bosna i hercegovina -...

Bosna i Hercegovina Postkonfliktna rekonstrukcija

i tranzicija na tržišnu ekonomiju

OED, evaluacija podrške Svjetske banke

SV JETS KA BAN KA, ODJ EL JEN J E ZA EV ALUAC IJU OPE RAC IJA

2004.Svjetska banka

Washington, D.C.

htpp://www.worldbank.org/oed

© 2004 Međunarodna banka za obnovu i razvoj / Svjetska banka

1818 H Street, NW

Washington, D.C. 20433

Tel. 202-473-1000

Internet: www.worldbank.org

E-mail: [email protected]

Sva prava zadržana

Proizvedeno u Sjedinjenim Američkim Državama

Prvo izdanje septembar 2004.

1 2 3 4 07 0� 05 04

Nalazi, tumačenja i zaključci, izneseni ovdje, od autora su i ne odražavaju nužno stavove Odbora izvršnih

direktora Svjetske banke, niti vlada koje oni predstavljaju.

Svjetska banka ne garantira tačnost podataka obuhvaćenih ovim radom. Granice, boje, denominacije i

druge informacije, prikazane na bilo kojoj karti u ovom radu, ne impliciraju nikakav sud Svjetske banke u vezi s

pravnim statusom bilo koje teritorije, niti potvrđivanje ili prihvatanje takvih granica.

Prava i dozvole

Materijal u ovoj publikaciji zaštićeno je autorsko djelo. Kopiranje i/ili prenošenje dijela ili cjelokupnog ovog

rada bez dozvole može predstavljati kršenje važećih zakona. Svjetska banka podstiče diseminaciju ovog rada i

uobičajeno će dati dopuštenje u kratkom roku.

Za dopuštenje za fotokopiranje ili ponovno štampanje bilo kojeg dijela ovog rada, molimo pošaljite zahtjev

s potpunim informacijama na Coyright Clearance Center, Inc. 222 Rosewood Drive, Danvers, MA 01923,

USA, tel. 978-750-8400, fax 978-750-4470, www.copyright.com.

Svi drugi zahtjevi za prava i licence, uključujući supsidijarna prava, trebaju se uputiti na Office of the

Publisher, World Bank, 1818 H Street, NW, Washington, D.C. 20433, USA, fax 202-522-2422, e-mail:

[email protected].

Fotografija na naslovnoj strani: Tim Cullen, ljubaznošću foto-biblioteke Svjetske banke

ISBN: 0-8213-5978-9

e-ISBN: 0-8213-5979-7

Podaci o katalogizaciji publikacija Kongresne biblioteke primijenjeni.

World Bank InfoShop Operations Evaluation Department

E-mail: [email protected] Knowledge Programs and Evaluation Capacity

Tel. 202-458-5454 Development (OEDKE)

Fax: 202-522-1500 E-mail : [email protected]

Tel. 202-458-4497

Fax: 202-522-3125

iii

Sadr`aj

iii Sadr`aj

v Zahvale

vii Predgovor

ix Izvr{ni rezime

xiii Akronimi i skra}enice

1 1 Osnovne informacije

1 Raspad Jugoslavije i njegov uticaj na Bosnu i Hercegovinu1 Rat u Bosni i Hercegovini2 Mirovni sporazum i nova struktura vlade2 Me|unarodni napori na rekonstrukciji

5 2 Strategija i program pomo}i Svjetske banke

5 Priprema za podr{ku Svjetske banke Bosni i Hercegovini6 Strategija i ciljevi Svjetske banke7 Pregled IDA pozajmljivanja9 Pozajmljivanje u odnosu na ciljeve9 Ekonomska politika, ekonomsko upravljanje i vladavina10 Razvoj privatnog sektora12 Reforma i restrukturiranje financijskog sektora14 Podr{ka socijalnom sektoru: Obrazovanje14 Podr{ka socijalnom sektoru: Zdravstvo15 Podr{ka socijalnom sektoru: Socijalna za{tita i zapo{ljavanje17 Infrastruktura17 Analiti~ke i savjetodavne aktivnosti18 Mobilizacija i koordinacija pomo}i

21 3 Ishodi

21 Sveukupni ekonomski u~inak21 Ekonomska politika, ekonomsko upravljanje i vladavina22 Razvoj privatnog sektora23 Financije

24 Obrazovanje25 Zdravstvo26 Socijalna za{tita i zapo{ljavanje27 Infrastruktura27 Sveukupno rangiranje27 Uticaj na institucionalni razvoj28 Odr`ivost

31 4 Doprinos ishodima

31 Uloga Banke32 Ostali donatori33 Klijent

35 5 Preporuke

37 Aneksi

39 Aneks A: Statisti~ka biblioteka55 Aneks B: Lista ljudi s kojima su obavljeni razgovori57 Aneks C: Uputstvo za OED-ovu metodologiju evaluacije pomo}i zemlji61 Aneks D: Komentari Vlade63 Aneks E: Pomo} IFC-a Bosni i Hercegovini u FG97-0367 Aneks F: MIGA-ine operacije, garancije u Bosni i Hercegovini69 Aneks G: Evidencija aktivnosti uprave71 Aneks H: Rezime predsjedavaju}eg: Komitet za efektivnost razvoja (CODE)

73 Bibliografija

BOSNA I HERCEGOVINA: POSTKONFLIKTNA REKONSTRUKCIJA I TRANZICIJA NA TR@IŠNU EKONOMIJU

iv

v

Ovu evaluaciju pripremio je StephenO'Brien, konsultant Odjeljenja zaevaluaciju operacija (OED). Laurie

Effron (OED) vo|a je tima. Osnovne materi-jale pripremili su: James Harrison, SunilMathrani i Chandra-shekar Pant (konsultanti).

Pregled su izvr{ili Poonam Gupta i NicholasKrafft. Gulmira Karaguishiyeva i MariaLourdes Gallardo pruìle su pomo} uistraìvanju. Roziah Baba i Betty Casely-Hayford pruìle su administrativnu i podr{kuu ure|ivanju materijala.

Generalni direktor Evaluacija operacija: Gregory K. Ingram

Direktor Odjeljenje za evaluaciju operacija: Ajay Chhibber

Vi{i rukovodilac Evaluacija zemalja i regionalni odnosi: R. Kyle Peters

Vo|a tima: Laurie Effron

Zahvale


6

vii

Ovaj izvje{taj ispituje pomo} Svjetske bankeBosni i Hercegovini (BiH) tokom perioda 1996.-2003.g; analizira ciljeve i sadràj programapomo}i Banke tokom tog perioda, ishode u smis-lu ekonomskog i dru{tvenog razvoja BiH, tedoprinos Banke i drugih razvojnih partnera razvo-jnim ishodima. Ovaj izvje{taj zasnovan je na pre-gledu projektne dokumentacije, ekonomskih isektorskih izvje{taja, izvje{taja o zavr{etku imple-mentacije (ICR), izvje{taja o procjeni izvr{enjaprojekta (PPAR) i drugih OED-eovih evaluacija(vidjeti, naro~ito, OED 2000); rangiranja kvalitetana po~etku za BiH projekte i ekonomske i sek-torske izvje{taje od Grupe za osiguranje kvaliteta(QAG), i razgovorima s osobljem Banke koje radi,ili je radilo, na programima u BiH. CAE, tako|e,obuhvata rad iz osnovnih materijala za obrazo-vanje, zdravstvo, socijalnu za{titu, trì{ta rada,financijski sektor, razvoj privatnog sektora i infra-strukturu. CAE tim boravio je u BiH u decembru2003. g. u cilju obavljanja razgovora s BiHzvani~nicima, predstavnicima drugih razvojnihpartnera, privatnog sektora, Akademije, nevla-dinih organizacija (NGO) i osobljem Svjetskebanke iz ureda u zemlji. Terenska posjeta prove-dena je u saradnji s PPAR misijom koja pripremaevaluaciju ~etiri kredita za uskla|ivanje za BiH(koji su u pripremi). Spisak osoba s kojima suobavljeni razgovori dat je u Aneksu B.

Ovaj izvje{taj organiziran je na sljede}i na~in:Poglavlje 1 daje osnovne informacije o situaciji uBiH na kraju rata u zemlji koji je trajao od 1992-95. g, uslove mirovnog sporazuma i strukturuvlasti dogovorenu izme|u tri glavne etni~kegrupe, te kratak pregled me|unarodnih naporana rekonstrukciji poduzetoj na obnovi ekonomijei dru{tva. Poglavlje 2 daje pregled strategije i pro-grama pomo}i Svjetske banke za BiH u periodu1996-2003. Poglavlje 3 analizira ostvarene ishodeu BiH u vladavini, ekonomskom rastu, stvaranjuradnih mjesta, razvoju privatnog sektora, pruànjusocijalnih usluga i obezbje|enju mreà sigurnosti,te u~inku programa Svjetske banke u tim oblasti-ma. Ovo poglavlje, tako|e, uklju~uje i procjenuvjerovatne odrìvosti programa kojeg je finan-cirala Svjetska banka u BiH. Poglavlje 4 poku{avapripisati odgovornost za postignute ishoderazli~itim uklju~enim stranama - Svjetskoj banci,drugim razvojnim partnerima i nekoliko vlada uBiH. Posljednje Poglavlje izvla~i zaklju~ke i dajepreporuke za budu}i rad Svjetske banke u BiH idrugim postkonfliktnim zemljama.Komentari regionalne uprave Banke ugra|eni suu ovaj izvje{taj. Izvje{taj je, tako|e, dostavljen BiHvlastima, ~iji su komentari dati u Aneksu D.

Predgovor

ix

Nakon tri godine rata u Bosni i Hercegovini(BiH), tokom kojeg je preko 10 procenatastanovni{tva ubijeno ili ranjeno i preko polovineraseljeno, u novembru 1995. g. dogovoren jemirovni sporazum, Dejtonski sporazum.Dejtonskim sporazumom priznate su gorkeetni~ke podjele, koje su dovele do rata,uspostavljanjem strukture vlasti sa slabom central-nom dràvom; etni~ki zasnovani ''entiteti''(Federacija Bosne i Hercegovine i RepublikaSrpska) zadràli su politi~ku, vojnu i ekonomskuvlast. Dejtonski sporazum je, tako|e obezbijediojaku me|unarodnu policijsku i vojnu prisutnost ime|unarodni nadzor - Ured visokog predstavnika(OHR)1. Iako je ta struktura bila nu`ni politi~kikompromis u vrijeme Dejtonskog sporazuma, onaje predstavljala teàk izazov za Banku, kao i zaostale donatore.Me|unarodna zajednica brzo je po~ela spodr{kom rekonstrukciji u BiH. Banka, Evropskaunija (EU), Evropska banka za obnovu i razvoj(EBRD), procijenile su da je ukupno potrebnadonatorska pomo} u iznosu od 5,1 milijarde $ ipribli`no taj iznos je uloèn u periodu rekon-strukcije od 1996-99. g. Sredstva su se brzo ugo-varala i ispla}ivala. Sveukupni napori na rekon-strukciji bili su veoma uspje{ni. Do 2000. g.ve}ina stambenih objekata, {kola, vodovoda,cesta, telekomunikacija i elektroenergetskog sis-tema obnovljena je gotovo do predratnih standar-da. U po~etnim postkonfliktnim godinamaekonomija se brzo oporavljala, ali do 1995. g.do{lo je do tolikog pada (ukupna proizvodnja

manje od 20 procenata od predratnog nivoa, vi{eod 50 procenata stanovni{tva nezaposleno i usiroma{tvu prema grubim procjenama), da bi sedo 1999. g. bruto doma}i proizvod (GDP) opo-ravio tek do oko 60 procenata od predratnognivoa.Banka je imala vode}u ulogu u naporima narekonstrukciji. Zajedno s EU, Banka je orga-nizirala donatorske konferencije za mobilizacijusredstava od nekih 50 zemalja donatora i 14me|unarodnih organizacija. Banka je, tako|e,brzo pripremila hitne projekte rekonstrukcije zafinanciranje od Me|unarodne asocijacije za razvoj(IDA) i trust fondova, koji su uklju~ivali infra-strukturu, stambeni fond, {kole, bolnice, demobi-lizaciju i `rtve rata; mnoge od tih projekata sukofinancirali drugi donatori.2 Banka je odobrilaizuzetan iznos IDA/trust fond sredstava za BiH uperiodu 1996-2003. g. ugovoriv{i ukupno 983 mil-iona $ po glavi stanovnika, to je vi{e nego za bilokoju drugu poskonfliktnu zemlju do sada. Samosu EU i USA prevazi{le IDU u isplati pomo}i BiH.Da bi poja~ala efektivnost svojih intervencijatokom perioda rekonstrukcije, Banka je otvorilaStalnu misiju po~etkom 1996. g, zaposlila kompe-tentno doma}e profesionalno osoblje dapomogne pri nadzoru projekata i uspostavilaJedinice za upravljanje projektima (PMU), koje subile od bitnog zna~aja u postkonfliktnomokruènju. Gotovo svi projekti rekonstrukcijeimali su uspje{ne ishode. U~inak Banke upruànju podr{ke rekonstrukciji u BiH ocjenjujese kao pravovremen i veoma relevantan i trebao

Izvr{ni rezime

1 Visoki predstavnik predstavlja Vije}e za implementaciju mira,kojeg ~ine dràve koje su pruìle podr{ku za mirovni sporazum.Vije}e je odgovorno Evropskoj uniji (EU) i Vije}u sigurnosti UN-a.

2 Tokom 1996. kalendarske godine Banka je zapo~ela 16 projeka-ta rekonstrukcije, uz ukupno 356 miliona $ ugovorene pomo}i odIDA-e i trust fondova.


x

bi sluìti kao primjer dobre prakse u postkonflik-tnoj rekonstrukciji.Banka je od samog po~etka bila u potpunostisvjesna potreba za uspostavljanje osnove zaodrìv ekonomski rast, stvaranje radnih mjesta ismanjenje siroma{tva. Kao i u drugim ekonomija-ma u tranziciji, glavni izazov bila je transformaci-ja od socijalizma na trì{nu ekonomiju. âk su inajraniji projekti IDA-e uklju~ivali elementereforme politike i institucionalnih reformi upravcu ostvarivanja tog cilja, a ti su se aspekti svevi{e nagla{avali nakon perioda rekonstrukcije.Odre|eni napredak je ostvaren. Na primjer, u vla-davini i ekonomskom upravljanju, pomo} Bankeimala je odre|enog uspjeha u pobolj{anju upravl-janja budètom i harmonizaciji oporezivanja, aliutaja poreza i korupcija ostaju ozbiljni problemi.U financijskom sektoru uspostavljena je Centralnabanka (koja funkcionira na principu valutnogodbora-currency board), formirane su agencije zaprivatizaciju, uvedena je nova nacionalna valuta,na trì{te su u{le nove privatne banke i ostvarenje zna~ajan uspje{an razvoj mikrokreditnih institu-cija. U socijalnom sektoru obnovljeno je obrazo-vanje i zdravstvene usluge, ostvaren je odre|eninivo penzijskih reformi, a ostvarena je i odre|enasaradnja izme|u entiteta. Me|utim, u drugim oblastima rezultati su manjezadovoljavaju}i, naro~ito u stvaranju pogodnogambijenta za razvoj privatnog sektora, uprkosorganiziranim naporima Banke i mnogih drugihdonatora. Podr{ka Banke privatizaciji nije ispaladobro. Banka je u po~etku podràla privatizacijuvau~erima za mala i srednjevelika preduze}a,imala je razo~aravaju}e rezultate, a njena podr{kaza privatizaciju velikih preduze}a je u zastoju.Regulatorni okvir jo{ uvijek zadràva mnogerestriktivne aspekte biv{eg jugoslovenskog sis-tema.Sveukupni ishod pomo}i Banke rangira se kao

zadovoljavaju}i, a uticaj institucionalnog razvojase rangira kao umjeren, pod veoma te{kim okol-nostima. Smatra se da se odrìvost programaBanke ne moè ocjenjivati zbog zna~ajnih neizv-

jesnosti u procesu stvaranja jedinstvenog ekonom-

skog prostora i promocije rasta i otvaranja radnih

mjesta. Iako se dostignu}a na nivou sektorauglavnom smatraju odrìvim, odrìvost ukupnedonatorske podr{ke iz prethodnih osam godina

zavisi, u velikoj mjeri, od toga kako zemljaodgovora na nekoliko ozbiljnih izazova: prelazakna trì{nu ekonomiju, smanjenje priliva pomo}i,rje{avanje unutra{njeg duga i trgovinskog disbal-ansa, te nastavak procesa reformi koji vodi kapridruìvanju i - kona~nom priklju~enju EU.U budu}nosti bi se Banka trebala koncentrirati napitanja vladavine i upravljanja javnim sektorom ina smanjenje preostalih barijera za razvoj pri-vatnog sektora. Banka bi trebala preispitati svojpristup privatizaciji i posvetiti ve}u pa`njunametanju ve}ih budètskih ograni~enja zadràvna preduze}a i uklanjanju zakonskih i insti-tucionalnih barijera za privatizaciju - finalizacijaprihvatljivog zakona o bankrotu, reforma privred-nih sudova, rje{avanje vlasni{tva i statusa dugastrate{kih preduze}a i pomo} za ja~anje ulogeagencija za privatizaciju. Treba se na}i rje{enje za PMU-e. Iako su bili bitnitokom rekonstrukcije, sada bi trebali biti integri-rani u vladine strukture. Me|utim, s obzirom navelike razlike izme|u naknada u PMU-ima i platau vladi, to bi se moglo uspje{no obaviti jedino uokviru reforme dràvne slu`be. To je pitanje kojeBanka treba razmotriti kao prioritet.Prije nego {to se BiH mogla pridruìti Banci u1996. g, trebalo se na}i rje{enje za dug Me|unar-odnoj banci za obnovu i razvoj (IBRD, koja seuobi~ajeno pominje kao Svjetska banka) kojeg jezemlja preuzela kao svoj dio duga biv{eSocijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije(SFRJ); vi{e od 80 procenata tog iznosa predstavl-jao je dug do kraja rata. Banka se sloìla da izvr{irestrukturiranje tog duga kao novi IBRD zajam ipretpostavila je da }e BiH, nakon ekonomskogoporavka, biti kreditno sposobna za uzimanjedaljih zajmova. Stoga bi potreba za izuzetnim IDAsredstvima bila samo privremena. BiH servisira tajrestrukturirani IBRD dug, ali jo{ uvijek nijeprogla{ena kreditno sposobnom za nove IBRDzajmove. S obzirom na zna~ajan otpis duga odostalih kreditora, IBRD dug, plus brzo nagomila-vanje IDA kredita, rezultirali su da na grupuBanke otpada skoro 50 procenata ukupnog van-jskog duga BiH. Nadalje, kada se nivo IDA sred-stava za BiH smanji na ''normu'' od 30-35 miliona$ godi{nje, po~ev{i od 2005. g. fiskalne godine,servisiranje IBRD i IDA duga od strane BiH bi

IZVR[NI REZIME

xi

moglo ubrzo pre}i isplate IDA sredstava. âk iako bi se BiH proglasila kreditno sposobnom zanove IBRD zajmove, postoje}a velika izloènostGrupe Banke mogla bi ograni~iti davanje zajmo-va i bilo bi te{ko izbje}i negativne neto transfere.Uprkos ograni~enim dostignu}ima zemlje kada jeu pitanju tranzicija i gore pomenuta neizvjesnabudu}nost, jo{ uvijek je mogu} napredak u oblas-tima gdje su raniji rezultati bili razo~aravaju}i.Vlade BiH, pod vo|stvom dràve, uloìle suzna~ajne napore u proces izrade Strategije sman-jenja siroma{tva (PRSP) u toku prethodne dvijegodine, uklju~uju}i i opse`ne konsultacije s

gra|anskim dru{tvom i donatorima i ugradile suPRSP u strategiju ekonomskog i dru{tvenograzvoja zemlje. Pored toga, izgledi za ulazak uPakt za stabilizaciju i pridruìvanje EU i mogu}ebudu}e ~lanstvo u EU, daju jake motivacije zaprovo|enje reformi koje su u pro{losti bile u zas-toju. Banka bi trebala iskoristiti svoju sve vi{eograni~enu pomo} kroz podr{ku za procespridruìvanja/priklju~ivanja EU. Tako|e, budu}astrategija Banke trebala bi biti bazirana na PRSP-u u cilju pruànja podr{ke za ve}e vlasni{tvovlade nad procesom reforme.

Gregory K. Ingramgeneralni direktor, Evaluacija operacija

Akronimi i skra}enice

AAA Analiti~ne i savjetodavne aktivnostiBAC Kredit za prilago|avanje poslovnog ambijentaBHP Projekt osnovnog zdravstvaBiH Bosna i HercegovinaCAS Strategija pomo}i zemljiCEEC Zemlje centralne i isto~ne EvropeCG Konsultativna grupaCIDA Kanadska agencija za me|unarodni razvojDA Dejtonski sporazumDFID Odjeljenje za me|unarodni razvoj (U.K.)EBPAC Kredit za privatizaciju preduze}a i banakaEBRD Evropska banka za obnovu i razvojEDP Projekt razvoja obrazovanjaEDRP Hitni projekt demobilizacije i integracijeEHSP Hitni projekt bolni~kih usluga EMIS Informacioni sistem za upravljanje obrazovanjemERP Projekt rekonstrukcije obrazovanjaERP Projekt hitnog oporavkaESW Ekonomski i sektorski radoviEU Evropska unijaFBH Federacija Bosne i HercegovineFIAS Savjetodavna slu`ba za strane investicijeFIHF Federalni zavod za zdravstveno osiguranjeFM Porodi~na medicinaGDP Bruto doma}i proizvodIBRD Me|unarodna banka za obnovu i razvoj (Svjetska banka)ICR Izvje{taj o zavr{etku implementacijeIDA Me|unarodna agencija za razvojIFC Me|unarodna financijska korporacijaIGA Agencija za garanciju investicijaIMF Me|unarodni monetarni fondIMR Stopa mortaliteta dojen~adiKfW Kreditna banka za obnovuLIP Projekt lokalnih inicijativa (mikrofinanciranje)LSMS Anketa mjerenja `ivotnog standardaMCOs Mikrokreditne organizacijeMIGA Agencija za garanciju multilateralnih investicija

xiii

NATO Sjevernoatlantski paktNGOs Nevladine organizacijeODA Me|unarodna pomo} za razvojOHR Ured visokog predstavnikaPA Procjena siroma{tvaPAD Dokument o procjeni projektaPEIR Pregled javnih rashoda i institucijaPELRP Hitni pilot-projekt radnog prezapo{ljavanjaPFSAC Kredit za strukturalno prilago|avanje javnog financiranjaPIC Vije}e za implementaciju miraPMU Jedinica za upravljanje projektomPPAR Izvje{taj o procjeni izvr{enja projektaPRSP Strategija smanjenja siroma{tvaPSD Razvoj privatnog sektoraPTAC Projekt tehni~ke pomo}i za privatizacijuQAG Grupa za osiguranje kvalitetaRS Republika SrpskaSAA Agencija za standarde i procjenuSAC Kredit za strukturalno prilago|avanjeSEEE Razvoj preduze}a u jugoisto~noj EvropiSFOR Stabilizacijske snageSFRY Socijalisti~ka Federativna Republika JugoslavijaSITAP Projekt tehni~ke pomo}i za socijalno osiguranjeSMEs Mala i srednjevelika preduze}aSOEs Dr`avna preduze}aSOSAC Kredit za prilago|avanje socijalnog sektoraSOTAC Kredit za tehni~ku pomo} za socijalni sektorTA Tehni~ka pomo}TAC Kredit za pomo} u tranzicijiTFBH Trust fond za Bosnu i HercegovinuUNDP Razvojni program Ujedinjenih narodaUNHCR Visoki komesarijat Ujedinjenih naroda za izbjegliceUSAID U.S. Agencija za me|unarodni razvojWVRP Projekt rehabilitacije `rtava rata


xiv

1

Osnovne informacije

Raspad Jugoslavije i njegov uticaj na Bosnu i HercegovinuBosna i Hercegovina (BiH) bila je jedna od najsiroma{nijih i etni~ki najmje{ovitijih republika biv{eSocijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ).1 Nakon smrti predsjednika Tita 1980. g, u SFRJje do{lo do progresivnog pogor{anja i ekonomske i politi~ke stabilnosti, uz kona~ni raspad 1991. g,kada su republike Slovenija i Hrvatska proglasile samostalnost.

Rat koji je u Hrvatskoj uslijedio izme|u Hrvata idomicilnih Srba pro{irio se na teritoriju BiH,doprinose}i politi~koj i sigurnosnoj destabilizaciji.U BiH su izbori u novembru 1990. g. rezultiralio{trom podjelom Parlamenta izme|u tri vode}eetni~ke partije, posebno kada je rije~ o pitanjunezavisnosti. Referendum o nezavisnosti odràn1. marta 1992. g, kojeg su bosanski Srbi bojkoti-rali, rezultirao je izlaskom ne{to manje od dvijetre}ine glasa~a. Ipak, 99 procenata onih koji suiza{li, glasali su za nezavisnost, koja je odmahobjavljena, nakon ~ega je uslijedio prijem uUjedinjene narode i me|unarodno priznanje odEvropske unije (EU) i Sjedinjenih Dràva.Populacija bosanskih Srba odbila je to prihvatiti.U aprilu 1992. g., lokalna srpska milicija, uzpodr{ku elemenata nacionalne armije SFRJ,po~ela je rat koji se brzo pro{irio na sve trietni~ke grupe.

Rat u Bosni i HercegoviniRat u BiH trajao je tri i po godine, do kraja 1995.g. Iako je nemogu}e do}i do potpuno ta~nih

informacija o ljudskim i materijalnim gubicima uratu, postoji generalno slaganje da su ljudskastradanja i gubici veli~ine koji nije vi|en u Evropinakon Drugog svjetskog rata. Procjenjuje se da jena kraju rata 10 procenata stanovni{tva bilo podoru`jem. âk 250.000 ljudi je ubijeno, 200.000 -400.000 ranjeno i vi{e od 2 miliona je ili napusti-lo zemlju ili bilo interno raseljeno. Kao indikatordevastiraju}ih posljedica rata na zdravlje, stopasmrtnosti dojen~adi u BiH porasla je sa 7,4 na hil-jadu ìvoro|enih beba u 1991. g. na 14,0 do 1995. g.Rat je uzrokovao velike materijalne {tete. Prekodvije tre}ine ku}a i stanova je o{te}eno, jednapetina je potpuno uni{tena. Procjenjuje se da je30-40 procenata bolnica uni{teno i 30 procenatazdravstvenih radnika izgubljeno zbog gubitkaìvota ili emigracije. Na kraju 1995. g. do 70 pro-cenata {kolskih objekata bilo je uni{teno,o{te}eno ili kori{teno u druge namjene, aizgubljen je i veliki broj nastavnog osoblja.Do kraja rata industrijska proizvodnja je opala naprocijenjenih 5 procenata od nivoa iz 1990. g, uzuni{tenih 45 procenata industrijskih postrojenja;

1 U 1991. g. stanovni{tvo od 4,4 miliona sastojalo se od 43,7 procenata Muslimana (koji se sada nazivaju Bo{njaci), 31,4 procenta Srba, 17,3procenta Hrvata i 7,6 procenata 'ostalih' ('Jugosloveni' ili ostale nacionalnosti).

11


2

proizvodnja elektri~ne energije i uglja iznosile su10 procenata od predratnog nivoa; sto~ni fond jeopao na 30 procenata od predratnog broja. Do1994. g. bruto doma}i proizvod (GDP) i GDP poglavi stanovnika opali su na manje od 20 proce-nata od predratnog nivoa, {to je zna~ajno niè uodnosu na osnovu iz perioda 1989-90. g. nego ubilo kojoj drugoj zemlji u isto~noj Evropi i biv{emSovjetskom Savezu. Na kraju rata su neza-poslenost i siroma{tvo bili {iroko rasprostranjeni.

Mirovni sporazum i nova struktura vladeMir je postignut krajem 1995. g. odlu~nim napor-ima Sjedinjenih Dràva i Evropske unije.Dejtonski sporazum (DA),1 koji je dogovoren 25.novembra 1995. g. i formalno potpisan u Parizu14. decembra 1995. g. morao je priznati krajnjenepovjerenje i ogor~enost potaknute nasilnimkonfliktom. Dejtonskim sporazumom uspostavlje-na je BiH s vi{e nivoa vlasti, odraàvaju}i èlje triglavne etni~ke grupe da zadrè {to je mogu}evi{e kontrole nad svojim poslovima. Uspostavljenje Ured visokog predstavnika (OHR), s iznimnimovlastima (vidjeti Okvir 1.1.). Vladi dràve BiHdate su tek minimalne ovlasti.2 Ve}ina nadle`nostije dana dvama entitetima - bo{nja~ko/hrvatskojFederaciji Bosne i Hercegovine (FBH) i RepubliciSrpskoj (RS) bosanskih Srba.3 Ti su entitetizadràli nadle`nosti za odvojene vojne i policijskesnage,4 i nad bukvalno svim fiskalnim prihodima,supervizijom banaka i pruànjem socijalnih uslu-ga.5 Dràva zavisi od entiteta za sredstva zaservisiranje vanjskog duga - za pla}anje diplo-matskih misija u inostranstvu i za pokrivanje

administrativnih tro{kova. Vlada RS je u velikojmjeri centralizirana, dok je FBiH podijeljena u 10kantona koji su u principu organizirani poetni~kim linijama. Kantoni imaju premijere ivlade. Oni zadràvaju kontrolu nad ve}inom pri-hoda koji se ubiru na njihovoj teritoriji i nadle`nisu, izme|u ostalih funkcija, za obrazovanje izdravstvene usluge, uklju~uju}i i visoko obrazo-vanje. Ispod entitetskog i kantonalnog nivoa pos-toje dalje podjele na op}ine i gradove. Ukratko, politi~ku scenu karakterizira vi{e nivoavlasti, kratak mandat (do 2002. g. izbori su seodràvali svake dvije godine), veliki brojpoliti~kih partija (16 u Parlamentu FBiH i 15 u RS)i ~esta nevoljnost ili odbijanje politi~kog vo|stvada sara|uju na pitanjima koja bi trebala biti odzajedni~kog interesa. Ti su faktori negativno uti-cali na mogu}nost Banke i ostalih donatora daefektivno doprinesu ekonomskom i socijalnomnapretku u BiH tokom cijelog postkonfliktnogperioda.

Me|unarodni napori na rekonstrukcijiNakon potpisivanja Dejtonskog sporazumaBanka, EU, UN agencije, ostale multilateralne ibilateralne agencije za pomo}, nevladine organi-zacije (NGO) i privatne fondacije brzo su odgov-orile na kriti~ne potrebe za rekonstrukcijom uBiH. Mnoge UN agencije i NGO bile su aktivne uBiH tokom rata, obezbje|uju}i pomo} u hrani idrugu humanitarnu pomo} izbjeglicama i drugim`rtvama rata i pripremile procjene potreba itro{kova rekonstrukcije. Na osnovu toga, Banka iEU dale su procjenu za 5,1 milijardu $ donatorskepomo}i potrebne za rekonstrukciju.6

1 Pod zvani~nim nazivom 'Op}i okvirni mirovni sporazum za Bosnui Hercegovinu'2 To obuhvata vanjske odnose; carinu i vanjsko-trgovinsku politiku,imigraciju, me|uentitetsku politiku transporta, komunikacija i ener-getike, nadle`nost za vanjski dug i Centralnu banku na ~ijem je ~elustranac i koja bi u period od najmanje {est godina trebala poslovatina principu valutnog odbora. Dejtonski sporazum je MMF-u daokontrolu nad monetarnom politikom i ovlasti da imenuje guverneraCentralne banke.3 Tako|e postoji i enklava Br~ko, koja ima odvojenu administraciju.4 Entitetske vlade provode demobilizaciju od 1999. g. pod inten-zivnim pritiskom me|unarodne zajednice i sporo se ostvarujupomaci u pravcu jedinstvene vojne politike i jedinstvenih odbram-benih snaga.5 Ipak, Dejtonski sporazum omogu}uje da uz odobrenje dràvnogParlamenta, dràva moè uvoditi poreze.

6 Pod nazivom Program prioritetne rekonstrukcije i oporavka.Ukupan iznos trebao je biti podijeljen izme|u

OSNOVNE INFORMACIJE

3

Prva donatorska konferencija odràna je u Briselukrajem decembra 1995. g, nakon koje su uslijedilejo{ ~etiri od 1996-99. g. Na tim konferencijama

obe}ano je gotovo 5 milijardi $, a u periodu 1996-99. g. 48 zemalja donatora i 14 me|unarodnihorganizacija (Aneks A, tabela A3a) isplatio je 3,7milijardi $, {to predstavlja zna~ajan odgovor ~imeje pruèna podr{ka za veliki dio obnove stam-benog fonda, infrastrukture i socijalnih usluga. Do2000. g. izvr{ena je rekonstrukcija cesta, elek-troenergetskog sistema, telekomunikacija, vodos-na-bdijevanja i {kola gotovo do predratnih stan-darda.Po~etni odgovor BiH ekonomije na napore narekonstrukciji bio je izuzetno pozitivan, {to jeodraèno u procjenama oporavka GDP-a i GDP-a po glavi stanovnika u ranim poslijeratnim godi-nama (Tabela 1.1). Ipak, te velike stope rasta

poti~u od izuzetno niskih nivoa; do 1999. g.ukupni GDP i GDP po glavi stanovnika oporavilisu se tek do procijenjenih 60 procenata od pre-

dratnog nivoa.7 Iako je krajnje siroma{tvo koje jepoga|alo ve}inu stanovni{tva na kraju ratazna~ajno smanjeno, incidenca siroma{tva u BiHostala je ve}a nego u susjednim zemljama.8

Nezaposlenost je, tako|e, ostala velika.

Vije}e za implementaciju mira (PIC), kojeg ~ini 55 zemaljai me|unarodnih organizacija koje su u~estvovale uDejtonskom sporazumu, uspostavljeno je za nadgledanjemirovnog sporazuma; ono se jo{ uvijek sastaje nekolikoputa godi{nje. PIC je uspostavio Ured visokog predstavni-ka (OHR), sa sjedi{tem u Sarajevu, od januara 1996. g, kojije zaduèn za praæenje i nadgledanje implementacije civil-nih aspekata Dejtonskog sporazuma. PIC je OHR-u dodije-lio izuzetne ovlasti, uklju~uju}i ovlasti za nametanjemzakona i smjenom ili hap{enjem javnih zvani~nika koji radenezakonito ili koji ne ispunjavaju svoje du`nosti. OHR jeuklju~en u cijeli niz ekonomskih i politi~kih aktivnosti: naprimjer, civilne institucije, izbori, povratak izbjeglica,radno zakonodavstvo, vladine naknade, penzije, zavodi zaplatni promet, reforme zdravstva i obrazovanja, reforme

pravosu|a, regulacija privatnog sektora i reformebankarskog sistema. Dok se prvobitno OHR primarnofokusirao na politi~ka i humanitarna pitanja, posljednjihgodina pro{irio je svoje aktivnosti i na ekonomskereforme.PIC je tako|e oja~ao svoju ulogu u o~uvanju mira stacioni-ranjem stranih policijskih i vojnih jedinica u BiH. UN-ovame|unarodna policija uvedena 1996. g. je u 2002. g. zami-jenjena policijskom misijom EU od 500 ~lanova. Vojnesnage od 60.000 vojnika, uglavnom iz zemalja ~lanicaNATO-a, ali uklju~uju}i i predstavnike drugih zemalja,uspostavljene su po~etkom 1996. g. Stabilizacijske snage(SFOR) su postepeno smanjile svoj broj na 16.000 vojnikau 2003. g. i u 2004. g. }e ih zamijeniti manje snage izzemalja EU.

Me|unarodno nadgledanje mira u Bosni i HercegoviniOkvir 1.1

FBiH (3,7 milijardi $) i RS (1,4 milijarde $), primano na osnovu brojastanovnika.

7 Podaci o GDP-u tek su procjene. Osnovne serije podataka su ilislabe ili ih nema. Sada{nji broj stanovnika tako|e predstavlja proc-jenu; od 1991. g nije bilo popisa. Povratak izbjeglica i naseljavanjeinterno raseljenih pa`ljivo dokumentira Visoki komesarijatUjedinjenih naroda za izbjeglice, a tako|e je do{lo i do zna~ajnogiseljavanja iz zemlje. Neki izvori procjenjuju da je trenutni brojstanovnika 4,0-4,1 milion, ali mnogi posmatra~i vjeruju da sestanovni{tvo nije obnovilo do tog nivoa. U ovom izvje{taju koristese procjene od 3,8 miliona.8 UN-ove procjene incidence siroma{tva neposredno poslije ratakretale su se od 50 do 70 procenata. Jedina pouzdana procjena siro-ma{tva u zemlji je LSMS anketa doma}instava provedena u 2001. g.,koja daje ukupnu stopu siroma{tva od 19,5 procenata (16 procena-ta u FBiH i 25 procenata u RS), ali uz sljede}ih 30 procenatastanovni{tva koji ìve tek iznad linije siroma{tva. Incidencasiroma{tva za druge republike biv{e SFRJ za koje postoje podaci(1999. g.) iznosi: Hrvatska 8 procenata; Makedonija 16, Srbija i CrnaGora 18. Vidjeti: Svjetska banka 2003 g.

a. projiciranoIzvori: Baze podataka Svjetske banke i MMF-a.

Strategija i program pomo}i

Svjetske banke

Priprema za podr{ku Svjetske banke Bosni i HercegoviniBrzi odgovor Banke po okon~anju neprijateljstava bio je mogu} dijelom zbog toga {to se od kraja1994. g. osoblje Banke ~esto susretalo s BiH zvani~nicima van zemlje. Nakon oktobra 1995. g, osobljeBanke je moglo raditi s vladama i agencijama u zemlji na izradi procjena potreba za rekonstrukcijomi pripremi konkretnih projekata rekonstrukcije.1 Pored toga, Banka je imala status posmatra~a pri-likom dogovaranja Dejtonskog sporazuma u novembru 1995. g.

5

2

1 S obzirom da BiH nije jo{ bila ~lanica Banke, nije bilo bud`eta Banke za te aktivnosti. Radnu grupu za BiH je u po~etku financirala VladaNizozemske, a kasnije i Sjedinjenih Dr`ava.

2

6

Po~etkom 1996. g. Banka je uspostavila Trustfond za Bosnu i Hercegovinu (TFBH) od 150 mil-iona $ od profita Svjetske banke tako da su semogli davati zajmovi i grantovi za hitne projekteprije nego {to je BiH postala ~lanica Banke1 i bezobzira na postoje}e bojazni za osobnu sigurnostu neposrednom postkonfliktnom periodu, otvo-rila Stalnu misiju u Sarajevu u januaru 1996. g. zanadgledanje brzorastu}eg portfelja na terenu. BiH je primljena u ~lanstvo Banke 12. marta 1996.g, efektivno od 25. februara 1993. g. ^lanstvo jezavisilo od rje{avanja pitanja neotpla}enog duga

Me|unarodnoj banci za obnovu i razvoj (IBRD)(vidjeti Okvir 2.1).

Strategija i ciljevi Svjetske bankePrvi prioritet pomo}i Banke od 1996. g. do 1999.g. bila je podr{ka rekonstrukciji u svim privred-nim sektorima. Ostali strate{ki ciljevi bili suuspostavljanje i odràvanje dobrog makroek-onomskog okvira i pruànje podr{ke tranzicijiBiH iz socijalisti~ke na trì{nu ekonomiju.Dodatni ciljevi, implicitni na samom po~etku, alieksplicitniji od 2000. g, bili su ja~anje vladavine iuspostavljanje priu{tivih i jednakih socijalnihusluga. U osnovi tih primarnih ciljeva bili su takvi

U februaru 1993. g. Banka je prekinula ~lanstvo SFRJ ipodijelila njen upisani kapital i IBRD dug na pet republikanasljednica. Kao jedan od uslova za ~lanstvo, od svakerepublike zahtijevalo se da preuzme i pokrije svoj dio pre-ostalog duga od raspodijeljenog IBRD duga (nije bilo IDAduga niti duga Me|unarodnoj financijskoj korporaciji).S obzirom da tokom rata nije vršila otplatu duga, BiH dioIBRD duga narastao je na 620,6 miliona $ do kraja 1995. g,od ~ega je 80 procenata ~inilo nepla}enu glavnicu ikamate (ukupan vanjski dug BiH na kraju 1995. g. procijen-jen je na pribli`no 3,5 milijarde $, od ~ega su 2 milijardeduga). Banka se sloìla da odobri izuzetno refinanciranjeukupnog IBRD duga, uklju~uju}i i glavnicu koja još uvijeknije dospjela, u formi tri nova IBRD zajma pod relativnopovoljnim uslovima (25 godina rok dospije}a, za razliku od20 godina za ranije zajmove). Banka je predvidjela da bi setaj IBRD dug mogao smanjiti za nekih 60 miliona $ dopri-nosom donatora u ime BiH. Me|utim, primljeno je samo 25miliona $, što je smanjilo ukupan neotpla}eni iznos na 959miliona $.Banka je predvidjela da }e oslanjanje BiH na IDA sredstvabiti privremeno i da }e se BiH oporaviti zna~ajno iznad limi-ta podobnosti za IDA financiranje i da }e obnoviti kreditnusposobnost za IBRD pozajmljivanje do 1998. g.a U skladus tim, Banka je predvidjela da bi se novo IBRD pozajmlji-vanje, po~ev{i od 1998. fiskalne godine, moglo pove}ati dogotovo 200 miliona $ godišnje do 2004. g. Na osnovu tihprojekcija, i uz otplatu glavnice restrukturiranog IBRDduga po~ev{i od 2001. g., Banka bi odràvala pozitivan, alikoji se brzo smanjuje, neto transfer BiH. Me|utim, te supretpostavke ubrzo modificirane. Do 1997. g. upravaBanke projicirala je da obnavljanje kreditne sposobnostiBiH za IBRD pozajmljivanje ne}e biti vjerovatno prije 2000.

g. a potom je u julu 1998. g, Banka uvidjela da }e BiH nas-taviti primati IDA zajmove sve do 2002. fiskalne godine. U2000. g, uprava Banke je navela da bi se kreditna sposob-nost mogla posti}i do 2003. fiskalne godine, ali do 2002. g.Banka nije eksplicitno pominjala budu}e IBRD pozajmlji-vanje. Jasno je da je Banka bila previše optimisti~na obrzini ekonomskog napretka u BiH i izgledima za noveIBRD zajmove.BiH vr{i servisiranje svog IBRD duga (tokom perioda 1996-2000. g. samo kamata, a od 2001. g. kamata plus amorti-zacija), iako ponekad uz odre|ene te{ko}e. Ipak, zabudu}nost, pitanje kreditne sposobnosti nije najve}a brigas kojom se Banka suo~ava u BiH; ve} je to pitanjeizloènosti. Zahvaljuju}i velikodu{nom otpisu duga ostalihkreditora, posebno Londonskog i Pari{kog kluba, omjervanjskog duga i GDP-a BiH smanjen je ispod 50 procenata,a omjer servisiranja duga i izvoda ispod 10 procenata.Uz ubrzanu isplatu IDA sredstava tokom prethodnih osamgodina, plus IBRD dug, na Grupu banke sada otpada goto-vo 50 procenata vanjskog duga BiH. Ako bi se IDA sredst-va smanjila na nivo ''norme'' u 2005. fiskalnoj godini (vid-jeti ispod) servisiranje duga BiH Grupi banke bi na krajubilo ve}e od priliva postoje}ih i novih IDA kredita. âk iako bi BiH postala kreditno sposobna za nove IBRD zaj-move, a Banka èljela izbje}i situaciju negativnog netotransfera zemlji, nije jasno da li bi dodatno IBRD pozajmlji-vanje bilo mudro, s obzirom na ve} veliku izloènost Grupebanke (vidjeti Aneks A, Tabele A9a i A9b).a. S obzirom na o~ekivanja, uprava je predloìla da se BiHtretira mje{ovito, uz rok dospije}a IDA kredita od 25 godi-na. To predstavlja manje povoljne uslove nego za drugezemlje (35 godina).

^lanstvo i IBRD dugOkvir 2.1

1 Od ukupnog iznosa TFBiH, 25 miliona $ je dato kao grant, aostalo pod IDA uslovima.

STRATEGIJA I PROGRAM POMO]I SVJETSKE BANKE

7

gradivni elementi kao {to su zdrava fiskalna imonetarna politika, reforma poreskog sistema,privatizacija dràvnih preduze}a, uklju~uju}ibanke, smanjenje regulacije prestrogo reguliraneekonomije, te institucionalna i reforma politike uvladinoj administraciji, pravosudnom sistemu ipruànju socijalnih usluga, uklju~uju}i zdravstvo,obrazovanje i socijalnu za{titu.

Tranziciju na trì{nu ekonomiju potvrdile supoliti~ke vo|e u BiH, ali upitno je da li su u pot-punosti prihvatili samu transformaciju ili su biliopredijeljeni za proces - upravljanje njegovimtro{kovima i koristima i konfrontiranje s prisutnimvlastitim interesima od zadràvanja statusa quo.Tako|e, kao rezultat rata, BiH je vi{e od pet god-ina kasnila za ostalim zemljama u tranziciji spo~etkom procesa transformacije. Iako je taj kasnipo~etak mogao dati priliku da se posmatra i u~ina iskustvima drugih, BiH zvani~nici bili sudonekle izolirani od tog iskustva, s obzirom nanjihovu preokupiranost ratom i poslijeratnomrekonstrukcijom. Pored toga, proces tranzicije uBiH i napori Banke na pruànju podr{ke tranzici-ji, morali su se suo~iti sa sloènom strukturomvlasti i jedinstvenim karakteristikama SFRJ sistema- dru{tveno vlasni{tvo i radni~ko samoupravljanje.

Strategija i ciljevi Banke bili su u velikoj mjerirelevantni za situaciju u zemlji i bili su blisko inte-grirani u pristupe drugih donatora. Ali, Banka idonatorska zajednica morali su raditi sa sloènomstrukturom vlasti koju je uspostavio Dejtonskisporazum, {to je zna~ilo prvenstveno rad sentitetskim vladama, a ne s dràvom. U radu, a uokviru te strukture, Banka je morala prihvatitimnoga tek druga najbolja rje{enja s ekonomskogi socijalnog stanovi{ta. Nadalje, iako je Bankauloìla velike napore na izgradnji vladine opredi-jeljenosti i vlasni{tva nad programom reforme, uzodre|eni uspjeh mora se priznati da je goreopisane ciljeve i strategije u osnovi donijelaBanka i da nisu bili povezani s formalnim ciljevi-

ma zemlje ili vlade. To nije iznena|uju}e, sobzirom da novoformirane vlade u BiH, koje suse ~esto smjenjivale, nisu imale koncenzus onacionalnim ciljevima.

Pregled IDA pozajmljivanjaDo 31. decembra 2003. g, Banka je ugovorila

983,1 milion $ IDA i TFBH sredstava za BiH kroz47 projekata. Od tog ukupnog iznosa, 696,4 mil-iona $ ugovoreno je za 30 projekata tokom peri-oda rekonstrukcije (FG96-99) i 286,7 miliona $ upostrekonstrukcijskom periodu (FG00-03). Poreduspostavljanja TFBH od 150 miliona $, Banka jedala izuzetnu IDA alokaciju za BiH od 400 mil-iona $ u periodu FG96-99. Uz prihod po glavistanovnika od oko 500 $ u 1995. g, BiH je bilajasno podobna za IDA financiranje,13 ali ukupaniznos od 550 miliona $ IDA i TFBH sredstavapredstavlja ~etiri puta ve}i iznos nego {to bi bila''normalna'' IDA alokacija za zemlju veli~ine BiH.Uprava Banke opravdala je tu izuzetnu IDAalokaciju kao bitnu da bi Banka mogla imati cen-tralnu ulogu u rekonstrukciji BiH. U 1997. g.uprava Banke dodala je daljih 120 miliona $ IDAsredstava za FG98-99. U 2000. g. uprava Banke jepredloìla nastavak izuzetne IDA podr{ke za BiHod 300 miliona $ za FG00-02, pribli`no trostrukiiznos norme, {to se nije vi{e opravdavalo rekon-strukcijom, ve} potrebom da Banka zadrìvode}u ulogu u reformi politike. U 2002. g.Banka je izdvojila 128 miliona SDR IDA podr{keza FG03-05, {to je 75 miliona SDR vi{e od norme.Ipak, uprava je potvrdila da }e se IDA alokacijaza BiH smanjiti na iznos norme od 25 milionaSDR godi{nje u FG05. Odnos izme|u planiranihovla{tenih ugovaranja i stvarno ugovorenihiznosa dat je u Tabeli 2.1., koja pokazuje da jeBanka prevazi{la IDA ovla{tenje tokom periodarekonstrukcije, ali da su ugovaranja po~ela kasni-ti u odnosu na planove u postrekonstrukcijskomperiodu.

Odgovaraju}i brzo na hitne potrebe za rekon-strukcijom u BiH, Banka je odobrila sedam hitnihprojekata u iznosu od 160 miliona $ (150 milionaTFBH i 10 miliona $ IDA financiranja) tokomFG96 i jo{ devet projekata u ukupnom iznosu d196,4 miliona $ tokom prve polovine FG97 (zaopis svake od tih operacija vidjeti OED 2000). Odovog ukupnog iznosa 73 procenata ispla}eno jedo kraja FG97. Donesena je svjesna odluka da sefinanciraju odvojeni projekti u svakom sektoru, ane jedan sloèni projekat rekonstrukcije, te da setraì donatorsko kofinanciranje za svaku od tihoperacija. Banka je, tako|e, odlu~ila da dostavlja

13 Grani~ni nivo prihoda za podobnost za IDA sredstva je u 1994. g.bio GNP od 865 $..


8

projekte Odboru na odobrenje bez obzira da li suu potpunosti financijski pokriveni ili ne, {to jeponekad dovodilo do toga da neke aktivnostinisu bile u potpunosti financirane, ali je zna~ajnosmanjilo vrijeme odgovora Banke. Ti hitni projek-ti obuhvatali su rehabilitaciju industrija, infrastruk-ture, stambenih objekata, {kola i bolnica,uspostavljanje mikrokreditnih institucija, uklan-janje mina i podr{ku za civilne `rtve rata i demo-bilizirane borce. Pored toga, Kreditom za pomo}

u tranziciji (TAC) iz FG97 od 90 miliona $obezbije|ene su devize za budètsku podr{ku iservisiranje duga.

Zna~ajan element strategije Banke u periodurekonstrukcije bilo je uspostavljanje Jedinice zaupravljanje projektom (PMU) za svaki projekt dabi se premostile slabosti vladinih struktura iosoblja. Banka je bila uspje{na u upo{ljavanjukvalificiranog doma}eg osoblja za te PMU-eobezbje|uju}i naknade koje su bile znatno ve}eod plata dràvnih slu`benika. Kompetentnost tihPMU-a, uz blisku superviziju svih projekata naterenu, omogu}ili su Banci da efektivno provedesvoje fiducijarne nadle`nosti. Iako je Bankapoku{avala ubijediti ostale donatore koji suobezbje|ivali paralelno financiranje za IDA pro-jekte da rade putem istih PMU-a, nije uvijek imalauspjeha u tome. Nekim projektima upravljala sudva ili vi{e PMU-a, a tokom vremena pojavila suse brojna pitanja vezana za PMU-e (vidjetiPoglavlje 5).

Nakon po~etne grupe projekata rekonstrukcijeslijedila je druga faza hitnih operacija, uklju~uju}isveobuhvatan projekt rekonstrukcije za RS, kojojje pozajmljivanje bilo ograni~eno sve do iza izbo-ra 1996. g. Distribucija IDA pozajmljivanja po sek-torima tokom FG96-03 prikazana je u Aneksu A,Tabela A4b. U skladu s ciljevima Banke za rekon-strukciju, transformaciju i pobolj{anje pruànja

socijalnih usluga, udio pozajmljivanja Banke bioje relativno visok u razvoju financijskog i pri-vatnog sektora, socijalnom sektoru i infrastrukturi.

Pored toga, od FG96 Banka je odobrila {estoperacija za uskla|ivanje u iznosu od 339 miliona$ ili 34 procenata od ukupnog pozajmljivanja.Uklju~uju}i gore pomenuti TAC, tokom fazerekonstrukcije u FG96-99 bile su ~etiri operacijeuskla|ivanja u ukupnom iznosu od 275 miliona $ili 39 procenata od pozajmljivanja. To je zna~ajnove}i udio pozajmljivanja za uskla|ivanje od prvo-bitno planiranih 23 procenata i tako|e je vi{enego u ve}ini ostalih postkonfliktnih zemalja.S obzirom na razli~ite rezultate tih zajmova zauskla|ivanje (o ~emu se govori u narednimpoglavljima), upitno je da li je to bilo najboljekori{tenje IDA sredstava za rekonstrukciju.

Sveukupan u~inak portfelja Banke je zadovol-javaju}i. Na dan 31. decembra 2003. g. bilo je 19projekata u procesu implementacije, a 28 ih jebilo zavr{eno. Ni jedan od projekata koji setrenutno implementira ne smatra seproblemati~nim niti rizi~nim. Trendovi prob-lemati~nih i rizi~nih projekata i omjeri isplateprikazani su u Tabeli 2.2. Jako visoki omjeriisplate u ranim godinama odraàvaju brzu stopuisplate za projekte rekonstrukcije, plus brzinaodobrenja novih projekta tokom svake godine.Stopa isplate je ostala zadovoljavaju}a i upostrekonstrukcijskom periodu osim jed-nokratnog pada u FG02. Od zavr{enih projekataOED je izvr{io rangiranje 26 njih, i uprkos rangi-ranju jednog od njih kao veoma nezadovoljava-ju}eg (Hitni projekt uklanjanja mina), sveukup-no rangiranje BiH povoljno je u okviru RegijeEvrope i centralne Azije (ECA) i prosjeka za cijeluBanku (Aneks A, Tabela A5a). Me|utim, za jo{~etiri kredita provodi se Procjena izvr{enja projekta

a. Planirana i ostvarena ugovaranja samo do 31.12.03


9

(PPAR), pa se neka od ovih rangiranja mogupromijeniti.

IDA pozajmljivanje BiH je, po svim mjerilima,zna~ajno. U BiH, Banka i donatorska zajednicao~ekivale su da Banka preuzme vode}u ulogu urekonstrukciji. U ~etiri godine nakon sukoba, BiHje primila jednu od najve}ih alokacija po glavistanovnika ukupne donatorske pomo}i upore|enju s bilo kojom postkonfliktnomzemljom, odmah iza Isto~nog Timora, a udio IDA-e u ODA isplatama u tom periodu bio je oko 10procenata (Aneks A, Tabela A3a i A3b). Samo suEU i Sjedinjene Dràve isplatile vi{e pomo}i BiHod IDA-e, tokom perioda rekonstrukcije i tokomcjelokupnog post-konfliktnog perioda i stoga se~ini da je Banka zaista imala centralnu ulogu udonatorskim aktivnostima. Ipak, kada se IDApodr{ka uporedi, ne s ukupnom donatorskompomo}i za BiH, ve} s odgovorom Banke udrugim postkonfliktnim zemljama, izuzetan slu~ajBiH se zna~ajno isti~e. U FG96-99 godi{nja ugo-varanja za BiH (uklju~uju}i TFBH) iznosila su 47$ po glavi stanovnika, {to je znatno vi{e nego ubilo kojoj drugoj postkonfliktnoj situaciji uposljednje vrijeme (Tabela 2.3 i Aneks A, TabelaA3c). Pored toga, IDA ugovaranja u post-rekon-

strukcijskom periodu iznosila su 264 miliona $(FG00-02), ili 23 $ po glavi stanovnika godi{nje,{to je duplo vi{e od norme koja iznosi 10 $.

Pozajmljivanje u odnosu na ciljeve Ovaj odjeljak daje pregled pomo}i za klju~ne sek-tore koji su u najbliòj vezi s ciljevima Banke zaBiH - vladavina i ekonomsko upravljanje, razvojprivatnog sektora i financiranje, socijalni sektor(obrazovanje, zdravstvo i socijalna za{tita) i infra-struktura.

Ekonomska politika, ekonomsko upravljanje i vladavinaBanka je radila na svojim ciljevima vezanim zavladavinu i ekonomsku politiku i upravljanjekombinacijom ekonomskog i sektorskog rada(ESW), dijaloga o politici, tehni~ke pomo}i (TA) ipozajmljivanja. Banka je blisko sara|ivala s MMF-om i drugim ~lanovima Radne grupe za ekonom-sku politiku (OHR, EU, USAID) na pitanjimaekonomske politike. Osnovni instrument poza-jmljivanja bile su operacije uskla|ivanja. Banka jeprvobitno namjeravala pregovarati za Kredit zastrukturalno prilago|avanje (SAC) kojim bi sepodràlo uspostavljanje institucija za fiskalno


10

upravljanje na nivou dràve, FBiH, i kantonalnomnivou; po~etak reforme penzija, financiranjazdravstva i socijalnog osiguranja; po~etak privati-zacije dràvnih preduze}a i po~etak restrukturi-ranja i privatizacije banaka, uz razvoj zakonskog iinstitucionalnog okvira za financijski sistem. To sepokazalo kao preambiciozan program. Umjestotoga pripremljen je TAC, koji je obuhvatio samodràvu i FBiH, uz dosta reduciran programreforme koji se ticao ujedinjenja carinske admin-istracije (uz tehni~ku pomo} EU), dostavljanjeZakona o privatizaciji Parlamentu, usvajanjeZakona o bankarstvu i ujedinjenje Zavoda za plat-ni promet.

Nakon toga, Banka je odobrila Kredite za

strukturalno prilago|avanje javnog financiranja

(PFSAC, FGY98 i PFSAC II, FGY99), koji su sebavili financiranjem dràvnog budèta, razvojemkapaciteta za upravljanje dugom, pobolj{anjemefikasnosti i transparentnosti budètskih operaci-ja, uvezivanjem godi{njih budèta sa srednjoro-~nim ekonomskim okvirom i reformom i harmo-nizacijom poreske politike i administracije. Nekaod najzna~ajnijih dostignu}a PFSAC-ova bila su uupravljanju budètom: uspostavljanje trezorskogsistema kojim svi prihodi i rashodi idu kroz jedin-stveni trezorski ra~un (za {ta su podr{ku u oblikutehni~ke pomo}i obezbijedili US Treasury iUSAID), te uspostavljanje glavnih revizora ivrhovnih institucija za reviziju na dràvnom ientitetskom nivou. Ti su programi bili sveobuh-vatni i dobro dizajnirani. Poreska reforma i har-monizacija doprinijeli su naporima na stvaranju''jedinstvenog ekonomskog prostora'' u BiH, apenziona reforma bila je zna~ajna za financijskuodrìvost sistema i dobro stanje penzionera.Podr{ka Banke za penzijsku reformu i uspostavl-janje Federalnog zavoda za zdravstveno osiguran-je doprinijeli su naporima na iznalaènju rje{enjaza prevazilaènje nejednakosti u financiranjuizme|u kantona u FBiH, iako je nekoliko aspeka-ta tog pitanja jo{ uvijek ostalo nerije{eno.Tokom odvijanja tih operacija za uskla|ivanje,Banka je zna~ajno poo{trila svoje insistiranje napridràvanju uslova. U okviru TAC-a, koji bio jeoperacija iz jedne tran{e, Banka je popustila nauslovu za prezentaciju Odboru, potom ga promi-jenila na uslov efektivnosti, a potom, iako nije bio

u potpunosti ispunjen, ipak je izvr{ila isplatusredstava. Tako|e je do{lo do odstupanja sa sred-stvima TAC-a u smislu financiranja aktivnosti kojenisu bile predvi|ene kreditom, uklju~uju}i deficitdràvnih preduze}a. U PFSAC-u, operaciji oddvije tran{e, bilo je manjih ka{njenja u isplatitran{i i Banka je traìla odstupanje od dva uslovadruge tran{e (ta se odluka kritizira u PPAR-u kojije u pripremi, iako se odstupanje nije zahtijevalo).Me|utim, u PFSAC-u II, kreditu iz tri tran{e,Banka se striktno pridràvala uslova pregovorabez odstupanja i do{lo je do ka{njenja isplatedruge i tre}e tran{e, posebno je zna~ajno biloka{njenje tre}e. O narednoj operaciji zauskla|ivanje, nakon dva PFSAC-a, prvobitnopredloènoj za FG02, koja bi se bavila reformomjavne administracije i dràvne slu`be i fiskalnomdecentralizacijom, razgovara se ve} dvije godine ijo{ uvijek nije postignut dogovor s BiH vladama.Banka je, jasno, postala mnogo odlu~nija da insi-stira na punom provo|enju bitnih reformi uekonomskoj politici i upravljanju.Banka nije bila direktno uklju~ena u podru~je vla-davine, kao {to je pravosudna reforma, velikimdijelom jer je to u okviru mandata OHR-a, iako jeBanka, na zahtjev vlade, provela anketu o korup-ciji u BiH.

Razvoj privatnog sektoraU BiH, kao i u drugim dijelovima SFRJ, preduze}asu bila u dru{tvenom vlasni{tvu i njima su upravl-jali radni~ki savjeti. Privreda BiH imala je velikuindustrijsku bazu, gdje je polovina proizvodnje iradnih mjesta bila u velikim industrijama.Predratnom privredom je dominiralo 10 velikihkonglomerata koji su ostvarivali vi{e od polovineGDP-a. Nakon rata, javljaju se nova privatna pre-duze}a, uglavnom u gra|evinarstvu, trgovini itransportu, a mnoga dru{tvena i mje{ovita pre-duze}a su zatvorena. Struktura dràvnih pre-duze}a koja su preìvjela u osnovi je ostala istakao i za vrijeme SFRJ. Dràvna preduze}a su idalje bila vlasnici najve}ih banaka i u FBiH i u RS,koje su primarno davale zajmove svojim mati~nimkompanijama, obi~no bez obzira na njihovu kred-itnu sposobnost. Pored toga, postojao je razli~itzakonski okvir koji je regulirao razvoj privatnogsektora u FBiH i RS; to bili su dijelovi


11

neuskla|enih zakona i propisa, koji su datirali izvremena SFRJ i ratne administracije. Kona~no, pri-vatni sektor suo~avao se s izuzetno restriktivnimregulatornim ambijentom, velikim poreskimoptere}enjem, neuskla|enim poreskim tret-manom, pri ~emu ni{ta od toga nije pogodno zarazvoj privatnog sektora.U postrekonstrukcijskoj fazi, zna~ajan dio finan-cijske i tehni~ke pomo}i Banke usmjerio se narazvoj trì{no zasnovanih institucija i stvaranjepogodnog ambijenta za razvoj privatnog sektora.Identificirane su tri bitne oblasti za reformu: (i)razvoj poslovnog ambijenta koji promovirakonkurenciju; (ii) privatizacija dru{tvenih pre-duze}a i imovine u dràvnom vlasni{tvu; i (iii)razvoj discipliniranog i konkurentnog financijskogsektora. Mnogi donatori su, tako|e, podràlirazvoj privatnog sektora. USAID je obezbijediosredstva za pozajmljivanje malim i srednjevelikimpreduze}ima (SME) i u~estvovao, kao i EU, unaporima na privatizaciji velikih preduze}a.EBRD i Me|unarodna financijska korporacija(IFC) obezbijedili su financiranje kapitala uizabranim privatnim preduze}ima. Bilateralnidonatori (Austrija, Njema~ka, Italija, Japan,Nizozemska, [vedska, [vicarska i UjedinjenoKraljevstvo) podràli su projekat za razvoj pri-vatnog sektora kojeg je financirala IDA, a radili sui na svojim posebnim programima.Banka je radila na tim ciljevima putem pozajmlji-vanja, tehni~ke pomo}i i ekonomskog i sek-torskog rada. Ekonomski i sektorski rad identifici-rao je ograni~enja za razvoj privatnog sektora, {toje dovelo do dizajniranja specifi~ne operacijepozajmljivanja i uslova koji se odnosio na poli-tiku.15 Putem niza instrumenata pozajmljivanja,Banka je pruàla podr{ku reformi vezanoj zarazvoj privatnog sektora i obezbje|ivala financijs-ka sredstva, tehni~ku pomo} i obuku za privatnisektor. Operacije kojima su se uspostavljale ilija~ale financijske institucije, obezbje|ivale kred-itne linije, garancije ili osiguranje od rizika za pri-vatni sektor opisane su u sljede}em odjeljku oReformi i restrukturiranju financijskog sektora.

U okviru TAC-a, u FBiH je usvojen Zakon oAgenciji za privatizaciju koji je omogu}iouspostavljanje entitetske i kantonalnih agencija zaprivatizaciju. Iako je federalni Parlament usvojioZakon u junu 1996. g, kantonalne agencije za pri-vatizaciju nisu po~ele raditi do sredine 1999. g.Naàlost, Zakon i njegova primjena nisu rije{ilikonflikt izme|u samih agencija, niti izme|u agen-cija i Vlade FBiH, {to je zna~ajno zako~ilo priva-tizaciju u FBiH. Pored toga, projekt je podràovladine planove za program vau~erske(''masovne'') privatizacije,16 uprkos svjesnostiBanke o slabostima takvog programa, koji je rani-je bio proveden u drugim zemljama u tranziciji.Taj program vau~erske privatizacije imao je slaberezultate, {to je i bilo predvidljivo.

Kredit za privatizaciju preduze}a i banaka

(EBPAC) iz FG99, se pored pokretanja reformi ufinancijskom sektoru, usmjerio na zavr{etak insti-tucionalnog i zakonskog okvira za privatizaciju,po~etak privatizacije malih i srednjevelikih pre-duze}a, jo{ uvijek kori{tenjem vau~erskog pristu-pa, te pripremu terena za privatizaciju velikih pre-duze}a, holding kompanija i javnih komunalnihpreduze}a. Implementacija reformi u okviruEBPAC-a bila je znatno sporija nego {to je bilopredvi|eno i projekat je zatvoren gotovo dvijegodine kasnije nego {to je planirano. Iako suspecifi~ni ciljevi u okviru projekta ostvareni, kas-nija privatizacija velikih preduze}a u samoograni~enoj mjeri rezultirala je s malo pozitivnoguticaja na sveukupno restrukturiranje i u~inakpreduze}a. Mjere koje je vlada poduzela da pre-vazi|e nedostatke masovne privatizacije nisu bileadekvatne; korporativno upravljanje firmama kojesu privatizirane vau~erima i dalje je bilo lo{e.EBPAC nije rije{io ograni~enja za ulazak novihprivatnih firmi niti barijere za njihovo efikasnoposlovanje. Taj se nemar mo`da moè pripisatiprevi{e optimisti~noj procjeni klime za privatnibiznis - uprava Banke je u to vrijeme tvrdila da jeBiH dosta ispred drugih zemalja u tranziciji nauspostavljanju neophodnih struktura za privatna

15 Procjena privatnog sektora od strane Svjetske banke iz 1997. g iFIAS-ov izvje{taj, Komercijalni i zakonski okvir i administrativne bar-ijere za investicije u BiH (FIAS 2001. g.). Procjena privatnog sektoradostavljena je {irokom krugu aktera i razmatrana je na seminarukojeg je organizirao Institut Svjetske banke.

16 Vlada je uz podr{ku klju~nih elemenata Me|unarodne zajednicebila za masovnu privatizaciju, prvenstveno da bi rije{ila zna~ajnapotraìvanja gra|ana od dràve koja su proistekla kao rezultat rata.


12

trì{ta i da je u poziciji da pravi brze pomake.17

Takva procjena je vjerovatno bila preusko zasno-vana na promjenama regulatornog ambijenta zanove strane investicije na dràvnom i entitetskomnivou, dok se nisu rje{avala regulatornaograni~enja na nivou lokalnih vlasti. êtiri godinenakon EBPAC-a, Banka jo{ uvijek poku{avarije{iti ta osnovna ograni~enja.

Kredit za uskla|ivanje poslovnog ambijenta

(BAC) iz FG02 bio je prvi projekat koji se fokusir-ao isklju~ivo na ambijent za razvoj privatnog sek-tora. Pristup BAC-a bio je (i) olak{ati ulazakstvaranjem pojednostavljenog i transparentnogsistema registracije i licenciranja u cijeloj zemlji;(ii) pojednostavljenje ambijenta za poslovanjesmanjenjem administrativnih i regulatornihtro{kova za kompanije racionalizacijom inspekci-ja i propisa, pobolj{anjem kapaciteta za rje{avan-je privrednih sporova i pobolj{anjem provo|enjaosiguranih transakcija; i (iii) olak{ati prestanakposlovanja ja~anjem zakona koji regulirajubankrot i likvidaciju. Iako je ostvaren napredak,tok implementacije sporiji je nego {to sepredvi|alo. O~ekuje se da }e se prvobitni datumzatvaranja kredita, kraj 2003. g, produìti za god-inu dana. Jo{ uvijek je prerano da bi se moglore}i da li, i kada }e se, ostvariti predvi|enapobolj{anja poslovnog ambijenta.Jasno je da su masovna privatizacija velikih pre-duze}a i rezultiraju}e usitnjavanje vlasni{tvaonemogu}ili restrukturiranje i pobolj{anje korpo-rativnog upravljanja. Vlade sada namjeravaju nas-taviti s privatizacijom velikih preduze}a putemprocesa tendera dizajniranog da privu~e strate{keinvestitore koji mogu restrukturirati preduze}a,pro{iriti proizvodnju i izvor i pove}atizaposlenost. Projekat tehni~ke pomo}i za privati-zaciju (PTAC) iz FG01 pruìo je podr{ku za ten-dersku privatizaciju 45 velikih preduze}a. Ostaliciljevi projekta obuhvataju pomo} na pripremi

zakonskog i regulatornog okvira za komunalnapreduze}a i ostale agencije koje pruàju javneusluge i pomo} na razvoju trì{ta kapitala. Zajamje postao efektivan tek u maju 2002. g, 11 mjese-ci nakon odobrenja, dijelom zbog po~etnog par-lamentarnog otpora da bude isklju~en iz privati-zacije tih preduze}a. Ka{njenje tako|e odraàvako~enje procesa privatizacije nerije{enim prob-lemima vlasni{tva, neispla}enih dugova,politi~kih i socijalnih problema vezanih zamogu}e smanjenje radne snage i etni~ko rivalstvooko pitanja budu}eg vlasni{tva. Do sada ni jednavelika privatizacija nije zavr{ena, iako su do marta2004. g, prihva}ene ponude za ~etiri preduze}a iu procesu je pregovaranje s najuspje{nijimponu|a~ima.

Reforma i restrukturiranje financijskog sektoraU predratnoj BiH, kao i u ostatku SFRJ, poslovnebanke su kontrolirale velika preduze}a kao nji-hovi vlasnici i zajmoprimci. Njihova orijentacijanije bila komercijalna, karakteriziralo ih je direkt-no pozajmljivanje i velika koncentracija zajmova.Rat je zna~ajno o{tetio bankarski sektor.Neispla}ivanje stare devizne {tednje doma}instvi-ma i firmama dovelo je do velikog nepovjerenjau banke i oteàlo je mobilizaciju {tednje. U FBiHi RS bili su odvojeni bankarski sistemi i regula-torni i nadzorni okvir. Ve}ina banaka koje nisubile privatne bile su u izuzetno lo{em finan-cijskom stanju,18 dok male privatne banke nisuimale dovoljno kapitala. Direktno pozajmljivanjena nekomercijalnoj osnovi jo{ uvijek je preovla-davalo me|u dràvnim bankama. Ra~unovod-stveni i regulatorni standardi nisu bili u skladu spotrebama trì{no zasnovanog bankarskog sis-tema.Primarni cilj podr{ke Banke bio je pove}anjeraspoloìvosti financiranja za razvoj privatnogsektora. Drugi cilj bila je reforma i ja~anje samogfinancijskog sektora. Banka je identificirala triklju~ne oblasti za reformu: (i) ja~anje zakonskogokvira; (ii) uvo|enje konkurencije i slobode ulas-ka; i (iii) restrukturiranje i privatizacija banaka udru{tvenom vlasni{tvu.

17 U EBPAC dokumentima (vidjeti: Svjetska banka 2003. g.) Bankaje navela da je napredak na uspostavljanju strukture za ja~anje pri-vatnih trì{ta u velikoj mjeri ispred razvoja u ostalim ekonomijamau tranziciji, te da je BiH sada u poziciji da napreduje brzo. Ipak,anketa Wall Street Journal-a iz 1999. g. investicionu klimu u BiH ran-girala je na 19. mjesto od 27 zemalja. FIAS-ova studija iz 2001. g.potvrdila je nepostojanje transparentnog i predvidivog zakonskog iregulatornog okvira kao najve}u prepreku za pokretanje i odràvan-je poslovnih djelatnosti u BiH.

18 Vi{e od 90 procenata aktive bankarskog sektora u FBiH nije bilou funkciji 1996. g.


13

Banka je radila na tim ciljevima putem poza-jmljivanja (uklju~uju}i mobilizaciju kofinanciranjaod drugih donatora), tehni~ke pomo}i, obuke ianaliti~kog rada, iako nije bilo formalnogekonomskog i sektorskog rada za financijski sek-tor. Banka je blisko sara|ivala s MMF-om narazvoju zakonskog i regulatornog okvira zabankarstvo u oba entiteta i sara|ivala je i s ostal-ima koji su pruàli podr{ku za razvoj financijskogsektora kao {to su: EBBRD, Kreditanstalt fürWiederaufbau (KfW) i USAID. IFC i Multilateralnaagencija za garancije (MIGA) tako|e su biliaktivni u financijskom sektoru u BiH. TrinaestTFBH i IDA projekata imalo je za cilj pobolj{anjefunkcioniranja financijskih institucija u BiH. Oniobuhvataju: (i) {est kreditnih linija sa sekundarn-im ciljem pobolj{anja financijskog stanjauklju~enih banaka; (ii) dvije operacije zauskla|ivanje u kojima je reforma bankarskog sek-tora bila bitna komponenta; (iii) dvije operacijegarancija za podr{ku uspostavljanju agencije zaosiguranje za podsticanje privatnih investicija iizvoza privatnog sektora; (iv) dva projekta diza-jnirana primano u cilju socijalne za{tite i zapo{lja-vanja pruànjem podr{ke mikrokreditnim institu-cijama (MCO); i (v) operacija tehni~ke pomo}i ~ijije jedan cilj bio dalji razvoj trì{ta kapitala.Ukupna sredstva Banke za te projekte iznosila supribli`no 296 miliona $.

Kreditne linije bile su u velikoj mjeri uspje{neu obezbje|enju kredita privatnom sektoru. Uve}ini slu~ajeva, preduze}a koja su dobila finan-ciranje putem tih projekata zna~ajno su pove}alasvoju proizvodnju, zaposlenost i (gdje je biloprimjenljivo) izvoz. Isplata kredita se odvijalabrzo i stope otplate zajmova bile su velike.19

Zadovoljavaju}i u~inak tih kreditnih linija pred-stavlja suprotnost operacijama Banke u drugimzemljama, koje su bile manje uspje{ne u isplata-ma ili otplatama. Mo`da je jedan od razloga taj {toje ve}ina operacija u BiH imala najmanje {estkofinancijera i uklju~ivala je relativno skromne

iznose sredstava, tako da je bila manja vjerovat-no}a predimenzioniranja i istiskivanja. Poredtoga, bilo je velike koristi od neuobi~ajno jakesupervizije i nadgledanja. Ve}ina tih projekatatako|e je uklju~ivala financiranje tehni~kepomo}i za pobolj{anje funkcioniranja uklju~enihfinancijskih posrednika. Ipak, ti su projekti bilimanje uspje{ni u ovom aspektu, posebno upo~etnim godinama, imali su tek marginalni uticajna u~inak banaka.

Dvije operacije za uskla|ivanje pruìle supodr{ku za reforme u financijskom sektoru, TAC

i EBPAC, na koje otpada gotovo 47 procenata odukupno ugovorenog iznosa za operacije u finan-cijskom sektoru. Prvi je pruìo podr{ku zapo~etne korake na pobolj{anju bankarskogzakonodavstva i supervizije, dok je drugi pred-stavljao sveobuhvatnije nastojanje na promocijiprivatizacije, restrukturiranja i konsolidacijedràvnog bankarskog sektora. Rezultati imple-mentacije reformi financijskog sektora u okviruoba projekta su, u najboljem slu~aju, mje{oviti. UEBPAC-u, neke od komponenti reforme finan-cijskog sektora nisu bile adekvatno pripremljene iuslov od kriti~nog zna~aja trebalo je revidiratiprije isplate prve tran{e. Isplata prve tran{e je uRS kasnila gotovo pet mjeseci, a u FBiH gotovoosam mjeseci, i bilo je potrebno odstupanje.Drugi uslovi zajma trebali su se dalje dora|ivatitokom implementacije. Kao rezultat, imple-mentacija zna~ajnih reformi dosta je kasnila.20

Datum zatvaranja zajma produàvan je tri puta uRS i pet puta u FBiH; kona~ni datum zatvaranjabio je dvije godine kasnije od planiranog. Iako suuslovi za isplatu tran{i, posebno oni koji su seodnosili na privatizaciju banaka bili ispunjeni utehni~kom smislu, u nekim oblastima su bitnereforme ostale nezavr{ene.21

Dvije IDA Operacije pruìle su podr{ku zamikrokreditne organizacije (MCO). Iako je mikro-financiranje ~inilo samo 3,5 procenata zajmova

19 U RS je Hitni pilot projekat kredita u potpunosti ispla}en {estmjeseci prije predvi|enog roka i stopa otplate bila je 97 procenata.Vi{e od 50 procenata kreditne linije u okviru Projekta kredita za pri-vatni sektor (PSCP) ispla}ene u toku prve godine i do oktobra 2003. g,nije bilo ka{njenja u otplati. Me|utim, zajmovi op}inama su bilimanje uspje{ni, a zajmovi dati farmerima nemaju dobru evidencijuotplate.

20 Jedan od razloga ka{njenja mogao je biti dug prelazni proces pri-likom formiranja novih vlada nakon jesenjih izbora 2000. g, ali to semoglo predvidjeti i uzeti u obzir prilikom dizajniranja zajma.

21 Na primjer, u FBiH jo{ uvijek nije do{lo do pune privatizacijeGrupe PBS (Privredna banka Sarajevo, iako je najve}a jedinica PBSgrupe, Central profit banka spojena s drugom bankom PBS grupe,Travni~kom bankom i kona~no u oktobru 2003. g. prodata velikojaustrijskoj banci.


14

banke do kraja 2001. g, ovaj sektor biljeì brzirast. Osnovni cilj dva kredita za mikrofinanciran-je (Projekat lokalnih inicijativa FG97 i Projekat

lokalnih inicijativa II, FG01) bio je pruànjepomo}i siroma{nim poduzetnicima koji su uekonomski nepovoljnom poloàju u pogledupokretanja ili obnavljanja privrednih djelatnosti.Sekundarni cilj bio je ja~anje uklju~enih MCO dase u~ine samoodrìvim i da budu u boljojmogu}nosti da pruàju usluge ve}oj grupi klijena-ta s niskim prihodom bez dalje zavisnosti oddonatorske pomo}i. Nalazi nedavne studije utica-ja pokazuju da su ti projekti pruìli pomo} za vi{eod 10.000 klijenata, od kojih su oko 50 procena-ta ène, i omogu}eno je zapo{ljavanje nekih200.000 radnika. Stope otplate su izuzetno velike.Prosje~ni procent portfelja u riziku (pla}anja kojakasne vi{e od 30 dana) ostao je ispod 1 procenattokom 2003. g. Ovi projekti ocjenjuju se kaoizuzetno uspje{ni u ispunjavanju svojih primarnihi sekundarnih ciljeva.

U dva projekta su IDA sredstva kori{tena zastimulaciju privatnih investicija uspostavljanjemAgencije za garanciju politi~kog rizika u ciljupodr{ke izvoza iz BiH, putem garancije u~inka.Agencija za garanciju investicija (IGA), uspostavl-jena 1996. g, koja je podràna ovim operacijama,stekla je zna~ajnu me|unarodnu reputaciju.

Podr{ka socijalnom sektoru: ObrazovanjePo~etna podr{ka Banke obrazovanju fokusirala sena rehabilitaciju osnovnih {kola putem dvije hitneoperacije za rekonstrukciju, Hitni projekat rekon-

strukcije obrazovanja (ERP) iz FG96 i Drugi pro-

jekat rekonstrukcije obrazovanja (ERP II) izFG98. Iako su obje operacije mobiliziralezna~ajno donatorsko kofinanciranje, ERP II jeuslijedio samo 17 mjeseci nakon ERP-a, kada jepostalo o~ito da }e kofinanciranje prvog projektabiti ispod o~ekivanja. Pored obnove i popravke{kola, ove operacije su financirale i ud`benike inastavni materijal i pruìle podr{ku za izgradnjukapaciteta entitetskih ministarstava obrazovanja.Drugi projekat uklju~io je pilot Fond za kvalitetda se pomogne podizanju kvaliteta nastave, tetehni~ku pomo} za prvu ve}u analizu obra-

zovnog sistema u BiH u postkonfliktnom periodu.Taj izvje{taj,22 koji je pripremljen s Vije}emEvrope, uradile su i razmatrale vlade, NGO-i idonatori u cilju postizanja koncenzusa oko nje-govih preporuka. Banka je, tako|e, analiziralanejednakosti u financiranju obrazovnog sistema uProcjeni siroma{tva.

Te po~etne operacije fokusirale su se narekonstrukciju, ali su tako|e pruìle podr{ku i zaanaliti~ki rad i uklju~ile pilot komponente uokviru kojih je pripremljena osnova za reforme zapobolj{anje kvaliteta i pristupa javnom obrazo-vanju. Njihovi ishodi su rangirani kao zadovol-

javaju}i, uz istu ocjenu i odrìvosti. Teku}iProjekat razvoja obrazovanja (EDP) iz FG00 bavise pobolj{anjem upravljanja u sektoru, uspostavl-janjem institucija i instrumenata kao {to suAgencija za standarde i ocjenjivanje (SAA),Informacioni sistem za upravljanje obrazovanjem(EMIS) i Vije}e za visoko obrazovanje, koje djelu-je za oba entiteta. Te su strukture zna~ajne zabolji u~inak obrazovnog sistema.

Postoje zna~ajni dokazi o velikoj opredijel-jenosti za ovaj program, {to je dijelom pomognu-to kori{tenjem pilot projekata za uvo|enje inova-tivnih pristupa (kao {to je pilot Fond za kvalitet),kori{tenjem kolaborativne tehni~ke pomo}i iekonomskog i sektorskog rada i partnerskimradom s agencijama kao {to su Vije}e Evrope iOrganizacija za sigurnost i saradnju u Evropi(OSCE).

Podr{ka socijalnom sektoru: Zdravstvoâk i prije rata, zdravstveni sistem u BiHsuo~avao se s ozbiljnim problemima, sli~nimonima u ve}ini zemalja u tranziciji. Njegovitro{kovi bili su neodrìvi jer je omogu}avao goto-vo univerzalan pristup {irokom spektru usluga,orijentiran na skupi kurativan tretman od stranespecijalista, ~esto u bolnicama, dok je mali prior-itet davao rentabilnijem pristupu osnovnimzdravstvenim uslugama i prevenciji bolesti.Prvi zdravstveni projekat Banke bio je u FG96Projekat rehabilitacije `rtava rata (WVRP), koji jebio dizajniran da zadovolji hitne medicinske

22 Vije}e Evrope i Svjetska banka 2000. g. i druge s projektom u vezianaliti~ke aktivnosti, uklopile su se u druge integrativne studije kao{to su Svjetska banka 2002b i 2003d.


15

potrebe velikog broja ljudi s ratnim fizi~kim imentalnim traumama i da ih reintegrira u nor-malan produktivan ìvot. To se ostvarivalo putemnovog, rentabilnog modela decentraliziranogpruànja usluga, uspostavljanjem centara zafizi~ku i mentalnu rehabilitaciju u zajednici uokviru ili u blizini postoje}ih domova zdravlja.Nakon ove operacije ubrzo je uslijedio Projekat

osnovnih bolni~kih usluga (EHSP) u FG97, koji sefokusirao na hitne potrebe za rekonstrukcijom uzistovremenu pripremu za kasnije reforme. Njegovcilj bio je obnavljanje barem minimalnog nivoausluga u osnovnim bolnicama i klini~kim centri-ma financiranjem: (a) fizi~ke rekonstrukcije; (b)medicinske opreme i materijala; i (c)unaprje|enjem klini~kih vje{tina i praksi. On je,tako|e, obezbijedio tehni~ku pomo} u saradnji sEU i Odjeljenjem za me|unarodni razvoj UK(DfID), za dizajniranje i implementaciju reformifinanciranja zdravstvenog sistema da bi se u~inioodrìvim i da bi se vi{e ujedna~io, posebno uFBiH, gdje je financiranje bilo podijeljeno izme|udva etni~ki zasnovana sistema. Ishodi oba ovaprojekta koji su zavr{eni rangirani su kao zado-

voljavaju}i. Uticaj na institucionalni razvoj je ran-giran kao umjeren za WVRP, ali zna~ajan za EHSP.Odrìvost se smatra vjerovatnom za oba projekta.U~inak Banke bio je rangiran kao zadovoljava-

ju}i za WRVP i veoma zadovoljavaju}i za EHSP.Jedina oblast koja je mogla biti bolja je monitor-ing, posebno za WVRP.

Najzna~ajnije dostignu}e dosada{njeg progra-ma pomo}i Banke u zdravstvu je razvoj iuvo|enje novog modela pruànja primarnezdravstvene za{tite putem teku}eg Projekta

osnovnog zdravstva (BHP) iz FG99. Ovaj pristuprazvijen uz blisku saradnju s entitetskim min-istarstvima zdravstva i pilot kantonima, kanad-skom agencijom za me|unarodni razvoj (CIDA) iQueens University, Kanada pruà podr{ku zaosoblje, obuku i rad timova porodi~ne medicineu pilot kantonima u FBiH i pilot regijama u RS, napruànju efektivnijih i kvalitetnijih usluga pri-marne zdravstvene za{tite koje su vi{e usmjerenena zdravstvene potrebe stanovni{tva. Ova jeoperacija od velikog zna~aja za potrebe BiH i ~inise da ostvaruje dobre rezultate.

Reforme zdravstvenog osiguranja, podràneputem EHSP, naro~ito ujedinjenje etni~ki zasno-vanih fondova u FBiH, nailazile su na jak politi~kiotpor. Kompromisni federalni Zakon ozdravstvenom osiguranju usvojen je 1997. g,kojim je do{lo do zamjene postoje}ih fondova,ujedinjenim fondom u svakom od 10 kantona iFBiH ''fondom solidarnosti''. Svrha fonda soli-darnosti je da pokriva odre|ena katastrofi~naoboljenja i neke dodatne usluge, omogu}avaju}iudruìvanje rizika izme|u kantona u odre|enojmjeri i potencijalno smanjivanje velikih disparite-ta u bazi prihoda izme|u kantona. Ipak, imple-mentacija tog zakona bila je u zastoju do sredine1999. g. samo nekoliko kantona bilo je uspostavi-lo svoje jedinstvene fondove. Drugi kantoni su idalje tretirali doprinose kao generalne budètskeprihode i vr{ili njihovu raspodjelu na nejasanna~in, dok su u drugim kantonima razli~iti fon-dovi pokrivali razli~ite op}ine. Fond solidarnostije zakonski uspostavljen, ali nije bila donesenaodluka o njegovom financiranju niti uslugamakoje }e pruàti. S obzirom na zna~aj tog pitanja zasveukupno upravljanje javnim resursima, kao i zafinanciranje zdravstva, Drugi kredit za struktural-

no prilago|avanje javnog financiranja (PFSACII)iz FG99 pruìo je podr{ku za implementacijuzakonodavstva iz 1997. g. i s tim u vezi amand-mana u FBiH, i imao je uspjeha u implementacijitih mjera. Teku}i Projekat tehni~ke pomo}i zasocijalno osiguranje (SITAP) obezbje|ujetehni~ku pomo} za razvoj kapaciteta i identi-fikaciju opcija za rje{avanje kriti~nih pitanja finan-ciranja i osiguranja s kojima se jo{ uvijeksuo~avaju zdravstveni i penzioni sistem.

Podr{ka socijalnom sektoru: Socijalna za{tita i zapo{ljavanjeSistem biv{e SFRJ obezbje|ivao je prakti~nozagarantiranu zaposlenost i velikodu{an alineodrìv sistem socijalne za{tite. Sukob je doveodo raspada tog sistema. Od 900.000 zaposlenihradnika u formalnom sektoru po~etkom 1990 tih,samo 72.000 su jo{ uvijek imale posao na krajusukoba, a pojavile su se nove kategorije u stanjupotrebe - veterani, civilne `rtve rata, siro~ad,invalidi i izbjeglice. Do 1995. g, padom


16

zaposlenosti, omjer penzionera i radnika sepogor{ao s 1 : 3 na 1 : 1,3. Penzije se nisuispla}ivale i dolazilo je do brzog nagomilavanjadugova; programi socijalne pomo}i su propali,zajedno s poreskim prihodima iz kojih su sefinancirali; a i vladini kapaciteti za upravljanje timprogramima zna~ajno su oslabljeni. Etni~ke tenz-ije bile su vode}a politi~ka snaga na kojoj se zas-nivala fragmentacija programa socijalne pomo}idu` etni~kih i kantonalnih granica, bezmogu}nosti za ujedna~avanje prihoda izme|uadministrativnih granica.

Rigidnosti trì{ta rada su smanjile mobilnostradne snage i mogu}nost firmi da odgovore napritiske trì{ta, ograni~avanjem otpu{tanja i pod-sticanjem zadràvanja radne snage putem skupogsistema ''~ekanja'',23 {to je rezultiralo velikimdugovanjima firmi na ime neispla}enih plata. Toje kompliciralo privatizaciju i obeshrabrivalodoma}e i strane investicije.

Banka je gledala razvoj privatnog sektora kaoprimarno sredstvo za pove}anje zaposlenosti.Pored toga, program Banke u socijalnoj za{titi izapo{ljavanju uklju~io je (i) niz direktnih projekt-nih intervencija dizajniranih da za{titi prihod ilipobolj{a mogu}nost zapo{ljavanja u kratkomroku; (iii) tri operacije za uskla|ivanje i dva snjima povezana projekta tehni~ke pomo}i imalesu za cilj da programe socijalne pomo}i u~ineefektivnijim, jednakomjernijim i financijskiodrìvim i promociju rasta privatnog sektora izaposlenosti uklanjanjem rigidnosti trì{ta rada iracionalizacijom naknada za nezaposlenost; i (iii)analiti~ki i savjetodavni rad u cilju postizanjarazumijevanja, javne svijesti i koncenzusa o refor-mi, vode}i ka podr{ci procesu izrade Strategijesmanjenja siroma{tva (PRSP).

Prva intervencija bila je komponenta socijalneza{tite Projekta hitnog oporavka iz FG96, gdje jepruèna podr{ka za siro~ad i invalide, a provedenje i program gotovinskih naknada za najsiro-ma{nije, koji je financiran donatorskim grantovi-ma. Ovaj projekat ocijenjen je kao zadovolj-

avaju}i. Dva projekta, zavr{eni Projekat hitne

demobilizacije i reintegracije (EDRP) iz FG97 i

teku}i Hitni prilog projekat radnog prezapo{lja-vanja (PELRP) iz FG00 usmjerili su se na stvaran-je mogu}nosti za zapo{ljavanje primarno demobi-liziranih boraca. Iako ograni~enog u~inka (EDRPje rangiran kao umjereno zadovoljavaju}i, pruìoje pomo} za nekih 21.000 klijenata, samo 5 pro-cenata od vojnika demobiliziranih u 1996. g, uzprosje~ne tro{kove od 440 $ po klijentu, a PERLPpruà pomo} za samo 6.000 klijenata uz tro{koveod 3.000 $ po klijentu); u pripremi je narednaoperacija koja }e imati mnogo {iru ciljnu grupu.Druge dvije operacije, jedna koja je zatvorena irangirana kao zadovoljavaju}a, i druga koja je utoku, pruìle su podr{ku za radove na lokalnojinfrastrukturi, uobi~ajeno male i radno intenzivneaktivnosti. Kona~no, gore pomenuta dva MCOprojekta su imala zna~ajnog uticaja naomogu}avanje zapo{ljavanja.

Tri operacije uskla|ivanja, PFSAC I i II i Kreditza uskla|ivanje socijalnog sektora (SOSAC) izFG01, pruìle su podr{ku za reformu politike iprograma socijalne za{tite i trì{ta rada. Jednakomponenta PFSAC-a I fokusirala se na ujedinjen-je dva etni~ki zasnovana penziona fonda u FBiHi uvo|enje drugih reformi za pobolj{anje finan-cijske odrìvosti sistema. Tehni~ka pomo} izNizozemske i Japana pomogla je da se dizajnira iimplementira novi penzioni zakon i dodatnereforme. PFSAC II produbio je penzione reformenaro~ito jakim mjerama uvedenim uz podr{kuOHR-a, na obnovi financijske ravnoteè. On je,tako|e, podrào po~etne aktivnosti vezane zatrì{te rada, reforme socijalne pomo}i i LSMS ucijeloj zemlji, koja je dala zna~ajan doprinos zaanalizu siroma{tva i socijalnih programa. SOSACse nadovezao na rad zapo~et u okviru PFSAC-a II,fokusiraju}i se primarno na smanjenje rigidnostitrì{ta rada, uklju~uju}i ukidanje sistema ~ekanja.SOSAC je pratio projekat tehni~ke pomo}i (Kreditza tehni~ku pomo} za socijalni sektor (SOTAC)) sciljem pruànja podr{ke za dizajniranje naredneoperacije za uskla|ivanje za produbljivanje refor-mi na trì{tu rada i u oblasti socijalne pomo}i.SITAP iz FG03 pruà tehni~ku pomo} zadugoro~nije penzijske reforme.

23 Taj je sistem zahtijevao da firme radnike za koje nisu imali poslazadràvaju na '~ekanju' i ispla}uju im dio plate i socijalna davanjadok ne budu imale posla za njih.


17

InfrastrukturaInfrastruktura, u {iroj definiciji, je najve}i sektoraktivnosti Banke u BiH. Tokom FG96-03 Banka jedala 350 miliona $ ili vi{e od 35 procenata ukup-nih IDA sredstava za 14 projekata infrastrukture,obuhvataju}i javne radove, energetiku, transport,vodovod i kanalizaciju. S obzirom na velika razar-anja infrastrukture u BiH tokom rata, po~etninaglasak na brzu rekonstrukciju osnovnih infra-strukturnih usluga bio je u potpunosti prikladan.Banka je po~ela implementaciju osam hitnihinfrastrukturnih projekata u FG96-97 i dodala jo{dva u FG98. U oblasti energetike, po~etna pomo}obezbije|ena je za elektri~nu energiju, prirodnigas, centralno grijanje i industriju uglja, koji je biokrucijalan za proizvodnju elektri~ne energije. Ipomo} transportnom sektoru bila je jednako{iroka, obuhvataju}i popravku glavnih i ruralnihputeva, obnavljanje mostova, obnavljanje javnogtransporta u gradovima uvozom autobusa ipopravkom èljezni~kog sistema i infrastruktureza civilno vazduhoplovstvo. Ostali projekti finan-cirali su investicije u vodosnabdijevanje, kanal-izaciju i ~vrsti otpad. Projekat hitnog oporavka izFG96, koji je tako|e uklju~ivao i neinfrastruk-turne investicije, bio je namijenjen FBiH.Me|utim, sli~an projekat za RS pokrenut je uFG98. Projekat hitnih radova i zapo{ljavanja izFG97 je financirao vi{e od 400 potprojekata uoblasti popravke puteva, distribucije elektri~neenergije, vodovoda i kanalizacije. Njega je koristi-lo gotovo 90 procenata od svih op}ina u obaentiteta. Uprkos uspjehu i naporima na rekon-strukciji, jo{ uvijek je ostalo dosta radova naosnovnoj rehabilitaciji i odràvanju.

Nakon aktivnosti rekonstrukcije, financirani sunovi projekti vodovoda, kanalizacije i ~vrstogotpada, a Banka sada financira tre}i krug projeka-ta u elektroenergetici i cestovnom transportu, ~ijisu osnovni ciljevi prelazak s fizi~ke rekonstrukci-je na institucionalnu izgradnju, financijskuodrìvost davalaca usluga i unifikaciju usluga.Ban~in portfelj za infrastrukturu u BiH impresivanje zbog svog sveobuhvatnog pokri}a, kako sek-torski tako i geografski. Ti su projekti bili odvelikog zna~aja za potrebe zemlje, bili su dobrodizajnirani i procijenjeni i brzo su provedeni.Raniji izvje{taj za BiH zaklju~io je da je ''sveukup-

ni kratkoro~ni cilj pokretanja ekonomije ostvaren,zajedno s brzim i vidljivim pobolj{anjima naobnovi osnovne infrastrukture'' (OED 2000). Od10 zavr{enih projekata, OED je 8 rangirao kaozadovoljavaju}e i jedan kao veoma zadovoljava-ju}i. Jedino je projekat Vodosnabdijevanja, kanal-izacije i ~vrstog otpada rangiran kao umjerenozadovoljavaju}i. Odrìvost je rangirana kaovjerovatna za 9 od tih 10 projekata, ali institu-cionalni razvoj je rangiran kao umjeren u ve}inislu~ajeva. Kona~no, Banka je pripremila Strategijuinfrastrukture i energetike (FG03) za usmjeravan-je budu}e pomo}i sektoru.

Analiti~ke i savjetodavne aktivnostiBanka je uradila impresivnu koli~inu razli~itihaktivnosti generalno visokog kvaliteta. Touklju~uje zajedni~ke ekonomske izvje{taje Bankei EU za rane donatorske konferencije u kojima sunavedeni zahtjevi za rekonstrukcijom u BiH, dvapregleda javnih rashoda, pregled kreditnesposobnosti, studiju antikorupcije, studiju pri-vatnog sektora, studiju Savjetodavne slu`be zastrane investicije (FIAS) o barijerama za investici-je, studiju trì{ta, podr{ku za anketu doma}insta-va, koriste}i LSMS, procjenu siroma{tva, fiduci-jarni sektorski i ekonomski rad i podr{ku za PRSP.Izvje{taji Banke su, generalno, diseminirani{irokom krugu ~italaca i razmatrani s vladama, unekim slu~ajevima pomogli su da se donese pro-gram reformi (kao za razvoj privatnog sektora) ilisu posluìli kao osnova za dogovaranje pozajmlji-vanja za uskla|ivanje (BAC). Ipak, u razvoju pri-vatnog sektora, analiti~ki rad kojim se ispitujekako preduze}a gubita{i nastavljaju raditi,pokrenut je tek nedavno u saradnji s DfID-om.Tako|e, Banka donedavno nije bila provelanikakvu formalnu analizu financijskog sektora,{to je iznena|uju}e s obzirom na obimuklju~enosti Banke u reforme financijskog sekto-ra, iako je pregled bankarskog sektora trenutno upripremi. LSMS, klju~ni analiti~ki instrument kojije uspostavio nacionalnu bazu podataka za anal-izu siroma{tva, zavr{ena je 2001. g. Ona je,tako|e, dala vjerodostojne podatke za procjenuuticaja ekonomske i socijalne politike na siro-ma{ne; stoga je ona predstavljala kriti~an dopri-


18

nos za BiH PRSP i Strategiju ekonomskog razvojazemlje. Grupa za osiguranje kvaliteta (QAG)izvr{ila je ocjenjivanje ~etiri materijala iz ekonom-skog i sektorskog rada od kojih su svi bili rangi-rani kao zadovoljavaju}i.

Mobilizacija i koordinacija pomo}iBanka je bila u velikoj mjeri uspje{na u mobi-

lizaciji kofinanciranja za BiH (Tabela 2.4). Kao {toje ranije navedeno, Banka je pripremaju}i projek-te u nizu aktivnosti rekonstrukcije, utvr|ivalaiznos koji bi IDA obezbijedila za svaki projekat ipotom traìla kofinanciranje ili paralelno finan-ciranje. Zna~ajan dio mobiliziranog financiranjabio je u obliku donatorskih trust fondova, kojimaje upravljala Banka. U FG96-99 donatori su finan-cirali 54 procenata tro{kova projekata koje jepripremila IDA, i financijski nepokriveno ostalo jetek 12 procenata projektnih tro{kova. Donatorikoji su najvi{e bili uklju~eni u kofinanciranje sIDA-om bili su Kanada, Italija, Japan,Nizozemska, Norve{ka, [vedska i [vicarska.Banka je bila u velikoj mjeri uklju~ena u koordi-naciju donatorskih aktivnosti u BiH, kako name|unarodnim skupovima donatora, tako i uzemlji. Banka je, u saradnji s EU, uloìla najve}idio vremena osoblja i uprave na donatorskimkonferencijama, odràvanim izme|u 1995. g. i1999. g, i trud se isplatio kroz obe}ane, ugov-orene i ispla}ene iznose u periodu rekonstrukci-je. Ipak, bez obzira na uspjeh tih ranih skupova istalne zahtjeve vlade da se s njima nastavi, od1999. g. vi{e nije bilo skupova tipa Konsultativnegrupe. îni se da je razlog bojazan donatoravezana za upravljanje i razo~arenje sporim tokom

reformi u postrekonstrukcijskom periodu. Vladaje ponovo zahtijevala odràvanje takvog skupa u2004. g. na kojem bi prezentirala PRSP kao izrazvladine ekonomske i socijalne politike. Lokalnakoordinacija pomo}i bila je izazov od samogpo~etka, s obzirom na veliki broj uklju~enihzemalja i agencija donatora i pritisak da se radovina rekonstrukciji obave {to prije. Ipak, uloèni su

ozbiljni napori na koordinaciji i Banka je u tomebila aktivan u~esnik. Na po~etku su uspostavljanelokalne donatorske radne grupe u svakom sek-toru. Banka je bila uklju~ena u svaku, za sektor ukojem imala je projekte, ali nije predsjedavalanijednom grupom.25 Ekonomska radna grupa kojuje organizirao OHR, koja je uklju~ivala sve agen-cije za pomo}, ~esto se sastajala, ali bila je prev-elika da bi bila efikasna. Mnogi bilateralni dona-tori tako|e su prisustvovali redovnim sastancimaVije}a za implementaciju mira (PIC), koji su biliprimarno politi~ki po karakteru. Banka je,tako|e, bila uklju~ena u malu ekonomsku grupukoju su ~inili OHR, EU, MMF, OHR i USAID.I pored tih poku{aja koordinacije na terenu,rezultati vjerovatno ne odgovaraju uloènomnaporu. Prvo, u nekim slu~ajevima je zaista bilokomunikacije, ali ne i istinske koordinacije -svakom donatoru je vi{e odgovaralo da ide sasvojim projektom, bez obzira {ta drugi rade.Drugo, nakon perioda intenzivne rekonstrukcije,ve}ina donatora po~ela je smanjivati obim iveli~inu svojih programa, {to je smanjilo percep-ciju potrebe i interes za koordinacijom. îni se dase lokalna koordinacija pomo}i sada odvija na ad

25 Banka je, ipak, koordinirala Radnu grupu za socijalnu politiku.


19

hoc osnovi. Tre}e, i najzna~ajnije, vlade BiH, bezobzira na kom nivou, nisu bile aktivno uklju~eneu koordinaciju pomo}i. Banka je predlagaladràvnom Ministarstvu vanjske trgovine iekonomskih odnosa da preuzme vo|stvo u koor-dinaciji donatora, a UNDP zadnje dvije godineradi na novoj strukturi vladom predvo|ene koor-dinacije pomo}i putem istog ministarstva, ali bezprimjetnog napretka. EU je predloìlaKoordinacioni odbor za ekonomski razvoj ievropske integracije kao fokus za donatorsku

koordinaciju. Ipak, ohrabruju}i znak je nastojanjedràvne vlade u prethodne dvije godine dauklju~i donatore u konsultacije o PRSP-u, {to sudonatori vrlo dobro primili. Ako vlada provedeplan pretvaranja jedinice za pripremu PRS-a,mo`da spojene s gore pomenutimKoordinacionom odborom, u trajnu Jedinicu zaekonomsku politiku i planiranje (EPPU), to bi bilalogi~na osnova za koordinaciju pomo}i koju bivodila vlada.

21

Ishodi

Sveukupni ekonomski u~inakNakon rekonstrukcije, kada je rast bio primarno vo|en dobivenom pomo}i, do{lo je do zna~ajnogusporenja zamaha ekonomskog rasta, uz procijenjenu prosje~nu stopu rasta GDP-a u periodu 2000-03. g. od 4,7 procenata. To ostavlja GDP i GDP po glavi stanovnika zna~ajno ispod predratnog nivoa(Tabela 1.1). Tako|e, navodi da je ostvaren samo ograni~en napredak na daljem smanjenjusiroma{tva. Ima nekih pozitivnih faktora u sada{njoj ekonomskog situaciji, kao {to su stabilna valuta,niska inflacija do kojih je dovela zdrava ekonomska politika (Centralna banka posluje na principu val-utnog odbora) i smanjenje fiskalnog deficita.

3

Postoje, me|utim, mnogi drugi zabrinjavaju}itrendovi, kao {to je stalna visoka nezaposlenost,26

mala doma}a {tednja i investicije,27 smanjenjestope rasta industrijske proizvodnje i neodrìvtrgovinski deficit (Tabela 3.1). Iako se ~ini dadolazi do porasta priliva privatnih stranih investi-cija u posljednje dvije godine, njihov nivo je jo{uvijek dosta ispod potrebnog da bi do{lo dozna~ajnog pove}anja stope rasta.

Ekonomska politika, ekonomsko upravljanje i vladavinaBanka je imala odre|enog uspjeha u reformiekonomske politike i upravljanja u BiH. Dostatoga ostvareno je u okviru PFSAC-a i PFSAC-a IIna upravljanju budètom, harmonizaciji poreza ikoordinaciji, uklju~uju}i uspostavljanje zajedni-~kih vanjskih tarifa, kao i smanjenje sveukupnihstopa poreza. I pored odre|enih ka{njenja u ost-varivanju èljenih rezultata, OED smatra da seintenzivni napori uloèni na pripremi i supervizijitih kredita rangiraju kao najbolje prakse. Bankaje, tako|e, obezbijedila zna~ajnu tehni~ku pomo}za {iroki spektar pitanja kojima su se bavili tikrediti i ta tehni~ka pomo} bila je od dodatnekoristi za omogu}avanje saradnje izme|uzvani~nika dvaju entiteta na razmatranju zajed-ni~kih problema. Mogu}e je da }e u budu}nostizna~ajan uticaj na dono{enje ekonomske politikei ekonomsko upravljanje, tako|e, imati proces

26 Zvani~na statistika navodi stopu nezaposlenosti od preko 40 pro-cenata, ali je poznato da su ti podaci pretjerani, s obzirom da suposlodavci jako motivirani da ne prijavljuju sve zaposlene; i oni kojinisu prijavljeni iz razloga izbjegavanja pla}anja poreza na platu, plusmnogi samozaposleni, prijavljuju se kao nezaposleni da bi dobilinaknadu za nezaposlene. LSMS studija navodi nezaposlenost od 16procenata. Me|utim, ve}ina posmatra}a smatra da se ukupna neza-poslenost kre}e izme|u 20-25 procenata. Najve}u bojazan predstavl-ja nepostojanje dokaza o bilo kakvom zna~ajnijem smanjenju neza-poslenosti u budu}nosti.

27 Privatna {tednja bila je procijenjena na 0,7 procenata GDP-a u2003.g. (Izvor: PRSP).

3


22

PRSP-a, koji je usmjerio pa`nju i dràvne i entitet-skih vlada na prioritetni program reformi zaekonomski oporavak i EU integracije. DràvnoVije}e ministara namjerava pretvoriti Jedinicu zapripremu PRSP-a u budu}u Jedinicu za ekonom-sku politiku i planiranje, koja bi mogla, ako tobudu podràli entiteti, pripremati dràvne politikekoje bi vodile ka ''jedinstvenom ekonomskomprostoru''.

Napredak je ostvaren u nekim oblastimaupravljanja javnim sektorom, iako Banka nije biladirektno uklju~ena u sve njih, sara|ivala je sMMF-om, OHR-om, EU i drugim klju~nim dona-torima. To obuhvata napore na pobolj{anju priku-pljanja carina, gdje je ostvaren samo djelimi~anuspjeh. Dràvna grani~na slu`ba uspostavljena je2001. g. u cilju sprje~avanja krijum~arenja, alinjena kontrola ostaje slaba. Procjene gubitakacarinskih prihoda zbog krijum~arenja iznose ~ak250 miliona eura godi{nje. Utaja poreza na indi-rektnim porezima je tokom godina smanjena har-monizacijom poreskih stopa, ali i dalje ostajeozbiljan problem. Predvi|a se da }e uvo|enjeporeza na dodatnu vrijednost (VAT) do 2006. g.biti glavni korak na pobolj{anju izvr{enja prihoda.Da li je VAT mogao i trebao biti uveden ranije, teda li su Banka i MMF trebali vr{iti ja~i pritisak,pitanje je podlo`no diskusiji, ali ve}ina stavova uBiH je da se to nije moglo ostvariti ranije. Iako jebudètski deficit smanjen s ~ak vi{e od 10 proce-nata GDP-a na 2 procenata u 2002. g, ostaju prob-lemi u strukturi vladine potro{nje - na primjer, napotro{nju na odbranu jo{ uvijek odlazi veliki dio

entitetskih budèta (pribli`no 6 procenata GDP-au pore|enju s prosjekom od 1,5 procenat za EUzemlje. Pozitivan ishod je uspostavljanje Vrhovneinstitucije za reviziju u 2000. g, za {ta je podr{kapruèna u okviru PFSAC-a II, ali reakcije vlade,uklju~uju}i i parlamenta, na nalaze revizije suslabe.

U oblasti vladavine i antikorupcije Banka jepripremila dijagnosti~ki izvje{taj o korupciji, koji

je ranije spomenut. Vlada je uradila akcioni planza borbu protiv korupcije u 2002. g., ali je dosada bilo malo konkretne akcije. Korupcija ostajeozbiljan problem u BiH, kao {to potvr|uje inajnoviji izvje{taj Transparency International-a.

Razvoj privatnog sektoraIako su kreditni projekti banke doprinijeli razvo-ju privatnog sektora, napori Banke na pruànjupodr{ke za privatizaciju dràvnih preduze}a ireformu poslovnog ambijenta, imali su mnogomanje uspjeha. Ta~no je da je, nakon sporogpo~etka, veliki broj malih preduze}a privatiziranputem vau~era; do privatizirano,28 ali ishodimasovne privatizacije velikih preduze}a general-no su nezadovoljavaju}i. Od 1.850 velikihdràvnih preduze}a vi{e od 1.000 prodato jeputem masovne privatizacije, uz generalno, gorepomenute, nezadovoljavaju}e ishode. Drugih 440velikih preduze}a (263 u Federaciji i 177 u RS)odre|eno je za tendersku privatizaciju strate{kiminvestitorima, i jedna tre}ina njih treba biti priva-

28 EBRD, Izvje{taj o tranziciji 2003. g, str. 124. Ove se procjene razliku-ju od procjena Svjetske banke iz juna 2003. g. u kojem se navodi da jemala privatizacija u osnovi zavr{ena i u Federaciji i u RS.

a. Procjeneb. Podaci za 6 mjesecic. Podaci za 9 mjeseciIzvor: Podaci PRSP-a, Svjetske banke i MMF-a.

ISHODI

23

tizirana uz pomo} me|unarodne zajednice,uklju~uju}i i Banku. Za sada je prodato tek 15 odtih preduze}a u FBiH i ~etiri u RS. Postoji protivl-jenje uklju~ivanju donatora u privatizaciju i priva-tizaciji generalno, zbog zabrinutosti za sudbinuradnika i lokalne zajednice, kao i zbog percepci-je stanovni{tva da rukovodstvo rasipa dràvnuimovinu. Potencijalni investitori, tako|e, suobeshrabreni nepostojanjem jasnog vlasni{tvanad ve}inom dràvnih preduze}a i velikimdugovima tih preduze}a, uklju~uju}i i nepla}eneplate radnicima i doprinose za penzijsko osigu-ranje. Bez usagla{enog okvira za rje{avanje tihpitanja, vjerovatno je da potencijalni strani part-neri ne}e biti zainteresirani za kupovinu velikihdràvnih preduze}a.

Ambijent za razvoj privatnog sektora ostajenepovoljan. Veliko zvani~no poresko optere}enjepo preduze}a obeshrabruje privredne djelatnostiu formalnom sektoru. Pravila koja ure|uju pokre-tanje i odvijanje poslovne djelatnosti jo{ uvijekuklju~uju nepotrebne i preklapaju}e propise iinspekcije, {to daje vladama zna~ajnu mo} nadprivatnim poslovanjem. Korupcija ostaje glavniproblem, ugroàvaju}i poslovanje efikasnih ipo{tenih, dok od nje imaju koristi manje efikasnii korumpirani. Sada se ulaù napori na rje{avanjutih ograni~enja, ali su oni jo{ uvijek u po~etnomstadiju. Prema procjenama EBRD-a, udio pri-vatnog sektora u GDP-u se pove}ao s 35 proce-nata u 1998. g.na 50 procenata u 2002. g,29 ali toje jedan od najniìh procenata me|u zemljama utranziciji. Procjenjuje se da su dvije tre}ine for-malne zaposlenosti jo{ uvijek u javnom sektoru.EBRD-ova analiza napretka u zemljama u tranzi-ciji (u maloj i velikoj privatizaciji, vladavini irestrukturiranju preduze}a, i udjelu privatnog sek-tora u GDP-u) pokazuje da je BiH pri dnu grupe.U privatizaciji (maloj i velikoj) BiH spada me|u 5zemalja s najlo{ijim u~inkom od ukupno 27zemalja, a po vladavini i restrukturiranju pre-duze}a, samo je 5 zemalja rangirano ispod BiH,iako je ona donekle popravila svoju poziciju od1998. godine (EBRD, razli~ite godine).

Sveukupno, program pomo}i Banke na razvo-ju privatnog sektora rangira se kao nezadovol-javaju}i. Nije ostvaren prihvatljiv napredak u nje-gova dva glavna cilja. Prvo, dosada{nji sveukupniprogram privatizacije mora se ocijeniti kao neusp-je{an.31 Firme koje su privatizirane vau~erimapokazale su malo inicijative za restrukturiranje ive}u produktivnost, {to je poraàvaju}e zaosnovni cilj privatizacije, a privatizacija''strate{kih'' preduze}a putem tendera jedva da jepo~ela. Drugo, poslovni ambijent nije se zna~ajnopopravio, ostaje jedan od najnepovoljnijih reìmau regiji. Zakonski, regulatorni i poreski reìm idalje predstavlja optere}enje i pote{ko}e za pri-vatni sektor.

Kona~no, Banka se nije dovoljno fokusirala naproblem dràvnih preduze}a gubita{a koja sunastavila poslovati. Iskustva drugdje pokazuju danastavak poslovanja nesolventnih dràvnih pre-duze}a onemogu}ava aktivnosti privatnog sekto-ra apsorbiranjem oskudnih financijskih sredstava ipove}ava doma}i dug, {to }e neizbje`no postatiobaveza vlade. Donedavno Banka nije provodilanikakav analiti~ki rad na ovom problemu, i nije seulagalo dovoljno napora da se primora na zat-varanje takvih preduze}a.

FinancijeIshod programa pomo}i Banke u financijskomsektoru ocjenjuje se kao umjereno zadovoljava-ju}i. U reformi i privatizaciji bankarskog sektoraostvaren je prihvatljiv napredak. Oba entitetausvojila su nove zakone o poslovnim bankama iuspostavljene su nezavisne agencije za superviz-iju banaka. Minimalni zahtjev za kapitalomzna~ajno je pove}an i agencije za bankarstvo uoba entiteta nedavno su intervenirale u smislustavljanja slabih banaka, i javnih i privatnih, podprinudnu upravu. U oktobru 2002. g. uveden jefond za osiguranje depozita na dràvnom nivou ipreko polovine poslovnih banaka sada jeuklju~eno u taj fond. U toku je spajanje i konsol-idacija banaka; ukupan broj banaka opao je sa 72u 1998. g. na 37 u 2003. g. Privatizacija dràvnihbanaka po~ela je u 1998. g. Sve dràvne banke

29 Ove bi se cifre naro~ito trebale uzeti oprezno, s obzirom da suone grube procjene na osnovu grubih podataka o GDP-u, i ~ak jo{grubljih podataka o procjenama aktivnosti privatnog sektora (Izvor:razli~iti EBRD-ovi Izvje{taji o tranziciji).

31 Vlada dijeli to mi{ljenje o ishodima privatizacije i navodi da jeBanka trebala preuzeti ja~u vode}u ulogu u procesu privatizacije(vidjeti Aneks D).


24

sada su u RS, a sve osim sedam u FBiH(uklju~uju}i dvije razvojne banke) su priva-tizirane. Udio vlade u kapitalu banaka opao je namanje od 1 procenat u RS i na 13 procenata uFBiH na kraju 2003. g. U~e{}e stranog kapitala ubankama pove}alo se na 68 procenata u FBiH ina 65 procenata u RS; ve}ina novih investitora suvelike poznate evropske banke. Pored toga {to jeu Banci i u zemlji postojao po~etni skepticizam uvezi s radom MCO, dokazi sada pokazuju da suone izuzetno uspje{ne.

Ipak, u financijskom sektoru preostaju izazovi.Nekoliko problemati~nih banaka, i javnih i privat-nih, i dalje radi. Iako je stanje kapitala u velikimbankama zadovoljavaju}e, ima previ{e malihbanaka s nedovoljno kapitala i vjerovatna je daljakonsolidacija. Postoje slabosti u agencijama zabankarstvo i potreba za stroìjim provo|enjemprudencijalne regulative, uspostavljanjem novihstandarda ra~unovodstva i revizije i ja~eg zakon-skog okvira za osigurane transakcije.

Strategija Banke u financijskom sektoru bila jepruànje podr{ke reformi za pobolj{anje mobi-lizacije {tednje i njena preraspodjela na aktivnos-ti privatnog sektora. Reforme jo{ uvijek nisudovele do tih rezultata. Tabela 3.2. pokazuje da jedo{lo do naglog porasta koli~ine novca van bana-ka, kao omjer ponude novca, {to navodi nanedostatak povjerenja javnosti u bankarski sistem.Istovremeno, krediti poslovnih banaka za privat-ni sektor (doma}instva, nefinancijska preduze}a iostale) u odnosu na GDP opali su izme|u 1997.g. i 2003. g. Pored toga, veliki dio tih kredita datje doma}instvima, a velikim dijelom tih kredita se,bez sumnje, financiraju aktivnosti u neformalnomsektoru. Neizbjeàn zaklju~ak je da se jo{ uvijek

ne javlja zna~ajno pove}anje bankarskih kreditaza formalni privatni sektor.

EBRD-ovi indikatori tranzicije za financijskisektor obuhvataju napredak u reformi bankarstvai liberalizaciju kamatnih stopa u kombinaciji socjenom solventnosti poslovnih banaka, adekvat-no{}u zakonskog i regulatornog okvira zabankarstvo i superviziju banaka i smanjenjezna~aja usmjerenih i subvencioniranih kredita. U2003. g, od svih zemalja u tranziciji samoBjelorusija, Rusija, Tadìkistan, Turkmenistan iUzbekistan, bili su rangirani ispod BiH.

ObrazovanjeSveukupni ishod pomo}i Banke u sektoru obra-zovanja smatra se zadovoljavaju}im. Program jeostvario razuman napredak u pravcu relevantnihciljeva. Dva projekta rekonstrukcije direktno supomogla da neto stopa upisa u osnovne {koledostigne oko 93 procenata do 2001. g.32 To pred-stavlja zna~ajan napredak u odnosu na stanje skraja rata, {to BiH pribliàva ostalim zemljamakoje se pridruùju EU (Tabela 3.3). Drugi poziti-van faktor, a {to su pokazali podaci LSMS ankete,jeste da od javne potro{nje na osnovno obrazo-vanje imaju vi{e koristi siroma{ni nego oni koji suu boljem poloàju,33 {to dijelom kompenziravelike disparitete u potro{nji po u~eniku uzroko-vano veoma decentraliziranim sistemom finan-ciranja izme|u razli~itih nivoa vlasti, posebno uFBiH, te velikim razlikama u kapacitetu ostvari-vanja prihoda u zemlji.

Pored toga, preliminarni izvje{taji teku}e proc-jene Fonda za kvalitet Projekta razvoja obrazo-

32 Neto stopa upisa prije rata bila je vjerovatno blizu 100 procenata.33 LSMS podaci citirani u Svjetska banka 2002 b, str. 92-93.

a. Podaci iz oktobra 2003. g.Izvor: Drugi i tre}i pregled u okviru Standby aran`mana, MMF, 28. april 2002. g, Tabela 4, str. 38.Monetrani pregled Centralne banke BiH (posljednje godine) na web stranici.

ISHODI

25

vanja navode da se uvode korisne inovacije unastavi i u~enju u mnogim {kolama u cijelojzemlji. Odluka RS vlade da izdvoji dodatnabudètska sredstava da bi se nastavio financiratiovaj program kada se zavr{i IDA financiranje,nagovje{tava zna~ajnu podr{ku i vlasni{tvo nadovim programom. Nadovezuju}i se na kolabora-tivni analiti~ki rad Vije}a Evrope i EU specijalista,ovaj program pomo}i pomogao je na uspostavl-janju strate{ki zna~ajnih institucija koje djeluju ucijeloj zemlji (kao {to su Vije}e za visoko obrazo-vanje i Agencija za standarde i ocjenjivanje).Postoji zna~ajna saradnja izme|u entitetskih min-istarstava obrazovanja, dijelom zbog ovih novihlokalnih institucija, kao i mo}i Banke da ih okupizajedno.

ZdravstvoOd kraja konflikta, do{lo je do zna~ajnogpobolj{anja indikatora zdravstvenog stanja BiHstanovni{tva, do nivoa blizu predratnih ili boljihod predratnih, koji su u granicama kretanja uzemljama s kojima se vr{i pore|enje. Stopa smrt-nosti dojen~adi (IMR) zna~ajno je opala s 14,0 na1,000 u 1996. g. na 7,6 u 2001. g, {to je tek nez-natno vi{e od predratnog nivoa od 7,4. O~eki-vana ìvotna dob za mu{karce, odnosno ène,porasla je na 71, odnosno 75, neznatno vi{e odpredratnog nivoa i u granicama zemalja s kojimase vr{i pore|enje (Svjetska banka 2002 b). Iako seti rezultati ne mogu pripisati samo programupomo}i Banke ili samo BiH zdravstvenom siste-

mu, oni navode da se sistem dovoljno funkcional-no oporavio za podr{ku obnove tih relativnodobrih zdravstvenih indikatora.

Ishod intervencija Banke u zdravstvenom sek-toru moè se smatrati zadovoljavaju}im. Brzinaodgovora Banke putem dva hitna projektazna~ajno je doprinijela cilju rekonstrukcije sekto-ra. Pored fokusiranja na takve hitne poslijeratneprobleme kao {to je pomo} `rtvama rata,uklju~ivanje Banke u zdravstveni sektor, tako|e,je obuhvatilo razvoj novog, rentabilnog modelaprimarne zdravstvene za{tite, pomo} za rehabil-itaciju tercijarnog sistema da bi se osigurao baremminimalni nivo hitno potrebnih usluga i po~etakosnovnog tehni~kog rada za reformuzdravstvenog osiguranja. Veoma obe}avaju}irezultati u okviru Projekta osnovnog zdravstva -kojim se provodi pilot testiranje novog modelazasnovanog na timovima porodi~ne medicine zapruànje primarne zdravstvene za{tite i obezb-je|enje funkcije ''vratara'' za ostatak sistema -doprinosi direktno postizanju cilja priu{tivih i jed-nakih usluga, kao i efikasnijem kori{tenju javnihresursa i boljem upravljanju. Pove}ana saradnjapreko etni~kih granica u brojnim oblastima je,samo po sebi, dobrodo{ao ishod i u funkciji jecilja ja~anja slabih i fragmentiranih aran`manaupravljanja u BiH.Bez obzira na gore navedeni zna~ajan napredak,zdravstveni sistem u BiH jo{ uvijek ima zna~ajne,duboko ukorijenjene probleme. Oni se odraà-vaju u njegovim velikim tro{kovima: javna potro-

Napomena: Podaci za BiH su neto stope upisa za 2001. g.; sve ostale su bruto stope upisa (za 1999. g.) te su stoga veæe u odnosu na BiH. âti} procjenjujebruto upis u osnovu {kolu u RS odnosno FBiH na 98,4 odnosno 99,1. Podaci su rangirani po stopama upisa u osnovnu {kolu. Izvor: Za BiH, LSMS, 2001. g.; za sve ostale Politike rashoda u pravcu pridruìvanja EU.


26

{nja na zdravstvo bila je 7,7 procenata GDP-a u2000. g. u pore|enju s najnovijim prosjecima odispod 5 procenata za zemlje u tranziciji iz cen-tralne i isto~ne Evrope (CEEC) s kojima se vr{ipore|enje. U 2002. g. potro{nja na zdravstvoporasla je na 7,9 procenata GDP-a. Ti veliki pros-jeci posljedica su visokih tro{kova rada u decen-traliziranim i fragmentiranim strukturama FBiH,gdje je potro{nja porasla s 8,4 na 9,1 procenatGDP-a. Za razliku od toga, potro{nja na zdravst-vo u RS ne{to je opala s 5,8 na 5,6 procenata GD.Kada se uklju~e pla}anja za privatne usluge izakonom utvr|ene participacije za javne usluge idruga pla}anja iz dèpa pacijenta, ukupnitro{kovi su jo{ ve}i.35 Kao rezultat, financijskaodrìvost zdravstvenog sistema ostaje ozbiljanproblem.

Ostvarenja u financiranju zdravstva tako|e subila ograni~ena. Zamjena dva etni~ki zasnovanaFonda za zdravstveno osiguranje u FBiH s 10 kan-tonalnih fondova i entitetskim Fondom soli-darnosti predstavlja tek ograni~eni napredak upravcu objedinjenog, jedinstvenog sistemazdravstvenog osiguranja za cijeli entitet. înjenicada je ~ak i za ovo, nesavr{eno rje{enje bilopotrebno uslovljavanje PRSAC-om II naznaka jeintenziteta etni~kih podjela u to vrijeme. Ipak,nedavno je ostvaren napredak na saradnji i koor-dinaciji preko etni~kih granica na na~in koji bimogao doprinijeti efektivnijem upravljanju ipruànju zdravstvenih usluga u budu}nosti.

Socijalna za{tita i zapo{ljavanjeOstvareni su odre|eni zna~ajni pomaci u pen-zionoj reformi: uveden je sistem pla}anja ''izmjeseca za mjesec'', koji ograni~ava isplatu penz-ija do iznosa prikupljenih doprinosa u prethod-nom mjesecu. Time je ostvarena odre|ena finan-cijska ravnoteà i prestalo je gomilanje dugova.Pored toga, minimalna osnovna penzija sada jeadekvatnija i bolje za{ti}ena. Kao rezultat tihpromjena, i za razliku od mnogih drugih zemaljau tranziciji, kod ljudi iznad dobi penzionisanjamanja je incidenca siroma{tva nego generalnokod cijelog stanovni{tva (13,0 procenata u odno-

su na 19,5 procenata). Pored toga, etni~ki zasno-vani penzioni fondovi u FBiH su ujedinjeni, {to uvelikoj mjeri pomaè mobilnosti radnika i uklanjajedan od izvora etni~ke podjele.

Ipak, preostaje jo{ veliki reformski program.Osnove sistema su i dalje nestabilne, obra~unskestope i omjer penzionera / osiguranika prevelikisu u oba entiteta. Uplata doprinosa je mala i firmeimaju jake motivacije da izbjegavaju uplatu dopri-nosa. Slabe veze izme|u doprinosa i naknadapoja~avaju taj trend. Firme u lo{em financijskomstanju gomilaju velike dugove za uplatu dopri-nosa, {to ugroàva stabilnost i komplicira privati-zaciju. Iako stope doprinosa nisu izvan granicastopa doprinosa u drugim zemljama u tranziciji,kao porez na radnu snagu one obeshrabrujuintenzivan rast broja radnika. Ne ~ini se da bismanjenje stopa bilo mogu}e u skora{njem perio-du, ali bi se to moglo razmotriti kao dio {irihreformi. Kona~no, preostaje pitanje prenosivostipenzija izme|u entiteta. Za analizu tih pitanjafinanciranja penzija pruà se podr{ka u okviruProjekta tehni~ke pomo}i za socijalno osiguranje.Na trì{tu rada, dva projekta za mikrokreditneorganizacije ostvarila su zna~ajne rezultate naotvaranju radnih mjesta. Ostali pozitivni ishodiobuhvataju smanjenje rigidnosti koje je nametaoraniji zakon o radu i reforma sistema naknada zanezaposlene. Firme sada mogu uposliti radnikepo {irokom spektru uslova, naro~ito po ugovorui otpustiti ih bez toliko puno ograni~enja. Ukinutje proces ~ekanja, i do{lo je do zna~ajnog sman-jenja broja radnika na ~ekanju: u FBiH broj sesmanjio sa skoro 88.000 u 1997. g. na 8.800 u2001. g. Postoje odre|eni dokazi da je uklanjanjetih ograni~enja na trì{tu rada olak{alo nekestrane investicije i preuzimanja, a anketa me|u 12privatnih novootvorenih i novoprivatiziranihkompanija nalazi da rukovodioci sada smatraju dasu postoje}i zakoni liberalni i da ne predstavljajuvi{e ograni~enje za poslovanje. Pored toga,kolektivni ugovori o platama vi{e se ne primjen-juju automatski na privatne firme i druge kojenisu potpisnice ugovora (iako je vjerovatno da tiugovori i dalje imaju veliki uticaj putem neformal-nih pritisaka). Racionalizacija naknada za neza-poslene (smanjenje iznosa i duìne primanjanaknade) i uvo|enje gotovinskog ograni~avanja

35 Anketa iz 1999. g. navodi da je privatna potro{nja na zdravst-vo bila oko 4,7 procenata GDP-a, jako visoka u odnosu na zemljes kojima se vr{i pore|enje (PEIR, str. 104).

ISHODI

27

do{lo je do smanjenja naknada za dvije tre}ine iosiguralo financijsku stabilnost sistema. Rezultatje sistem koji je priu{tiviji i s manje poreme}aja.Zakonodavstvo je harmonizirano me|u entiteti-ma. U FBiH, Federalnom zavodu za zapo{ljavan-je ide 30 procenata svih prihoda od doprinosa zaosiguranje od nezaposlenosti, koji se dijele kan-tonalnim zavodima na osnovu potreba. Novi insti-tucionalni okvir }e ukinuti etni~ki zasnovaneslu`be za zapo{ljavanje. Efektivni participatorniprocesi i partnerstvo, posebno s Me|unarodnomorganizacijom za rad (ILO), bili su od koristi zaizgradnju koncenzusa o reformama trì{ta rada isocijalne za{tite. Ishod pomo}i Banke u socijalnojza{titi, zapo{ljavanju i trì{tu rada, ocjenjuje sekao zadovoljavaju}i.

InfrastrukturaProjekti IDA-e koji su financirali infrastrukturuimali su zna~ajan uticaj na obnovu kapaciteta inivoa usluga. Sveukupni ishod u tim sektorimarangira se kao zadovoljavaju}i. Proizvodnja elek-tri~ne energije u rehabilitiranim pogonimaElektroprivrede BiH (EPBiH) porasla je za dvijetre}ine do vremena zavr{etka prvog Hitnog pro-jekta elektri~ne energije. Proizvodnja uglja seudvostru~ila izme|u 1996. g. i 1998. g, drè}ikorak s potrebama elektroenergetskog sektora.Time se, u dvogodi{njem periodu, snabdijevanjeelektri~nom energijom gotovo vratilo na predrat-ni nivo u svim ve}im gradovima, zadovoljavaju}iklju~ni preduslov za obnovu ekonomskog rasta.Procjenjuje se da je zavr{etak Projekta vodosnab-dijevanja, kanalizacije, ~vrstog otpada i hitnihradova rezultirao pobolj{anjem vodosnabdijevan-ja za 300 000 ljudi u 26 op}ina i da se obuhvatsnabdijevanjem pove}ao za dodatnih 60.000 ljudi.Prvi hitni projekat transporta financirao je radoveu FBiH na rehabilitaciji cestovnih dionica u duìniod oko 900 km glavne mreè i rekonstrukciju 32mosta. Po zavr{etku tog projekta, nije vi{e biloprepreka za funkcioniranje èljezni~kog sistema.Od situacije gdje se sarajevski aerodrom nijemogao koristiti za civilne letove u prolje}e 1996. g,10 prevoznika obnovilo je linije sa Sarajevom dokraja projekta. Pista je ponovo asfaltirana,podru~je aerodroma o~i{}eno od mina, obnovljen

kontrolni toranj i obezbije|ena sigurnosna kao iprotivpoàrna oprema.

Sveukupno, projekti infrastrukture bili suuspje{ni u ispunjavanju svojih fizi~kih ciljeva irazvojni uticaj portfelja infrastrukture bio jeveoma pozitivan. Bez tih investicija ne bi do{lodo brzog oìvljavanja ekonomskih aktivnosti uperiodu 1996.-99. g. Isto tako su ogromne koristiza dobrobit cjelokupnog stanovni{tva od obnovenormalnog snabdijevanja elektri~nom energijom,grijanjem, vodom i usluga javnog transporta.

Ali, preostaju ozbiljna institucionalna i pitanjapolitike. BiH pla}a veliku ekonomsku cijenu frag-mentacije usluga infrastrukture izme|u entiteta i uvezi s tim proliferacije agencija za vladin nadzor ikoordinaciju. Na primjer, BiH ima pet javnih kom-panija koje su uklju~ene u snabdijevanje gasom,tri elektroprivrede i tri elektroenergetska regulato-ra. To je, jasno, previ{e za zemlju s manje od 4miliona stanovnika. Pored tro{kova duplikacije ipote{ko}a u koordinaciji, takva fragmentacija,tako|e, ide na {tetu financijske odrìvosti ipove}anja sredstava za investicije koje su tolikopotrebne. îni se da postoje}i institucionalniaran`mani nisu prikladni ni za srednjoro~ni ni zadugoro~ni period.

Sveukupno rangiranjeSveukupni ishod pomo}i Banke za BiH rangira sekao zadovoljavaju}i. Takvom rangiranju dijelomdoprinose veoma zadovoljavaju}i ishodi u rekon-strukciji, {to bio je osnovni fokus pomo}i Bankeu prvoj polovini perioda ~iji je pregled izvr{en, uzmje{ovitije ishode, uglavnom zadovoljavaju}e, aliu nekim slu~ajevima i manje zadovoljavaju}e (kao{to je razvoj privatnog sektora), na nivou sektora.

Uticaj na institucionalni razvojSveukupni uticaj pomo}i Banke na institucionalnirazvoj rangira se kao umjeren, u izuzetno te{komkontekstu. Ipak, uticaj na institucionalni razvojvarira u zavisnosti od sektora i tematske oblasti, o~emu se govori u narednim paragrafima. Umakroekonomskom upravljanu, uticaj podr{keBanke na institucionalni razvoj za izgradnjukapaciteta za izradu budèta, poresku politiku,upravljanje dugom i ra~unovodstvo i reviziju, ran-


28

gira se kao zna~ajan. Banka je, tako|e, doprini-jela akumulaciji znanja i ekspertize o pitanjimapenzija, socijalne sigurnosti i rada.

U razvoju privatnog sektora, uticaj programaBanke na institucionalni razvoj je, u najboljemslu~aju, umjeren. Entitetske i kantonalne agencijeza privatizaciju su slabe i nedovoljno financirane,Privatizacijski investicijski fond je pasivan i sporaje reforma agencija za registraciju novihposlovnih djelatnosti i inspekcija.

U financijskom sektoru ostvaren je zna~ajanuticaj programa Banke na institucionalni razvoj.Banka je, zajedno s ostalim donatorima kao {to jeUSAID, obezbijedila zna~ajnu podr{ku za agenci-je za superviziju banaka u oba entiteta putemsvojih projekata kreditnih linija i operacija zauskla|ivanje i obje agencije obavljaju svojufunkciju zadovoljavaju}e. Zadovoljavaju}i zakons-ki i regulatorni okvir, zajedno s efektivnim agen-cijama za superviziju, pomogao je da se odrìzdrav bankarski sistem. Banka je, tako|e, bila odkoristi na uspostavljanju Agencije za garancijuinvesticija koja izdaje garancije i osiguranje kred-itnog rizika u korist BiH preduze}a; institucijadobro radi i o~ekuje se da tokom vremenapostane BiH agencija za kreditiranje izvoza. Jakrast mikrofinancijskih institucija moè se u velikojmjeri zahvaliti kataliti~koj ulozi Banke putem dvaprojekta lokalnih inicijativa. Pore|enje tih institu-cija sa sli~nim institucijama u cijelom svijetu ide unjihovu korist i one imaju zna~ajnu ulogu uublaàvanju uslova za siroma{nije poduzetnikekoji su u nepovoljnijem poloàju.

Uticaj na institucionalni razvoj u sektoru obra-zovanja moè se rangirati kao zna~ajan, posebnoimaju}i u vidu razvoj me|uentitetskih institucija(Agencija za standarde i ocjenjivanje iKoordinacioni odbor za visoko obrazovanje) i sis-tema (Informacioni sistem za upravljanje u obra-zovanju) koji su od zna~aja za dizajniranje iimplementaciju narednih reformi. U zdravstven-om sektoru tako|e se moè rangirati kaozna~ajan, s obzirom na novi model primarnezdravstvene za{tite i pove}anu saradnju me|uentitetskim i etni~kim granicama.

Uticaj na institucionalni razvoj bio je naro~itovelik u oblasti socijalne za{tite i trì{ta rada:mnogi pomaci u tim oblastima pove}ali sumogu}nost rada u okviru BiH preko administra-

tivnih granica, {to je zna~ajna institucionalnapromjena. Izvrstan primjer predstavlja provo|enjeLSMS-a, jedinstvene ankete u oba entiteta;unifikacija penzionog sistema; zamjena dvaetni~ki zasnovana sistema koji su postojali uFBiH; reforma sistema naknada za nezaposlene iukidanje ~ekanja; i proces PRSP-a, u kojem jekori{ten participatorni pristup i koji je oja~aodono{enje ekonomske politike na nivou dràve.U oblasti infrastrukture, uticaj na institucionalnirazvoj nije bio klju~ni prioritet u neposrednompostkonfliktnom periodu - to je bilo u potpunos-ti prikladno. Sedam od 10 zavr{enih projekataimalo je tek umjeren uticaj na institucionalnirazvoj. Ipak, ~ak i u okviru hitnih operacija uelektroenergetskom sektoru, u samom po~etku suostvareni neki pozitivni rezultati u institucional-nom razvoju. Naglasak koji je prvi projekat staviona povrat tro{kova, uskla|ivanje tarifa ipobolj{anje naplate prihoda vodio je dozna~ajnog pobolj{anja financijskog u~inka EPBiH.To je bilo zna~ajno, s obzirom da je signaliziralopotro{a~ima da trebaju biti spremni da daju svojdoprinos obnovi zadovoljavaju}eg snabdijevanjaelektri~nom energijom. Projekat je, tako|e,pokrenuo klju~ne pripremne studije za restruk-turiranje elektroenergetskog sektora i pobolj{anjezakonskog okvira za elektri~nu energiju, koje suse pokazale korisnim u kasnijim fazama rehabil-itacije sektora. Osnovna filozofija drugog projek-ta bila je promocija tehni~ke saradnje i potomekonomskih transakcija izme|u zajednica. To je,izme|u ostalog, dovelo do stvaranja koordina-cionog centra, u zajedni~kom vlasni{tvu triju elek-troprivreda, za olak{anje nacionalne i me|unaro-dne trgovine elektri~nom energijom. Kasniji pro-jekti, posebno oni koji se jo{ uvijek implementi-raju, imaju mnogo ambicioznije ciljeve institu-cionalnog razvoja i generalno idu na promocijunacionalne integracije pruànjem podr{ke zaekonomski racionalnu i efikasnu organizacijuinfrastrukture.

OdrìvostSmatra se da se sveukupna odrìvost pomo}iBanke ne moè ocijeniti s obzirom na zna~ajanrizik na nivou zemlje. Na nivou individualnih pro-jekata i sektora, ve}ina ishoda smatra se odrìvim.

ISHODI

29

U razvoju privatnog sektora, vjerovatno je da }eostvareni mali pomaci biti odrìvi. Nastavakme|unarodnog pritiska, posebno u procesupridruìvanja EU, oja~a}e ulogu privatnog sekto-ra u ekonomiji. Tako|e, privatni sektor ima svo-jstvenu fleksibilnost; bez obzira na nepovoljneuslove, on raste brè od ostalih sektora uekonomiji. Napredak ostvaren u financijskomsektoru tako|e je vjerovatno odrìv. Prvo, klju~nafinancijska institucija, Centralna banka, nezavisnaje i njena nezavisnost je za{ti}ena ustavnimaran`manima dogovorenim Dejtonskim sporazu-mom. Drugo, agencije za superviziju banaka i sis-tem osiguranja depozita razvijeni su i funkcionira-ju razumno dobro.

U socijalnom sektoru, odrìvost dostignu}a usocijalnoj za{titi, trì{tu rada, obrazovanju izdravstvu je vjerovatna. Vladina opredijeljenost zaklju~ne reforme u socijalnoj za{titi i trì{tu radaformalno je izraèna u PRSP-u, a manje formalnou jakim naznakama podr{ke od klju~nihzvani~nika ministarstava. U obrazovanju postojedokazi zna~ajne opredijeljenosti za program, kojije u skladu i s novom Strategijom ekonomskograzvoja i procesom pridruìvanja EU. Izdvajanjebudètskih sredstava u RS nakon prestanka IDAfinanciranja Fonda za kvalitet obrazovanja, prim-jer je te opredijeljenosti. Informacioni sistem zaupravljanje u obrazovanju i Agencija za standardei ocjenjivanje nove su institucije koje jo{ uvijeknisu pokazale svoju odrìvost, ali nastavak nji-hovog rada }e se podsta}i narednim IDA operaci-jama. U zdravstvu, vladina opredijeljenost premaosnovnim elementima programa pomo}i ~ini sejasnom, naro~ito od kada su oni ugra|eni u PRSP.To se posebno odnosi na reformu primarnezdravstvene za{tite.U oblasti infrastrukture, izgledi za odrìvost sumje{oviti. Podsektori èljeznica i uglja suo~avajuse s ozbiljnim financijskim problemima36 kao isektor vodosnabdijevanja, gdje je napredak na

povratu tro{kova slab. Tehni~ke operacijevodovodnih sistema su zadovoljavaju}e, ali slabofinancijsko stanje onemogu}ava redovnoodràvanje i hine popravke sistema.37

Osim odrìvosti specifi~nih projekata i sektorskihprograma, smatra se da se odrìvost programaBanke i pomo}i svih donatora, na nivou zemljene moè ocjenjivati, s obzirom da ona primarnozavisi od faktora koji nisu u direktnoj vezi skvalitetom intervencija. Jo{ uvijek postoje neizv-jesnosti oko politi~ke situacije i kapaciteta vladeda dogovori i provede potrebne reforme, poseb-no u vezi sa stvaranjem jedinstvenog ekonom-skog prostora i prelaska na trì{nu ekonomiju.Priliv pomo}i zna~ajno opada nakon faze rekon-strukcije i jo{ }e vi{e opadati, {to zna~i da kreatoripolitike u BiH moraju preusmjeriti svoj fokus odzavisnosti od pomo}i na interno ostvaren razvoj,u situaciji kada }e pojedini donatori, uklju~uju}iIDA-u, s manje sredstava koja su im na raspola-ganju, imati manju sposobnost da uti~u na ishode.Pored toga, BiH vlade }e se trebati suo~iti snizom nerije{enih problema, uklju~uju}i doma}idug i neodrìvi trgovinski deficit. Ovaj posljednjiproblem bi se mogao pogor{ati uspostavljanjempotpune slobodne trgovine sa svim susjedimaBiH i s EU, kao i kona~nim prestankom primjenearan`mana valutnog odbora.

36 @eljezni~ki sektor prima godi{nje direktne subvencije redaveli~ine 40 miliona KM za pokrivanje operativnih tro{kova. Vlastitiprihodi nisu dovoljni da pokriju ni tro{kove plata. Sektor uglja primaoko 30 miliona godi{nje za pokrivanje obaveza uplate penzijskogdoprinosa i za direktno subvencioniranje operativnih tro{kova.

37 Preko polovine proizvedene vode se gubi, a samo polovinaispostavljenih ra~una u stvari se naplati. Drugim rije~ima, samojedna ~etvrtina potro{ene vode se pla}a. Problem je pogor{anniskim tarifama koje nisu dovoljne da pokriju operativne i tro{koveodràvanja

31

Doprinos ishodima

Uloga BankeSveukupno, IDA operacije bile su dobro dizajnirane, relevantne i imale su zadovoljavaju}e ishode. Toje za svaku pohvalu, uzimaju}i u obzir da je Banka morala raditi u veoma sloènom i te{kom ambi-jentu - fragmentirana struktura vlade i etni~ke podjele. Ipak, iako su rezultati u smislu fizi~ke rekon-strukcije impresivni, ishodi u ekonomskim reformama i transformaciji na trì{nu ekonomiju surazo~aravaju}i u pore|enju s naporima i sredstvima koje je uloìla me|unarodna zajednica. îni sejasnim da su vanjski pritisci, bilo Vije}a za implementaciju mira, OHR-a, EU, Svjetske banke, MMF-aili drugih agencija, bili od koristi za ve}inu usvojenih reformskih mjera. Jedinstven aspekt situacije uBiH je da je OHR spreman i u stanju da name}e reformske mjere, ne obaziru}i se na vlade koje nisuspremne da ih poduzmu. Me|utim, ostaje upitno, da li se na ovaj na~in moè razviti vladino''vlasni{tvo'' nad tim mjerama, i da li }e one biti efektivno implementirane.

4

[to se ti~e osnovnih ciljeva ekonomske transfor-macije, Banka je kasnila u rje{avanju nekihprepreka za razvoj privatnog sektora, posebnoprovo|enju financijske discipline u dràvnim pre-duze}ima i zatvaranju nesolventnih firmi. FokusBanke bio je ograni~en na pobolj{anje zakono-davstva o bankrotu u oba entiteta; me|utim, tu seBanka olako zadovoljila amandmanima bez adek-vatnog fokusiranja na ograni~enja, kao {to suneadekvatan sudski sistem (istina, podnadle`no{}u OHR sa drugih strana), koja suonemogu}ila implementaciju zakona. Vi{e sepa`nje trebalo posvetiti ishodima. Tako|e se vi{epa`nje trebalo usmjeriti na pobolj{anje poreskeadministracije i smanjenje korupcije. Bez obzirana rano uvi|anje da se ta prepreka za pokretan-je, odvijanje i prestanak poslovanja trebala elim-inirati u cilju pobolj{anja poslovnog ambijenta,ostvaren je samo ograni~en napredak.

U financijskom sektoru u~inak Banke bio jemje{ovit. Iako je ostvaren napredak na reformiinstitucija financijskog sektora i otvaranjuposlovnih banaka za privatni kapital, napredak naprivatizaciji dràvnih banaka bio je spor i Bankaje ponekad prihvatala nepotpuno ispunjavanjedogovorenih uslova. Usvojen je niz razli~itihinstrumenata pozajmljivanja, uklju~uju}i kreditnelinije, operacije garancije, zajmove za uskla|ivan-je i kredite za tehni~ku pomo}. Operacije garan-cije tako|e su bile inovativne i Banka je uklju~ilatehni~ku pomo} i obuku u mnoge od svojih pro-jekata u financijskom sektoru. Me|utim, i ostalidonatori i agencije tako|e su bili zna~ajni akteri ufinancijskom sektoru, uklju~uju}i EBRD, IFC,MMF, KfW i USAID, i ishodi se ne mogu pripisatisamo pomo}i Banke. Mje{oviti ishodi pomo}iBanke za reformu financijskog sektora mo`da sudijelom rezultat fokusa Banke vi{e na zakonske

4


32

zahtjeve reforme ili na pripremu planova izakona, nego na njihovu implementaciju. Bankaje trebala kredit za privatizaciju preduze}a i bana-ka, koji je pokrenuo reformu bankarstva, pratitija~im uslovima fokusiranim na stvarne ishode.U obrazovanju, preostali veliki nezavr{eni pro-gram nakon osam godina pruànja pomo}i navo-di na pitanje da li se Banka trebala ranije usmjer-iti na kriti~ne politi~ke i strukturalne reforme,pokre}u}i time BiH dalje na putu reformi.Razgovori s klijentima i osobljem Banke koje radiu sektoru obrazovanja, navode da to ne bi biloproduktivno. Podjele izme|u i unutar vlada ipo~etni nedostatak ''vlasni{tva'' nad reformamazna~ili su da vjerovatno nije bilo alternative istra-javanju na ograni~enim izvodljivim ciljevima, uzistovremeni rad na izgradnji opredijeljenosti zaambicioznije reforme. Na primjer, nakon po~etnihnapora u ranim operacijama IDA-e da se radi naetni~ki osjetljivim pitanjima kao {to je jedinstvennastavni program, ud`benici na istom jeziku izajedni~ke {kole, Banka je odlu~ila da ne pridajezna~aj tome i da se povu~e iz financiranjaud`benika, jer se ~inilo da insistiranje na tompitanju raspiruje etni~ne tenzije i da bi bilo kon-traproduktivno.

U zdravstvu Banka je uvela ove pristupe kao{to je primarna zdravstvena za{tita, zasnovana natimovima porodi~ne medicine i poku{ala raditipreko entitetskih granica. Banka je nedavnopo~ela rje{avati sistemska pitanja i poku{ava na}irje{enja u okviru nedavno odobrenog Projektatehni~ke pomo}i za socijalno osiguranje (FG03).Iako }e trebati godine da se reforme u potpunos-ti implementiraju i da se osjeti njihov uticaj,vjerovatno nije bilo mogu}e rje{avati te velikeprobleme imalo ranije.

U oblasti socijalne za{tite i zapo{ljavanja,Banka je efektivno radila s partnerima i dalazna~ajan doprinos penzijskoj reformi, racional-izaciji naknada za nezaposlene i pobolj{anjimapropisa o trì{tu rada.

Banka je imala veliki u~inak u oblasti infra-strukture. Rije{ila je kriti~ne potrebe za rekon-strukcijom u svim podsektorima infrastrukture,mobilizirala velike iznose donatorskog kofinan-ciranja i blisko nadgledala te operacije da bi osig-urala uspje{ne ishode. Ipak, kada je rije~ o pre-

ostalim pitanjima razvoja me|uentitetske koordi-nacije, operativne efikasnosti i financijskeodrìvosti klju~nih davalaca infrastrukturnih uslu-ga, preostalo je jo{ dosta rada s kojim se trebajusuo~iti Banka i ostali donatori.

Ostali donatoriJasno je da je donatorska zajednica u cjelinipostigla primjetan uspjeh u pruànju doprinosafizi~koj rekonstrukciji u BiH. Kao {to je ranijere~eno, obim pomo}i koja je mobilizirana za BiHgotovo je bez presedana u nedavnim postkonflik-tnim situacijama. Bile su uklju~ene sve glavnedonatorske zemlje, kao i UN organizacije, stotineNGO i privatne fondacije. Koordinacija temasovne podr{ke bila je te{ka, ali ~injenica da suishodi napora na rekonstrukciji tako uspje{ni,mora se zahvaliti opredijeljenosti i donatora i BiHnaroda i, tako|e, pokazuje da tokovi donatorskekoordinacije nisu bili fatalni. Ipak, kao {to je bioslu~aj kod Banke, postignu}a donatorske zajed-nice u pruànju podr{ke za prelazak na trì{nuekonomije vi{e su mje{ovita.

Saradnja izme|u Banke i ostalih donatora bilaje zna~ajna u svim sektorima BiH ekonomije. Uzdravstvu, obrazovanju, socijalnoj za{titi i trì{turada, infrastrukturi, financijama i upravljanju javn-im sektorom, bilateralni donatori - uklju~uju}iAustriju, Kanadu, Njema~ku, Italiju, Japan, [ved-sku, [vicarsku, Nizozemsku, Norve{ku iUjedinjeno Kraljevstvo -financirale su IDA-ineprojekte, ali i upravljali vlastitim programima.Bilateralni donatori su, tako|e, dali zna~ajandoprinos za tehni~ku pomo}, na grant osnovi,vezanu za IDA projekte.

Od razvojnih partnera, EU je bila jedan odosnovnih davalaca pomo}i i, tako|e, je preuzelavode}u ulogu me|u donatorima (Aneks A, TabelaA3). U narednim godinama uticaj EU }e sepove}ati. U vrijeme kada se priliv pomo}i ostalihdonatora, uklju~uju}i IDA-u, smanjuje, EUpro{iruje svoju podr{ku za financiranje investicijapotrebnih za pripremu BiH za pridruìvanje ikona~ni ulazak u EU. BiH trenutno poku{avaispuniti uslove navedene u Studiji izvodljivostiEU, koja definira potreban napredak prije nego{to zemlja moè po~eti pregovarati o sporazumuo pridruìvanju. S obzirom na tu dominantnu

DOPRINOS ISHODIMA

33

ulogu EU, za Banku }e biti neophodno, da uzsmanjena financijska sredstva, koja zna~e sman-jenu mogu}nost postavljanja uslova, poku{auskladiti svoje aktivnosti s aktivnostima EU. Da jeto mogu}e, nazna~eno je efektivnom saradnjomuspostavljenom izme|u Banke i EU u drugimzemljama u tranziciji.

KlijentIako je u~inak BiH vlada u postkonfliktnoj rekon-strukciji zadovoljavaju}i, u~inak je bio slab urje{avanju nekih klju~nih ekonomskih i socijalnihreformi a, naro~ito u stvaranju uslova za rastvo|en dinami~nim privatnim sektorom.Posljednjih godina ostvaren je odre|en napredakna saradnji unutar i izme|u entiteta i nauspostavljanju nekih institucija na dràvnomnivou i preno{enju nadle`nosti na dràvni nivo,ali politi~ka situacija jo{ uvijek je te{ka. âk i kadpoliti~ke vo|e èle implementirati reforme, vladase suo~ava s mo}nim interesnim grupama -bora~ka populacija, jaki radni~ki sindikati, {efovipoliti~kih partija, kao i kriminalni elementi - koji

blokiraju napredak. I BiH vlade se suo~avaju sdilemama s kojima su se suo~ile ostale zemlje utranziciji. U situaciji ve} velike nezaposlenosti,vlade dosta oklijevaju na smanjenju dràvneslu`be i privatizaciji ili zatvaranju dràvnih pre-duze}a, ukoliko privreda ne raste dinami~no iotvara nova radna mjesta. Ali, izgledi za rastvo|en privatnim sektorom se smanjuje dok godse reforme odga|aju. Ipak, postoje definitivniindikatori da vlade mogu igrati pozitivniju uloguu budu}nosti, kao {to je podr{ka PRSP procesu ipreporuke politike koje proizilaze iz njega, teopredijeljenost i dràvne i entitetskih vlada zaAkcioni plan prioritetnih reformi kojeg je usvojioi proglasio Koordinacioni odbor za ekonomskioporavak i EU integracije u julu 2003. godine.U zaklju~ku, uspje{na rekonstrukcija u BiH moèse zahvaliti zajedni~kim naporima zemlje i dona-torske zajednice, dok se ka{njenje u reformama irazo~aravaju}i ekonomski u~inak nakon 2000. g.mogu, u velikoj mjeri, pripisati nepostojanjemvolje ili nesposobno{}u politi~kog vo|stva BiH daefektivno implementira program reforme.

35

Preporuke

BiH daje Banci zna~ajna iskustva o najboljim praksama za rad na postkonfliktnoj rekonstrukciji. Bankaje bila spremna na rizik, i rizik se isplatio. Kao rezultat, Banka je dala najve}i doprinos procesu rekon-strukcije. Od bitnog zna~aja za uspje{an ishod bila je bliska uklju~enost vi{eg rukovodstva; jakapodr{ka od klju~nih ~lanova odbora i, mo`da najzna~ajnije, posve}enost osoblja Banka da pomognunarodu BiH. Ta opredijeljenost se u velikoj mjeri uvi|a i cijeni u zemlji. Iako nisu sve operacijeispunile svoje ciljeve, u sveukupnim naporima ''Banka se pokazala u najboljem svjetlu''.

5

Banka je bila previ{e optimisti~na u vezi s izgled-ima za oporavak BiH ekonomije. U razvojubudu}e strategije zemlje, bi}e bitno da Bankausvoji realniju procjenu i izglede za ekonomskirast i toka reformi, te da izbjegne svakumogu}nost prevelikog ugovaranja bilo IBRD iliIDA sredstava.[to se ti~e procesa tranzicije, nalaz ove Evaluacijepomo}i zemlji (CAE) jeste da je Banka mogla vi{eu~initi na rje{avanju problema upravljanja, poseb-no slabe carinske administracije, utaje poreza ikrijum~arenja, te da je trebala preispitati svojpristup razvoju privatnog sektora. Vi{e se pa`njetrebalo posvetiti nametanju ja~ih budètskihograni~enja za dràvna preduze}a i uklanjanjuzakonskih i institucionalnih barijera za privatizaci-ju - finalizaciji zakona o bankrotu, reformiprivrednih sudova, rje{avanju pitanja vlasni{tva iduga strate{kih preduze}a i pomaganju ja~anjaagencija za privatizaciju. Svi investicioni projekti

Banke jo{ uvijek se implementiraju putem PMU-a.39 Iako su oni mo`da bili neophodni tokomrekonstrukcije s obzirom na nedostatak kapacite-ta vlade, njihovo postojanje ne moè se vi{eopravdati na toj osnovi. Oni trebaju biti integri-rani u vladine strukture. To je preporuka koja jeCAE misiji stalno ponavljana u BiH i koju vlada,tako|e, podràva u svojim komentarima na CAE(vidjeti Aneks D).U budu}nosti, Banka bi trebala uskladiti svojustrategiju za zemlju s PRSP-om da bi poja~ala vlas-ni{tvo BiH nad programom Banke i naporima nareformama koje Banka podràva. Uz ograni~enijasredstva, Banka }e trebati bliè sura|ivati s ostal-im agencijama, naro~ito MMF-om i EU, naprezentiranju zajedni~kog pristupa kriti~nimreformama

39 Neki PMU-i pretvoreni su u ''Fondacije'' koje istovremeno upravl-jaju s vi{e projekata. Fondacija u RS pokriva osam IDA projekata;ona u FBiH ~etiri. U ve}ini slu~ajeva isti projekat ima poseban PMUu svakom entitetu.

5

Aneksi

37


38

Aneks A: Statisti~ka biblioteka

Tabela A1: Bosna i Hercegovina na prvi pogledTabela A2a: Bosna i Hercegovina, ekonomski indikatori, 1994-02. g.Tabela A2b: Bosna i Hercegovina, socijalni indikatori, 1992-02. g.Slika A1: O~ekivani ìvotni vijekSlika A2: Stopa mortaliteta, dojen~adSlika A3: Stopa fertiliteta, ukupna Tabela A3a: Vanjska pomo} BiH, ukupne neto ODA isplate, 1996-02. godineTabela A3b: Prosje~na godi{nja zvani~na pomo} po glavi stanovnika (neto isplate) za postkonflik-tne zemlje Tabela A3c: Prosje~na godi{nja IDA ugovaranja po glavi stanovnika za postkonfliktne zemljeTabela A4a: Lista odobrenih kredita za Bosnu i HercegovinuTabela A4b: Ugovaranja Svjetske banke, uklju~uju}i WBTF, po sektorima za FG96-03Tabela A4c: Ekonomski i sektorski rad i CAS lista za Bosnu i Hercegovinu, 1996-03. g.Tabela A5a: OED rangiranja, odobrenja FG96-03Tabela A5b: Rizi~ni portfelj za aktivne projekteTabela A6a: Tabele tro{kova za 1996-03. g.: budèt BankeTabela A6b: Tabele tro{kova za 1996-03. g.: budèt Banke i trust fondovaTabela A6c: Prosje~ni tro{kovi pozajmljivanja (budèt Banke), podaci za 1996-03.gTabela A6d: Prosje~ni tro{kovi pozajmljivanja (budèt Banke i trust fondova), podaci za 1996-03.godinuTabela A7: Bosna i Hercegovine: Vi{a uprava Banke, 1995-03. godinaTabela A8: Bosna i Hercegovina, milenijumski razvojni ciljeviTabela A9a: Bosna i Hercegovina: IDA isplate i neto transferi, FG97-03Tabela A9b: Bosna i Hercegovina: otplata IBRD glavnice i kamata, FG97-03

ANEKS A: STATISTI^KA BIBLIOTEKA

39


40


41


42

Izvor: Baza podataka Svjetske banke od 9. decembra, 2003. i statistike MMF-a

a. Posljednje cifre.Izvor: Baza podataka Svjetske banke od 9. decembra, 2003 i LSMS za Bosnu i Hercegovinu 2001. godinu


43


44

Izvor: Geografska distribucija financijskih tokova primaocima pomo}i OECD, CD 2003.

Izvor: Geografska distribucija financijskih tokova primaocima pomo}i OECD, CD 2003.


45

a. Potcijenjeno, s obzirom da se znaèajna pomoæ usmjerava izbjeglicama van Ruande.Napomena: Cifre potièu iz OECD DAC baze podataka i znaèajno su veæe od podataka Svjetske banke i MMF-a.Izvor: OECD i SIMA.

Izvor: Podaci Svjetske banke od 5. februara 2004. g. i SIMA.


46


47

Izvor: Svjetska banka, 9. decembar 2003. godina


48

Izvor: : Baza podataka Svjetske banke i CAS-ovi i Izvje{taji o napretku CAS-a.


49

Izvor: Podaci Svjetske banke od 20. aprila 2004.godina

Izvor: Podaci Svjetske banke, 17. decembar 2003.godina


50


51

Izvor: Podaci Svjetske banke, 12 decembar 2003.godina

Izvor: Podaci Svjetske banke, 18 decembar 2003.

Izvor: Direktorij Grupe Svjetske banke, 1995-03.


52

Napomena: U nekim slu~ajevima podaci su iz ranijih ili kasnijih godina od navedene.

Cilj 1: Prepoloviti, izme|u 1990 i 2015, udio ljudi ~iji je prihod manji od 1$ na dan. Prepoloviti izme|u1990 i 2015 udio stanovni{tva koje gladuje.

Cilj 2: Osigurati da do 2015. g. djeca svuda, jednako dje~aci i djevoj~ice, zavr{avaju kompletnoosnovno obrazovanje.

Cilj 3: Ukinuti disparitet me|u polovima u osnovnom obrazovanju, poèljno do 2005, a na svimnivoima obrazovanja do 2015. g.

Cilj 4: Izme|u 1990 i 2015. g. smanjiti za dvije tre}ine stopu mortaliteta djece ispod 5 god.Cilj 5: Izme|u 1990 i 2015. g. smanjiti za tri ~etvrtine stopu mortaliteta porodilja.Cilj 6: do 2015.g. zaustaviti i po~eti smanjivati {irenje HIV/AIDS-a. Do 2015.g . zaustaviti i po~eti sman-

jivati incidencu malarijeI drugih va`nijih bolesti.Cilj 7: Integrirati u politike i programe zemlje principe odrìvot razvoja i smanjiti gubitak ekolo{kih

resursa. Do 2015. g. prepoloviti Udio ljudi bez odrìvog pristupa pitkoj vodi. Do 2020.g. posti}izna~ajno pobolj{anje ìvotnih uslova za 100 miliona stanovnika siroma{nih ~etvrti

Cilj 8: Dalje razviti otvoren, na pravilima zasnovan, predvidiv i nediskriminatorni trgovinski i financijs-ki sistem. Rije{iti posebne potrebe najnerazvijenijih zemalja. Rije{iti posebne potrebe malihkontinentalnih i ostrvskih zemalja u razvoju. Raditi sveobuhvatno na problemu duga zemalja urazvoju, uraditi i putem nacionalnih i me|unarodnih mjera u cilju postizanja dugoro~neodrìvosti njihovog duga. U saradnji sa zemljama u razvoju, i provesti straregije za pristojan iproduktivan rad mladih. U saradnji s farmaceutskim kompanijama obezbijediti pristuppriu{tivim osnovnim lijekovima u zemljama u razvoju. U saradnji s privatnim sektoromomogu}iti kori{tenje novih tehnologija, posebno informacijskih i komunikacijskih.


53

a. Neto isplate predstavljaju bruto isplate minus otplata glavnice.b. Neto transferi su neto isplale minus kamata i naknade.

Izvor: Podaci Svjetske banke.


54

Sada{nji i biv{i vladini zvani~nici

Azra Hadìahmetovi}, biv{a ministrica vanjske trgovine i ekonom-skih odnosaMirsad Kurtovi}, biv{i ministar vanjske trgovine i ekonomskihodnosaAmir Hadìomeragi}, {ef odjela za statistiku, Centralna bankaLjiljana Marjanovi}, koordinator za superviziju banaka, CentralnabankaSneàna Janji}, ekonomista, Odjeljenje za istraìvanja i razvoj,Centralna bankaNj.E. Marin Kvarternik, ministar zdravlja i socijalne za{tite, RSDr. Gordan Jeli}, direktor, PMU zdravstvo, RS@arko Mioni}, pomo}nik ministra financija, RSNj.E. Gojko Savanovi}, ministar obrazovanja i kulture, RSZdravko Marjanovi}, direktor, PMU obrazovanje, RSSre}ko Bogunovi}, izvr{ni direktor, RS Fondacija za razvoj i zapo{lja-vanjeRanko Labovi}, biv{i direktor, RS Projekat pomo}i za rekonstrukciju,PMURajko Kli~kovi}, Ministarstvo za rad i bora~ka pitanja RSRadomir Graoni}, Ministarstvo za rad i bora~ka pitanja RSMilorad Dodik, biv{i premijer RSOmer Brankovi}, zamjenik premijera RSBranislav @ugi}, sekretar, Ministarstvo za ekonomske odnose i koor-dinaciju, RSGordana Pra{talo, Ministarstvo financija RSNj.E. Ljerka Mari}, ministrica financija BiHMiroljub Kruni}, pomo}nik ministrice financija BiHBejta Deli}, Ministarstvo financija BiHVera Letica, Ministarstvo financija BiHNj.E. Ahmet Hadìpa{i}, premijer, Federacija BiHEnver Trepi}, zamjenik ministra financija, Federacija BiH[efika Hafizovi}, savjetnica premijera Federacije BiHNj.E. Mladen Ivani}, ministar vanjskih poslova BiHPero Bosni}, biv{i pomo}nik ministra financija, Federacija BiHNj.E. Tomo Lu~i}, ministar zdravstva, Federacija BiHDr. Goran êrkez, pomo}nik ministra zdravstva, Federacija BiHLamija Kozari}-Rahman, generalni direktor, Agencija za garancijuinvesticijaKerim Karabdi}, PMU direktor, obrazovanje, Federacija BiHStevan Stevi}, {ef, Agencija za standarde i ocjenjivanjeZlatko Hurti}, PRSP koordinator, Ministarstvo vanjske trgovine BiHMunever Imamovi}, biv{i PMU direktorDr. Ibrahim Rami}, generalni direktor, PMU zdravstvo, FederacijaBiHRe{ad @uti}, direktor, Federalna agencija za privatizacijuZlatko Bar}, direktor, Federalna agencija za bankarstvoMarko Pej~inovi}, biv{i pomo}nik ministra za socijalnu politikuAmrudin Nurak, zamjenik direktora, Hitni pilot projekat radnog preza-po{ljavanjaKasema ]atovi}, pomo}nica ministra, Federalno ministarstvo ener-getike, rudarstva i industrije

Mirsad Nik{i}, pomo}nik ministra, Federalno ministarstvo ener-getike, rudarstva i industrijeMile Srdanovi}, pomo}nik ministra, Federalno ministarstvo ener-getike, rudarstva i industrije

Privatni sektor

Slobodan Pe{i}, rukovodilac, Vitaminka (Banja Luka)Dragan Damjanovi}, izvr{ni direktor, VS Banka (Banja Luka)Ljiljana Pani}, interni revizor, VS Banka (Banja Luka)Mirko Risovi}, CEO, Tropi} ribarstvo (Banja Luka)Damir Miljevi}, Udruènje poslodavaca RSAleksandar Kremenovi}, direktor, Micro-Fin, Banja LukaAmina Kurbegovi}, financijski rukovodilac, Akova Impex (Sarajevo)Asim Omani}, direktor, Federalna investicijska banka (Sarajevo)

Me|unarodne organizacije/donatorske agencije

Serban Ghinescu, {ef ureda, EBRDWulf Goretzsky, rukovodilac programa, GTZSeid Turkovic, UNDPJohn Ging, OSCEAlexander Paine, generalni direktor, SEEDMerritt Broady, direktor ureda, USAIDPeter Flynn, vi{i koordinator programa, USAIDDonald Hays, glavni zamjenik visokog predstavnika, OHRRenzo Daviddi, {ef, Ekonomsko i politi~ko odjeljenje, ECPeter Paproski, {ef tehni~ke saradnje, CIDAAlmir Tanovi}, slu`benik na programu, CIDANj.E. Rob Bosscher, ambasador, Ambasada NizozemskeJan de Boer, drugi sekretar, Ambasada NizozemskeNedim Bukvi}, slu`benik na programu, SIDAJohn Hansen, rukovodilac projekta, DfID

NGO

Nejira Nali}, izvr{ni direktor, MI-BOSPOMr. @arko Papi}, Nezavisni biro za humanitarna pitanjaMr. Greg Aubbery, Katoli~ka slu`ba pomo}i

Svjetska banka

Dirk Reinermann, rukovodilac za zemljuGoran Tinji}, slu`benik na projektuMirjana Karahasanovi}, analiti~ar projektaJean-Luc Bernasconi, vi{i ekonomistaIrina Smirnov, analiti~ar istraìvanjaSteve Dimitriyev, konsultantTarik [ahovi}, konsultantVesna Fran~i}, slu`benik za isplateAndras Horvai, koordinator programa za zemljuSiew Chai Ting, vode}i specijalista za financijskog upravljanjeChristiaan Poortman, biv{i direktor za BiH

Aneks B: Lista ljudi s kojima su obavljeni razgovori

55


56

Martin Slough, vi{i financijski specijalista Michael Koch, vode}i slu`benik za financijeOrsalia Kalantzopoulos, direktorica za BiHRoger Robinson, rukovodilac za zemlju (Jermenija)Neil Simon Gray, vode}i slu`benik za zemljuSonya Brajovi}-Bratanovi}, vode}i specijalista za financijski sektorSaumya Mitra, vode}i ekonomistaUlrich Hewer, vi{i ekonomistaChristine Wallich, biv{a direktorica za BiHEgbert Gerken, konsultantJohannes Linn, biv{i potpredsjednik, ECAJoseph Ingram, biv{i rukovodilac za zemlju, BiHVladimir Krea~i}, vode}i tehni~ki specijalistaRory O'Sullivan, biv{i stalni predstavnikMichel Noel, vode}i financijski specijalistaSebnem Akkaya, vi{i ekonomista za zemljuBetty Hanan, vo|a zdravstvenih projekataKinnon Scott, LSMSPhilip O'Keefe, vo|a projekta za socijalnu za{tituJames Stevens, vi{i rukovodilac operacija

Emily Andrews, vode}i slu`benik za ocjenjivanjeRobert Palacios, vi{i ekonomistaVerdon Staines, vi{i ekonomistaKendra Gregson, konsultantMisha Belkindas, vode}i statisti~arChristian Bodewig, konsultantAlan Abrahart, konsultantIan Bannon, rukovodilac, sprje~avanje konflikta i rekonstrukcijaRuslan Yemtsov, vi{i ekonomistaSergei Shatalov, vi{i ekonomistaMarcelo Bisogno, ekonomista za zemljuRoy Gilbert, vode}i slu`benik za ocjenjivanjeManiza Naqvi, vi{i slu`benik za operacijeCsaba Feher, vi{i ekonomista

IMF

Pierre LazarBerina Selimovi}-Mehmedba{i}

57

Aneks C: Uputstvo za OED-ovu metodologiju evaluacije pomo}i zemlji

Ova metodolo{ka bilje{ka opisuje klju~ne ele-mente ODE-ove metodologije evaluacije pomo}izemlji (CAE).1

CAE rangira ishode programa pomo}i Banke, ne

sveukupan napredak klijenta na razvoju .Potrebno je izvr{iti procjenu u kojoj mjeri pro-gram pomo}i ispunjava svoje odre|ene ciljeve,koji tipi~no predstavljaju podset razvojnih ciljevaklijenta. Ako je program pomo}i velik u odnosuna sveukupne razvojne napore klijenta, ishodprograma }e biti sli~an sveukupnom napretku kli-jenta na razvoju. Me|utim, ve}ina programapomo}i Banke obezbje|uju tek dio ukupnih sred-stava namijenjenih razvoju klijenta od stranedonatora, drugih subjekata i same vlade. U CAE,OED rangira samo ishode programa Banke, nesveukupne razvojne ishode klijenta, iako su onijasno relevantni za procjenjivanje ishoda programa.Iskustvo ste~eno u CAE potvr|uje da se ponekadishodi programa zna~ajno razlikuju odsveukupnog napretka klijenta na razvoju. CAEidentificira programe pomo}i koji su imali:o zadovoljavaju}e ishode koji su u skladu s

dobrim razvojem klijentao nezadovoljavaju}e ishode kod klijenta koji je

postigao dobre sveukupne razvojne rezultate,bez obzira na slab program Banke

o zadovoljavaju}e ishode kod klijenta koji nijeostvario zadovoljavaju}e sveukupne rezultatetokom perioda implementacije programa.

Procjene ishoda programa pomo}i i u~inka Bankenisu iste.Na isti na~in, nezadovoljavaju}i ishodi programapomo}i ne zna~e uvijek da je i u~inak Bankenezadovoljavaju}i i obratno. To postaje jasnijekada se uzme u obzir da je doprinos Banke

ishodima njenog programa pomo}i samo diopri~e. Ishodi programa pomo}i su odre|enizajedni~kim uticajem ~etiri faktora: (a) klijenta;(b) Banke; (c) partnera i drugih subjekata; i (d)vanjskim silama (kao {to su prirodni doga|aji,me|unarodni ekonomski {okovi, itd.). U datimokolnostima, negativni uticaj bilo kojeg pojedi-na~nog faktora mo`e biti ve}i od pozitivnog uti-caja ostala tri, te dovesti do nezadovoljavaju}egishoda.

OED mjeri u~inak Banke primarno na osnovudoprinosa aktivnosti koje su direktno pod kon-trolom Banke. Ocjenjivanje u~inka Bankeuobi~ajeno uzima u obzir zna~aj i implementacijustrategije; dizajn i superviziju intervencija poza-jmljivanja Banke; obim, kvalitet i pra}enje dijag-nosti~kih aktivnosti i drugih analiti~kih i savjeto-davnih aktivnosti; uskla|enosti aktivnosti poza-jmljivanja Banke i njenih drugih aktivnosti koje neuklju~uju pozajmljivanje sa za{titnim politikama i,partnerske aktivnosti Banke.

Evaluacija u tri dimenzijeKao provjera subjektivnosti svojstvene rangiranju,OED ispituje brojne elemente koji doprinoseishodima programa pomo}i. Dosljednost rangi-ranja dalje se testira ispitivanjem programapomo}i zemlji u tri dimenzije:(a) Dimenzija proizvoda i usluga, uklju~uju}i

analizu ''od dna ka vrhu'' glavnih inputa pro-grama - zajmova, analiti~kih i savjetodavnihaktivnosti i koordinacije pomo}i.

(b) Dimenzija uticaja na razvoj, uklju~uju}i anal-izu ''s vrha ka dnu'' osnovnih ciljeva progra-ma u smislu relevantnosti, efikasnosti, ishoda,odr`ivosti i institucionalnog u~inka.

(c) Dimenzija atribucije, u kojoj ocjenjiva~ prip-isuje odgovornost za ishode programa jednomod ~etiri kategorije aktera.

1 U ovoj bilje{ci, program pomo}i se odnosi na proizvode i uslugeostvarene kao podr{ka ekonomskom razvoju zemlje klijenta uodre|enom vremenskom periodu, a klijent se odnosi na zemlju kojaje korisnik tog programa.


58

Rangiranje ishoda programa pomo}i

U rangiranju ishoda (o~ekivanog uticaja na ishod)programa pomo}i, OED mjeri obim u kojem suglavni strate{ki ciljevi relevantni i ostvareni, bezbilo kojih nedostataka. Programi uobi~ajenoizraàvaju svoje ciljeve u smislu vi{ih ciljeva, kao{to su smanjenje siroma{tva. Strategija pomo}izemlji (CAS) moè, tako|e, utvrditi me|uciljeve,kao {to su pobolj{anje ciljanja socijalnih usluga ilipromocija integriranog ruralnog razvoja i navestikako se o~ekuje da oni doprinesu ostvarivanjuvi{ih ciljeva. Zadatak OED-a je da potom ocijenida li su me|uciljevi dali zadovoljavaju}e netokoristi i da li je lanac rezultata naveden u CAS-ubio validan. Gdje kauzalne veze nisu u potpunos-ti specificirane u CAS-u, zadatak je ocjenjiva~a daizvr{i rekonstrukciju kauzalnog lanca odraspoloìvih dokaza i da procijeni relevantnost,efikasnost i ishod u odnosu na me|uciljeve i vi{eciljeve.

Ocjenjiva~, tako|e, procjenjuje stepenvlasni{tva klijenta nad me|unarodnim razvojnimprioritetima, kao {to su Milenijumski razvojni cil-jevi i prioriteti korporativnog zalaganja Banke,kao {to su za{titne politike. Idealno, sve razlike utim pitanjima bile bi identificirane i rije{ene CAS-om, omogu}avaju}i ocjenjiva~u da se usmjeri nato da li su usvojeni kompromisi prikladni.Me|utim, u drugim slu~ajevima moè se na}i daje strategija dala blaè tuma~enje odre|enih kon-flikata ili izbjegla rje{avanje klju~nih razvojnihograni~enja klijenta. U svakom slu~aju, posljedicebi mogle uklju~iti umanjenje zna~aja programa,gubitak klijentovog vlasni{tva nad njim i/ilineèljene sporedne efekte, kao {to je kr{enjeza{titnih politika, gdje se sve od toga treba uzetiu obzir prilikom ocjenjivanja ishoda programa.

Skala rangiranja OED koristi {est kategorija rangiranja ishoda, kojese kre}u od veoma zadovoljavaju}eg do veomanezadovoljavaju}eg.

Uticaj na institucionalni razvoj moè se rangi-rati kao: velik, zna~ajan, umjeren ili zanemariv.Uticaj na institucionalni razvoj mjeri obim ukojem je program pove}ao sposobnost klijenta dasvoje ljudske, financijske i prirodne resurse koristiefikasno, ravnomjerno i na odrìv na~in. Primjerioblasti obuhva}enih u ocjenjivanje uticaja progra-ma na institucionalni razvoj su:

· Koliko je zdravo ekonomsko upravljanje· Struktura javnog sektora i naro~ito dràvne

slu`be· Koliko je institucionalno zdrav financijski sektor· Koliko je zdrav zakonski, regulatorni i pravo-

sudni sistem· Obim sistema monitoringa i ocjenjivanja

ANEKS C: UPUSTVO ZA OED-OVU METODOLOGIJU EVALUACIJE POMO]I ZEMLJI

59

· Efektivnost koordinacije pomo}i· Stepen financijske odgovornosti· Mjera izgradnje kapaciteta NGO· Nivo socijalnog i ekolo{kog kapitala.

Odrìvost se moè rangirati kao: veoma vjerovat-na, vjerovatna, nevjerovatna, veoma nevjerovatnaili ako su raspoloìve informacije nedovoljne, nemoè se ocijeniti. Odrìvost mjeri fleksibilnostrazvojnih koristi programa pomo}i prema riziku utoku vremena, uzimaju}i u obzir osam faktora:

· Tehni~ku fleksibilnost· Financijsku fleksibilnost (uklju~uju}i politike

povrata tro{kova)

· Ekonomsku fleksibilnost· Socijalnu podr{ku (uklju~uju}i uslove koji

podlijeù za{titnim politikama)· Ekolo{ku fleksibilnost· Vlasni{tvo vlade i ostalih klju~nih subjekata· Institucionalnu podr{ku (uklju~uju}i povoljan

zakonski/regulatorni okvir i organizacionu iupravlja~ku efektivnost)

· Fleksibilnost prema vanjskim efektima, kao {tosu me|unarodni ekonomski {okovi ili prom-jene politi~kog i sigurnosnog ambijenta.


60

Aneks D: Komentari Vlade

BOSNA I HERCEGOVINAVIJE]E MINISTARAPREDSJEDAVAJU]I

Sarajevo, 12. april 2004. godine

SVJETSKA BANKAEvaluacija operacijaGregory, K. Ingramgeneralni direktor

Veza: Bosna i Hercegovina - Evaluacija pomo}i zemlji

Po{tovani g. Ingram,

Zahvaljujem Vam za pismo od 10. marta 2004. g. i mogu}nost da damo komentare na nacrt OEDizvje{taja pod nazivom ''Bosna i Hercegovina - evaluacija pomo}i zemlji'', koji vr{i procjenu pomo}iSvjetske banke Bosni i Hercegovini u periodu 1996-2003. godine.

Generalno se slaèm s analizom Svjetske banke strategije i sveukupnog ekonomskog u~inka. Vlade uBosni i Hercegovini smatraju doprinos Svjetske banke oporavku na{e zemlje nemjerljivim. Svjetskabanka imala je klju~nu ulogu u obezbje|enju neophodne financijske i tehni~ke pomo}i zemlji.Me|utim, uradila je izuzetno dobar posao u oblasti mobilizacije i koordinacije donatora. Imaju}i to uvidu, slaèm se s Va{om analizom da se u Bosni Svjetska banka pokazala ''u najboljem svjetlu'' i dase iskustvo iz rada Banke u na{oj zemlji moè smatrati ''najboljom praksom''. Za budu}i rad Banke upostkonfliktnim situacijama, preporu~io bih poduzimanje istog pristupa - rano uklju~ivanje i ja~anjekapaciteta vlade bi trebali ostati glavni elementi budu}e strategije.

Pozitivni uticaji rada Banke u postkonfliktnom dru{tvu kao {to je Bosna i Hercegovina je primjetno usvim oblastima i sektorima. Bosna i Hercegovina predstavlja dobar primjer, gdje koordinacija dona-torske pomo}i, zajedno s izgradnjom lokalnih kapaciteta postkonfliktnog dru{tva, moè pobolj{atiekonomsku i politi~ku situaciju.

Privatizacija bankarskog sektora u Bosni i Hercegovini je jedna od uspje{nih pri~a. Me|utim, nedo-voljni rezultati privatizacije preduze}a se ne mogu smatrati zadovoljavaju}im. Uprkos naporima kojeje uloìla Svjetska banka, ova oblast ostaje pitanje velike brige. Svjetska banka nije uspjela ostvaritizadovoljavaju}i uticaj na prethodne vlade da uspje{no zavr{e proces privatizacije preduze}a.

61

Jedan od razloga za to bio je ''nedostatak vlasni{tva od strane Banke''. Banka nije trebala dozvolitiuklju~ivanje toliko mnogo aktera na strani donatora u ''pomaganje'' zemlji da ubrza privatizaciju. Taje oblast tradicionalno bila oblast gdje Banka ima komparativne prednosti. Uz neodlu~nost vlade, toje doprinijelo stvaranju velikog korporativnog duga, koji danas predstavlja najve}i problem i rizik zabosansku ekonomiju. Stoga, nadam se da Banka ne}e nastaviti s pravljenjem iste gre{ke i da }e senametnuti kao glavni akter u nadolaze}em procesu pomaganja vladama da implementiraju plan kor-porativnog restrukturiranja, koji je u pripremi. To bi bila jasna preporuka s na{e strane.

@elio bih podr`ati preporuke da se PIU strukture inkorporiraju u vladu i da se osigura da budu}apomo} Banke zemlji bude u skladu sa Srednjoro~nom strategijom razvoja BiH (PRSP) i procesima EUintegracija.

Srda~an pozdrav,

Adnan Terzi}

Cc. G. Andrianus P.W. Melkert, izvr{ni direktor za BiHG. Ajay Chhibber, direktor, OEDG. R. Kyle Peters, vi{i rukovodilac, OEDGdja. Orsaila Kalantzopuolos, direktor za BiHG. Dirk Reinerman, rukovodilac za BiH


62

63

Bosna i Hercegovina (BiH) postala je ~lanicaIFC-a u aprilu 1996. g. Strategija IFC-a u zemljibila je pruànje podr{ke javnim i privatnim napor-ima na ostvarivanju dvostruke transformacije uBiH, s jedne strane olak{avaju}i postkonfliktnurehabilitaciju i rekonstrukciju, s druge stranetranziciju sa socijalisti~ke na trì{nu ekonomiju.Strategija je stoga obuhvatila sve sektoreekonomije, a naro~ito oblasti koje su bile jakeprije rata (mala i srednjevelika preduze}a, drvnupreradu, agro-biznis) i poslijeratne razvojnepotrebe (financijska trì{ta i infrastrukturu). Upo~etku svoje uklju~enosti, IFC je uvidio daozbiljni nedostaci poslovne klime u BiH, vezaniza privatizaciju i regulatorni ambijent, trebaju bitirije{eni putem neinvesticionih operacija, i da sviinvesticioni projekti u BiH zahtijevaju zna~ajnutehni~ku pomo} da bi imali izgleda kod banaka.U skladu s tim, IFC je slijedio multidimenzionalnipristup, kombiniraju}i investicione operacije ustrate{ki ciljanim oblastima s razli~itim neinvesti-cionim operacijama.

Investicije su vr{ene direktno i putem IFC-ovog Fonda za mala preduze}a (SEF), koji jespecijaliziran za financiranje malih i srednjevelik-ih preduze}a u izabranoj grupi zemalja u cijelomsvijetu, obuhva}enog inicijativom ''[irenje dopi-ranja IFC-a'', odobrenom u FG96. Izme|u FG97 iFG03, u skladu sa strategijom, IFC je odobrio 100miliona US$ (uklju~uju}i 8 miliona US$zajedni~kih zajmova vi{e kreditora) u 16 projeka-ta na financijskom trì{tu (uklju~uju}i mikrofinan-ciranje i instrumente kolektivnih investicija), uindustriji cementa i gra|evinarstvu, drvno-prera|iva~koj industriji, preradi vune, prehram-benoj industriji i industriji napitaka, hemijskojindustriji i trgovini. To je dovelo do 13 ugovaran-ja ukupne vrijednosti od 70 miliona US$. Iako suodobrenja i ugovaranja za BiH u FG97-03 pre-vazi{la neke druge ju`noevropske zemlje1

(Hrvatska, Bugarska i Rumunja) u dolarskomiznosu, BiH je ipak, rangirana na sedmo mjestoizme|u svih zemalja u tranziciji2 po omjeru IFCodobrenja i ugovaranja i prosje~nog GDP-a za tajperiod i prelazi druge ju`noevropske zemlje, osimMakedonije, i u slu~aju odobrenja, Albanije. Poodobrenjima i ugovaranjima po glavi stanovnika,BiH spada me|u prvih pet zemalja u tranziciji, atre}a je me|u ju`noevropskim zemljama.

Iako su do sada ocijenjeni ishodi za samo triprojekta, ovaj OEG pregled dopunjava nalazeocjenjivanja podacima iz dokumenata o superviz-iji i rangiranju kreditnog rizika da bi se do{lo doocjene razvojnih i investicionih ishoda 10zavr{enih projekata. Nalazi navode da je strategi-ja IFC-a bila uglavnom prikladna, posebno usmislu razvoja financijskog trì{ta. Oba projekta ubankarskom sektoru, mikrofinancijska banka isredstva specijalne namjene za privatizacijuposlovnih banaka, imali su zna~ajne idalekose`ne razvojne uticaje i opravdavaju daljuuklju~enost IFC-a u ovaj sektor, {to se dokazujenovim ugovaranjima. Projekti u prehrambenoj iindustriji pi}a tako|e su polu~ili dobre rezultate.îni se da je jedini zna~ajan nedostatak bionaglasak na drvno-prera|iva~ki sektor. Oba IFC-ova projekta u ovom sektoru imala su izuzetnolo{ u~inak i minimalne ili negativne uticaje narazvoj. Razlozi lo{eg u~inka obuhvataju istorijskuvlasni~ku strukturu i organizaciju drvno-prera|iva~ke industrije u BiH, gdje su firme biledio dràvnih konglomerata pod ~ijom kontrolomsu bile centralizirane funkcije marketinga,ra~unovodstva i proizvodnje. Kao rezultat, firmese nisu lako prepu{tale privatizaciji i nedostajalesu im osnovne upravlja~ke i marketin{ke vje{tine.Tehni~ka pomo} koju je obezbijedio IFC pokaza-la se nedovoljnom za prevazilaènje tih slabosti.

Aneks E: Pomo} IFC-a Bosni i Hercegovini u FG97-03

1 Ju`noevropske zemlje - s njihovim indeksom prosje~nog GDP-aza period, prema 100 za BiH - ovdje uklju~uje Albaniju (80), BiH(100), Bugarska (287), Hrvatska (451), BJR Makedonija (80),Moldavija (34), i Rumunija (863).

2 Dvadeset{est zemalja u Evropi i centralnoj Aziji: Albanija, Bosnai Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, ê{ka, Ma|arska, Makedonija(biv{a jugoslovenska republika), Poljska, Rumunija, Slova~ka,Slovenija, Latvija i Litvanija; Jermenija, Azerbejdàn, Bjelorusija,Estonija, Gruzija, Kazahstan, Kirgistan, Moldavija, Rusija,Tadìkistan, Turkmenistan, Ukrajina i Uzbekistan. Srbija i Crna Goranisu uklju~ene u ovu analizu.


64

Do vremena kada je odobrena linija za BiH agen-ciju, instrument linije agencije (prakti~ni do sadaprekinut u IFC-u) imao je dobro utvr|ene dokazelo{ih ishoda, ali se to ignoriralo i rezultiralo jedaljim lo{im ishodima. Sveukupno, operacije IFC-a u BiH su imale zna~ajno negativan uticaj naneto profit IFC-a, uklju~uju}i rashode za tehni~kupomo} na vlastitom ra~unu IFC-a, i dovele BiHblizu dna rangiranja po doprinosu zemalja utranziciji profitu.

Neinvesticione operacije poduzimali suSavjetodavna slu`ba za strane investicije (FIAS);Razvoj preduze}a u jugoisto~noj Evropi (SEED),sredstvo za razvojne projekte kojim upravlja IFC,i projektni konsultanti koje je financirao IFC-ovtrust fond za tehni~ku pomo} (TATF).

FIAS je poduzeo ~etiri operacije tokom FG98-03, po~ev{i s pomo}i vladi u izradi nacrta zakonao investicionoj politici, uklju~uju}i i pomo} narazvoju institucionalnog okvira za novouspostavl-jenu Agenciju za promociju stranih investicija(FIPA). FIAS je, tako|e, proveo dvije studijeadministrativnih barijera da bi istraìo procedu-ralne prepreke za uspostavljanje i odvijanje inves-ticionih projekata, uklju~uju}i i jednu provedenuu vezi s kreditom Svjetske banke za uskla|ivanjeposlovnog ambijenta (BAC). Iako je ve}ina njihura|ena nedavno, da bi mogle biti obuhva}enezajedni~kom OED-OEG evaluacijom FIAS-a u1998. g, dokazi iz drugih izvora navode da suobezbje|enje i ishodi tih operacija zadovoljava-ju}i i da se njihovi uticaji tek o~ekuju.

Od svog pokretanja sredinom 2000. g, SEED jeobezbijedio investicione usluge (uklju~uju}ipripremu planova za interno ja~anje i investi-cionih planova) i usluge izgradnje kapaciteta(uklju~uju}i obuku) za mala i srednjevelika pre-duze}a i lokalna poslovna udruènja. Tako|e jeradio na pobolj{anju ambijenta pogodnog zaposlovanje malih i srednjevelikih preduze}arade}i s vladinim i me|unarodnim donatorskimagencijama na reformi politike, zakona i propisa.Pored BiH, SEED, tako|e, djeluje u Albaniji, naKosovu, BJR Makedoniji i Srbiji i Crnoj Gori. Ipak,BiH je njegov najve}i klijent, na kojeg otpada 51procenat sveukupne radne snage SEED-a i preko40 procenata projekata u svakoj kategoriji uslugakoje pruà. Nezavisno srednjoro~no ocjenjivanje

SEED-a koje je proveo OEG u 2003. g. nalazi daje ve}ina malih i srednjevelikih preduze}a zado-voljno investicijama i uslugama izgradnjekapaciteta koje je obezbijedio SEED i navodepobolj{ani u~inak kao rezultat promjena njihovestrategije ili poslovanja koje je potakao SEED.Studija, tako|e, zaklju~uje da je SEED dopriniospecifi~nim reformama u cilju ja~anja poslovnogambijenta, {to je kriti~an prioritet za BiH. Za dalje,on preporu~uje, da je najzna~ajnije da SEED usm-jeri svoje napore na pruànje intenzivnijih uslugaklijentima i da razmotri reorganizaciju svog poslo-vanja po zemljama i linijama usluga.

U smislu obima TATF, BiH je ~etvrti klijent poredu me|u zemljama u tranziciji nakon Rusije,Ukrajine i Bjelorusije, i najve}i me|u ju`noevrop-skim zemljama, i po apsolutnom obimu i poomjeru TATF financiranja i GDP-a. Izme|u FG97i FG03, IFC je obezbijedio TATF financiranje za 20operacija. Ve}ina njih (16 ili 80 procenata) bile suvezane za specifi~ne investicione projekte, gdje jeprakti~no svaki investicioni projekat sadràvaokomponentu tehni~ke pomo}i. Suo~en s te{kimposlovnim ambijentom u BiH, IFC je napravioprikladan izbor instrumenata dopunjavaju}i inves-ticione operacije s neinvesticionom podr{kom.Ipak, ve}ina i sredstava (52 procenata) i projeka-ta (45 procenata) koji se odnose na drvno-prera|iva~ki sektor, i retrospektivno, uzimaju}i uobzir minimalni uticaj tehni~ke pomo}i na taj sek-tor, sredstva su se mogla efikasnije usmjeriti naprojekte u drugim sektorima (posebno financijskatrì{ta, gdje se pokazalo da je tehni~ka pomo}imala zna~ajan uticaj na razvoj privatnog sektora).Me|u iskustva koja je IFC do sada stekao iz svo-jih investicionih i neinvesticionih operacija u BiHspadaju (1) potreba za uzimanjem u obzir rele-vantnih rizika specifi~nih za zemlju kada se vr{iodabir projekata i zadràvanje isplata ako se nerije{e fundamentalne slabosti projekta; (2) potre-ba za kriti~nom procjenom, u svjetlu ste~enihiskustava, sposobnosti dràvnih preduze}a dafunkcioniraju nezavisno u trì{nom ambijentunakon njihovog odvajanja od dràvnih konglom-erata i (3) kriti~ni zna~aj jasnog dizajna i lokalneekspertize u planiranju neinvesticionih projekata ipa`ljivog monitoringa takvih operacija da bi se navrijeme mogla izvr{iti uskla|ivanja.


66

Aneks F: MIGA-ine operacije, garancije u Bosni i Hercegovini

67


68

Aneks G: Evidencija aktivnosti uprave

Odgovor upraveGlavne preporuke OED-a koje se mogu pratiti i koje

zahtijevaju odgovor

Budu}e strategije pomo}i zemlji treba}e biti

bliè uskla|ene i s PRSP-om i s pomo}i EU u

cilju pove}anja efekta smanjenje IDA

pomo}i i zadràvanja fokusa BiH na

pridruìvanje i kona~an prijem u EU.

Budu}a pomo} bi trebala dati prioritet pitan-

jima upravljanja u svim sektorima. U razvoju

privatnog sektora, na primjer, to bi

uklju~ivalo fokusiranje na rje{avanje pitanja

dràvnih preduze}a (o{tra budètska

ograni~enja, uklanjanje zakonskih i institu-

cionalnih barijera za privatizaciju) i ja~anje

agencija za privatizaciju.

Svjetska banka tradicionalno vrlo blisko sara|ujes EC, kopredsjedavaju}im pet donatorskih kon-ferencija za BiH. Nedavno je osoblje, uz bliskusaradnju i s BiH vlastima i s EC, uspje{nopomoglo da se osigura da nedavno zavr{enavladina strategija srednjoro~nog razvoja (PRSP)bude jedinstvena strategija s ciljevima, kako rastai smanjenja siroma{tva, tako i stabilizacije ipridruìvanja EU. Novi CAS Banke za FG05-08bi}e ~vrsto naslonjen na PRSP i trenutno sepriprema u bliskoj saradnji s EC da bi se osigu-ralo da pomo} bude komplementarna i selek-tivnija, s obzirom na smanjenje priliva IDA sred-stava u BiH. Predvi|a se da }e se budu}i CAS-ovi pripremati na isti na~in.

Uprava stavlja sve ve}i naglasak na upravljanje iu teku}im i u narednim aktivnostima s podr{komBanke. Nacrt novog CAS-a predlaè programskopozajmljivanje ~iji bi primarni fokus u prvimgodinama bio podr{ka vlastima na rje{avanjupitanja korporativnog upravljanja u dràvnimpreduze}ima u cilju olak{anja dalje privatizacije ilikvidacije; paralelno s teku}im komplementarn-im naporima na reformi javne administracije ismanjenju njenog udjela u ekonomiji. Ipak, trebanapomenuti da taj pristup jo{ uvijek zahtijevajako ''vlasni{tvo'' od strane vlasti BiH da bi biouspje{an.

69

70


Odgovor upraveGlavne preporuke OED-a koje se mogu pratiti i koje

zahtijevaju odgovor

Kori{tenje PMU-a bi se trebalo prekinuti i

PMU-i bi se trebali ugraditi u vladine struk-

ture. To }e zauzvrat zahtijevati reforme

platne skale dràvnih slu`benika.

Projekcije Banke o rastu, kreditnoj sposob-

nosti i toku reformi trebale bi se vr{iti konz-

ervativnije nego {to je to ra|eno ranije.

PMU-i su dobro posluìli Banci u neposrednompostkonfliktnom periodu, kao {to je u CAEnagla{eno. Uvi|aju}i potrebu za daljim ja~anjemvlada, broj PMU-a je ve} zna~ajno smanjenposljednjih godina i do{lo je do ugra|ivanjanekih aktivnosti PMU-a u vladu. Uprava jasnouvi|a da je sada do{lo vrijeme da se ubrza tajproces uklju~ivanja PMU u vladine strukture. Unedavnom CPPR-u iz 2003. g. done{ena je odlu-ka da se svi novi projekti trebaju implementiratiu okviru vladinih struktura. Ipak, dok ne do|edo zna~ajnijeg ja~anja vladinih procedura iprocesa, odre|ene aktivnosti PMU-a (naro~itonabavka i financijsko upravljanje) treba}e seugovarati s vanjskim izvr{iocima da bi se za{titilefiducijarne obaveze Banke.

Koriste}i iskustva iz pro{losti, uprava namjeravabiti jo{ opreznija u svim tim oblastima, vr{e}ipa`ljive procjene politi~kih i ekonomskih refor-mi. Ipak, Banka treba koristiti svoje vo|stvo imo} ubje|ivanja na najbolji na~in da pomognevlastima BiH da ubrzaju proces reforme i osigu-raju {to raniju pojavu samoodrìve ekonomije.Pristup IBRD pozajmljivanju }e zavisiti od dosti-zanja dobro definiranih parametara, kojipotvr|uju da su zna~ajni ciljevi u procesureforme ostvareni.

71

Aneks H: Rezime predsjedavaju}eg:

Komitet za efektivnost razvoja (CODE)

Neformalni Podkomitet (SC) Komiteta za efek-tivnost razvoja (CODE) odrào je sastanak 2.juna 2004. g. na kojem je razmatrao Evaluacijupomo}i zemlji za Bosnu i Hercegovinu koju jepripremilo Odjeljenje za evaluaciju operacija(OED).

Osnovne informacije. OED izvje{taj navodi daje sveukupni ishod doprinosa Banke programurekonstrukcije u BiH bio zadovoljavaju}i. Uo~enje napredak u odre|enim oblastima upravljanjajavnim sektorom kao {to su fiskalno upravljanje,harmonizacija i koordinacija poreza, te rekon-strukcija financijskog sektora. Banka je uspje{nopruìla podr{ku reformama u zdravstvu, obrazo-vanju, socijalnoj za{titi i infrastrukturi. Me|utim, uizvje{taju se, tako|e, navodi da je na prelasku natrì{nu ekonomiju, vo|enu privatnim sektorom,ostvaren ograni~en napredak. Ishod masovne pri-vatizacije velikih preduze}a je generalno nezado-voljavaju}i; ambijent za razvoj privatnog sektoraostaje nepovoljan, i ostaju problemi u finan-cijskom sektoru. Evaluacija zaklju~uje da bi sepomo} Banke trebala usmjeriti na pobolj{anjeekonomske politike i upravljanja, pruàju}ipodr{ku naporima zemlje u pravcu pridruìvanjaEU, uz blisko uskla|ivanje programa Banke sPRSP-om u cilju ja~anja vladinog vlasni{tva nadreformama i posve}ivanju vi{e pa`nje slabostimau upravljanju u svim sektorima u ekonomiji.

Uprava se u velikoj mjeri slaè sa zaklju~cimaCAE i navodi da }e preporuke biti odraène unovoj strategiji za BiH. Uprava navodi (i) da }e senove programske operacije za uskla|ivanje koje}e biti uklju~ene u strategiju zemlje, baviti pitan-jima korporativnog upravljanja u dràvnim pre-duze}ima i privatiziranim firmama; (ii) da }e se, ukoordinaciji s drugim donatorima, intenziviratipobolj{anja poslovnog ambijenta, posebno putemreforme pravosu|a; (iii) da se radi na brojnim ini-cijativama za ga{enje funkcija PMU u imple-mentaciji projekta, ali da }e se odre|ene funkcijePMU-a ugovarati s vanjskim izvr{iocima u ciljuza{tite fiducijarne odgovornosti Banke, posebnou smislu nabavke i financijskog upravljanja, dok

se ne postignu zna~ajna pobolj{anja institu-cionalnog kapaciteta u BiH. Uprava je, me|utim,tako|e navela da je CAE procjena pomo}i Bankefinancijskom sektoru potcijenila vode}u uloguBanke u pomaganju vlastima na uspje{noj imple-mentaciji reforme bankarskog sektora, kao i usp-jeh, koji je CAE uvidio, brojnim financijskiminstrumentima za pomo} realnom sektoru koje jepodràla Banka.

Predsjedavaju}a, koja predstavlja BiH, izrazilaje zahvalnost za OED izvje{taj i komentareuprave. Napomenula je da se zemlja suo~ava srizicima koji se ti~u postoje}e sloène strukturevlasti, vanjskih {okova i nezavr{enog programareformi u oblasti trì{ta rada, velikih javnih pre-duze}a i konkurentnosti. Tako|e je navela da senjene vlasti slaù sa zaklju~cima OED analize i dasu zahvalni za pravovremenu podr{ku Banke jo{od zavr{etka rata, te da o~ekuju dalju pomo}Banke u procesu privatizacije.

Osnovni zaklju~ci i sljede}i koraci. Pod-komitet je dobro prihvatio CAE i sloìo se s OEDevaluacijom pomo}i Banke. ^lanovi su pohvaliliupravu za izuzetan u~inak tokom perioda rekon-strukcije i podstakli tim koji radi da nastavi spruànjem podr{ke nastojanjima zemlje na opo-ravku ekonomskog rasta. Neka od va`nijih pitan-ja koja su razmatrana na sastanku bili su naredniizazovi, osjetljivost ekonomije, te iskustva koja semogu izvu}i iz ove konfliktom pogo|ene zemlje.^lanovi su pozdravili pravovremeno razmatranjeCAE prije sastanka Odbora na kojem }e seraspravljati PRSP.

Bilo je rije~i o sljede}im pitanjima:

Strategija i pomo} Banke. ^lanovi su naveli daje rano uklju~ivanje Banke, posebno investicije usektor infrastrukture, bilo zna~ajan faktor za usp-jeh programa rekonstrukcije. ^lanovi su pohvaliliadekvatnu pomo} Banke uprkos nedovoljniminformacijama i nepostojanju vladine strategije u1995. g. OED je uvidio da na samom po~etkuaktivnosti nije bilo plana i nije postojala stvarnauloga vlade jer je vlada bila fragmentirana.

72


Koordinacija donatora. Nekoliko ~lanovanazna~ilo je da je BiH izuzetan slu~aj pomo}iBanke i ostalih donatora u pore|enju s ostalimpostkonfliktnim zemljama. OED se sloìo da jeodgovor me|unarodne zajednice biovelikodu{an. Neki ~lanovi su pomenuli BiH kaoprimjer najbolje prakse za uklju~ivanje Banke ukoordinaciju donatora, tj. organizaciju sastanakaKonsultativne grupe za mobilizaciju sredstavaputem trust fondova. Ipak, jedan ~lan je naglasioda koordinacija nije bila tako dobra u zemlji ili naterenu i traìo je vi{e detalja o preprekama zabolju koordinaciju, o tome {ta se moglo uraditidruga~ije i za{to Banka nije predsjedavala nijed-nom radnom grupom u zemlji. OED je naveo dasu UN i druge organizacije bile u zemlji tokomkonflikta; Banka je po~ela sa svojom podr{komne{to kasnije kada su te uloge ve} bili preuzelidrugi. Umjesto osvrtanja unatrag, uprava je pred-loìla da se sagleda mogu}nost bolje budu}ekoordinacije donatora u korist zemlje; osposobl-javaju}i BiH vlasti da same preuzmu te aktivnos-ti, prebacuju}i donatorske aktivnosti iz Brisela naured u zemlji i, usvajanje programa harmonizaci-je.

PMU. Jedan ~lan je izrazio zabrinutost da PMU-imogu prije oslabiti kapacitet zemalja, nego gapoja~ati. Drugi ~lan je pitao da li se problemiutaje poreza i korupcije mogu dijelom pripisatimotiviranosti vladinih zvani~nika da traè dio zasebe, zbog niskih plata u javnoj administraciji upore|enju s platama koje su ispla}ivane osobljuPMU-a. OED je naveo da je kori{tenje PMU-auobi~ajena praksa u projektima Banke naro~ito,ali ne jedino, u postkonfliktnim slu~ajevima, kaoodraz nedostatka kapaciteta u vladi i potrebe dase djeluje brzo. Uprava se sloìla s pitanjem okorupciji i upravljanju i nazna~ila da se program ipolitika pozajmljivanja usmjeravaju na poja~anjekapaciteta javnog sektora, me|utim, rezultati tihnastojanja mogu se o~ekivati tek u srednjoro~nomperiodu. PMU-i }e postepeno postati dio vlade.

Privatizacija. ^lanovi su naveli da bi ograni~eninapredak na privatizaciji mogao biti posljedicanedostatka adekvatnih informacija i slabeuklju~enosti Banke u vr{enju pritiska zaprovo|enje reformi. Jedan ~lan je podrào zaht-jev vlade da Banka pomogne na implementacijizdravog programa privatizacije. Uprava uvi|a da

je veli~ina javnog sektora jedna od prepreka zapove}anje u{teda.

Socijalni podaci. Jedan ~lan je pitao koji surazlozi zna~ajnog rasta broja stanovnika u 1995.g. i tako|e naglasio da socijalni indikatori, kao {toje visoka stopa imunizacije, ne daju jasnu naz-naku pobolj{anja. OED je objasnio da sepove}anje stanovni{tva moè objasniti povratkomizbjeglica u zemlju nakon rata. Uprava je pojasni-la da se smatra da su socijalni indikatori navedeniu CAE razumno ta~ni, s obzirom da BiH ima tradi-ciju dobrih socijalnih usluga iz perioda biv{eSocijalisti~ke Republike Jugoslavije. Ipak, jo{ uvi-jek ima zna~ajnih slabosti u nacionalnim statis-tikama - na primjer, posljednji popis stanovni{tvaproveden je prije rata - {to se postepeno rje{avateku}im programima za koje podr{ku pruàju EU,MMF i Banka.

Analiza duga. Neke ~lanove je zanimala adekvat-nost budu}ih financijskih priliva; drugi su pitali dali bi budu}i negativni transferi u zemlji mogli bitinaznaka neodrìvog optere}enja dugom. Tako|esu htjeli znati kako }e negativan tok uticati nabudu}e odnose Banke sa zemljom. Uprava jeodgovorila da }e, uz tri kredita za uskla|ivanje,neto priliv biti pozitivan s obzirom na dalji u~inakprograma. Jedan ~lan je pitao da li je Banka pre-optimisti~na kada je rije~ o obnavljanju IBRDpozajmljivanja BiH. OED je naveo da je BiH nasli-jedila dio duga biv{e Jugoslavije IBRD-u. Upravaje navela da se situacija s dugom popravlja uskladu s projekcijama nove strategije za zemlju.

Pogled u budu}nost. ^lanovi su se sveukupnosloìli s OED preporukama na stavljanju naglaskana PRSP prioritete, program privatizacije, EU inte-gracije, pobolj{anje upravljanja, ja~anje institucijai integraciju PMU-a u javni sektor. ^lanovi sunaglasili zna~aj konsolidacije trì{no orijentiranihreformi i pobolj{anja poslovnog ambijenta.Uprava je ponovila bojazni koje su izrazili ~lanoviPodkomiteta i OED i navela da su program priva-tizacije zajedno, uz pobolj{anje javnog sektora,dva najzna~ajnija stuba strategije zemlje.

_____________________Chander Mohan Vasudev,

predsjedavaju}i

Bibliografija1

73

1 Pored dokumenata Svjetske banke o pozajmljivanju, izvje{taja o ekonomskom i sektorskom radu, OED procjena i PPAR-ova, i dokumenti MMF-a.

74

Bisogno, Marcelo, and Alberto Chong. 2003."Poverty and Inequality in Bosnia andHerzegovina After the Civil War." WorldDevelopment 30 (1): 61-75.

Boji~i}-D`elilovi}, V., i ostali. 2001. "InternationalSupport Policies to South-East EuropeanCountries: Lessons (Not) Learned in Bosnia-Herzegovina." Sarajevo: Muller.

Burg, Steven L., and Paul S. Shoup. 1999. TheWar in Bosnia-Herzegovina: Ethnic Conflict andInternational Interventio., Armonk, N.Y. andLondon: M.E. Sharpe.

CBS News. 11/19/2003. "Nation Building." 60Minutes, Volume 36, No. 2. New York, NewYork.

Central Bank of BiH. 2003. Central BankBulletin. Sarajevo.

---. 2002. Annual Report. Sarajevo.

Collier, Paul, and Anke Hoeffler. 2002. Aid,Policy and Growth in Post-Conflict Societies.World Bank Policy Research Working Paper No.2902. Washington, D.C.

Commission of the European Communities.2003. "Report from the Commission to theCouncil on the Preparedness of Bosnia andHerzegovina to Negotiate a Stabilization andAssociation Agreement with the EuropeanUnion." Brussels.

Council of Europe. 1999. Education in Bosniaand Herzeogina Governance, Finance andAdministration. Legislative Reform Programmefor Higher Education and Research, Council forEurope. Strasbourg, France.

Council of Europe and the World Bank. 2000.Education in Bosnia and Herzegovina:Governance, Finance, and Administration.Report of the Council of Europe for the WorldBank. Stasbourg, France.

Daalder, Ivo, and B. Froman. 1999. "Dayton'sIncomplete Peace." Foreign Affairs 78 (6).

Donia, Robert J., and John V. A. Fine, Jr. 1994.Bosnia and Herzegovina: A Tradition Betrayed.New York: Columbia University Press.

EBRD (European Bank for Reconstruction andDevelopment). 2003. Strategy for Bosnia andHerzegovina. London.

---. Various years. Transition Report. London.

Economist Intelligence Unit. 2003. CountryProfile-Bosnia and Herzegovina (October 2003).London: The Economist Intelligence Unit.

Financial Times. 2003. "Fighting for Bosnia," (areview of the Office of the High Representativeand Lord Paddy Ashdown, the current HighRepresentative), London, October 25/26.

Fox, W., and Christine Wallich. 1997. FiscalFederalism in Bosnia - Herzegovina. The DaytonChallenge. World Bank Policy Research WorkingPaper 1714. Washington, D.CGovernment of Bosnia and Herzegovina,Ministry of Education, Standards and AssessmentAgency. 2003a. "External Assessment of PupilsAchievements in Class and Subject Teaching."Technical Report. Pretest - 2003. Sarajevo.

Government of Bosnia and Herzegovina. 2003b.On the Path to Self-Sustainable Economy andEurope, Medium-Term Development Strategy(Poverty Reduction Strategy Paper). Sarajevo.

Jeffries, Ian. 2002. The Former Yugoslavia at theTurn of the Twenty-First Century, A Guide tothe Economies in Transition. London and NewYork: Routledge.

Kaminski, Bartlomiej, and Manuel de la Rocha.2003. Stabilization and Association Process in theBalkans: Integration Options and theirAssessment. World Bank Policy ResearchWorking Paper 3108. Washington, D.C.

75

Knaus, Gerald, and Felix Martin. 2003. "Lessonsfrom Bosnia and Herzegovina: Travails of theEuropean Raj." Journal of Democracy 14 (3).

Nellis, John. 2002. "The World Bank,Privatization and Enterprise Reform in TransitionEconomies: A Retrospective Analysis."Operations Evaluation Department, World Bank,Washington, D.C.

---. 1999. "Time to Rethink Privatization inTransition Economies." Finance andDevelopment 36 (2).

OED (Operations Evaluation Department, theWorld Bank ). 2004. Economies in Transition: AnOED Evaluation of World Bank Assistance.Washington, D.C.: World Bank.

---. 2000. Bosnia and Herzegovina: Post-ConflictReconstruction. OED Country Case Study Series.Washington, D.C.: World Bank.

OHR (Office of the High Representative). 2003."Twenty-Fourth Report by the HighRepresentative for Implementation of the PeaceAgreement to the Secretary-General of theUnited Nations." Sarajevo.

Schiavo-Campo, Salvatore. 2003. "Financing andAid Management Arrangements in Post-ConflictSituations." World Bank CPR Working Paper No.6. Washington, D.C.

Simmie, James, and Joze Dekleva (eds.). 1991.Yugoslavia in Turmoil: after Self-Management.London and New York: Pinter.

Sowards, Steven W. 1996. "Twenty-five Lectureson Modern Balkan History."http://www.lib.msu.edu/sowards/balkan/

UNDP (United Nations Development Program).2003. "International Assistance to BiH, 1996-2002." Sarajevo.

---. 1998. "Poverty and Inequality in Bosnia-

Herzegovina: the Legacy of the War." HumanDevelopment Report. New York.

Woodward, David. 1998. The IMF, the WorldBank and Economic Policy in Bosnia: aPreliminary Assessment Oxford, U.K.: Oxfam.

World Bank. 2003a. "Foreign Trade Institutionsand Policies: Country Case Study of Bosnia-Herzegovina." In Trade Policies and Institutionsin the Countries of South Eastern Europe in theEU Stabilization and Association Process:Background Country Studies. Washington, D.C.

---. 2003b. Stabilization and Association Processin the Balkans: Integration Options and theirAssessment. Washington, D.C.

---. 2003c. Making Services Work for PoorPeople. World Development Report. Washington,D.C.: World Bank

---. 2003d. Bosnia and Herzegovina PovertyAssessment. Washington, D.C.

---. 2003e. "Implementation Completion Report:Bosnia and Herzegovina Enterprise and BankingPrivatization Adjustment Credit." Washington,D.C.

---. 2002a. Transition, The First Ten Years:Analysis and Lessons for Eastern Europe and theFormer Soviet Union Washington, D.C.

---. 2002b. Bosnia and Herzegovina-From AidDependency to Fiscal Self-Reliance: A PublicExpenditure and Institutional Review.Washington, D.C.

---. 2000. The Road to Stability and Prosperity inSouth-Eastern Europe: A Regional StrategyPaper. Washington, D.C.

bosna i hercegovina -...

Documents