 72 6. SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE – SDP, HRVATSKA NARODNA STRANKA – LIBERALNI DEMOKRATI –

HNS, PRIMORSKO GORANSKI SAVEZ – PGS, SAMOSTALNA DEMOKRATSKA SRPSKA STRANKA – SDSS, Saša Jurešić - broj glasova: 150

U Vijeće mjesnog odbora ušli su: Valter Štefan i Senka Majerhold (HDZ), Jasna Baraba (Lista za Rijeku), Korina Bralić (Most) Saša Jurešić, Ivan Oškera i Zorka Ćoso (SDP-HNS-PGS-SDSS). Novi predsjednik mjesnog odbora je Saša Jurešić, dok je zamjenica predsjednika Korina Bralić. Za ovaj broj Drenovskog lista svaki je vijećnik mjesnog odbora iznio nekoliko rečenica svojih viđenja rada novog saziva:

Saša Jurešić – predsjednik Vijeća Rođen sam 1977. godine u Rijeci, završen Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu, po zvanju diplomirani inženjer Poštanskog i telekomunikacijskog prometa, zaposlen u poduzeću Hrvatske autoceste d.o.o. Na samom početku rada VMO Drenova, uz konsenzus članova, jasno su definirani ciljevi koji su usmjereni na ravnomjerno ulaganje i realizaciju komunalnih prioriteta na području cijelog MO Drenova, dodatne aktivnosti i mjere za poboljšanje uvjeta života mladeži i starijih osoba te informiranost građana o aktivnostima i radu VMO Drenova. Ono čemu osobno težim je veće uključivanje lokalne zajednice, osobito mladih, u rad Vijeća, ne samo kada imaju neki osobni problem u svome okruženju, nego i u smislu

predlaganja rješenja i uključivanja u razne aktivnosti. Svakako je dobrodošla suradnju u realizaciji Programa VMO Drenova koja se sastoji od programa kulture MO Drenova, humanitarnih i ekoloških akcija, izdavanje biltena Drenovski list, održavanje Dana MO Drenova, dočeka Sv.Nikole. U narednom razdoblju radit ćemo na poboljšanju provedbe programa i nadogradnji s novim sadržajima što će dodatno pridonijeti integraciji zajednice.

S druge strane,

objektivno

najbolja

mogućnost da

građani direktno

utječu na

razvojne

procese u

sredini u kojoj

žive i rade je

posredstvom

Mjesnog

odbora, stoga

uključenost

lokalne

zajednice je jedan od bitnih

čimbenika za podizanje standarda u

bilo kojem smislu. Ono što Drenovi

trenutno nedostaje su prije svega

sadržaji i prostori za mlade.

Razvijanjem kvalitetnog sustava

potpore aktivnostima mladih,

promicanjem suradnje, komunikacije

i integracije, mladi će steći

samopoštovanje, samouvjerenje,

etičnost i aktivno participiranje na

javnoj sceni. U tome smislu vijećnici

VMO Drenova su uložili mnogo

Izabran novi sastav Vijeća mjesnoga odbora Drenova

energije u pripremu prijedloga i

projekata vezanih za komunalnu

infrastrukturu namijenjenu mladima

što je preduvjet i temelj za sve ostale

aktivnosti.

Valter Štefan – član

Rođen 9.11.1971 u Rijeci, umirovljeni

hrvatski branitelj. Za vrijeme mandata

u MO Drenova zalagat ću se da na

Drenovi pokušamo riješiti komunalne

probleme koji muče naše stanovnike:

izgradnja vodovodne i kanalizacijske

infrakstruture u područjima Drenove

gdje toga još nema, zamjena starog

asfalta na prometnicama gdje je

asfalt jako uništen, dio Velog vrha

pretvoriti u park sa klupama, dječjim

igralištem i novim spravama za

vježbanje te urediti rekreacijsku stazu

prema i na Velom vrhu, izgraditi

spomenik poginulim hrvatskim

braniteljima u parku u blizini crkve na

Donjoj Drenovi, postaviti bukobrane

na predjelima Drenove uz ceste gdje

se stvara velika buka od prometa

vozila, pronalaženje rješenja za

izgradnju većeg dječjeg igrališta na

području Gornje Drenove i, ako je

moguće, u dogovoru sa stanovnicima

Drenove otkupiti neke njihove

parcele (ako su ih oni voljni prodati

gradu Rijeci ) za izgradnju parkirališta

kao i dječjih igrališta koja u nekim

dijelovima Drenove nedostaju.

Jasna Baraba - članica

Rođena sam 1976. godine u Banjoj Luci,

BiH, dipl.oec. U Rijeku sam se doselila

1992. godine tijekom Domovinskog rata.

Iako nisam rođena Riječanka, zbog načina

na koji su me ljudi ovog grada prihvatili,

Rijeku osjećam kao svoj grad.

Iz tog razloga se na neki način osjećam

„dužna“ napraviti nešto dobro za grad i

kvart u kojem živim. U mom fokusu su

drenovska djeca. Smatram da Drenovi

manjka sadržaja za djecu, osobito

školsku, kojih u školi Fran Franković ima

blizu 600.

Kroz rad u MO Drenova se može utjecati

na određene promjene na Drenovi, iako ja

i kao pojedinac nastojim pronaći dodatne

načine i izvore sredstava kojima će se

poboljšati život djece koja žive u kvartu.

Senka Majerhold – članica

Rođena sam 1964. godine, završen

Pedagoški fakultet u Rijeci i položeno

knjižničarstvo na Filozofskom

fakultetu u Zagrebu, po zvanju

profesorica hrvatskoga jezika i

književnosti, dio radnog vijeka

provela sam OŠ "Vladimir Gortan" i

OŠ "Centar", također imam položeni

ispit za stručnog njegovatelja,

odnedavno sam u mirovini.

Kao novoizabrana članica VMO, sa

prebivalištem između Donje i Gornje

Drenove, na potezu prema Kablarima,

veselim se što ću moći utjecati na

poboljšanje života stanovnika upravo

tog dijela Drenove. Smatram, naime,

da je taj dio Drenove uistinu

zanemaren i da se tijekom godina

nakupilo dosta problema. Gorući je

problem kanalizacijskog sustava kojeg

nema, kao i vodovodnog (stalna

napuknuća cijevi), također je i

katastrofalno loša cesta na tom

potezu prema Kablarima, a i od Lokve

nadalje, po Drenovskom putu. Donja

Drenova je dobila plinifikaciju, a o

kanalizaciji da se ne priča. Kao da smo

drugi svijet, mi - na Gornjoj

Drenovi,ostali smo na razini seoske

sredine usprkos tome što su se

doselile mnoge mlade obitelji i što

smo iza 2000-te godine imali

graditeljsku ekspanziju. Naime,

sagrađene su - baš oko moje ulice,

moderne trokatnice, s loše izvedenim

septičkim jamama, pa je

(ne)normalno da smo imali i najezdu

štakora!? Smatram ovakvu situaciju

nedopustivom i prvenstveno ću se

zalagati za rješavanje tog problema, a

da ne govorim o nedostatku klupica i

parkova. Drenova uistinu jeste zelena

oaza iznad grada, ali zelenilo treba

oplemeniti sadržajima. Parkirna

mjesta su također krucijalni problem.

Već skoro svaka obitelj ima više od

jednog auta, tako da mjesta ni za

obiteljske aute nema, a kamoli za

goste. Moj je prijedlog da Grad Rijeka

otkupi neka privatna, neurbanizirana

zemljišta, od domaćih ljudi kojima to

stoji neiskorišteno i kojima je to mrtvi

kapital!? Ta bi se zemljišta mogla

pretvoriti u parkirališta. Mislim da bi

to bila uzajamna korist.

Ukratko, ukoliko netko od mojih

sugrađana, susjeda, ima još koju

sugestiju kako unaprijediti život svih

nas u ovom zanemarenom dijelu

grada Rijeke, potrudit ćemo se da

razmotrimo sve dopise prema VMO, a

ja ću nastojati biti jedna od poluga

koja će pomoći u ostvarivanju tih

ideja.

Zorka Ćoso – članica

Rođena sam 26.11.1954. Sudjelujem

u trećem sazivu VMO Drenova, imala

sam prekid u mandatnom razdoblju

2010.-2014. Zalagat ću se za bolju

suradnju umirovljenika s vijećem i

implementaciju umirovljeničkih

programa i projekata u široj zajednici,

kao i za bolji status jednog od

najstarijih drenovskih sportova-

boćanja.

Ivan Oškera –član

Rođen 18.11.1985. završio sam

Medicinski fakultet u Rijeci, smjer

Organizacija, planiranje i upravljanje

u zdravstvu. U Vijeću mjesnog odbora

poglavito ću se zalagati za mlađu

drenovsku populaciju kojoj kronično

nedostaje sadržaja, kao i za

mogućnosti razvoja sigurnosti

prometa na području našeg mjesnog

odbora. Poseban naglasak stavljam

na bolju i kvalitetniju suradnju svih

generacija Drenovčana. Drenovu

treba probuditi i pretvoriti je iz

spavaonice na kraju grada u zelenu

oazu i mjesto ugodnog življenja. Moj

cilj je apsolutni politički konsenzus

oko najbitnijih tema i gorućih pitanja

kojih nažalost ne manjka.

Korina Bralić- potpredsjednica Vijeća

Regionalni koordinator Most NL. Cijeli

život živim na Gornjoj Drenovi i

nikada mi nije bilo jasno iz kojeg

razloga smo zakinuti za neke osnovne

stvari koje druga naselja imaju tipa;

pješačkih prijelaza, nogostupa te

dječjih igrališta i parkića. Zaintrigiralo

me iz kojeg razloga se neke stvari

jednostavno godinama ne mijenjaju

te sam se odlučila aktivno uključiti i

učiniti sve što mogu za dobrobit naše

Drenove.

Uredništvo

Prije šest godina, u sklopu akcije

Hrvatska volontira, a u organizaciji

drenovske Udruge Dren, provedena

je akcija uređenja drenovske Lokvice.

Od tada je okoliš Lokvice ponovo

zarastao u travu i šikaru, a

neodgovorni vandali uništili su

postavljene klupice.

U želji da Lokvici ponovo vrati

ljepotu, Vijeće MO Drenova, u

suradnji s DVD Drenova, održalo je u

subotu, 6. travnja novu ekološku

akciju čišćenja.

Vrijedni volonteri okupili su se

oko 9 sati te prionuli čišćenju.

Uklanjalo se smeće i ostali

otpad, kosila se trava i orezivalo suho

granje. Postavljene su i nove klupice

izrađene od priručnog materijala.

U akciji su osim Vijeća MO

sudjelovali pripadnici DVD Drenova i

mještani Drenove. Svo granje i šikara

koja je posječena, odlagana je na

hrpe koje su kasnije odvezene

kamionima.

Na zadovoljstvo volontera i

organizatora, uz rad i ugodno

druženje, ekološka akcija je uspješno

realizirana.

Ponuđeni topli obrok i sokovi što

je obezbijedio Crveni križ, zaista su

prijali.

I kao što reče Robert Zeneral u

Drenovskom listu povodom akcije iz 2013.

godine:

Stoga, svi zajedno čuvajmo našu

Lokvicu, jer takvu prirodnu oazu gotovo

usred urbane cjeline nema nijedno riječko

područje!

Vijeće MO zahvaljuje se svim

vrijednim volonterima koji su se

odazvali i učinili Drenovu ljepšom.

www.rijeka.hr/drenova

Za ljepšu Drenovu

Kad sam 3. svibnja na televiziji čuo i vidio da je naša Drenovčica Iva Črnjar Ivančan, na svečanosti što je održana u Novinarskom domu u Zagrebu, dobila godišnju nagradu za radijsko novinarstvo za emisiju Klasa optimist što je emitirana 24. studenoga 2018. godine, odmah sam odlučio: ovo mora u naš list.

Na dodjeli nagrade Iva se zahvalila ovim prelijepim riječima:

„Preponosna sam! Nagrada Marija Jurić Zagorka za radijsko novinarstvo! Za priču koju sam osjetila svim srcem i za emisiju Klasa optimist koju obožavam raditi. Ova nagrada je za malog hrabrog dječaka Maura Baraka. Hvala vam svima od srca na čestitkama. Priča o Mauru Baraku je priča o jednom jako lošem, nemilosrdnom sustavu koji se zove hrvatsko zdravstvo i o jednom prekrasnom, nasmiješenom i hrabrom dječaku koji se zajedno sa svojim roditeljima protiv njega bori. Ponosna sam što imam priliku danas ovdje o njemu govoriti i bar malo doprinijeti da se njegov glas čuje. I zato vam od srca hvala što ste mi dodijelili ovu nagradu, hvala Hrvatskom novinarskom društvu, vama koji ste prepoznali značaj ove priče i ukazali mi čast da kući ponesem nagradu koja nosi ime žene čije sam ime upamtila s nepunih 9 godina, i već kao osnovnoškolka gutala njezine knjige. Već sam tada znala da je ona ono što ja želim biti. Glas. Onih kojih se ne čuje ili ne želi čuti. Upravo to je Klasa optimist – u današnje vrijeme crnila i ogromnih

društvenih nepravdi, ova emisija daje glas onima koji se s time

svakodnevno bore, koji

pomiču granice, a opet – nakon što ih

poslušamo, imamo osmijeh na licu i pomislimo – mogu, želim i hoću.“

A Drenova je ponosna na našu Ivu!

Zamolio sam je da za list kaže par riječi.

Prije svega ispričala mi je kako je njen nono Josip Pepe Črnjar ki je bival pul Kablari (Iva priča malo po domaću, malo književno!), prerano umrl, imel je samo 68 let, i kako njoj jako fali, aš da ga je jako volela i puno tega od njega navadila.

Iva već dugo vodi i uređuje emisiju Klasa optimist na HRT Radio Rijeci i spomenutog 24. studenoga 2018. u emisiji su gostovali Mauro Barak i njegova mama Ines Hrelja Barak. Povod razgovoru bila je činjenica da dječak boluje od rijetke bolesti - neokoštavanja potkoljenice, a hrvatski zdravstveni sustav njegovo liječenje smatra - neisplativim. Obitelj Barak upoznala je nekoliko godina ranije. Oni su tada organizirali humanitarnu akciju – trebao im je novac da bi se učinila još jedna operacija.

„Otišla sam k njima doma u Sušačku Dragu“ priča Iva „upoznala ih, zavoljela, jer su prekrasna obitelj s teškom pričom. Imaju još jednu kćer, stariju od Maura. Na radiju sam najavila apel za pomoć, a i inače, kad god sam imala priliku, pozivala sam ljude da pomognu u takvim akcijama.

A sve je krenulo kad sam na Facebooku vidjela objavu mame koja je napisala da su njezino dijete proglasili neisplativim. Nazvala sam mamu, gđu. Ines Hrelja Barak, dostavila mi je medicinsku dokumentaciju koju sam iščitala i zaista stoji da liječenje malog Maura

u Beču nije u interesu hrvatskih građana. Mene, kao hrvatskog građanina, nitko nije pitao! I tako je to krenulo, pozvala sam ih u emisiju, Maura i mamu, sve su mi ispričali. Nakon snimanja emisije, navečer sam došla kući, nisam taj dan ni ručala ni večerala, skuhala sam kavu, sjela, napisala tekst i objavila na web stranici Radio Rijeke i podijelila na društvenim mrežama. Sljedeće jutro kad sam se probudila, nije bilo medija u Hrvatskoj koji to nije prenio, od Indexa pa na dalje. Cijeli dan provela sam za telefonom, nazivali su me novinari iz cijele Hrvatske,ispitivali, a meni je upravo to bilo važno – da ta priča bude nacionalna, da se o njoj priča, jer je to jedini način da postigne neki efekt. I zaista, stvari su se počele raspetljavati u malo pozitivnijem smjeru. Maurovoj mami javili su se s podrškom i neki neovisni liječnici iz Hrvatske. Kako roditelji liječenje plaćaju isključivo iz donacija, dok HZZO odbija plaćati, pokrenuli su tužbu i već se 6 godina sude s hrvatskim zdravstvom - na ročištu neposredno nakon emisije, prvi put je presuda bila u njihovu korist. Jako mi je važno reći da sebi zaista ne pripisujem nikakve zasluge, ali je nepobitno da je emisija pridonijela da se problem nađe u fokusu javnosti, što mi je i bio cilj. A i u obrazloženju nagrade koju sam dobila stoji da je to priča koja je potaknula ljude, a i službe da se nešto ipak pokrene i poduzme.

Što još da kažem o sebi? Radim na HRT – Radio Rijeci već 9 godina. Slušatelji dobro znaju za emisiju Glista, pišem za web stranicu naše radio stanice. Težim u svojim emisijama upravo pričama kao što je ova o Mauru. Veliki sam lokalpatriot, zaljubljena u naš kraj o kojem želim i govoriti i medijski prostor dati ljudima koji ovdje žive, rade i stvaraju i zbog čega Klasa optimist i postoji. Volim kad mi dođu ljudi s svojim uspjesima i problemima; trećemajac na primjer koji, kao ni moj otac, mjesecima nije dobio plaću, ali isto tako i uspješni i vrijedni ljudi kao na primjer naš Drenovčan Damir Medved s kojim sam također snimila emisiju.“

Razgovarao Christian Grailach

Mauro i Iva na snimanju emisije

Optimistična Iva – ponos Drenove

Jasna Baraba dobitnica Grba Grada Rijeke za 2019. godinu

U povodu Dana sv. Vida, 12. lipnja

održana je Gradskog vijeća na u HNK

Ivana pl. Zajca svečana sjednica kojoj

su dodijeljena javna priznanja Grada

Rijeke. Jedna od dobitnica Grba

Grada Rijeke za 2019. godinu je i naša

sugrađanka, Drenovčanka Jasna

Baraba. Nagradu je dobila za izniman

doprinos u nabavci suvremenih

nastavnih pomagala za Osnovnu školu

Fran Franković. U kratkom razgovoru

Jasna nam se predstavila i rekla nešto

više o nagradi, ali i o budućim

aktivnostima koje planira provesti.

„Živim u Rijeci, na Drenovi. Ovdje sam

25 godina. Moja kći pohađa osnovnu

školu Fran Franković. Krajem 2017.

godine došla sam na ideju da se kupe

pametne ploče za OŠ Fran Franković.

Za to je trebalo dosta novca. Okupila

se grupa roditelja, poslali smo 70.000

zamolbi mailom, na razne adrese

poslovnih subjekata u Hrvatskoj.

Odazvalo se 227 donatora i u

konačnici smo prikupili 220.000 kuna.

Projekt je trajao oko 5 mjeseci.

Donatori su bili iz cijele Hrvatske, od

Dubrovnika pa do Osijeka i Vukovara.

Za prikupljeni novac smo kupili 10

pametnih panela. Paneli su novija i

bolja tehnologija od pametnih ploča.

Škola je dobila opremu krajem veljače

2018. godine.“

Na pitanje što je bio motiv za takvu

odluku odgovara„S pametnim

pločama prvi put srela sam se u školi

stranih jezika koju je moja kći

pohađala. Primijetila sam da je to

dodatno motivira i da ulaže više

truda. Nova tehnologija je nešto sa

čim mlađe generacije žive, a

drenovska škola nije imala ni jednu

pametnu ploču. Carnet je u isto

vrijeme pokrenuo akciju nabave

pametnih ploča za škole i tek ovih

dana naša škola je dobila od njih 2

ploče. Za to vrijeme, naša su djeca

više od godinu dana koristila 10

pametnih panela koje smo nabavili

ovom akcijom. Akciju sam pokrenula

jer sam željela da to bude moj

doprinos školi koju moje dijete

pohađa. Smatram da treba svoj djeci

dati jednake prilike i takva vrsta

tehnologije može doprinijeti da neki

učenici zavole predmete poput

matematike, biologije, fizike ili

kemije.“

O suradnji sa nastavnicima i

ravnateljem kaže:

„Bez njih ova akcija sigurno ne bi

uspjela. Pošto su se sredstva

uplaćivala na račun škole, za svaku

donaciju trebalo je sklopiti ugovor i

imali su dosta posla oko toga. Bilo je i

objava u medijima, na radiju, na

televiziji i oko toga su ravnatelj i

nastavnici uložili dodatni trud da bi

akcija uspjela. Pametni paneli često

se koriste u nastavi, posebno u

biologiji, prirodi, fizici, kemiji i

matematici.Bitno je reći i da su sve

učionice razredne nastave

opremljene pametnim panelima, a u

tom uzrastu djeca uče kako učiti i taj

proces im je olakšan ovakvom vrstom

pomagala.“

Jasna Baraba članica je VMO

Drenova, ali poduzima i druge

inicijative:

„Uređujemo kružni tok kod osnovne

škole koji je bio dosta zapušten.

Uredit će se mediteranski vrt i tako

uljepšati djeci ulazak u prostor škole,

a biljke će biti tipične za ovo

podneblje. To je jedan od 10

projekata iz natječaja „Zeleni val“

kojega je raspisala Rijeka 2020. Sredili

smo okoliš, obojali ogradu i sada

radimo u samom kružnom toku na

sadnji vrta. Osim ove akcije, škola je

prijavila projekt „Zeleni pojas“ na

natječaj kojeg je objavila INA. Ukoliko

projekt bude odobren, školi će trebati

dio sredstava za sufinanciranje. Taj

iznos ću ja donirati od novčanog

dijela nagrade koje sam dobila kao

dobitnica Grba Grada Rijeke. Za

preostali dio od nagrade kupila sam

velike šahovske figure koje će se

postaviti na Cvetkovom trgu između

Crkve i kafića pa će tako i stariji dio

populacije moći biti aktivan, nadam

se u suradnji sa mladima.“

Pratite medije, pa i naš Drenovski list.

U njima će sigurno biti još napisa o

našoj aktivnoj sugrađanki.

Bravo Jasna!

Davorka Medved

Jasna na dodjeli nagrade Dodijeljeni Grb Grada Rijeke i priznanje

U „Drenovskom listu“ br. 16 objavljen je članak o proslavi 70. obljetnice župe Svetoga Jurja. U članku je opisano osnivanje župe u ondašnjim političkim prilikama u kojima se našla Drenova zajedno s Rijekom kojoj je bila jedna od podopćina. U povodu 80. obljetnice župe nećemo ponavljati povijesne činjenice, već ćemo istaknuti sadašnjost koju obilježava vrijedan rad mnogih župljana. U nedjelju 28. travnja 2019., u crkvi sv. Jurja mučenika na Gornjoj Drenovi proslavljena je 80. godišnjica župe i izgradnje crkve. Svečano euharistijsko slavlje predvodio je riječki nadbiskup mons. dr. Ivan Devčić. Nadbiskup je mladima ove župe pod misom podijelio sakrament svete krizme. Na sam blagdan sv. Jurja mučenika u utorak 23. travnja 2019. održana je misa koju je predvodio župnik vlč. dr. Nikola Vranješ. Ovom prigodom priređena je izložba fotografija o župi od njenih početaka do današnjih dana. Župljani kojih je oko 1.400, ponosni su na svoje zajedništvo. U članku koji je objavio „Glas koncila“o Župi sv. Jurja mučenika stoji: „Među katoličkim vjernicima, uz dio domaćih starosjedilaca, velik doprinos župnomu životu daju doseljenici iz Bosne i Hercegovine, Like, Slavonije, Dalmacije, kao i povratnici iz inozemstva… No negativan trend iseljavanja osjeća se i danas na Gornjoj Drenovi jer je u posljednje dvije godine, prema župnikovim riječima, u

Njemačku za boljom egzistencijom otišlo sedam, osam obitelji. »Ljudi gravitiraju Kastavskomu dekanatu, Sloveniji, mnogo ih odlazi raditi u Italiju, pa se dio njih vikendima vraća. Oko 350 obitelji koliko ih živi na Gornjoj Drenovi srednjega su sloja ili dobrostojeće, mahom privatnici, rade u privatnim obrtima, vlastitim firmama, a manji ih je broj zaposlen u ‘3. maju’ ili u državnim institucijama«, kaže župnik Vranješ o župi u kojoj svake godine bude desetak prvopričesnika i krizmanika, tridesetak sprovoda, desetak krštenja te tri do pet vjenčanja.“ U članku se navodi da postoji velik broj aktivnih župljana koji su spremni pomoći u radu župe, ali i drugim župljanima i obiteljima kojima je pomoć potrebna. Župnik NikolaVranješ tako ističe da su vjernici laici ključni za rad župe, a njegova uloga je da ih povezuje. Za 80. obljetnicu župe sami su financirali i izveli bojenje unutrašnjosti crkve. Mladi student bogoslovije Ivan Seletković ističe vrijednost druženja i okupljanja mladih. Pero Kožul je na Drenovu doselio prije 20-ak godina, ali osjeća se dijelom zajednice koju je zavolio i prihvatio. Sakristinka, Đurđica Ahac na Drenovu je prije petnaestak godina doselila sa Gornje Vežice. Svakog dana zaključava crkvu i drago joj je što može doprinijeti radu crkve i župe. Silvana Borovac iz Grohova ponosna je što je njen otac izgradio kapelicu Gospi u povodu njena

obraćenja, prije 20 godina. Luka Božinović sve do prošle godine, dok mu je zdravlje dozvoljavalo, brinuo je o kapelici Svih svetih na Centralnom gradskom groblju Drenova, a posebno na blagdan Svih svetih i na Dušni dan, kada velik broj Riječana dolazi na ovo groblje. Dalida Mladenić neumorno organizira župne izlete i hodočašća. Tako se pun autobus s Gornje Drenove često uputi na mnoga odredišta u Hrvatskoj, Italiji, Sloveniji i Austriji. Samo putovanja predstavlja priliku za dodatno druženje i povezivanje kroz župnikovu katehezu, pjesmu i molitvu. Osim toga, Dalida sa prvopričesnicima priprema igrokaze za djecu. Beti Šuperina, mlada teologinja brine o prvopričesničkoj katehezi. Ankica Erceg daje velik doprinos u katehezi krizmanika. Predstavnik mlađe generacije je i ministrant Alen Erceg. Među starijim župljankama tu su još Elda Bariša (83) koja se sjeća prvih godina rada crkve, a i Inka Štefan (84) koja je već 72 godine u župi. Već 50 godina pjeva u desnoj lađi župe na misama, a sljedećih 50 godina Inka (uvijek spremna za šalu) namjerava pjevati u lijevoj lađi. Na misama pjeva trio Agape, ali i sve više pjevača na obje nedjeljne mise. Nastala u teškim danima za mještane Drenove, župa i crkva Svetog Jurja ipak je prebrodila mnoge izazove i slavi svoju visoku obljetnicu. Zaželimo da u zajedništvu proslavi još mnoge obljetnice.

Davorka Medved

Zajednička fotografija s proslave

80 godina župe i crkve Svetoga Jurja mučenika na Gornjoj Drenovi

Akcija dobrovoljnog darivanja krvi

Gradsko društvo Crvenog križa Rijeka

i Aktivi dobrovoljnih darivatelja krvi

Drenova i Škurinje održali su u srijedu

13. ožujka 2019. godine akciju

darivanja krvi u prostoru MO

Drenova. Akciji se odazvalo

sveukupno 36 darivatelja od kojih je

prikupljeno 33 doze krvi.

Uz srdačnu zahvalu svima

prijavljenima, organizator je ovaj put

imao zadovoljstvo naročito pohvaliti

gospodina Željka Rogića

kojem je ovo bilo 100. darivanje krvi.

Željko nam je za list ispričao kako je

prvi put dao krv sa 18 godina i kako

kaže: „Nakupilo bi se tih davanja i

više, ali sam u Domovinskom ratu

ranjen u Perušiću pa sam jedno

vrijeme morao pauzirati. Drago mi je

reći da je i moja kći višestruki

darivatelj.“

Još jedan simpatični detalj: Nikka

Šubat darovala je krv prvi put. Pri

obveznom

pregledu prije davanja tlak joj je bio

malo prenizak pa je nabrzinu pojela

par slanih krekera i sva sretna pružila

ruku i darovala krv. Ispričala je kako je

s Podmurvica, da ide u 4. razred

Medicinske škole i da je ovdje s

prijateljicom s Drenove koja je

također došla darovati krv, ali zbog

manjka željeza ovaj put nije joj

dopušteno. Šteta, kaže Nikka, jer bi

joj ovo bilo već drugo darivanje!

Christian Grailach

Briga za očuvanje starine

Prije punih deset godina,

u “Drenovskom listu” broj

17, pisali smo o kapelici

“Na vrh Rebre” kako ju je

nazvao i opisao župnik

Mato Polić u župnoj knjizi

drenovske župe, još

davne 1913. godine.

Prije tih 10 godina bila je

kapelica obnovljena, a od

tada ponovo je zarasla u

travu, a i boja je počela

otpadati.

Poznanik Tomo Sabolić, koji živi u

blizini, ispričao mi je kako su njegovi

susjedi uredili kapelicu i okoliš i kako

bi bilo lijepo to spomenuti u našem

listu. Naravno da sam prihvatio i

pozvonio na vrata.

Ljubazno me primio mladi bračni par

Karmen i Dubravko Antonić i njihovo

troje dece.

Pitam ih kako je došlo do toga da se

prihvate ovog vrijednog i časnog

posla. „Prolazimo tuda godinama“

priča Dubravko „i ne

zamjećujemo kako sve to

pomalo zarasta u travu i

šikaru i kako polako

otpada boja. Dok nije

jednom supruga (ništa

bez žena!) rekla kako bi

bilo lijepo urediti to.

Prionuli smo poslu, ja oko

farbanja, Klara oko

okoliša i eto, s malo

rekreacije - veliko

zadovoljstvo učinjenim.“

I zaista, kapelica je opet zasjala među

starim borovima, ugodna oku i duši.

Što reći, nego zahvaliti Klari i

Dubravku što su produžili život ovoj

lijepoj i vrijednoj drenovskoj starini.

Christian Grailach

Nikka Šubat Željko Rogić

Sjećanje na prijatelja

Memorijalni turnir Luka Zupčić

U spomen na tragično preminulog Luku Zupčića, 24. ožujka 2019., na školskom košarkaškom igralištu održan je turnir u streetball-u, uličnoj košarci 3 na 3, omiljenom sportu Luke Zupčića.

Turniru je prethodila sveobuhvatna obnova igrališta, montiranje novih koševa, tabli, obnova klupica uz igralište, izvlačenje novih crta na igralištu, kao i oslikavanje grba Chicago Bullsa na središnjem krugu igrališta. Nakon turnira vrijedne ruke volontera naslikale su i mural na školskom zidu iznad „malog ulaza“ u spomen na Luku, koji će kroz jednu takvu umjetničku instalaciju ostati još dugo na mjestu na kojem je običavao provoditi svoje slobodno vrijeme, s košarkaškom loptom u rukama i stotinama šuteva prema košu.

Sam turnir privukao je veliki broj zainteresiranih ekipa, no moglo ih je nastupiti samo 16. Broj prijavljenih zasigurno bi bio i dvostruko veći da su propozicije natjecanja to dopuštale.

Na dan turnira i nebo se smilovalo pa je vrijeme bilo nevjerojatno ugodno za to doba godine. Sunce i temperatura od blizu 25 stupnjeva je napravila i prve opekline na licima gledatelja i natjecatelja, ali ništa nije omelo prekrasnu atmosferu prijateljstva i sjećanja na dobrog prijatelja.

Turnir je protekao u fer i sportskom ozračju s mnogo lijepih

i atraktivnih poteza, prolivenog znoja i želje za pobjedom. Vrlo kvalitetna košarka privukla je interes i samog košarkaškog saveza koji je ponudio svu potrebnu pomoć da turnir postane tradicionalan i da se održava svake godine.

U članku nema dovoljno mjesta za zahvalu svim sponzorima i dragim ljudima koji su pomogli pri ostvarenju ovog velikog pothvata u kratkom vremenu, pa ću si dozvoliti napisati jedno VELIKO HVALA SVIMA, u nadi da ćemo se opet dogodine svi sresti na istom mjestu u isto vrijeme i održati uspomenu na Luku Zupčića!

Pobjednike i poredak turnira namjerno sam izostavio jer ipak je najvažnije učinjeno - obnovljeno je igralište, Drenova je živnula na barem jedan dan, sve je bilo odlično i jednostavno su taj dan bili svi pobjednici; od igrača, organizatora do gledatelja! Hvala Vam svima i vidimo se dogodine!

Ivan Oškera

Večer va spomen Ivotu Grohovcu Naš poznati Grohovčan, Ivo Grohovac Riječanin, rojen je va Grohovu 21 .juna 1875. leta, a umrl je v Reke 28 .aprila 1914. leta. Bil je činovnik, novinar i pjesnik. Objavil je tri zbirke pjesam: Riječanke, Glasovi s Kvarnera te Rijekom i Rešćinom. Fanj je surađival va Riječkom glasniku kega je i pokrenul, va Riječkim novinama i va Riječkome novon listu. Va oven zadnjen je va rubrike Negda i sada pod pseudonimon Tik-tak , od jula 1913. do marča 1914. leta objavjival čakavski podlistak. Za 105 let od njegove smrti , Društvo Bez granica organiziralo je va Zavičajnen muzeju Drenove večer va koj smo slavili našega pjesnika z besedun i z muzikun. Ni ovo bil prvi put da je Drenova odala počast temu velemu rodoljubu. Još 2009. leta o njegovemu delu i živjenju govoril je prof. dr. Irvin Lukežić, a dogajanje je parićal Christian Grailach, naš neumorni kroničar i istraživač drenovske povijesti ki je va to vreme bil predsednik Pododbora za kulturu VMO Drenova. 2014. leta Društvo Bez granica organiziralo je obilježavanje 100. godišnjice smrti Ivota Grohovca i onput je pred prepunun dvoranun našega muzeja, va ime Novega Lista govorila novinarka Kim Cuculić. Dok smo parićevali kako organizirat tu večer, otkrili smo vezu med familijun Grohovac i familijun Gavrilović iz Petrinje pa su ta dan došle dve šinjore od te familije, jedna vaje z Kanade. Pokazali smo njin Grohovo i položili smo venac na njegov grob na Staren grobju na Dolnjoj Drenove. 2018. leta spominjali smo ga kot suosnivača Drenovske Pučke čitaonice, kada smo na kuću familije Dušana i Savice Štefan postavili spomen ploču va prigode 110 let od osnutka te važne kulturne institucije va našemu kraju. I ovo leto, člani Društva uz precednika VMO Drenova, g. Saše Jurešića položili su na Ivotov grob lepi buket rožic, za ča moremo zahvalit KD “Kozala” ko nan već let pomaže. Va svojen teksti Grohovac judi z Grohova, ki danas sebe zovu Grohovčani - zove Grohovci: “..Negda su Grohovci bili v Reke judici, retori, a

sada su kuršori. Negda su bili plovani reški, kanonici i abati mitrati, a sada su mežnjari! Negda su bili Grohovci reški gradski vjećnici, a sada jih svaka doklaćena pijana mešina hiti nakon 17 let službe na cestu, pak još i zato “em smo Hrvati”. Va svojih feljtonih, pod pseudonimon “Tik-tak” oštro se protivi naletu tuje kulture, posebno kroz zajik va školah, pa tako piše: “Neki dan je blagoslovljena talijanska škola na hrvatskoj Drenove. Već rano jutro je bila sa školska zgrada okrunjena z banderami: ungareskemi i reškemi. Drenovski plovan (Mate Polić, op.ur.) je blagoslovil tuđinsku talijansku školu hrvaski, a to ni bilo pravo neken renegaton, pak su va jednen rešken talijansken foju napali ta blagoslov, aš da je Reka “terra italiana”, pak da se ne bi smelo pul nas ni mašit hrvaski, leh latinski, a kamo pak blagoslivjat talijanske škole va hrvasken zajiku. O ironio!!! …..Mi ki vidimo daje od nosa znamo da je baš ov blagoslov jedan škandal, a evo i dokaz, da je istina, ča govorimo. Talijani nan delaju škole, va keh će se prez noža klat našu decu, a mi smo tako bedasti, pak još i blagoslivjamo te škole, namesto da jih prokjanemo za sva vremena, aš su one izvor svega zla, ko nas bije i ubija v Reke…. I zaista, Talijani moraju trt ruke od zadovojstva, aš namesto da pitamo škole, ke nas po pravu pripadaju, aš plaćamo za nje, mi ne pitamo niš, leh blagoslivjamo talijanske, a dokle tako delamo, Talijani imaju pravo da nas zatiraju i ugnjetavaju! Prokletstvo,

prokletstvo treba izreć nad izdajom naroda i izdajicama, a ne ih blagoslivjat!”. I zato nas ne trebe čudit da je A.G.Matoš kada je 1908. leta došal v Reku, zabilježil: “Treba doći u taj nesrećni, oteti nam grad i osjetiti da je Hrvat i Hrvatska danas jedno poniženje i sramota! Tri četvrtine kapitala je na Rijeci u hrvatskim rukama, sav puk je hrvatski, i to najvredniji, najradiniji, najinteligentiji puk hrvatski, i mi tu ipak nemamo ni onoliko autonomije koliko sprska crkvena općina, nemajući prava podići ni hrvatsku osnovnu školu!… I kako je već ranije spomenuto, Drenova je već više put slavila svojga rodoljuba. O Grohovcu su govorili prof.dr. Irvin Lukežić pa Kim Cuculić, a zadnju je večer o

njen govoril veli hrvacki pjesnik A.G.Matoš. Va ten nan je pomogla knjiga “Posvudašnji Matoš oko Rijeke njim samim”, autora Kreše Cvjetkovića, nedavno umirovljenog profesora Prve sušačke hrvatske gimnazije v Reke. O samoj knjige govoril je izdavač iz Naklade Kvarner, gdin. Franjo Butorac, javni i kulturni delavac, a Matoševi teksti čitala je dramska prvakinja ka je i puno let bila ravnateljica Gradskega kazališta lutaka, a prvo sega naša Drenovčica, gospa Zrinka Kolak Fabijan. Publika j’ očarano naslihala čitanje Matoševeh tekstih i pjeskala, pjeskala...“Vi, Riječani, misao naših briga i živi svjedoci naše sramote, živi svjedoci toga grdnog falsifikata što se zove prokriomčareni papirić na Nagodbi i moderna Rijeka bez škole hrvatske, vi Riječani, pamteći bilježnika vaše županije Starčevića i plamen pravaške mlade misli na Sušaku, vi znate bolje od mene toga Grohovca, danas jedinog čakavskog novinara, što vas u svom listiću toliko nasmijavaše šalama Ivićine i Jožićine. Bez velikih škola, bez debele kese, tako reći bez pomagača, branio je i širio među vama vjeru svetih i presvetih hrvatskih dužnosti….” Naravno, knjigu prof. Cvjetkovića i Matoša treba čitat pa ju teplo preporučujemo Drenovčanon i sen Rečanon.

Vesna Lukanović

Aktivnosti Društva “Bez granica” u prvoj polovici 2019. godine

Noć muzeja 2019 I ove godine u suradnji s Muzejom grada Rijeke organizirana je Noć muzeja. Tema na nacionalnoj razini je bila Muzeji – inovacije i digitalna budućnost. Program se održao 1. veljače u večernjim satima. Prezentirane su stare fotografija iz razdoblja prvog svjetskog rata u odabiru Christiana Grailach

i analizirane od strane naše umjetne inteligencije (ČAI), a Damir Medved je i praktično prezentirao rad Muzejskog asistenta. U vremenu povijesnog revizionizma podsjetili smo se na sudbine naših sugrađana izložbom Muzeja grada Rijeke „Od emancipacije do holokausta - Židovi u Rijeci i Opatiji, 1867.—1945. “ autorice Sanje Simper. Posjet Daruvaru Na poziv zamjenice župana Bjelovarsko – bilogorske županije, Tanje Novotni-Golubić, sudjelovali smo u programu Sačuvati ugrožene jezike u okviruMjeseca češkog jezika, gdje smo s partnerima iz programa 27 susjedstava predstavili naš projekt ČAI – čakavska umjetna inteligencija, kojim namjeravamo doprinijeti toj važnoj temi. U sklopu aktivnosti održano je i predavanje o primjeni umjetne inteligencije za učenike Tehničke srednje škole Daruvar. Izložba fotografija Malog razrednog odjeljenja OŠ Fran Franković na temu karnevala Karneval, maske, maškare, ... na Drenovi u školi, ali i na Korzu zabilježenih na fotografijama koje su napravili učenici iz Malog razrednog odjeljenja OŠ Fran Franković pokazali smo na izložbi organiziranoj u veljači u prostorijama muzeja.

RPLP 2019 Sigurnost na granici Tijekom mjeseca lipnja pristupiti će se realizaciji treće faze uređenja dvorišta Zavičajnog muzeja Drenove. Cilj ovogodišnjih aktivnosti je povećanje sigurnosti posjetitelja (kroz otvaranje drugog - pomoćnog ulaza u dvorište i uređenje dotrajalih stepenica na ulazu u zgradu) te poboljšanje sigurnosti samog objekta uvođenjem protuprovalne zaštite. Drenova u centru – Žiroskop Tijekom ožujka 2019. realiziran je program Drenova u centru u suradnji s Filmaktivom, a cilj je jačanje kulturne suradnje s lokalnim organizacijama gradskih četvrti i predgrađa grada Rijeke. Provedena je edukacija starijih osoba (54+), članova Udruge Bez granica, o korištenju videa u kontekstu kreativnog korištenje tehnologije; mentoriranje članova na temu snimanja i montaže, te javne projekcije filmova u dvorištu ljetnog kina Zavičajnog muzeja Drenove, a sve u svrhu pružanja potpore Udruzi

Bez granica u kontekstu prijenosa znanja i jačanja kapaciteta za stvaranje lokalnog kulturnog centra, kao i za potrebe realizacije konkretnih projekata udruge. Europski dan susjeda na Drenovi U petak, 24. svibnja obilježen je još jednom Dan susjeda slanjem drenovskih razglednica

europskim prijateljima. Poslano je pedesetak razglednica, a u pisanju su uz članove udruge bili aktivni i učenici OŠ Fran Franković. Dnevni boravak – Kinedok 2019. I ove godine u okviru programa Dnevni boravak na Drenovi organizirano je ljetno kino na Drenovi. Projekcije su petkom u 21:00, a bit će prikazano

deset zanimljivih dokumentaraca iz međunarodnog programa Kinedok. Datumi projekcija su dostupni na www.bezgranica.hr. Put u Mons Članovi udruga sa Drenove kao dio EPK2020 projekta 27 susjedstva, uspješno su uspostavili suradnju sa gradom Monsom (Belgija) – i to sa poznatom institucijom Mundaneum, koja je svjetski poznata kao „Google prije Googlea“. U sadržajnoj trodnevnoj posjeti imali smo priliku susresti se s vodstvom Mundaneuma predvođenim Jean-Paulom Deplusom, gradonačelnikom Monsa, Nicolasom Martinom, te bivšim belgijskim premijerom EliomDi Rupom. Tijekom ove i naredne godine biti će organizirano nekoliko zajedničkih aktivnosti (izložbi, predavanja i sl.), a nadamo da je ovo početak jednog velikog prijateljstva.

Damir Medved

Svakoga petka u 21 sat u dvorištu Muzeja

Najvjerniji i najmiliji posjetitelji

Aktivnosti Udruge „Dren“

U potrazi za super voćem našega kraja – zaboravljena drenjula

Već smo puno put pisali va oveh novinah o semi aktivnosti ke provodi Udruga za očuvanje i promicanje drenjule Dren, Rijeka. Za oneh ki ne znaju, Drenova je svoje ime dobila po drenu, drenjule, kako ju ovde judi zovu. Njoj, pak, na spomen posajeno j’ 90 sadnic, a lane su storeni već prvi pekmezi i soki keh su provali gosti keh je ovo leto va našen Zavičajnen muzeju bilo od sakuda. Jedanput ih je došlo 50 z buson, vaje z Mađarske, a drugi put su to bili predstavniki z cele Europe. I magari se skoro va celoj Evrope va šumah najde drena, za

njega se premalo zna pa smo ponosni kad njin moremo ponutit neč naše. Kako očuvat to naše prirodno bogatstvo ko imamo va našeh šumah, ne samo na Drenove, leh i va celoj našoj PGŽ? Kako povedat daje, kako širit znanje ko su naši stari imeli o drenjule? Ne reče se badave Zdrav kot dren, to j’ sigurno, ma za to’j dobro imet i znanstveni dokazi. Pasano leto EPK Susedstvo Drenova je imelo sreću upoznat znanstvenici z Odjela za biotehnologiju Sveučilišta v Reke ki su se rado upoznali z našemi aktivnosti, uspostavljena je suradnja

ka je “rodila” jedan zanimljiv projekt ki se zove U potrazi za super voćem našeg kraja – zaboravljena drenjula. Voditeljica projekta je dr.sc. Željka Peršurić. Već se delaju analize razneh uzorkih keh su dobili od nas, a prvi rezultati bi se mogli znat već na jesen kada ćemo organizirat Treći dani drenjule. Na Drenove i Sveučilištu će bit organizirana i popularno znanstvena predavanja i radionice za lokalno stanovništvo i za studenti. Pratite aktivnosti, dojdite i budte zdravi kot Dren(ova)!

Festival znanosti na Drenovi

Ovogodišnji Festival znanosti pod nazivom Boje, koji se provodi u cijeloj Hrvatskoj došao je po prvi put i na Drenovu, zahvaljujući razumijevanju organizatora, udruge Zlatni rez i dr.sc. Željki Peršurić s Odjela za biotehnologiju te studentima pod vodstvom Igora Rubinića s istog odjela i lokalnom organizatoru, udruzi Dren. Održana je vrlo dobro posjećena radionica za djecu Obojimo znanost voćem i povrćem čime je ovo gostovanje opravdalo očekivanja organizatora. Dr. Peršurić održala je predavanje Oboji hranu za bolje zdravlje te je

brojnoj publici objasnila zašto su nam boje u voću i povrću bitne? Što se krije iza tih boja? Odgovore na ova pitanja i mnoga druga vezana uz hranu i boje otkrit će predavanje

Oboji hranu za bolje zdravlje. Predavanje će dati uvid u pravilan način prehrane, zašto i koliko mora voće i povrće biti zastupljeno u našoj prehrani te zašto je bitno jesti šaroliko. Nakon predavanja uslijedila su brojna pitanja iz publike na koja je znanstvenica strpljivo odgovarala. Posebno ističemo da nas je i na radionici i na predavanju, svojim prisustvom počastila predsjednica udruge Zlatni rez, dr.sc.

Vedrana Mikulić. Nadamo se da će Drenova na sljedećem Festivalu znanosti dobiti priliku opet ugostiti riječke znanstvenike.

Vesna Lukanović

Fran Franković, hrvatski profesor,

pedagog, autor prve hrvatske početnice

rođen je 27. rujna 1849. i preminuo 27.

srpnja 1924. godine na Drenovi.

Pučku školu polazio je na Drenovi,

gimnaziju u Rijeci, a filozofski fakultet u

Pragu i Beču.

Koncem 19. i početkom 20. stoljeća, u

godinama rađanja i razvitka hrvatskoga

školstva Istre, prof. Fran Franković, za

ono vrijeme i doba, tom razvitku dao je

neprocjenjivi doprinos. Radom i

pregalaštvom, stručnošću, vrsnim

poznavanjem hrvatskog i drugih jezika te

širim djelovanjem izvan škole,

svrstao se u poznate

prosvjetne radnike Istre,

Rijeke, a napose Kastavštine.

Zbog svog pedagoškog i

prosvjetnog djelovanja, još za

života nazvan je ocem

učiteljstva Istre.

Godine 1872. završio je

osmi razred i ispit zrelosti u kr.

Velikoj Gimnaziji u Rijeci.

Treba napomenuti da su istu

gimnaziju tih godina polazili

istarski preporoditelji

Vjekoslav Spinčić, Matko

Laginja i Matko Mandić. Tako

se Fran Franković vrlo rano

upoznao s tim budućim

predstavnicima hrvatskoga narodnog

pokreta u Istri. Dok su oni kasnije

djelovanje usmjerili na političku borbu,

Fran Franković se kao poznati praktičar

našao u školstvu. Ali njihov rad i borba za

narodna prava utjecat će na političko

uvjerenje i stav Frana Frankovića.

Po završetku studija prvo mjesto dobio

je u kraljevskoj Velikoj Gimnaziji u Rijeci,

no ubrzo, vjerojatno na nagovor

Vjekoslava Spinčića, počeo je raditi u

koparskoj carsko kraljevskoj muškoj

Učiteljskoj školi gdje je predavao ilirski

jezik kako se tada nazivao hrvatski. Nakon

što je 26 godina radio u koparskoj školi,

zbog političkih prilika škola je 1906. god.

premještena u Kastav i Fran Franković

postaje njenim prvim upraviteljem.

Pri kraju 1909. Fran Franković počeo je

pobolijevati pa je ravnateljstvo preuzeo

prof. Vladimir Nazor.

Pored svoga napornog pedagoškog

rada Fran Franković uspio je napisati i

Prvu hrvatsku početnicu koja je objavljena

1889. god. Zavičajni muzej Drenove u

svojoj zbirci posjeduje original bečkoga

izdanja iz 1911. god.

Zbog bolesti, iscrpljenosti i vlastite

želje, umirovljen je 1910. godine. Velikan

istarskog učiteljskog pokreta doživio je

tužnu sudbinu. Sve je više pobolijevao, ali

i tako narušena zdravlja bio je predsjednik

Narodne čitaonice u Rijeci (osn.

1856.) radi čega je od

okupatorskih vlasti bio šikaniran.

Osnivač je i Pučke čitaonice

Drenova osnovane 1908. godine.

Grube i česte premetačine u kući

za vrijeme d' Annunzia bile su

uzrok da ga je 1920. udarila kap.

Godine 1923. seli iz Rijeke u

rodnu Drenovu gdje je nedugo iza

smrti, ujesen 1924., u njegovoj

rodnoj kući (Drenova, Tonići 8)

otvorena hrvatska Pučka škola

koja je tu radila do izgradnje nove

školske zgrade 1930. godine na

predjelu zvanom Tunić na Gornjoj

Drenovi.

Franu Frankoviću pripada

časno i zasluženo mjesto, ne samo među

istaknutim prosvjetnim radnicima Istre,

nego i Hrvatske.

Rodna Drenova odužila se svom

velikanu na način da je novoizgrađenu

školu 1987. godine nazvala Osnovna

škola Fran Franković.

Christian Grailach

Fran Franković – otac učiteljstva Istre Uz 170. godišnjicu rođenja i 95. godišnjicu smrti

Fran Franković, sjedi 4. zdesna

Drenovski list, informativni list za područje Mjesnoga odbora Drenova - Rijeka, izlazi dva puta godišnje IZDAVAČ: Vijeće MO Drenova - Pododbor za kulturu, Rijeka, Cvetkov trg 1 Tel: 255- 275, Fax: 504-570, e-mail: mo.drenova@rijeka.hr, Internet adresa: www.rijeka.hr/drenova ODGOVORNI UREDNIK: Saša Jurešić, UREDNIŠTVO: Christian Grailach, Ivan Oškera

NAKLADA: 1.000 primjeraka, TISAK: Studiograf - Rijeka

Naš “Drenovski list” izlazi nažalost samo dvaput godišnje pa opise nekih važnih događaja na Drenovi donosimo sa zakašnjenjem, a

vrijedno ih je spomenuti. Kao i svake godine, Sveti Nikola, Božić i Sveta tri kralja obilježavaju se tradicionalnim priredbama.

Sveti Nikola stigao je i ove godine na

Drenovu, u Osnovnu školu “Fran

Franković” kako bi razveselio

najmlađe Drenovčane. Suradnjom

učenika i nastavnika škole te Vijeća

MO Drenova svečana priredba

održana je 5. prosinca 2018.

Prepunu dvoranu djece i roditelja

pozdravio je uvodno predsjednik

VMO Drenova Aleksandar Bulog,

zahvalio roditeljima na velikom

odazivu kao i djelatnicima i

polaznicima Osnovne škole “Fran

Franković” koji svake godine svojim

najmlađim sumještanima prirede

interesantan i zabavan doček Svetom

Nikoli.

Prigodni program upriličen je u holu škole.

Učenici trećih razreda izveli su igrokaz

„Kako (ni)smo poslali pismo Svetom

Nikoli“ kojim su pokazali da je najveća

radost usrećiti druge. Igrokaz je popraćen

veselim pjesmama malog zbora i plesom

učenica 2a razreda. Uz nezaobilazno

fotografiranje sa Svetim Nikolom priredba

je ubrzo privedena kraju te je Sveti Nikola

pozvao djecu na podjelu prigodnih darova.

Nabavku slatkih poklon paketa omogućilo

je Vijeće MO Drenova prema Programu

rada Vijeća u suradnji s Odjelom za

gradsku samoupravu i upravu.

Danijela Škulić

Mješoviti pjevački zbor Drenova udruge Bez granica i

ove godine pridonio je blagdanskome ugođaju Božića.

Zajedno sa triom SiŽeNe i svojim gostima, Pjevačkim

zborom Maestral iz Veprinca i održali su 22. prosinca, u

crkvi Gospe Karmelske svoj tradicionalni cjelovečernji

Božićni koncert. Zborove je vodila maestra Nedeljka

Srebovt uz muzičku pratnju Stipe Bilića.

Na blagdan Sveta tri kralja, 6. siječnja ove godine, u

organizaciji drenovskih klasičnih glazbenika, održan je u

crkvi Gospe Karmelske nezaboravni koncert.

Na programu su bila djela klasične glazbe, kombinirana

s tradicijskim božićnim napjevima.

Muzicirali su Anthony Havelka (violončelo), Ivan

Graziani (violina), Stipe Bilić (orgulje) uz solo pjevanje

Anite Rončević i Mirne Marić.

Kroz program je vodila gospođa Gianna Graziani koja se

u zajedničkoj završnoj numeri svojim glasom pridružila

gospođi Aniti i gospođi Mirni.

Drenova se zaista može ponositi umjetnicima

sposobnima pružiti ovakav vrhunski glazbeni doživljaj.

Koncert je realiziran uz svesrdnu potporu župnika župe,

velečasnog Kristijana Malnara.

Christian Grailach

Obilježeni blagdani

Izložba u Mjesnom odboru

U prostoru galerije Mjesnoga odbora, u petak, 10.svibnja, u organizaciji

Pododbora za kulturu, otvorena je izložba likovnih radova Ive Matošića.

Riječki umjetnik Ivo Matošić rođen je u Rijeci 1979. godine. Završio je

Školu za primijenjenu umjetnost i dizajn, smjer scenografskog dizajna.

Profesionalno se bavi slikarstvom od 2003. godine. Stalni je likovni

suradnik Gradske knjižnice Rijeka i Grada Rijeke te voditelj likovne

radionice za djecu i mlade.

Samostalne izložbe: 2004. galerija Studio Artlan, Volosko; Narodna

čitaonica, Rijeka; galerija Turnac, Novi Vinodolski; 2005. galerija

Stara škola, Selce; 2006. galerija Fonticus, Grožnjan; 2009. galerija Grad,

Rijeka; galerija Laurus, Lovran; 2010. galerija Milotić, Pula; Narodna

čitaonica, Rijeka. Nagrade i priznanja: 2005. godine 1. nagrada na

slikarskoj manifestaciji Stara škola, 2006. godine 1. nagrada na slikarskoj

manifestaciji Bore starog mandraća, 2010. godine časno priznanje za

slikarstvo Ex tempore u Piranu. Izložbe i nagrade dokaz su njegovog

uspjeha, a ponajviše činjenica da se brojni ljubitelji umjetnosti zanimaju za

njegova djela.

www.rijeka.hr/drenova

Iz prošlosti Drenove

Na 4. stranici opisali smo ovogodišnju

akciju uređenja naše Lokvice, a na

gornjim slikama možete vidjeti kako

je Lokvica izgedala nekad. Slike su, po

svemu sudeći, iz 30-ih godina

prošloga stoljeća. Na prvoj se vidi.

kako su Drenovčani dovodili blago na

pašu i napoj, a druga je talijanski

potpisana kao: stagno – sorgente

presso Drenova, što bi otprilike

značilo: ribnjak – izvor u blizini

Drenove (tako barem kaže Google

translate) i pokazuje Lokvicu i pogled

na Veli vrh.

Priča mi Alberto Mihich, naš Bertić,

kako je nekad Lokvica bila puno

dublja (i naravno čišća) i kako su u

njoj svi tadašnji Drenovčani naučili

plivati (navadili kupat, kako po

domaću kaže Bertić). Nivo Lokvice

smanjio se kada su Nijemci za

Drugoga rata prokopali odvojak puta

prema Veloj Dragi.

Inače na Drenovi postoji još voda

stajaćica; Vela i Mala Brca, nekadašnji

izvor ispod današnjih POS stanova,

Kalić u blizini istih, dva položaja u

šumi između današnjeg Romana

(nekadašnje gostione Superina) i

Streljane. Sve u svemu, bilo bi

zanimljivo s time se ozbiljnije zabaviti

pa ih, kao svojedobno drenjule,

istražiti i zabilježiti položaj i osnovne

karakteristike.

Christian Grailach

PPP RRR OOO GGG RRR AAA MMM PPP RRR OOO SSS LLL AAA VVV EEE Petak, 5. srpnja

- U 21.00 sati u dvorištu Zavičajnoga muzeja Drenove dokumentarni film Josipa, volim te

Utorak, 9. srpnja

- Od 10 do 12 sati na Cvetkovom trgu: Mjerenje tlaka i šećera u krvi u organizaciji Crvenoga

križa Rijeka

Srijeda, 10. srpnja

- Od 9.00 – 13.00 sati Akcija darivanja krvi u prostoru MO Drenova

- U 20.00 sati na Cvetkovom trgu nastup klape Reful

Petak, 12. srpnja

- U 19.00 sati svečana sjednica Vijeća MO Drenova uz dodjelu godišnjeg priznanja

MO Drenova i predstavljanje novog, 45. broja Drenovskoga lista

- U 20.00 sati otvorenje izložbe Željka Delača uz nastup tria SiŽeNe

- U 21.00 sati u dvorištu Zavičajnoga muzeja Drenove dokumentarni film King skate

Subota, 13. srpnja

- U jutarnjim satima postavljanje svijeća izaslanstva Vijeća Mjesnog odbora Drenova na spomenike zaslužnim Drenovčanima - U 8:30 sati na Cvetkovom trgu okupljanje i prijava za utrku Sportsko rekreacijskog kluba Rika - Drenova trail 2019. - U 9:00 sati okupljanje natjecatelja za Boćarski turnir Drenova (kod Caffe bara 11), u 10:00 sati početak natjecanja na jogu Lokva - U 9:00 sati okupljanje natjecatelja u pripravljanju kotlića (Caffe bar 11), u 10:00 početak natjecanja na prostoru ispred kafića - U 10:00 sati početak utrke Drenova trail 2019. - U 13:00 sati proglašenje pobjednika utrke Drenova trail 2019. i podjela tombole - U 17:00 sati izložba slika na otvorenom drenovskih slikara Pul crekve - U 17:00 sati na Cvetkovom trgu izložba interventnih vozila i opreme DVD Drenova - U 18:00 sati vatrogasna pokazna vježba - podmladak DVD Drenova - U 18:15 sati na Cvetkovom trgu vatrogasna pokazna vježba: Učestvuju: DVD Drenova,Udruga eRIpio Rijeka i Specijalna jedinica PU Primorsko-goranske Ajkula

- U 20:00 sati na Cetkovom trgu: nastup Prvih riječkih mažoretkinja te ples i zabava uz grupu Fiesta

Nedjelja, 14. srpnja

- U 19:00 sati (poslije večernje mise) u crkvi Gospe Karmelske: koncert Pjevačkoga zbora Drenova i tria SiŽeNe i njihovih gostiju Pjevačkoga zbora Maestral iz Veprinca

Ponedjeljak, 15. srpnja

- Od 17:00 do 20:00 sati na Cvetkovom trgu Eko tržnica Drenova

Petak, 19. srpnja

- U 21:00 sati u dvorištu Zavičajnog muzeja Drenove dokumentarni film Žudnja za noći

Nedjelja, 21. srpnja

- U 20:30 sati u dvorištu Zavičajnog muzeja Drenove koncert ozbiljne glazbe Drenovska večer: Zajc pod zvijezdama, izvođači: Lorena Krstić (sopran) i Stipe Bilić (klavir)

Od 9. srpnja do 12. srpnja

- U ljekarni Primapharme besplatno mjerenje vitaminsko-mineralnog statusa organizma:

9. srpnja od 16 do 19 sati

11. srpnja od 9 do 12 sati

12. srpnja od 16 do 19 sati

Od 19. srpnja do 21. srpnja

- Romano pikado kup