Istraživačko novinarstvo s aspekta ljudskih prava

Što je istraživačko novinarstvo?

• Istraživačko novinarstvo razotkriva informacije koje se svjesno skrivaju, a od iznimnog su javnog interesa

• Bitna je karakteristika istraživačkog novinarstva jasan angažman na ciljevima koji su korisni za zajednicu i legitimiraju zakonito ponašanje

• Novinarsko istraživanje složeni je oblik novinarskog izraza jer može sadržavati elemente vijesti, reportaže, komentara, često intervju, a ponekad i drugih žanrova

(prema: Bešker i Obad, 2004.)

Zlouporabe istraživačkog novinarstva

• Populistički stil pisanja i sve raširenije prihvaćanje mišljenja da je svaka kritika ili optužba objavljena na senzacionalistički način opravdana i neupitna omogućilo je nizanje stereotipnih slučajeva

• Istraživačko novinarstvo vs. kršenja ljudskih prava

• Slučaj Sacco i Vanzetti

Tko su i kako rade istraživački novinari?

• Dobro je naučiti tehnike, ali glavna metoda je mašta, upornost, logičko zaključivanje i konstantno razmišljanje (o motivima, tehnikama, sredstvima, mogućim scenarijima, svjedocima…)

• Istraživački novinari moraju biti spremni mijenjati priču u skladu s informacijama koje prikupe i provjere

• Jedna od najvažnijih vještina dobrog novinara jest sposobnost da ono što želi reći objasni jednostavno, uvjerljivo i svima razumljivo

• Za dobru priču treba se i dobro naraditi, a ona najčešće i dosta košta

• Može li svaki novinar biti istraživački novinar?

Izvještavanje medija o referendumu o ustavnoj definiciji braka: vrsta priloga

Izvještavanje medija o referendumu o ustavnoj definiciji braka: okvir izvještavanja

(prema: Entman 1993.)

Godišnje izvješće povjerenice za informiranje za 2015. godinu: žalbeni postupci

građani (67%)

pravne osobe (19%)

ostale fizičke osobe (10%)

novinari (4%)

Pristupi istraživanju

1) Deduktivni pristup: kreće od uopćene teze ili općeg podatka prema konkretnim primjerima

• Često je zahtjevniji jer u pripremnoj fazi iziskuje više vremena – novinar ulazi u priču bez jasnog fokusa

2) Induktivni pristup: istraživački proces počinje od konkretnog (anonimna dojava, neslužbene informacije, izrečene izjave, održanog događaja)

(prema: Obad, 2004.)

Shema Paula Williamsa (prema Weinberg 1996.):

1) Utvrđivanje koncepta istraživanja: a) odabir teme istraživanja b) postavljanje hipoteze istraživanja 2) Utvrđivanje mogućih izvora: a) dokumentacijski izvori c) ljudski izvori (od lakše dostupnih i općenitijih prema

težima, sive zone: tajne službe i krim milje) 3) Odabir istraživačke tehnike 4) Procjena izvedivosti (vrijeme i novac) 5) Izrada plana istraživanja 6) Gradnja baze podataka 7) Provedba istraživanja 8) Evaluacija prikupljenih podataka 9) Popunjavanje praznina u podacima 10) Pisanje, montaža, završna dorada 11) Objava rezultata 12) Eventualni follow up teme

Kako do dokumentacije?

• Mogući načini pristupa:

1) NSB i gradske knjižnice

2) Vjesnikova arhiva (dostupna u Hrvatskom državnom arhivu)

3) Arhivi: arhinet.arhiv.hr

4) Ostala tijela javne vlasti

• Korištenje zakona

Ustav RH

• Članak 38.

Jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom

Zakon o medijima

• Članak 6.

• (1) U cilju objave informacija putem medija tijela izvršne,

zakonodavne i sudbene vlasti te tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i ostale pravne i fizičke osobe koje obavljaju javnu službu i/ili dužnost dužni su davati točne, potpune i pravovremene informacije o pitanjima iz svog djelokruga.

• (2) Informacije u posjedu osoba iz stavka 1. ovoga članka dostupne su novinarima pod jednakim uvjetima.

• (3) Čelnik tijela ili pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka dužan je sukladno zakonu urediti način davanja informacija za javnost te odrediti osobu koja osigurava dostupnost javnim informacijama sukladno ovom i posebnom zakonu.

(4) Čelnik tijela ili osobe iz stavka 1. ovoga članka i osoba iz stavka 3. ovoga članka dužna je u primjerenom roku dati novinarima zatražene informacije, te odgovara za točnost danih informacija.

(5) Osoba iz stavka 3. ovoga članka može uskratiti davanje informacije kada:

– su tražene informacije radi zaštite javnog interesa na propisan način određene kao državna ili vojna tajna,

– bi objavljivanje predstavljalo povredu tajnosti osobnih podataka sukladno zakonu, osim ako se njihovom objavom može spriječiti izvršenje težega kaznenog djela ili spriječiti neposredna opasnost za život ljudi i njihovu imovinu.

(6) U slučaju iz stavka 5. ovoga članka odgovorna osoba mora pisano obrazložiti razloge uskrate informacije u roku od tri radna dana od dana zaprimanja pisanog zahtjeva.

(7) U slučaju uskraćivanja javne informacije novinar ima pravo podnijeti tužbu zbog nezakonite radnje nadležnom sudu

• Članak 30.

(1) Novinar nije dužan dati podatke o izvoru objavljene

informacije ili informacije koju namjerava objaviti. (4) Državno odvjetništvo može, kada je to ograničenje nužno

radi interesa nacionalne sigurnosti, teritorijalne cjelovitosti i zaštite zdravlja, podnijeti nadležnom sudu zahtjev da naloži novinaru da iznese podatke o izvoru objavljene informacije ili informacije koju namjerava objaviti.

(5) Sud može naložiti novinaru da iznese podatke o izvoru objavljene informacije ili informacije koju namjerava objaviti, ako je to nužno radi zaštite javnog interesa, a radi se o naročito značajnim i ozbiljnim okolnostima i neprijeporno je utvrđeno:

– da ne postoji razumna alternativna mjera otkrivanju podataka o izvoru informacije ili da je tijelo iz stavka 4. ovoga članka koje traži objavu podataka o izvoru informacije tu mjeru već iskoristilo i

– da na zakonu osnovani interes javnosti za otkrivanje podataka o izvoru informacije jasno prevladava nad interesom zaštite izvora informacije.

Zakon o arhivskom gradivu i arhivima

• Članak 19.

- Javno arhivsko gradivo u arhivima daje se na korištenje u službene svrhe, za znanstveno istraživanje i u publicističke svrhe…

• Članak 20.

- Javno arhivsko gradivo u pravilu je dostupno za korištenje 30 godina nakon nastanka.

- Arhivsko je gradivo dostupno za korištenje i prije isteka roka od 30 godina, ako je od nastanka namijenjeno javnosti ili ako to odobri stvaratelj.

- Arhivsko i registraturno gradivo koje sadrži podatke što se odnose na obranu, međunarodne odnose i na poslove nacionalne sigurnosti, uključujući one za održavanje reda i mira, te na gospodarske interese države, a čijim bi objavljivanjem nastupile štetne posljedice za nacionalnu sigurnost ili nacionalni interes Republike Hrvatske, dostupno je za korištenje po isteku od 50 godina od njegova nastanka, ako posebnim propisom nije drukčije određeno.

• Članak 21.

- Javno arhivsko gradivo koje se odnosi na osobne podatke (matice, liječnička dokumentacija, osobni dosjei, sudski, porezni, financijski i sl.) dostupno je za korištenje 70 godina nakon svoga nastanka, odnosno 100 godina od rođenja osobe na koju se odnosi.

- Arhivsko gradivo iz stavka 1. ovoga članka može se koristiti i prije predviđenoga roka, ako je od nastanka namijenjeno javnosti ili ako na to pristane osoba na koju se ono odnosi, odnosno njezin bračni drug, djeca ili roditelji poslije njezine smrti.

• Članak 22.

Ukoliko znanstveni razlozi zahtijevaju korištenje arhivskoga gradiva prije isteka predviđenoga roka, ravnatelj arhiva može odobriti korištenje toga gradiva iako se nisu stekli uvjeti iz članka 20. i 21. ovoga Zakona, na način i pod uvjetima koji jamče zaštitu javnih probitaka, odnosno privatnosti, prava i probitaka treće osobe, a uz obvezno prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatskog arhivskog vijeća.

Zakon o pravu na pristup informacijama

• Odnosi se na informacije koje posjeduju tijela javne vlati

• Zakon se ne primjenjuje na:

- stranke u sudskim, upravnim i drugim na zakonu utemeljenim postupcima

- informacije za koje postoji obaveza čuvanja tajnosti

- klasificirane informacije

- porezne i poslovne tajne

• Tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji dužno je prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa

Njime se propisuje da su tijela javne vlasti:

1) obavezna na internetskim stranicama objavljivati:

a) godišnje planove, programe, strategije, upute, izvješća o radu i financijska izvješća

b) registre i baze podataka

c) podatke o izvoru financiranja

d) informacije o dodijeljenim bespovratnim sredstvima, sponzorstvima, donacijama

e) informacije o postupcima javne nabave

f) obavijesti o raspisanim natječajima

g) zaključke sa službenih sjednica

2) dužna davati informacije korisniku koji je podnio zahtjev na jedan od sljedećih načina:

a) neposrednim davanjem informacija

b) davanjem informacija pisanim putem

c) uvidom dokumente i izradom preslike

d) dostavljanjem preslike

Kako treba izgledati zahtjev?

• Članak 18.

(1) Korisnik ostvaruje pravo na pristup informaciji podnošenjem usmenog ili pisanog zahtjeva nadležnom tijelu.

(5) Ne smatra se zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao ni stvaranje nove informacije.

• Članak 19.

Tijelo javne vlasti ima pravo tražiti od korisnika naknadu stvarnih materijalnih troškova koji nastanu pružanjem informacije, sukladno članku 17. ovog Zakona, kao i na naknadu troškova dostave tražene informacije. Na zahtjev korisnika tijelo javne vlasti dužno je dostaviti način izračuna naknade.

Rokovi

• Članak 20.

(1) Na temelju zahtjeva za pristup informaciji tijelo javne vlasti će odlučiti najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.

• Članak 21.

(1) Ako tijelo javne vlasti ne posjeduje informaciju, a ima saznanja o tijelu koje je posjeduje, dužno je, bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana od zaprimanja zahtjeva, ustupiti zahtjev tome tijelu, a o čemu će obavijestiti podnositelja. Rokovi ostvarivanja prava na pristup informaciji računaju se od dana kada je nadležno tijelo javne vlasti zaprimilo ustupljeni zahtjev.

• Članak 22.

(1) Rokovi za ostvarivanje prava na pristup informaciji mogu se produžiti za 15 dana, računajući od dana kad je tijelo javne vlasti trebalo odlučiti o zahtjevu za pristup informaciji

Žalba i upravni spor

• Članak 25. (1) Protiv rješenja tijela javne vlasti može se izjaviti žalba

Povjereniku u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. (2) Žalba se može izjaviti i kad tijelo javne vlasti, u

propisanom roku, ne odluči o zahtjevu podnositelja. (3) Povjerenik je dužan rješenje o žalbi donijeti i dostaviti

stranki, putem prvostupanjskog tijela, najkasnije u roku od 30 dana od dana predaje uredne žalbe.

• Članak 26. (1) Protiv rješenja Povjerenika žalba nije dopuštena, ali se

može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske. Visoki upravni sud Republike Hrvatske mora donijeti odluku o tužbi u roku od 90 dana. Tužba ima odgodni učinak ako je rješenjem omogućen pristup informaciji.