boŽo prka, predsjednik uprave privredne banke …...no. uostalom to su rizici u poslovanju svake...

TISKANICAPoštarina plaćena u pošti 10000 Zagreb

www.novi-informator.net ZAGREB, 10. 3. 2012.

©

instruktivno-informativni list za ekonomska i pravna pitanja

ISSN 0537 6645

BROJ 6053

Nakladnički savjet Novog informatora predsjednik: Mladen Žuvela, dipl. iur. članovi: prof. dr. sc. Mate Babić • akademik Jakša Barbić • dr. sc. Ivo Grbin • Damir Kontrec, dipl. iur. • mr. sc. Hrvoje Momčinović

na stranicama

Nastavak na 2. stranici

2. TRŽIŠTE KAPITALA

3. PRIKAZ KNJIGE: Europski upravni prostor

TRADITIO IURIDICA, br. 185, prof. dr. sc. Marko Petrak, Zagreb

VIJESTI I DOGAĐAJI: Predstavnici Grada Crikvenice sudjelovali na međunarodnoj konferenciji na temu poticanja poduzetništva 4. SUDSKA PRAKSA

5. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA: Informirani pristanak ili pravo pacijenta na suodlučivanje mr. sc. Renata Turčinov, Zagreb i prof. dr. sc. Mladenka Vrcić-Keglević, specijalist obiteljske medicine, Zagreb

7. MALE STRANICE INFORMATORA - USTAVNO PRAVO: Ustavni vidici br. 11 Što treba mijenjati u hrvatskom izbornom sustavu? prof. dr. sc. Robert Podolnjak, profesor na Katedri za ustavno pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

11. POREZI I DOPRINOSI: Izmjene i dopune Zakona o doprinosima Dražen Opalić, Zagreb i Goran Križanec, Zagreb

13. PROMETNO PRAVO: Novine u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Nar. nov., br. 74/11), Željko Kudrić, dipl. iur., sudski savjetnik u Prekršajnom sudu u Daruvaru, Stalna sužba u Pakracu

15. VI PITATE - MI ODGOVARAMO

Informator: Slom bankarskog susta-va u SAD-u brzo se proširio i doveo do krize u svjetskom gospodarstvu. Opo-ravak, unatoč naporima, ne daje željeni rezultat i BDP se slabo ili nikako ne po-većava u velikom broju zemalja.

Banke u našoj zemlji nisu pretrpjele veće udare, poslovanje je pozitivno. Kako to objašnjavate na primjeru PBZ-a?

B. PRKA: To je prije svega poslje-dica dobrog upravljanja u financijskom sektoru. HNB je prije izbijanja krize propisao puno strože uvjete poslovanja od onih u Europi. Ta su se ograničenja poslije pokazala vrlo dobrima za amor-tiziranje šokova. Osim toga, banke u Republici Hrvatskoj vodile su konzer-vativnu politiku, nije bilo izvedenica i špekulacija, već se rast temeljio na kla-sičnim i tradicionalnim bankovnim pro-izvodima. Zbog jake regulacije i opreza samih banaka, hrvatski bankarski sustav je stabilan i dobro kapitaliziran, dok su u nekim zemljama države pomagale bankama u Republici Hrvatskoj situa-cija je bila obratna.

Unatoč otežanoj situaciji na tržištu, PBZ Grupa ostvarila je uspješan po-slovni rezultat u 2011. te je zabilježila dobit poslije oporezivanja u iznosu od 1. 267,6 milijuna kuna, a najveći pojedinač-ni doprinos rezultatima Grupe ostvarila je Privredna banka Zagreb, s neto dobiti od 1.136,3 milijuna kuna. Takav rezul-

tat proizlazi iz umjerenog rasta kredit-nog portfelja, posebice prema pravnim osobama, djelotvornog upravljanja troš-kovima financiranja uz odgovarajuće upravljanje troškovima poslovanja te kontrole rizika. Također je važno nagla-siti da su dobri rezultati Banke i PBZ Grupe posljedica višegodišnje moder-nizacije poslovanja i dobre organizacije. Kad govorimo o sporom rastu BDP-a on je, prema mojem mišljenju, rezultat ne samo vanjskih negativnih utjecaja nego ponajprije neprovođenja, odnosno djelomičnog provođenja strukturnih re-formi i fiskalne prilagodbe. Napori nove Vlade su korak u pravom smjeru.

Informator: Teškoće u kojima je naše gospodarstvo već dugi niz godina, brojni stečajevi i bankroti tvrtki, kao i otpu-štanje radnika, rezultira nemogućnošću otplata kredita.

O kojim je iznosima riječ kad govori-mo o teškoćama u naplati kredita koje ste odobrili bilo tvrtkama, bilo građanima i što to znači za Vašu bilancu?

B. PRKA: Niti jedna banka ne voli teškoće pri naplati kredita. No, njihov je rast u uvjetima pada BDP-a, odno-sno njegove stagnacije normalna pojava svuda u svijetu.

Na kraju 2011. u portfelju Banke 8,2% se odnosi na plasmane koji su djelomično i/ili potpuno nenadokna-divi. Zbog krize su teškoće u naplati izraženije. Donijeli smo, stoga, niz mje-ra, od posebno kreiranih reprograma kredita te prilagodbe otplate kredita financijskim primanjima klijenta i slič-no. Uostalom to su rizici u poslovanju svake banke koje prati, mjeri i procje-

Svjetsko gospodarstvo u krizi je već nekoliko godina, a proizlazi iz sloma financijskog tržišta i bankrota velikih banaka koji su se dogodili u SAD-u. Kriza je duboka, a oporavak težak i spor.To se, dakako, odrazilo i na naše gospodarstvo, no banke u našoj zemlji ipak uspješno posluju i ostvaruju dobit. O tome i o teškoćama koje banke imaju u naplati sve većeg broja kredita danih i tvrtkama i građanima, o potrebi i mogućnostima njihovog otpisa, o zaduživanju banaka na svjetskom financijskom tržištu, o mogućem oporezivanju dobiti banaka te uvjetima poslovanja na tržištu EU-a od 2012., za naše čitatelje govori gospodin BOŽO PRKA, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb d.d.

BOŽO PRKA

interviewBOŽO PRKA, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb d.d.

Hrvatski bankarski sustav stabilan i dobro kapitaliziran

� 10. 3. 2012.br. 6053

Nastavak sa 1. stranice

njuje te, sukladno tome, vodi kreditnu politiku. Ona procjenjuje kreditni rizik i ugovara što kvalitetnije instrumente osiguranja.

PBZ je vrlo dobro kapitalizirana banka čija je stopa adekvatnosti kapi-tala, na kraju godine, iznosila 20,35% i visoko je otporna na apsorpciju poten-cijalnih rizika.

Informator: Štednja je kod nas razvi-jena i unatoč recesiji građani u bankama imaju izuzetno mnogo novca, dakako i u PBZ-u. Ta sredstva i kapital kojim ras-polažete ipak nisu dovoljna i zadužujete se na tržištu kapitala u inozemstvu.

Pod kojim uvjetima to činite, s kojom kamatnom stopom i koliko na njih djelu-je i kreditni rejting naše zemlje?

B. PRKA: Kreditni rejting zemlje bitno utječe na cijenu izvora financiranja. Unatoč negativnim trendovima koji se u ovom trenutku javljaju kod troškova fi-nanciranja u regiji, pa tako i u Republici Hrvatskoj, PBZ djelotvorno upravlja troškovima financiranja. Prije svega jer je anticipirala mogućnost snižavanja navedenog troška te je svoje obveze na vrijeme refinancirala kod matične banke. Druga važna stvar koju valja napome-

nuti jest da se domaće banke, pa tako i PBZ velikim dijelom financiraju od do-maćih izvora, dakle od štednje. Omjer kredita i depozita nije nepovoljan i to je dodatni razlog zašto smo u krizi manje pogođeni od nekih drugih zemalja i fi-nancijskih sustava.

Konkretno, Banka se ne zadužuje samo izravno na tržištu. Značajni su izvori sredstava od naše matične banke Intese Sanpaolo te od multilateralnih fi-nancijskih institucija kao što su EBRD, EIB, itd. To je važno naglasiti jer su ti izvori redovito dugoročniji i znatno sta-bilniji od čistog tržišnog zaduživanja. S obzirom na ročnost depozita, dugoročni su izvori jedini način plasiranja dugo-ročnih kredita.

Informator: Vlada Republike Hrvat-ske poduzima ozbiljne mjere da prora-čunski deficit bude što manji, ali i da bude socijalan pa i da potiče razvoj. Između ostalog, razmišlja se i o mogućnosti da banke otpišu dio nenaplativih potraži-vanja po danim kreditima, ali i o opore-zivanju dobiti koju banke ostvaruju.

Kako to komentirate?B. PRKA: Banke podržavaju sve one

reforme koje služe jačanju sigurnosti fi-nancijske industrije te oporavku i osna-živanju gospodarstva. Potrebno je da u tome sudjeluju svi relevantni sudionici,

treba pažljivo razraditi moguće modele, kako restrukturirati dio postojećih po-traživanja. Dakako, ne samo banaka već i svih drugih vjerovnika, te tako ubrzati reorganizaciju kapitala.

U svakom slučaju za to su potrebni i određeni institucionalni zahvati. Banke se i sada, svaka na svoj način, nose s pro-blemom nenaplativih potraživanja pa tako i otpisom potraživanja. Što se tiče dobiti banaka ona je oporezovana kao i kod ostalih ekonomskih subjekata.

Informator: HNB održava stabilan tečaj kune, a naši izvoznici priželjkuju i predlažu njegovo slabljenje. Kako Vi, gospodine Prka, to ocjenjujete. Koliko bi slabljenje tečaja kune doista potaknulo naš veći izvoz?

B. PRKA: Mislim da tečaj nije niti može biti jedini čimbenik koji bi trebao pokrenuti ekonomiju. Monetarna poli-tika vrlo je dobro odigrala svoju ulogu, sačuvala je financijsku i makroekonom-sku stabilnost.

Valja naglasiti da je temeljna svrha središnje banke očuvanje stabilnosti ci-jena. S druge strane, mnogo je izvoznika koji izvoze. Izvoz mora biti profitabilan kao i svaka druga poslovna aktivnost, a ne društvena funkcija. On kod nas ne ovisi samo o tečaju. Prije svega, nužno je žurno provesti strukturne reforme i po-većati konkurentnost poduzeća i države u međunarodnim okvirima. Drugim ri-ječima, izvoz se može stimulirati nizom mjera bez da se značajnije dira u tečajnu politiku. Osim toga, značajna bi depre-cijacija, s obzirom na vrlo visok stupanj

eurizacije hrvatskog gospodarstva, ima-la negativne posljedice. Relativna sta-bilnost tečaja kune vrlo je važno sidro financijske stabilnosti.

Informator: Na nedavno provedenom referendumu građani Republike Hrvat-ske rekli su DA Europskoj uniji, odnosno našem punopravnom članstvu. Što to znači za Vaše buduće poslovanje?

B. PRKA: Banke su već u velikoj mjeri i poslovno i regulatorno integri-rane u EU, posluju sukladno propisima HNB-a koji su znatno usklađeni sa oni-ma u EU.

Načelno bi se moglo očekivati da će ulazak u EU značiti i manji rizik zemlje, manje CDS-ove. No, s obzirom na tri stvari, a to su: kriza u EU i eurozoni, naši problemi i potreba fiskalnog pri-lagođavanja nove Vlade, ali i činjenica da su tržišta već uračunala naš ulazak u EU, indicira da se samo po osnovi ula-ska u EU ne treba očekivati neke zna-čajnije promjene pa tako ni promjene kamatnih stopa.

Naš je sustav već sada liberaliziran (građani mogu štedjeti u inozemstvu) te smo po kapitalskim zahtjevima stro-ži od Europe tako da iz trenutačne per-spektive gledano nekih većih promjena u bankarskom sektoru nakon ulaska u EU ne bi trebalo biti. Dakako, kao članica EU mi ćemo promptno morati izvršavati sve regulatorne i ostale prila-godbe u sustavu kao i EU.

Informator: Zahvaljujemo na susret-ljivosti i danim odgovorima.

Hrvatski bankarski sustav stabilan i dobro kapitaliziran

Za informator razgovarao: Božidar Majić

Pregled tržišta dionica od 29. 2. do 6. 3. 2012.20 NAJTRGOVANIJIH DIONICA

IZDAVATELJ OZNAKA GODINA NAJNIŽA

GODINA NAJVIŠA

7 DANA NAJNIŽA

7 DANA NAJVIŠA

ZADNJA CIJENA

PROMJENA (%)

PROMET (kn)

INGRA INGR-R-A 3,80 18,49 6,05 8,90 6,46 -15,99% 18.934.009,35

T-HT HT-R-A 220,00 299,70 222,50 225,00 223,50 -0,18% 12.708.551,12

ADRIS ADRS-P-A 200,00 280,00 212,85 217,90 213,50 -0,74% 5.026.676,91

INA INA-R-A 3.520,00 4.498,00 3.625,00 3.655,00 3.625,00 -0,74% 4.902.681,79

Đ. ĐAKOVIĆ HOLD. DDJH-R-A 37,00 78,65 67,20 78,65 71,93 4,25% 4.435.384,75

LUKA RIJEKA LKRI-R-A 95,10 267,02 100,08 121,99 108,20 8,14% 3.603.787,50

BELJE BLJE-R-A 67,00 119,97 78,70 83,09 79,58 -1,75% 3.223.868,75

ERICSSON NT ERNT-R-A 1.000,04 1.649,96 1.135,00 1.196,00 1.150,00 1,32% 3.169.342,46

INSTITUT IGH IGH-R-A 705,00 2.124,90 902,00 1.140,00 970,00 -3,00% 2.685.707,35

CRO. OSIGURANJE CROS-R-A 3.800,00 7.379,00 5.900,00 6.100,00 5.950,00 -1,82% 2.590.083,02

KONČAR EI KOEI-R-A 475,00 699,48 503,50 520,00 507,00 0,69% 2.587.344,58

VAL.ADRIA HOLD. KORF-R-A 47,62 95,99 77,30 81,89 79,90 2,90% 2.507.715,17

KONZUM KNZM-R-A 133,00 224,90 144,95 160,00 145,23 1,56% 2.360.753,64

TISAK TISK-R-A 125,00 215,95 156,10 180,00 175,00 9,38% 2.315.929,38

VUPIK VPIK-R-A 52,21 84,46 77,36 83,55 78,97 1,24% 2.081.456,82

AD PLASTIK ADPL-R-A 96,80 152,00 117,00 119,90 117,83 0,71% 1.925.632,57

DALEKOVOD DLKV-R-A 107,50 271,98 129,02 146,70 131,00 -5,82% 1.854.504,24

PETROKEMIJA PTKM-R-A 139,17 209,99 196,00 204,95 200,00 0,07% 1.322.363,04

ATL. PLOVIDBA ATPL-R-A 300,00 750,00 332,00 352,55 336,56 1,98% 1.258.522,88

LEDO LEDO-R-A 4.150,01 6.350,00 5.700,00 6.047,00 5.950,00 3,48% 1.199.066,65

UKUPAN PROMET: 92.710.716,65 KN

Izvor: Bloomberg

hrvatsko tržište kapitala

ZORAN KORDA

U fokusu interesa investora i pro-teklog su tjedna bile dionice građevinskih tvrtki. Nakon si-

lovitog rasta cijena, brojni špekulanti odlučili su realizirati kratkoročnu dobit, što je dovelo do oštre korekcije cijena. I dalje je uvjerljivo najlikvidnija dionica

Ingre, čija cijena je oscilirala u širokom raspon od 6,05 do 8,90 kuna. U ko-načnici, prevagu je odnijela prodajna strana pa je zaključna cijena oslabila 15,99%. Među 20 najtrgovanijih izda-nja našle su se dionice još dva ‘građe-vinara’, Instituta IGH i Dalekovoda,

čije su cijene pretrpjele umjeren pad. Crobex je na tjednoj razini ostao go-tovo nepromijenjen, pri čemu su po-zitivan doprinos vrijednosti indeksa dale dionice Luke Rijeka, holdinga Đuro Đaković, Ericsson Nikole Te-sle, Valamar Adria holdinga i Kon-

zuma. Na dobitničkoj strani našle su se još dvije tvrtke iz koncerna Agro-kor – Tisak i Vupik.

Dvije navedene dionice uskoro će se naći u sastavu Crobexa, a uz njih je najnovijom revizijom mjesto u službenom indeksu dobio i Ledo, još jedna tvrtka iz sastava Agrokora. Istovremeno, Iz Crobexa je ispala di-onica Konzuma, koja nije zadovoljila uvjet broja dana trgovanja. Većina Agrokorovih tvrtki, uvrštenih na Za-grebačkoj burzi, u prošloj je godini osjetno povećala prihode i popravila profitabilnost. Najveći rast prodaje i dobiti ostvarila je Zvijezda, vodeći proizvođač jestivih ulja u regiji. Uku-pni prihodi Zvjezde lani su iznosili 1,09 milijardi kuna i povećani su 12,5%, dok je dobit uzletjela 87,5%, dostigavši 41 milijun kuna. Veliki iskorak napravio je i Ledo, koji je povećao prihode za 10,0% (na 1,25 milijardi kuna), uz snažan rast dobiti

od 25,0% (na 126,7 milijuna kuna). Maloprodajni lanac Tisak ostvario je rast dobiti od 54,0% na 23,9 mi-lijuna kuna (godinu prije ostvaren je gubitak od 15 milijuna kuna). Povećanje dobiti pratio je rast pro-daje od 8,4% što je rezultat znatnog povećanja prihoda od komercijalne i elektroničke robe te usluga. Slabije rezultate bilježe Konzum i Belje. U 2011. godini Konzum je povećao prodaju za 6,0%, što je ponajviše zasluga rasta prodajnih kapaciteta i dobre turističke sezone. Međutim, kad se prodaja uspoređuje na bazi istih kapaciteta, rast je iznosio svega 1,2%. Istovremeno, dobit je potonu-la za čak 16,4% (na 345,22 milijuna kuna), što ukazuje na izuzetno tešku poslovnu godinu. Poljoprivredni kombinat Belje je, unatoč rastu pri-hoda od 22,6%, pretrpio gubitak od 92,36 milijuna kuna, gotovo 30,0 milijuna kuna više nego 2010.

�10. 3. 2012.br. 605�

* Profesor na Katedri za rimsko pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

prof. dr. sc. MARKO PETRAK,* Zagreb

Traditio Iuridica (185)

Traditio Iuridica

vijesti i događaji

Zamjenik gradonačelnika Grada Crikve-nice, Senko Smoljan i pročelnica Uprav-nog odjela za financije, Snježana Sikirić,

predstavili su Grad Crikvenicu na međuna-rodnoj Konferenciji organiziranoj na temu Jugoistočna Europa: regija povoljnog poslov-nog okruženja, koja je prošli tjedan održana u

Beogradu. Na konferenciji su sudjelovali mi-nistri i veleposlanici susjednih država u regiji, predstavnici ekonomskih fakulteta iz država u regiji, koji su ujedno i nositelji programa te predstavnici USAID-a i NALED-a.

Crikvenica je, osim Rijeke, Bjelovara i Ivan-ca, jedan od četiriju hrvatskih gradova koji je ušao u Program certifikacije gradova s povolj-nom poduzetničkom klimom, ispunivši po-trebne kriterije. Program certifikacije je proces

Predstavnici Grada Crikvenice sudjelovali na međunarodnoj konferenciji na temu

poticanja poduzetništvakoji promovira standarde i omogućuje ocje-nu kvalitete usluga i informacija koje lokalne samouprave pružaju poduzetnicima.

Certifikacija grada znači ispunjenje odre-đenih standarda, tj. jamstvo da će lokalni po-duzetnici, kao i potencijalni investitori, dobiti usluge i informacije na način koji olakšava po-

slove i aktivnosti koje ulaze u nadležnost lokalnih samoupra-va. Namjera kreatora Programa certifikaci-je je da sam proces i čin dodjele certifikata predstavlja poticaj lo-kalnim samouprava-ma za daljnji razvoj.

Jedan od sudioni-ka na Okruglom stolu, veleposlanik Slovenije u Srbiji Franc But, ista-knuo je da je projekt regionalne certifikaci-je gradova jedinstven i važan, jer donosi

informacije o tome kome se može vjerovati. Certifikacija je investitorima jamstvo da od grada mogu očekivati ozbiljnost i dobre uvje-te poslovanja.

Program certifikacije traje 18 mjeseci, nakon kojeg slijedi evaluacija rezultata i na-pretka u lokalnim samoupravama te dodjela certifikata.

Priredila: prof. Denisse MandekićGrad Crikvenica

Europski upravni prostor knjiga je autora prof. dr. sc. Ivana Koprića, doc. dr. sc. Anamarije Muse i mr. sc. Goranke Lalić Novak, a objav-

ljena je u siječnju 2012. u sklopu biblio-teke Priručnici za stručno usavršavanje Instituta za javnu upravu u Zagrebu.a

Knjiga je strukturirana u pet glavnih dijelova koji su razdijeljeni u poglavlja i potpoglavlja. Opremljena je Predgovo-rom, Popisom okvira, Popisom prikaza, Li-teraturom te šest dodatnih priloga. Glavni dijelovi knjige su I. Razvoj Europske unije i institucionalni okvir; II. Europsko uprav-ljanje; III. Europski upravni prostor – ispu-njavanje europskih standarda u država-ma članicama i kandidatima; IV. Utjecaj Europske unije na trendove ra-zvoja javne uprave i jav-nih politika u nacionalnim državama; te V. Politika pro-širenja, Hrvat-ska i članstvo u Uniji. Autori su koristili op-sežnu i relevan-tnu domaću i stranu literaturu i pravne izvore.

U knjizi naj-prije analiziraju razvoj Europske unije od nastan-ka Europskih za-jednica do aktual-nog stanja nakon stupanja na snagu Lisabonskog ugovora, te postojeću strukturu, djelokrug i položaj institucija EU (Europsku vijeće, Vijeće Eu-ropske unije, Europski parlament, Europ-ska komisija, Sud Europske unije) i njezi-nih savjetodavnih (Europski gospodarski i scojalni odbor, Odbor regija) kontrolnih (Europski revizorski sud, Europski om-budsman, Europski nadzornik zaštite po-dataka) i financijskih (Europska središnja banka, Europska investicijska banka) tijela, s naglaskom na položaj i ulogu Europske komisije i suvremenih upravnih struktu-ra EU (komitologija, europske agencije, europske upravne mreže). Potom obra-đuju svrhu, probleme i temeljne odnose

sustava europskog upravljanja, polazeći od teorijskih pristupa europskim integra-cijama i upravljanju te analiziraju izvore i načela prava EU, vrste i ciklus oblikovanja politika EU, pri čemu se ističu problemi europskog upravljanja: demokratski i im-plementacijski deficit i prezentiraju kon-cept reforme sustava europskog upravlja-nja na temelju Bijele knjige te novi načini upravljanja i regulacije (benchmarking, otvorena metoda koordinacije) kao obli-ci rješavanja tih problema, a naglašavaju važnost upravnih kapaciteta nacionalnih javnih uprava u transpoziciji i implemen-taciji europskog prava i politika. U središ-njem dijelu knjige sustavno analiziraju e u r o p s k i upravni prostor, razloge,

uvjete i posljedice nje-govog nastanka, insti-tucionalizaciju, načela i standarde europskog upravnog prostora u odnosu na ključne aspekte javne uprave (službenički sustav, upravni postupak, sudski nadzor upra-ve) i ulogu SIGME i Vi-jeća Europe u promi-canju tih standarda. Analiziraju, također, utjecaje europskog upravnog prostora i europeizacije na trendove u razvoju javnog upravljanja i javnih politika u nacionalnim drža-vama na primjeru

regulacije službi od općeg interesa, (posebice položaja i uloge ne-zavisnih regulatornih tijela u Republici Hrvatskoj), regulatorne reforme, uprav-ljanje kvalitetom u javnoj upravi i jačanje lokalne samouprave te u svezi s pojedi-nim javnim politikama (politika azila, po-litika informacijskog društva i e-uprave te politika za mlade). Na kraju autori daju poseban osvrt na razvoj europske poli-tike proširenja, faze procesa pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, struk-turne inovacije i financijske mogućnosti nastale radi pristupanja EU i provođenja političkih, gospdoarskih i upravnih refor-mi na putu prema članstvu te provedene upravne prilagodbe usmjerene na posti-zanje željene razine kapaciteta hrvatske javne uprave radi uspješne provedbe eu-ropske pravne stečevine i javnih politika.

Povezujući teoriju i praksu upravljanja u europskom kontekstu, ova je opsežna, sistematična, analitična i informativna knjiga namijenjena studentima svih ra-zina i tipova studija javne uprave, prava, ekonomije i političkih znanosti, ali i poli-tičkim dužnosnicima i upravnim službeni-cima na državnoj i lokalnoj razini. Koristan je izvor informacija i svim zainteresiranim građanima.

prikaz knjige

EUROPSKI UPRAVNI PROSTOR(nakladnik: Institut za javnu upravu iz Zagreba, Zagreb, 2012.)

Ivan Koprić, Anamarija Musa, Goranka Lalić Novak

1 Prof. dr. sc. Ivan Koprić redoviti je profesor i predstojnik Katedre za upravnu znanost te predstojnik Studijskog centra za javnu upravu i javne financije Pravnog fa-kulteta Sveučilišta u Zagrebu te predsjednik Instituta za javnu upravu. Glavni je i odgovorni urednik znan-stveno-stručnog časopisa Hrvatska i komparativna javna uprava/Croatian and Comparative Public Administration, član Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava HAZU te član Znanstvenog vijeća Akademije pravnih znanosti Hrvatske. Doc. dr. sc. Anamarija Musa docentica je na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Obranila je doktorsku diserta-ciju na temu Europeizacija i agencijski model javne uprave. Mr. sc. Goranka Lalić Novak predavačica je nauke o javnoj upravi i europskog upravnog prosto-ra u Studijskom centru za javnu upravu i javne finan-cije Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Daria Dubajić, znanstvena novakinja Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

IUS PANDECTARUM,lat.,pandektno pravo,uširemsmislu,nazivzaopćepravo(ius commune)kao recipirano rimsko pravo koje je vrijedilo u gotovo cijeloj Europi u srednjovjekovnomi ranome modernom razdoblju (o recepciji rimskog prava v. podrobnije Petrak, Traditio iuridica,br.172-175).SâmizrazpotječeodimenaznameniteJustinijanove zbirke pravničkog rimskog prava Digesta seu Pandectae kao temeljnog izvora recipiranog rimskog prava (oDigesta seu Pandectae v. podrobnije Petrak, Traditio iuridica, br. 183, Informator, br. 6049od 25. veljače 2012.); u užem smislu, pojam ius pandectarum (»pandektno pravo«) nazivje za recipirano rimsko pravo prilagođeno njemačkoj pravnoj praksi, počevši od 17. st.(usus modernus pandectarum – »moderna primjena Pandekata«). Polazeći od navedenogpravnogsustavateučenjanjemačkehistorijskepravneškole,posebiceF.K.vonSavignyja(+1861.),kaopravnoteorijskogtemelja,unjemačkimsezemljamaodsredine19.st.razvilasistematsko-dogmatska škola proučavanja rimskog prava, u prvom redu JustinijanovihPandekata,sciljemoblikovanja,podrobnerazradeiprimjenesuvremenogprivatnopravnogsustava na temelju rimskih pravnih vrela (Heutiges römisches Recht – »današnje rimskopravo«) kao važećeg općeg njemačkog privatnog prava. Navedena škola vremenom jezadobila naziv »pandektistika« (Pandektistik) (glavni predstavnici: Wächter, Brinz, Arndts,Dernburg,Windscheid),anatajnačinosuvremenjenrimskipravnisustavnaziv»pandektnopravo« (ius pandectarum, Pandektenrecht).Učenjanjemačkepandektističkeškole iznimnosuutjecalanazakonodavstvo,doktrinuipraksuprivatnogpravaugotovosvimeuropskimzemljamaudrugojpolovini19.st.teu20.st.teidanaspredstavljajutemeljeopćeeuropskeprivatnopravne dogmatike. Tako je, primjerice, počevši od kraja 19. st., privatnopravnadoktrinausvojilatzv.pandektni sustav izgradnje građanskog prava koji se sastoji od pet dijelova (opći dio, obvezno pravo, stvarno pravo, obiteljsko pravo, nasljedno pravo)nasuprotinstitucijskomsustavu,tegaugradilaumnogobrojnenovijegrađanskekodifikacije(npr.njemačkiBGB,talijanskiCodice Civileidr.;opandektnomsustavuv.npr.Klarić/Vedriš,Građansko pravo, Zagreb, 2006., str. 11 i sl.). Polazeći od navedenog »paneuropskog«značenja pandektnog prava, u današnje vrijeme se na europskoj razini iznova razvijapovijesno-komparativnapravnaškolakojazastupamišljenjedabirimskapravnatradicijasa svojim načelima, institutima i konkretnim rješenjima trebala predstavljati temelj budućeg europskog privatnog prava, a koja se često naziva »neopandektistika« (glavni predstavnik: Reinhard Zimmermann, direktor Max-Planck Instituta za strano i međunarodno privatno pravo u Hamburgu).

� 10. 3. 2012.br. 6053Uredništvo

Sudska praksaUstavna tužba - neiscrpljeni pravni put

Ustavni sud ne smatra prihvatljivim da pro-vodi postupak na temelju članka 63. stavak 1. Ustavnog zakona, prije no što nadležni sud pravomoćno odluči o pravima i obvezama pod-nositelja ustavne tužbe te će odgoditi izvršenje osporenog upravnog akta, kako bi tom sudu omogućio nepristranu i objektivnu kontrolu njegove zakonitosti

ODLUKA USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE, BR. U-IIIB-5243/2011 OD 31. SIJEČNJA 2012.

Ustavni sud Republike Hrvatske u postupku koji je ustavnom tužbom pokrenuo A. d.d. Z., na sjednici održanoj 31. siječnja 2012., donio je rješenje kojim

se privremeno odgađa izvršenje rješenja Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (u nastavku teksta: HANFA) KLASA: UP/I-451-04/11-10/5, URBROJ: 326-111-11-10 od 6. listopada 2011., te se nalaže Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske da u roku šest mjeseci od dana donošenja ovog rješenja donese odluku u predmetu broj: Us- 11063/2011.

Iz obrazloženja:Podnositelj je podnio ustavnu tužbu na temelju ovlasti

sadržanog u članku 63. stavak 1. Ustavnog zakona o Ustav-nom sudu Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 99/99, 29/02 i 49/02 – proč. tekst - u nastavku teksta: Ustavni zakon), prije nego što je protiv rješenja HANFE KLASA: UP/I-451-04/11-10/5, URBROJ: 326-111-11-10 od 6. listopada 2011., iscrpio put pravne zaštite.

Navodi da je HANFA rješenjem utvrdila njegovu ob-vezu na objavljivanje ponude za preuzimanje društva B. d.d. D., a taj je postupak HANFA pokrenula na temelju članka 47. stavak 1. Zakona o preuzimanju dioničkih društava (Nar. nov., br. 109/07 i 36/09 - u nastavku teksta - ZPDD).

Podnositelj smatra da bi nepokretanjem ustavnosudskog postupka za njega mogle nastati teške i nepopravljive poslje-dice, jer bi najkasnije do 5. prosinca 2011. trebao započeti postupak preuzimanja B. d.d. Očito je kako do toga dana podnositelj ne može računati s time da bi Upravni sud Re-publike Hrvatske mogao odlučiti o njegovoj upravnoj tužbi, jer taj sud pravnu zaštitu ne pruža u tako kratkom roku...

Posebno traži odgodu ovrhe i pravnih učinaka osporenog rješenja HANFE na temelju članka 67. stavak 2. Ustavnog zakona. Podnositelj iznosi da bi provođenjem ovrhe pretrpio teške i nepopravljive posljedice i štetu koja bi se očitovala u nemogućnosti naplate plaćenih iznosa za kupnju dionica malim dioničarima, budući da se radi o nekoliko tisuća ima-telja dionica, koje bi, nakon izvršenja rješenja bilo vrlo teško sudskim putem i ovrhom natjerati na povrat primljenoga novca od prodaje dionica.

Prijedlog je osnovan.Iz dostavljene preslike spisa predmeta HANFE te do-

kumentacije koju je uz ustavnu tužbu dostavio podnositelj, proizlazi da je u konkretnom slučaju riječ o upravnom po-stupku u kojem je tijelo s javnim ovlastima odlučivalo o izni-mno složenim pravnim i činjeničnim pitanjima. Iz navoda ustavne tužbe proizlazi da bi izvršenjem osporenog rješenja HANFE za podnositelja mogle nastati teške gospodarske posljedice, jer bi morao isplatiti iznos »od 804.005.394,72 kune«. Isplatom tog iznosa, a da prethodno nije provedena sudska kontrola zakonitosti osporenog upravnog akta, za podnositelja bi mogla nastati teško otklonjiva šteta, jer bi u slučaju možebitnog poništenja osporenog upravnog akta podnositelj bio prisiljen voditi tisuće sudskih sporova protiv dioničara B. d.d., radi povrata plaćene cijene za dionice tog trgovačkog društva.

Članak 63. stavak 1. Ustavnog zakona glasi:»(1)Ustavni sud će pokrenuti postupak po ustavnoj tužbi

i prije no što je iscrpljen pravni put, u slučaju (...) kad se os-porenim pojedinačnim aktom grubo vrijeđaju ustavna prava, a potpuno je razvidno da bi nepokretanjem ustavnosudskog postupka za podnositelja ustavne tužbe mogle nastati teške i nepopravljive posljedice.«

Ustavni sud ne smatra prihvatljivim da u osobitim okol-nostima konkretnog slučaja provodi postupak na temelju članka 63. stavka 1. Ustavnog zakona, prije no što nadležni

sud pravomoćno odluči o pravima i obvezama podnositelja ustavne tužbe. On ocjenjuje da je u ovom stadiju postup-ka dostatno odgoditi izvršenje osporenog upravnog akta, kako bi nadležnom sudu omogućio nepristranu i objektiv-nu kontrolu njegove zakonitosti. Ustavni sud ovaj će po-stupak nastaviti nakon što Visoki upravni sud Republike Hrvatske odluči o predmetu.

informator, broj 6053 • 10. 3. 2012.

Kupoprodaja stana stanaruKupac može ostvariti povrat plaćene cijene stana koja se odnosila na zemljište, ako je prethodno zatražio izmjenu sklopljenog kupoprodajnog ugovora u zakonom propisanom roku

ODLUKA VRHOVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE, BR. Rev x 425/2009-2 OD 9. RUJNA 2009.

Drugostupanjskom presudom potvrđena je prvostu-panjska presuda kojom je naloženo prednici tuženi-ka da tužiteljima isplati iznos od 3.287,28 DEM s

pripadajućom zakonskom kamatom od 28. svibnja 1992. do isplate, a na ime preplaćenog iznosa cijene kupljenog stana prema Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanar-sko pravo (Nar. nov., br. 27/91 – u nastavku teksta: Zakon).

Cijena stana iznosila je 13.222,28 DEM, a izračunana je na temelju elemenata za utvrđivanje cijene stana iz citi-ranog Zakona, te iz priloženog obračuna cijene stana od 19. svibnja 1992., koji je načinio Fond stambenog gospodarstva S., a koji je prema članku 4. Ugovora o kupoprodaji stana sa-stavni dio tog ugovora, proizlazi da je utvrđena cijena stana uključivala i pripadajuće zemljište.

Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, koje je prihvatio u cijelosti drugostupanjski sud, sudovi su zaključili da iz odredaba ugovora proizlazi da tužitelji nisu kupili pri-padajuće zemljište, jer da je predmet kupnje naveden u točki 1. ugovora bio stan i zajednički dijelovi, uređaji i zgrade.

Stoga su prihvatili tužbeni zahtjev tužitelja i naložili tu-ženiku povrat dijela cijene stana u iznosu od 3.287,28 DEM, koja se prema priloženom obračunu odnosila na predmetno zemljište.

S osnovom tuženik prigovara u reviziji da je prihvaća-njem tužbenog zahtjeva tužitelja pogrešno primijenjeno materijalno pravo.

Zakon, u odredbi članka 1., propisivao je uvjete i način prodaje stanova na kojima postoji stanarsko pravo zajedno sa zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade i pripadajućim dijelom zemljišta, te način određivanja cijene stana.

Odredbom članka 10. propisana je cijena stana, tako da se ona utvrđuje ovisno o građevinskoj vrijednosti stana, u kojoj je sadržana vrijednost zajedničkih dijelova i uređaja zgrade te vrijednost pripadajućeg zemljišta, zatim o visini vlastitih sredstava stanara koji je uložio u stan, te osobni po-pust koji se priznaje kupcu.

Kako je u postupku utvrđeno, a što ni među strankama nije sporno, da je u cijenu stana bila uključena i vrijednost zemljišta obračunana s iznosom od 3.287,28 DEM, proizla-zi da je predmetom kupoprodaje tada očito bilo i zemljište, jer to nije bilo protivno važećim propisima.

Naknadnim donošenjem Zakona o izmjenama i dopu-nama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo (Nar. nov., br. 33/92 - u nastavku teksta: ZID Zakona), mijenja se odredba članka 1. i članka 10. prijašnjeg zakona, tako da se pripadajući dio zemljišta izostavlja iz predmeta kupoprodaje, pa se tako niti cijena stana više ne formira ovi-sno i o vrijednosti pripadajućeg dijela zemljišta.

Prema članku 51. stavak 1. Zakona (Nar. nov., br. 43/92 – proč. tekst) propisano je da kupci stanova odnosno njihovi pravni sljednici imaju pravo u roku 30 dana od dana stupa-nja na snagu ZID Zakona odlučiti hoće li već sklopljene ugovore o kupoprodaji stana zamijeniti novim, u skladu s odredbama ZID Zakona, a prema stavku 2. istog članka kupci stanova odnosno njihovi pravni sljednici koji se odlu-če izmijeniti sklopljeni ugovor imaju pravo na povrat upla-ćenih sredstava cijene stana ako je niža od one u prijašnjem, izmijenjenom ugovoru. U tom slučaju prodavatelj je dužan revalorizirati iznos razlike cijene stana kupcu i vratiti ga u roku osam dana od izmjene ugovora.

informator, broj 6053 • 10. 3. 2012.

Stečajni postupak - prigovori na diobni popis

Na diobni popis svaki stečajni vjerovnik može pod-nijeti prigovor, neovisno o tome je li mu u ranijoj fazi stečajnog postupka (ranijom djelomičnom diobom) njegova tražbina isplaćena u cijelosti

ODLUKA VISOKOG TRGOVAČKOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE, BR. Pž-3869/09 OD 13. TRAVNJA 2010.

Pobijanim rješenjem od 9. siječnja 2009. odbačen je pri-govor A. M. na završni diobni popis kao nedopušten.Prema obrazloženju navedenog rješenja, tražbina pod-

nositelja prigovora u cijelosti je isplaćena pa je on izgubio status vjerovnika, čime je prestao i njegov pravni interes za podnošenje prigovora. Stoga je zaključeno da podneseni prigovor valja odbaciti kao nedopušten.

Protiv tog je rješenja žalbu podnio A. M. zbog bitne po-vrede odredaba postupka te pogrešne primjene materijalnog prava. Navodi da mu prije održavanja završnog ročišta nije omogućen uvid u cijeli stečajni spis, čime mu je onemogu-ćeno raspravljanje pred sudom. Dodaje da još uvijek nije odlučeno o njegovoj prijavi tražbine koja se odnosi na obra-čunane kamate na već plaćeni iznos potraživanja te smatra da je o podnesenoj prijavi trebalo odlučiti prije zaključenja stečajnog postupka. Predlaže, stoga, ukidanje pobijanog rje-šenja i vraćanje predmeta na ponovan postupak, podredno preinačenje te usvajanje prigovora. (...)

Prije svega, valja istaknuti da iz obrazloženja pobijanog rje-šenja nije razvidna zakonska osnova na temelju koje je takvo rješenje doneseno. Naime, u obrazloženju rješenja prvostupanj-ski sud ne navodi odredbu Stečajnog zakona koja bi predstav-ljala zakonsku osnovu za odbačaj prigovora na završni diobni popis kao nedopuštenog zbog nedostatka pravnog interesa.

Prigovori na završni diobni popis, dakle i na odluke suda o takvim prigovorima, regulirani su odredbama članka 190. u svezi s odredbom članka 193. Stečajnog zakona (Nar. nov., br. 44/96, 161/98, 29/99, 129/00, 123/03, 197/03, 187/04, 82/06 i 116/10).

Prema navedenim zakonskim odredbama, prigovore na diobni popis podnose vjerovnici. Suprotno utvrđenju prvo-stupanjskog suda, vjerovnik kojem je u cijelosti u stečajnom postupku isplaćena tražbina, ne gubi status vjerovnika, jer to ne proizlazi iz odredaba Stečajnog zakona koje definiraju status vjerovnika. Stoga žalitelj koji je u svojstvu stečajnog vjerovnika podnio prigovor na završni diobni popis, ima pravni interes za podnošenje takvog prigovora. Osim toga, prema odredbama članka 190. Stečajnog zakona, u povo-du prigovora na završni diobni popis, stečajni sudac može donijeti rješenje kojim se prigovor odbija (st. 2.) odnosno rješenje kojim se određuje ispravak popisa (st. 3.).

informator, broj 6053 • 10. 3. 2012.

Ovrha radi naplate novčane tražbine - opseg ovrhe - zaštita ovršenika fizičke osobe

Kada je, radi naplate tražbine ovrhovoditelja od 9.912,50 kn te troškova ovrhe, određena ovrha na kući i oranicama, onda je predložena ovrha nerazmjerna tražbini, pa je tegobna i nepovoljna za ovršenika

ODLUKA ŽUPANIJSKOG SUDA U OSIJEKU, BR. Gž 2443/2009 OD 10. LISTOPADA 2009.

Ovrhovoditelj je predložio, a sud odredio, ovrhu na nekretninama ovršenika radi naplate tražbine od 9.912,50 kn, te troškova ovrhe od 1.220,00 kn, i to

na kući i dvoru ovršenika i kč.br. 2014 oranici od 11.743 m2.Drugostupanjski je sud našao da je vrijednost kč.br. 2014

oranice dostatna za namirenje cjelokupne tražbine ovrho-voditelja, pa je usvojio prijedlog ovršenika da je predložena ovrha na nekretninama ovršenika nerazmjerna vrijednosti tražbine, pa kao takva suprotna odredbi članka 6. Ovršnog zakona (Nar. nov., br. 57/96, 29/99, 42/00 - Odluka USRH, 173/03, 194/03 – ispr., 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08), zbog čega je prijedlog ovršenika djelomično odbio.

informator, broj 6053 • 10. 3. 2012.

�10. 3. 2012.br. 60�3zdravstvena zaštitaUredila Biljana Barjaktar, dipl. iur.


1. Zakon o zaštiti prava pacijenta

1.1. Razlozi i osnova donošenjaZakon o zaštiti prava pacijenata (u

nastavku teksta: Zakon) donesen je kao posljedica obveze Republike Hrvatske da, prije nego što postane punopravna članica Europske unije, uskladi svoje zakonodav-stvo sa zakonodavstvom Europske unije.

Pri donošenju Zakona uzete su u ob-zir, između ostalog, i odredbe Deklaracije o promicanju prava pacijenata u Europi, Svjetske zdravstvene organizacije (u na-stavku teksta: Deklaracija), prema kojoj je informirani pristanak pacijenta preduvjet za svaki medicinski zahvat, a isti zahvat pacijent ima pravo odbiti ili zaustaviti2. Na temelju prihvaćene Deklaracije, sedam europskih zemalja donijelo je zakone koji reguliraju prava pacijenata: Finska, Litva, Francuska, Danska, Island, Ukrajina i Nor-veška, dok su Austrija, Grčka, Mađarska, Bjelorusija, Slovačka, Slovenija i Švedska uvele ta prava u postojeću legislativu3. U okviru istih prava, regulirana je i problema-tika pristanka pacijenata.

Prema mađarskom zakonu pacijent ima pravo biti uključen u odlučivanje o svakom

medicinskom zahvatu. Svakom zahvatu treba prethoditi pacijentov informirani pri-stanak dan na temelju potpune informacije o njemu, bez prisile, prijetnje ili prijevare.4 Prema danskom zakonu informirani prista-nak je pristanak dan na temelju odgovara-juće informacije o mogućim intervencijama, njihovim rizicima i mogućim posljedicama.5 Prema finskom zakonu pacijent treba biti informiran o medicinskom zahvatu na nje-mu razumljiv način. Ako određeni zahvat odbije, tada ga se mora informirati o mo-gućnosti poduzimanja druge medicinske in-tervencije.6 Jednako kao i zakoni europskih zemalja, i američki Zakon o pravima pacije-nata navodi da pacijent ima pravo dobiti sve informacije o dijagnozi, liječenju i prognozi liječenja, te pravo donijeti odluku o planu liječenja i tretmanu, a također predloženo liječenje i odbiti. Osim toga, pacijent ima pravo biti informiran o posljedicama svog odustanka.7

1.2. Pravo pacijenta na suodlučivanje u vlastitom liječenju

Zakonom su prava pacijenata u Repu-blici Hrvatskoj po prvi put regulirana na

jednom mjestu i za sve hrvatske pacijente. Pravo pacijenta na suodlučivanje je jedno od temeljnih prava pacijenata utvrđenih Zako-nom (čl. 6. Zakona). Prema istoj odredbi, pravo na suodlučivanje obuhvaća pravo pa-cijenta na obaviještenost te pravo na prihva-ćanje ili odbijanje pojedinog dijagnostičkog, odnosno terapijskog postupka.

Prije donošenja Zakona, navedeno pra-vo bilo je u različitim propisima regulirano samo djelomično ili samo za neke kategorije pacijenata, a isti propisi ga i danas regulira-ju na sličan način. Tako je člankom 22. sta-vak 1. točka 6. Zakona o zdravstvenoj za-štiti određeno da u ostvarivanju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja svaka osoba ima pravo odbijanja pregleda i liječenja, osim u slučaju kada bi odbijanjem ugrozila zdravlje drugih8. Člankom 3. toč-ka 12. Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama definiran je pojam pristanka kao slobodno dana suglasnost osobe s du-ševnim smetnjama za provođenje određe-nog liječničkog postupka, koja se zasniva na odgovarajućem poznavanju svrhe, prirode, posljedice, koristi i opasnosti tog postupka i drugih mogućnosti liječenja9. U članku 2. stavak 4. Kodeksa medicinske etike i deon-tologije određeno je da će liječnik poštovati pravo duševno sposobnog i svjesnog paci-jenta da dobro obaviješten slobodno prihva-ti ili odbije pojedinog liječnika, odnosno preporučenu liječničku pomoć.10 Prema članku 241. Kaznenog zakona, tko drugog medicinski neopravdano liječi ili liječi bez njegova pristanka, kaznit će se kaznom za-tvora od šest mjeseci do tri godine.11

1.3. Postoji li zakonsko jamstvo za ostvarivanje prava pacijenta na suodlučivanje?

Kako je već navedeno, a prema našem Zakonu, pravo pacijenta na suodlučivanje obuhvaća pravo na obaviještenost te pravo na prihvaćanje ili odbijanje pojedinog dija-gnostičkog, odnosno terapijskog postupka.

Pravo pacijenta na obaviještenost, pre-ma članku 8. Zakona, obuhvaća pravo na obavijest o tijeku postupaka prilikom pružanja zdravstvene zaštite, mogućnosti odlučivanja o preporučenim pregledima i zahvatima, kao i o mogućim zamjenama preporučenih postupaka, pravo na obavijest o prednostima i rizicima obavljanja ili ne-obavljanja preporučenih pregleda i zahvata, te na obavijest o medicinskoj procjeni re-zultata i ishoda određenog dijagnostičkog ili terapijskog postupka.

Navedene obavijesti pacijentu je obve-zan dati zdravstveni radnik visoke stručne spreme koji mu izravno pruža određeni oblik zdravstvene usluge, i to na temelju usmenog zahtjeva pacijenta. Prema član-ku 16. stavak 1.-3. Zakona, pacijent ima pravo prihvatiti ili odbiti pojedini dijagno-stički odnosno terapijski postupak, osim u slučaju neodgodive medicinske intervenci-

je, čije bi nepoduzimanje ugrozilo njegov život i zdravlje ili izazvalo trajna oštećenja. Prihvaćanje pojedinog dijagnostičkog ili terapijskog postupka pacijent izražava pot-pisivanjem suglasnosti. Obrazac suglasno-sti te obrazac izjave o odbijanju pojedinog postupka propisuje se posebnim pravilni-kom.

Zakonom su predviđene novčane kazne za prekršaj zdravstvenoj ustanovi ako paci-jentu uskrati pravo na obaviještenost i pravo na prihvaćanje ili odbijanje pojedinog dija-gnostičkog odnosno terapijskog postupka. Također, predviđena je i novčana kazna za prekršaj zdravstvenom radniku ako na za-htjev pacijenta uskrati obavijest.

Dakle, iz Zakona proizlazi: da pacijent ima pravo prihvatiti ili odbiti pojedini di-jagnostički odnosno terapijski postupak, da ima pravo na obaviještenost i da mu je obavijesti koje sačinjavaju to pravo zdrav-stveni radnik obvezan dati na njegovo usmeno traženje.

No, Zakonom nije definirano mora li takva obavijest sadržavati sve elemente od kojih se prema Zakonu sastoji pravo paci-jenta na obaviještenost.

Na temelju odredbe Zakona kojim se re-gulira pravo pacijenta na prihvaćanje ili od-bijanje pojedinog dijagnostičkog odnosno terapijskog postupka, donesen je Pravilnik o obrascu suglasnosti te obrascu izjave o odbijanju pojedinog dijagnostičkog od-nosno terapijskog postupka (u nastavku teksta: Pravilnik), koji je stupio na snagu 31. siječnja 2008.12

Pravilnikom se uređuje sadržaj obras-ca suglasnosti kojom se prihvaća pojedini preporučeni dijagnostički odnosno tera-pijski postupak te sadržaj obrasca izjave o odbijanju postupka. I obrazac suglasnosti i obrazac izjave o odbijanju sadrže općenite podatke o pacijentu nad kojim se provo-di postupak te zdravstvenoj ustanovi koja ga provodi, kao npr. naziv preporučenog postupka, nositelja zdravstvene djelatnosti, ime i prezime pacijenta te njegove opće-nite podatke, ime i prezime zakonskog zastupnika odnosno skrbnika, potpis i faksimil doktora medicine, mjesto i datum ispunjavanja obrasca, vlastoručni potpis pacijenta odnosno zakonskog zastupnika ili skrbnika.

Što se tiče sadržaja obavijesti o pojedi-nom postupku, Pravilnikom je propisano: »Sadržaj obavijesti o preporučenom dijagno-stičkom, odnosno terapijskom postupku koja se prilaže Suglasnosti utvrđuje nositelj zdrav-stvene djelatnosti uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnih komora i uz suglasnost Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdrav-stvu«.

Na taj način, Pravilnikom je pružena dodatna sigurnost za pacijenta, jer se oba-vijest o pojedinom preporučenom postupku prilaže suglasnosti, što znači da ona mora biti u pisanom obliku. No, niti njime nije utvrđeno da obavijest mora sadržavati sve elemente koji čine Zakonom utvrđeno pra-vo pacijenta na obaviještenost.

Informirani pristanak ili pravo pacijenta na suodlučivanje kroz propise i praksu

mr. sc. RENATA TURČINOV, Zagrebprof. dr. sc. MLADENKA VRCIĆ-KEGLEVIĆ, specijalist obiteljske medicine, Zagreb

U današnje vrijeme brojna su nastojanja usmjerena k poboljšanju prava pacijenata. Sve više jača svijest da pacijent ima isključivo pravo donijeti konačnu odluku o svom zdravlju i životu, čime mu se omogućava sačuvati svoje dostojanstvo i samostalno odrediti svoju sudbinu. Kao instrument promicanja prava pacijenata, sve se više ističe pacijentovo pravo pristanka na određeni dijagnostički ili terapijski postupak koji mu predloži liječnik, tek nakon što od njega dobije valjanu informaciju o postupku. Navedeno pravo u pronađenoj i obrađenoj literaturi najčešće je nazivano informirani pristanak ili pravo obaviještenog pacijenta, a u hrvatskom Zakonu o zaštiti prava pacijenata, koji je stupio na snagu 11. prosinca 2004., isto pravo zove se pravo na suodlučivanje.1 Napominjemo da smo o ovoj temi pisali nedavno, u članku mr. sc. Zvonimira Boškovića: »Pravo na samoodlučivanje liječnika i pravo na samoopredjeljenje pacijenta«, objavljenog u Informatoru, br. 6038 od 18. siječnja 2012.

1 Zakon o zaštiti prava pacijenata (Nar. nov., br.169/04).

2 WorldHealthOrganization.Declarationonthepro-motion of patients’ in Europe, dostupno na: http://search.who.int/search?q=declaration.

3 KonačanNacrtprijedlogaZakonaozaštitipravapa-cijenata,od1. listopada2004.Dostupnona:http://www.sabor.hr.

4 Rights and Obligations of Patients in Hungary. ActCLIVof1997odHealth.

5 Law on patients’ rights. No. 482 of 1 July 1998.Dostupno na: http://waml.haifa.ac.il/index/referen-ce/legislation/denmark.

6 World Association for Medical Law. Act on statusand rights of patients. Dostupno na: http://www.thewaml.com/97918/Finland5.

7 American Hospital Association. A Patient’s Bill ofRight. Dostupno na: http://www.patienttalk.info/AHA-Patient_Bill_of_Rights.htm.

8 Zakon o zdravstvenoj zaštiti (Nar. nov., br. 150/08,155/09-Uredba,71/10,139/10,22/11,84/11,154/11-Uredbai12/12).

9 Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (Nar.nov.,br.111/97,27/98-ispr.,128/99i79/02).

10 Kodeksmedicinskeetikeideontologije(Nar.nov.,br.55/08).

11 Kazneni zakon (Nar. nov., br. 110/97, 27/98 - ispr.,50/00-OdlukaUSRH,129/00,51/01,111/03,190/03-Odluka USRH, 105/04, 84/05 - ispr., 71/06, 110/07,152/08,57/11,77/11-OdlukaUSRHi125/11).

12 Pravilnik o obrascu suglasnosti te obrascu izjave oodbijanju pojedinog dijagnostičkog odnosno tera-pijskogpostupka(Nar.nov.,br.10/08).

6 10. 3. 2012.br. 60�3zdravstvena zaštita


Za razliku od toga, člankom 11. Prijed-loga Zakona o pravima, obvezama i odgo-vornostima pacijenata, koji nije zaživio, bilo je utvrđeno da pacijent ima pravo prije po-četka medicinskog zahvata ili tretmana pra-vovremeno dobiti sve potpune informacije o njima, a te informacije moraju odgovarati pravu na potpunu osobnu obaviještenost koje je bilo utvrđeno Prijedlogom. Isto pra-vo sadržajno odgovara pacijentovom pravu na obaviještenost iz trenutno važećeg Za-kona.13

2. Informirani pristanak u praksiU pronađenoj literaturi navode se broj-

ne okolnosti kao razlozi nepostojanja kon-zistentne doktrine informiranog pristanka. Među značajnim okolnostima su: pružanje nejasne i necjelovite informacije, prisila u postupku prikupljanja pristanka pacijenta, nedostaci u formularima, kratkoća vreme-na potrebnog za obavješćivanje, ostavlja-nje tereta traženja informacije pacijentu te, ponekad, i nedovoljno poznavanje proble-matike informiranog pristanka od strane liječnika.

2.1. Nejasna i necjelovita informacijaU istraživanju »Trebamo li pismeni

pristanak za transfuzijsko liječenje«, Vuk i Dragičević ističu da informacija nije uvijek dovoljno jasna. Upotreba stručne terminologije u pružanju informacije od male važnosti za pacijenta koji ne razumi-je medicinsku terminologiju14. Tehnička i medicinska terminologija mora se izbjeći ili objasniti, i dati na jeziku koju osoba ra-zumije, zaključuje se, također, i u istraži-vanju »Informirani pristanak u genetskim istraživanjima«15.

Informacija nije cjelovita ako se paci-jentu ne iznosi potpuna istina o njegovom oboljenju. Autori istraživanja »Etika i infor-mirani pristanak u onkologiji« Roth i Roth ističu da informirani pristanak zahtijeva da se pacijentu iznese istina o njegovom obo-ljenju, jer u protivnom on ne će odlučivati o svom daljnjem liječenju na temelju cjelovite, nego polovične informacije16. Od toga tre-ba razlikovati pacijentovu želju da ne bude informiran. Ona je najčešće rezultat velikog povjerenja pacijenta u liječnika, kada paci-jent u potpunosti prepušta donošenje odluke liječniku. Ponekad ona može biti i rezultat pacijentove želje da ne sazna istinu. Iako se u tom slučaju ne može govoriti o informi-ranom pristanku, takvu želju pacijenta treba poštovati, sukladno odrednicama postojećih zakonskih propisa, kao što su Kodeks me-dicinske etike i deontologije, Konvencija o

zaštiti ljudskih prava i dostojanstva ljudskog bića u pogledu primjene biologije i medici-ne, Konvencija o ljudskim pravima i biome-dicini17. Također, takav je zaključak izveden i u istraživanjima na području opstetricije18, transfuzijskog liječenja19 i onkologije20.

2.2. Prisila Pri davanju suglasnosti posebno se mora

voditi računa o tome da ona bude dana pot-puno slobodno.21 Međutim, u istraživanju »Etika i pristanak na liječenje u onkologiji« Roth i Roth ističu da pristanak nikad nije potpuno dobrovoljan. Dobrovoljnost pri-stanka znači da je on slobodan od vanjske prisile. Međutim, autori ističu da niti jedna odluka pacijenta nije potpuno oslobođena od vanjskog utjecaja i da, na žalost, ne po-stoji standardna metoda za procjenu dobro-voljnosti22. Također, postoje evidentne situ-acije kada se pristanak daje pod prisilom. U razmatranju »Pristanak se može dobiti pod prinudom«, Josse navodi da primjeri za to postoje u građanskom i kaznenom pravu. Takav je pristanak, primjerice, onaj koji se daje za pretragu kojom se dokazuje očinstvo u sporu dokazivanja očinstva, jer ako osoba za koju se pretpostavlja da je otac djeteta ne pristane na pretragu, sud ima pravo pretpo-stavljati njezinu odgovornost23. Jedan oblik prisile je i kad se pacijentu ne ostavlja do-voljno vremena za davanje suglasnosti. Ako se od pacijenta traži da dade suglasnost u kratkom roku, utječe se na njegovu moguć-nost da razumije danu informaciju, ističe se u istraživanju »Informirani pristanak u ge-netskim istraživanjima«24.

2.3. Nedostaci u formularimaInformacija, nadalje, nije potpuna ako

se u formularima za davanje suglasnosti ne navedu rizici dijagnostičkog ili terapijskog postupka za koji se daje suglasnost. U raz-matranju »Trebamo li pismeni pristanak za transfuzijsko liječenje«, Vuk i Dragičević ističu da se rizici često uopće ne navode u formularima za davanje suglasnosti, nego se ostavlja zdravstvenom radniku da odluči s kojim će rizicima upoznati pacijenta.25

Na nedostatak kvalitete informacije koja prethodi prihvaćanju ili odbijanju pre-poručenog postupka ukazao je i Građanski odbor za ljudska prava prilikom donošenja prijedloga sada važećeg Zakona. U prigo-vorima koje je iznosio, istaknuo je da i sada pacijenti u bolnicama potpisuju formular kojim prihvaćaju sve postupke koji će se provoditi u s vezi s njihovim liječenjem, ali

to najčešće čine bez spoznaje o rizicima i posljedicama. Na taj način nije zajamčeno da će pacijent dobiti dovoljno informacija na osnovi kojih će moći donijeti valjanu od-luku.

2.4. Kratkoća vremena za obavješćivanje

Na isti problem ukazale su i Frković i Sambol u istraživanju o »Informiranom pristanku u opstetriciji«, u kojemu je utvr-đeno je da niti pola od cjelokupnog broja ispitanica koje su dale suglasnost za odre-đenu dijagnostičku pretragu, ne smatra da su dovoljno informirane o trudnoći, poro-du i mogućim komplikacijama. Zbog toga, tvrde autorice, proizlazi da se informirani pristanak u najvećem broju slučajeva svodi samo na potpis. U istraživanju je također ukazano na problem nedostatka vremena u komunikaciji zdravstvenih radnika s paci-jentom. Institut informiranog pristanka po-drazumijeva nastojanje da se pacijentu što razumljivije objasni što je za njega i njegov tretman ili bolest važno da bi se adekvatno reagiralo na njegove emocionalne stresove i da bi se odgovorilo na njegova pitanja o dijagnozi, prognozi i liječenju. Za takvo in-formiranje vrlo je bitan faktor vrijeme koje se troši na razgovor s pacijentom, a kojega liječnici često nemaju dovoljno26.

2.5. Teret traženja informacije je na pacijentu

U razmatranju Pravo pacijenta na istinu i odluku, u odnosu na zakonsku odredbu prema kojoj je liječnik obvezatan pacijen-tu pružiti informaciju na njegovo usmeno traženje, ističe se da time nije zaštićeno pra-vo pacijenta na informaciju. Pacijent mora prvo svladati strah od liječnika da bi uopće postavio pitanje o onome što je liječnikova obveza i o čemu ga je liječnik bez ikakvog njegovog upita obvezatan iscrpno informi-rati27.

2.6. Nedovoljno poznavanje problematike informiranog pristanka od strane liječnika

U istraživanju »Znanje o upućenom pristanku za medicinske postupke i prak-sa njegova prikupljanja među liječnicima specijalistima: istraživanje upitnikom u šest hrvatskih bolnica«, koje su proveli Ju-kić i suradnici, a kojemu je bio cilj utvrdi-ti znanje liječnika o upućenom pristanku za medicinske postupke i praksu njegova prikupljanja, pokazali su da je samo 54% liječnika bilo upoznato s činjenicom da je postupak za prikupljanje pristanka propi-san zakonom, 66% znalo je da je u Repu-blici Hrvatskoj donesen zakon o pravima pacijenata, a 38% liječnika bilo je potpuno upućeno u postupak prikupljanja pristanka. Na temelju takvih rezultata, autori su za-ključili da »liječnici u Hrvatskoj nisu for-malno obrazovani o postupku prikupljanja upućenog pristanka i provode taj postupak samo u formalnom smislu, bez obzira na vrstu bolnice ili tip specijalizacije«. Stoga je, nadalje zaključuju, »potreban sustavni pristup obrazovanju na nacionalnoj razini kako bi se unaprijedio proces prikupljanja upućenog pristanka.«28

3. ZaključciZbog često nejasne i necjelovite in-

formacije u formularima koji se koriste u

zdravstvenim ustanovama ili se pacijentima pružaju usmeno prije davanja pristanka na određene dijagnostičke odnosno terapijske postupke, nedostatka vremena za informi-ranje ili davanja suglasnosti i drugih razloga, među autorima koji se bave ovom prob-lematikom prevladava mišljenje kako ne postoji konzistentna doktrina informiranog pristanka.

Naš Zakon kao i zakoni europskih ze-malja utvrdili su navedeno pravo pacijenta kao jedno od temeljnih prava. Iako je to značajan korak naprijed, ipak zakoni svo-jim odredbama ne pružaju čvrsto jamstvo za ostvarivanje tog prava u praksi. Jamstvo bi mogle biti, između ostalog, zakonske odredbe koje bi uvjetovale da pisana oba-vijest o pojedinom preporučenom postupku koja se prilaže obrascu za davanje suglasno-sti pacijenta, obvezatno mora sadržavati sve elemente koji čine pravo pacijenta na obavi-ještenost. No, takvih odredaba nema.

U nekim razmatranjima u obrađenoj literaturi navodi se da pisano obavješćivanje nije najpouzdanije dokazno sredstvo jer ne pruža mogućnost individualiziranja obavijesti.29

No, s druge strane, većina razmatranja upozorava na potrebu pisane obavijesti. Tako su rezultati istraživanja »Informirani pristanak za transfuziju krvi. Što su paci-jenti zapamtili?«, koje su proveli Eckert i drugi, pokazali da se pacijenti koji su dali suglasnost na temelju pisane obavijesti o postupku osjećaju ugodnije i informira-nije.30 Proso u svom razmatranju o nekim pravnim pitanjima informiranog pristanka u hrvatskoj legislativi i praksi ističe da se zbog zakonskih odrednica i dosadašnje prakse, informirani pristanak u praksi prečesto svodi na »bianco« potpisivanje ob-razaca o pristanku na medicinski zahvat o kojemu pacijent nije informiran od strane svog liječnika31. U istraživanju »Informirani pristanak. Roditelji znaju kako on treba biti zatražen«, utvrđeno je da 52% roditelja djece pacijenata dječje bolnice u Londonu, želi da im se informacije o djetetovom liječenju pruže u pisanom obliku, prije razgovora s liječnikom, kako bi u naknadnom razgov-oru s njime mogli dobiti odgovore na do-datna pitanja.32

Ako se i nadalje ostavi mogućnost da informacija na temelju kojih pacijenti daju suglasnost za provođenje određenog dijagnostičkog odnosno terapijskog postupka može biti usmena, pomalo se nameću sljedeća pitanja. Kako će paci-jent biti siguran da će ostvariti pravo na obaviještenost ako ne postoji jamstvo da će obavijest o postupku sadržavati elemente od kojih se isto pravo sastoji? Kako će pacijent u tom slučaju moći dokazati da je obaviješten o svemu što je bilo potrebno prije nego što je dao suglasnost? Kako će se zdravstveni radnik moći osloboditi od optužbe za nepružanje cjelovite obavijesti? I na kraju, kako će pacijent u potpunosti ostvariti proklamirano pravo na prihvaćanje ili odbijanje pojedinog dijagnostičkog, odnosno terapijskog postupka, ako je tom prihvaćanju ili odbijanju prethodila obavijest u obliku koji se sada dopušta?

13 Hrvatska udruga za promicanje prava pacijenata.Prijedlog Zakona o pravima, obvezama i odgovor-nostimapacijenata.Dostupnona:http://www.pra-vapacijenata.hr.

14 Vuk T., Dragičević D. Trebamo li pismeni pristanakza transfuzijsko liječenje? Liječnički vjesnik 1998.;120:297-298.

15 WilliamsE.D.:Informedconsentingeneticresearch,CroatMedJ2001.;42:451-457.

16 RothA.,RothA.:Ethicalissuesandinformedconsentinoncology,Librioncol1999.;28(1):1-3.

17 Zakon o potvrđivanju Konvencije o zaštiti ljudskihpravaidostojanstvaljudskogbićaupogleduprimje-nebiologijeimedicine:Konvencijeoljudskimpravi-maibiomedicini,Dodatnogprotokolauzkonvencijuozaštiti ljudskihpravaidostojanstvaljudskogbićau pogledu primjene biologije i medicine o zabranikloniranja ljudskih bića i Dodatnog protokola uzkonvenciju o zaštiti ljudskih prava i dostojanstvaljudskogbićaupogleduprimjenebiologijeimedici-ne, u svezi s presađivanjem organa i tkiva ljudskogporijekla(Nar.nov.-MU,br.13/03).

18 FrkovićA.,ZecSambolS.:Informedconsentuopste-triciji,FilozofIstraz2002.;22(2-3):541-548.

19 Vuk T., Dragičević D. Trebamo li pismeni pristanakza transfuzijsko liječenje? Liječnički vjesnik 1998.;120:297-298.


21 Zakon o potvrđivanju Konvencije o zaštiti ljudskihpravaidostojanstvaljudskogbićaupogleduprimje-nebiologijeimedicine:Konvencijeoljudskimpravi-ma i biomedicini, Dodatnog protokola uz konven-ciju o zaštiti ljudskih prava i dostojanstva ljudskogbića u pogledu primjene biologije i medicine o za-branikloniranjaljudskihbićaiDodatnogprotokolauzkonvencijuozaštitiljudskihpravaidostojanstvaljudskogbićaupogleduprimjenebiologijeimedici-ne,usvezispresađivanjemorganaitkivaljudskogporijekla(Nar.nov.-MU,br.13/03).


23 JosseS.E.:Consentmighthavebeenobtainedunderduress,BMJ,1998.;317:947.

24 WilliamsE.D.:Informedconsentingeneticresearch,CroatMedJ2001;42:451-457.

25 VukT.,DragičevićD.:Trebamolipismenipristanakza transfuzijsko liječenje?, Liječnički vjesnik 1998.;120:297-298.

26 FrkovićA.,ZecSambolS.:Informedconsentuopste-triciji,FilozofIstraz2002.;22(2-3):541-548.

27 Rušinović Sunara Đ.: Pravo pacijenta na istinu iodluku. Hrvatski časopis za javno zdravstvo, 2006.;2(6). Dostupno na: http://www.hcjz.hr/clanak.php?id=12847&.

28 Jukić M., Kvolik S., Kardum G., Kozina S., TomićJuraga A.: Knowledge and Practices of ObtainingInformed Consent for Medical Procedures amongSpecialist Physicians: Questionnaire Study in 6CroatianHospitals,CMJ2009.;50:567-74.

29 Laufs,HandbuchdesArztrechts,Munchen,1992.,str.367.PodatakdostupankodČizmić,Pravopacijenatanaobaviještenostsposebnimosvrtomnazaštitutaj-nosti,ZbornikPravnogfakultetaSveučilištauRijeci(1991.)v.29.

30 EckertK.,ChanT.,VenesoenP.,Chin-YeeI.:InformedConsent for blood transfuzion. What do pati-ents remember? Transfusion Medicine 2005.; 15(6):461-466. Dostupno na: http://209.85.129.132/search?q=cache:Gn6wG6u10VEJ:www.traqpro-gram.ca/ppt/eckert-2004-aabb-informed.

31 ProsoM.,Nekapravnapitanjainformiranogpristan-ka u Hrvatskoj legislativi i praksi, Zbornik radovaPravnogfakultetauSplitu,2006.;43(2):103-114.

32 Wilcox D.T., Wilcock F., Spitz L., Pierro A.: Informedconsent. Parents have views on how it should beobtained,BMJ1998.;317(7163):949.

Informirani pristanak ili pravo pacijenta na suodlučivanje

1110. 3. 2012.br. 6053Uredila Desanka Đikandić, dipl. oec.Uredio Dražen Kozulić, dipl. oec. porezi i doprinosi


1. Pojašnjenje pojma osobe koja se prvi put zapošljava i nomotehničko uređenje članka 7. ZOD-aČlankom 1. ZIDZOD-a izmijenjene

su odredbe članka 7. ZOD-a, i to točke 7., koja objašnjava pojam osobe koja se prvi put zapošljava i točke 45. koja objaš-njava pojam mirovine.

U članku 7. točka 35. riječi »po toj osnovi« brišu se, kako bi nedvosmisleno bilo propisano da se osobe koje imaju evi-dentiran staž u mirovinskom osiguranju, ne smatraju osobama koje se prvi put za-pošljavaju, a riječi »volonterskog ugovora« zamjenjuju se riječima »ugovora o struč-nom osposobljavanju za rad«, kako bi se ZOD uskladio sa Zakonom o radu5.

Također, u članku 7. točka 35. ZOD-a dodane su riječi »osim po osnovi rodite-lja koji obavlja roditeljske dužnosti«, a ko-jima se od propisanog pravila izuzimaju osobe koje imaju evidentiran staž s osno-ve roditelja koji obavlja roditeljske dužno-sti, a za koje se prema navedenoj osnovi plaćao doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje, kao jedna od poticajnih mjera u sklopu pronatalitetne politike. Ta odred-ba znači da se osoba koja ima upisan staž osiguranja s osnove roditelja koji obav-lja roditeljske dužnosti, a nema eviden-tiran staž prema nekoj drugoj osnovi osiguranja, smatra osobom koja se prvi put zapošljava te poslodavac, sukladno uvjetima propisanim ZOD-om, prvih godinu dana nema obvezu obračunava-nja doprinosa na osnovicu.

2. Smanjenje opće stope za obračun doprinosa za zdravstveno osiguranjePrema članku 2. ZIDZOD-a, opća

stopa za obračun doprinosa za zdravstve-no osiguranje smanjena je s 15% na 13%, a što bi trebalo utjecati na gospodarski oporavak i razvoj poduzetništva.

Smanjenjem opće stope za obračun doprinosa za zdravstveno osiguranje u 2012. očekuje se smanjenje prihoda pro-računa u iznosu od 1,5 milijardu kuna u 2012. i 2,3 milijarde kuna u 2013. i slje-dećim godinama (vidjeti tablični prikaz).

3. Pojašnjenje odredbe o ostalim primicima uz plaćuČlankom 3. ZIDZOD-a uređeno je

da je novim člankom 22. stavak 2. propi-

sano da obveza doprinosa za osiguranika po osnovi radnog odnosa prema ostalim primicima od nesamostalnog rada koji se osiguraniku isplaćuju uz ugovorenu plaću, postoji i u slučaju kada navedeni primi-ci, sukladno odredbama međudržavnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog opore-zivanja, ne bi bili oporezivi.

Naime, dosadašnjim člankom 22. sta-vak 2. ZOD-a bilo je propisano da se osnovicom za obračun doprinosa za osi-guranika po osnovi radnog odnosa sma-traju i iznosi ostalih primitaka od nesa-mostalnog rada, oporezivih porezom na dohodak, a ista se odredba primjenjivala i za osiguranike po osnovi izabranih ili imenovanih osoba (čl. 30. ZOD-a) i osi-guranike po osnovi radnog odnosa - iza-slane radnike (čl. 38. ZOD-a).

U praksi se postavilo pitanje utvrđiva-nja doprinosa kada, sukladno međudržav-nim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, takav primitak nije oporeziv porezom na dohodak u Republici Hrvat-skoj.

Kako utvrđivanje obveze doprinosa nije u ovisnosti s odredbama međudržav-nih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, već isključivo ovisi o statusu u obveznim osiguranjima, tom je izmje-nom ZOD-a pojašnjeno pitanje obveze doprinosa prema ostalim primicima uz plaću, tako da su navedeni primici pod-ložni obvezi doprinosa, bez obzira na to postoji li prema takvom primitku obveza poreza na dohodak u Republici Hrvatskoj ili su je oslobođeni, sukladno odredbama međudržavnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

Navedeno znači ako se, primjerice, izaslanom radniku osim plaće za rad u inozemstvu, isplati bonus, nagrada za go-dine staža ili sličan primitak koji, suklad-no odredbama međudržavnih ugovora nije podložan obvezi poreza na dohodak u Republici Hrvatskoj, postoji obveza obračuna doprinosa prema takvom pri-mitku.

4. Doprinosi na ostale primitke od nesamostalnog radaOdredbama članka 4. ZIDZOD-a iz-

mjenjuje se članak 30. ZOD-a, kojim se taj članak usklađuje s dopunjenim član-kom 22. ZOD-a.

5. Pojašnjenje odredbe kojom se propisuje osnovica za obračun doprinosa izaslanim radnicimaPrema članku 5. ZIDZOD-a, u član-

ku 37. stavak 2. ZOD-a, kojim se pro-pisuje osnovica za obračun doprinosa za osiguranike s osnove radnog odnosa - izaslane radnike, riječi: »niti viša od naj-više mjesečne osnovice«, brisane su kao suvišne zbog toga jer je odredbom član-ka 204. stavak 2. točka 3. ZOD-a pro-pisano da se najviša mjesečna osnovica utvrđuje i primjenjuje za obračun dopri-nosa za osiguranika po osnovi izaslanog radnika.

Tom su izmjenom uklonjene određe-ne nedoumice koje su se javljale u praksi, a vezano uz primjenu osnovice za obračun doprinosa na osnovicu za osiguranika - izaslanog radnika.

Napominjemo da je mjesečna osno-vica za obračun doprinosa za osigurani-ka po osnovi izaslanog radnika iznos koji utvrđuje poslodavac, polazeći od najviše mjesečne plaće koju bi izaslani radnik ostvario za iste odnosno za slične poslo-ve u Republici Hrvatskoj prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu, uvećana za 20%.

Mjesečna osnovica ne može biti niža od najniže mjesečne osnovice uvećane za 20%, a osnovica za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje ne može biti viša od najviše mjesečne osnovice, kako je propisano člankom 204. ZOD-a.

6. Mjesečna osnovica za obračun doprinosa izaslanog radnikaOdredbama članka 6. ZIDZOD-a iz-

mjenjuje se članak 38. ZOD-a, kojim se taj članak usklađuje s dopunjenim član-kom 22. ZOD-a.

7. Usklađenje ZOD-a s odredbama Pomorskog zakonikaU članku 61. ZOD-a dodane su nove

točke 3. i 4., kojima je propisano da se osiguranicima s osnove pomorac - član posade broda u međunarodnoj plovidbi obračunavaju i dodatni doprinosi za mi-rovinska osiguranja za staž osiguranja s povećanim trajanjem, čime se odredbe ZOD-a usklađuju s odredbama Pomor-skog zakonika, prema kojima pomorci za vrijeme provedeno u plovidbi imaju pravo

I. SMANJENJE PRIHODA PRORAČUNA U ODNOSU NA 2011.VRSTA

PRIHODA PODACI 2011. PROJEKCIJA ZA 2012. PROJEKCIJA ZA 2013. I NAREDNE GODINE

1 2 3 4 5 6 7 8 9

STOPA6

UKUPAN PRIHOD

(iznos u .000 kuna)7

STOPA8

UKUPAN9 PRIHOD

(iznosi u .000 kuna)

RAZLIKA PRIHODA STOPA

PRIHOD10

(iznosi u .000 kuna)

RAZLIKA PRIHODA U 2013.

I NAREDNIM GODINAMA

Doprinos za zdravstveno osiguranje

15 % 17.722.809 13% 16.207.853 - 1.514.955 13% 15.450.375 - 2.272.433

Izmjene i dopune Zakona o doprinosimaDRAŽEN OPALIĆ, Zagreb iGORAN KRIŽANEC, Zagreb

Zakon o doprinosima (u nastavku teksta: ZOD)1 jedinstven je propis kojim su uređena sva pitanja vezana uz doprinose za sva obvezna socijalna osiguranja2 u Republici Hrvatskoj. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima3 (u nastavku teksta: ZIDZOD) stupio jr na snagu 1. ožujka 2012. Razlozi za izmjene i dopune Zakona o doprinosima su sljedeći:

- smanjenje opće stope doprinosa za zdravstveno osiguranje - kao izravna mjera povećanja troškovne konkurentnosti gospodarstva;

- davanje ovlasti Vladi Republike Hrvatske da Uredbom može propisati način provedbe uplate doprinosa prema plaći;

- poboljšanje naplate doprinosa kroz prijeboj potraživanja dospjelih, a neplaćenih obveza doprinosa s potraživanjima nastalih na temelju ugovornog odnosa s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje;- usklađenje odredaba ZOD-a s odredbama propisa koji su doneseni nakon njegove zadnje izmjene (Nar. nov., br. 18/11).4

Pojedine odredbe ZOD-a bilo je potrebno dodatno preurediti radi sigurnije primjene i tumačenja, kao i boljeg nomotehničkog uređenja ZOD-a.O svemu tome autori pišu opširnije u članku.

1 Nar.nov.,br.84/08,152/08,94/09i18/11.2 Mirovinsko osiguranje na temelju generacijske soli-

darnosti (I. stup) uređeno Zakonom o mirovinskomosiguranju(Nar.nov.,br.102/98–114/11);mirovinskoosiguranjenatemeljuindividualiziranekapitaliziraneštednje(II.stup)uređenoZakonomomirovinskimosi-guravajućimdruštvimai isplatimirovinanatemeljukapitaliziraneštednje(Nar.nov.,br.106/99–114/11);zdravstvenoosiguranjeiosiguranjezdravljanaraduuređenoZakonomoobveznomzdravstvenomosigu-ranju(Nar.nov.,br.150/08–49/11);osiguranjezaslu-čajnezaposlenostiuređenoZakonomoposredovanjuprizapošljavanjuipravimazavrijemenezaposlenosti(Nar.nov.,br.80/08–121/10).

3 Nar.nov.,br.22/11.4 ZakonodopuniZakonaomirovinskomosiguranju

(Nar.nov.,br.114/11);ZakonodopuniZakonaodo-datkunamirovineostvarenepremaZakonuomiro-vinskomosiguranju(Nar.nov.,br.114/11);Zakonoizmjenama i dopunama Pomorskog zakonika (Nar.nov.,br.61/11).

5 Nar.nov.,br.149/09i61/11.

6 Važeća opća stopa doprinosa za 2011. premaZakonuodoprinosima.

7 Ukupanprihododdoprinosazazdravstvenoosigu-ranjekojijeubranprimjenomsvihvažećihstopazazdravstveno osiguranje. Izvor: Informatički sustavPorezneuprave.

8 Predloženaopćastopadoprinosakojabiseprimje-njivalaod1.svibnja2012.inadalje.

9 Projekcijaukupnogprihodaoddoprinosazazdrav-stveno osiguranje koji bi trebao biti ubran u 2012.primjenom svih važećih stopa za zdravstveno osi-guranje(15%dokrajatravnja2012.,13%odsvibnja2012.iostalihpropisanihstopa).Priizradiprojekcijepolaziloseodpretpostavkedaćeosnovicazaobra-čundoprinosabitiistakaoiu2011.

10 Projekcijaukupnogprihodaoddoprinosazazdrav-stveno osiguranje koji bi trebao biti ubran u 2013.primjenomsvihvažećihstopazazdravstvenoosigu-ranje(13%iostalihpropisanihstopa).Priizradipro-jekcijepolaziloseodpretpostavkedaćeosnovicazaobračundoprinosabitiistakaoiu2011.

12 10. 3. 2012.br. 6053porezi i doprinosi


na staž osiguranja s povećanim trajanjem (čl. 7. ZIDZOD-a).

Odredbe članka 62. usklađuju se s do-punjenim člankom 61. ZOD-a odnosno propisuju se dospijeća plaćanja za dodat-ni doprinos za mirovinska osiguranja za staž osiguranja s povećanim trajanjem za osiguranika po osnovi pomorac - član po-sade broda u međunarodnoj plovidbi (čl. 8. ZIDZOD-a).

8. Proširenje odredbe o promjeni osnovice za utvrđivanje doprinosa osiguranicima po osnovi mirovine ili invalidnine iz inozemstvaSukladno članku 9. ZIDZOD-a, sta-

vak 3. članka 133. ZOD-a izmijenjen je i dopunjen, kako bi se Poreznoj upravi omogućilo da, na zahtjev osiguranika ili po službenoj dužnosti, može utvrditi novi iznos osnovice za obračun doprinosa osi-guraniku po osnovi mirovine ili invalidni-ne iz inozemstva ako bi se iznos mirovine ili invalidnine, na temelju kojega se utvr-đuje osnovica, promijenio za više od 5% u odnosu prema važećoj mjesečnoj osnovici.

Prema navedenoj odredbi ZIDZOD-a, novi iznos osnovice utvrđuje se s početkom primjene za godinu koja slijedi iza godine u kojoj je promjena nastala.

9. Proširenje odredbe o početku izbora više osnoviceSukladno članku 10. ZIDZOD-a,

a prema odredbi članka 203. stavak 4. ZOD-a, obveza doprinosa prema višoj mjesečnoj osnovici nastaje od prvoga dana sljedećeg mjeseca nakon podnoše-nja zahtjeva i prestaje posljednjeg dana u mjesecu u kojem je podnesen zahtjev za prestanak obveze prema višoj osno-vici.

Novim stavkom 5. članak 203. ZOD-a samostalnim obveznicima do-prinosa omogućeno je plaćanje dopri-nosa prema izabranoj višoj osnovici s danom početka osiguranja, ako zahtjev za plaćanje doprinosa prema izabranoj višoj osnovici podnesu u roku 15 dana od dana stjecanja svojstva osiguranika (st. 10.? ZIDZOD-a).

10. Nomotehničko uređenje članka 218. ZOD-a

Članak 218. stavak. 1. točka 1. ZOD-a uređen je nomotehnički odnosno riječ »obvezno« je kao suvišna brisana (čl. 11. ZOD-a).

11. Pojašnjenje odredbe o zastari prava na utvrđivanje doprinosa

Prema članku 12. ZIDZOD-a, novim člankom 230.a ZOD-a uređeno je pita-nje početka zastare prava na utvrđivanje doprinosa za osiguranike kojima nositelji osiguranja, sukladno propisima o obve-znim osiguranjima, status u osiguranju utvrđuju unatrag.

Navedenim člankom propisano je da zastara prava na utvrđivanje doprinosa za navedenu skupinu osiguranika počinje teći nakon isteka godine u kojoj je utvrđe-no svojstvo u osiguranju.

Prema navedenoj odredbi, u slučaju da nositelji osiguranja, primjerice, u 2012. utvrde status osiguranika s početkom u 2008., zastara prava na utvrđivanje ob-

veze doprinosa počinje teći od 1. siječnja 2013., a ne od 1. siječnja 2009.

12. Mogućnost ispravka obračunske prijave

Prema članku 13. ZIDZOD-a, u članku 236. ZOD-a dodani su novi stavci 2., 3., 4. i 5., kojima je obveznicima obra-čunavanja doprinosa dana mogućnost podnošenja zahtjeva za ispravak podata-ka o iznosima obveze doprinosa iskaza-nih u obračunskoj prijavi u slučaju kada se obveza doprinosa iz prijave temelji na statusu u osiguranju koji je naknadno iz-mijenjen od strane nositelja osiguranja, i to u roku godine dana od dana nastupa izmijenjenih okolnosti, a ispravak poda-taka o iznosima obveze doprinosa iskaza-nih u obračunskoj prijavi provodi Porezna uprava u posebnom postupku.

Bitno je istaknuti da se izmijenjenim okolnostima smatraju nove činjenice utvrđene od strane nositelja osiguranja, a koje se odnose na sljedeće:

- osnovu osiguranja- početak odnosno prestanak osigu-

ranja- bolovanje na teret sredstava ob-

veznog zdravstvenog osiguranja ili sred-stava državnog proračuna

- pravo na dopust ili pravo na rad s pola radnog vremena roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju

- ostale razloge koji utječu na status u osiguranju.

13. Pojašnjenje odredbe o utvrđivanju doprinosa osobama koje su same obveznici doprinosa za svoje osobno osiguranje

Člankom 14. ZIDZOD-a, dopunom članka 239. stavak 1. ZOD-a željelo se istaknuti da Porezna uprava, osigurani-cima koji su sami obveznici doprinosa i plaćanja doprinosa za osobno osiguranje, po službenoj dužnosti i bez provođenja ispitnog postupka donosi rješenje o mje-sečnoj osnovici i iznosima doprinosa.

14. Pojašnjenje odredbe o utvrđivanju doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti

Prema članku 15. ZIDZOD-a, dopu-nom članka 240. stavak 1. ZOD-a željelo se istaknuti da Porezna uprava, osigu-ranicima koji su obveznici doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti po službenoj dužnosti i bez provođenja ispit-nog postupka, donosi rješenje o godišnjoj osnovici i iznosima doprinosa.

15. Propisivanje obveze prijeboja duga doprinosa s dospjelim tražbinama po osnovi ugovornog odnosa s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje

Prema članku 16. ZIDZOD-a odred-bama članka 245. ZOD-a već je propi-sana obveza prijeboja evidentiranih ob-veza s pravom na povrat naknade plaće ili s pravom na isplatu naknade plaće, a novim člancima 245.a i 245.b uvodi se obveza prijeboja potraživanja po osnovi ugovornog odnosa s dugom za sljedeće doprinose:

- poslodavca koji je istovremeno ugo-

vorni subjekt s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, ako ima evidenti-rane obveze na ime doprinosa za obvezna osiguranja te

- za obveznika doprinosa koji je sâm dužnik doprinosa za svoje osobno osigu-ranje, a istovremeno je ugovorni subjekt s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osi-guranje, i to ako ima evidentirane obveze na ime doprinosa za svoje osobno osigu-ranje i/ili kao poslodavac ima evidentira-ne obveze na ime doprinosa za obvezna osiguranja radnika.

Postupak prijeboja bit će uređen po-sebnim Pravilnikom.

16. Naplata doprinosaPrema članku 17. ZIDZOD-a, jedna

od mjera koje se, sukladno Planu Vlade Republike Hrvatske, namjeravaju podu-zeti radi bolje naplate doprinosa za ob-vezna osiguranja, jest osigurati praćenje o tome jesu li istodobno s nalozima za isplatu plaće od strane poslodavca odno-sno isplatitelja predani i nalozi za plaća-nje doprinosa.

Kako bi se osigurao zakonski okvir za navedeni postupak, u ZOD je dodan novi članak 248.a, kojim je dana ovlast Vladi Republike Hrvatske da uredbom može propisati način provedbe plaćanja doprinosa prema plaći, primicima uz pla-ću, odnosno mjesečnoj osnovici i subjekte provedbe plaćanja doprinosa:

- za osiguranika po osnovi radnog od-nosa

- za osiguranika po osnovi izabranih ili imenovanih osoba

- za osiguranika po osnovi radnog od-nosa - izaslanog radnika

- za osiguranika po osnovi stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa.

Navedenom uredbom Vlada Repu-blike Hrvatske propisuje i obveznike iz-vješćivanja, način, rok te oblik i sadržaj izvješća o podnesenim nalozima za plaća-nje doprinosa prema plaći, primicima uz plaću odnosno mjesečnoj osnovici.

17. Kaznene odredbeNovim člankom 252.a ZOD-a pro-

pisuju se novčane kazne za kršenje odre-daba članka 248.a istog Zakona (čl. 18. ZIDZOD-a).

18. Ovlast ministruMinistar financija ima ovlast kako bi

mogao uskladiti provedbene propise done-sene radi provedbe odredaba ZIDZOD-a u roku tri mjeseca od dana njegova stupa-nja na snagu (čl. 19. ZIDZOD-a).

19. Primjena propisaČlankom 20. ZIDZOD-a uređuje pi-

tanje primjene propisa na način:- stopa za obračun doprinosa za zdrav-

stveno osiguranje od 13% primjenjuje pri utvrđivanju obveza doprinosa koje su nastale za staž u osiguranju nakon 30. travnja 2012., osim za osiguranike koji su sami obveznici plaćanja doprinosa iz članka 238. stavak 3. ZOD-a (samostalni obveznici doprinosa kojima je to svojstvo utvrđeno za razdoblje koje prethodi godi-ni u kojoj je pokrenut postupak za utvrđi-vanje svojstva osiguranika);

- za obveze doprinosa prema primi-cima od kojih se utvrđuje drugi dohodak kada je dužničko-vjerovnički odnos, na temelju kojeg je nastala obveza isplate, nastao do 30. travnja 2012. primjenjuju se odredbe Zakona o doprinosima (Nar. nov., br. 84/08, 152/08, 94/09, i 18/11) odnosno doprinos za zdravstveno osigu-ranje obračunava se po stopi od 15%.

Primjena navedenih odredaba zna-či sljedeće:

- za osiguranike po osnovi radnog odnosa kojima se redovito isplaćuje pla-ća, doprinos za zdravstveno osiguranje obračunava se po stopi od 13% od plaće za mjesec svibanj 2012. (ID 06/2012) pa nadalje;

- za osiguranike po osnovi radnog odnosa kojima se nakon 30. travnja 2012. isplaćuju zaostale plaće koje se odnose za razdoblje osiguranja prije 1. svibnja 2012., doprinos za zdravstveno osigura-nje obračunava se po stopi od 15%;

- obveza doprinosa prema ostalim primicima koji se isplaćuju uz plaću (čl. 22. ZOD-a), a odnose se na 2012., dos-pijeva na naplatu istodobno s isplatom ostalih primitaka, tako da će se stopa za zdravstveno osiguranje primjenjivati ovisno o tome kada je takav primitak isplaćen (primici koji će se isplatiti do 30. travnja 2012. po stopi od 15%, a primici koji će se isplaćivati nakon 30. travnja 2012. po stopi od 13%);

- za osiguranike koji su sami za sebe obveznici plaćanja doprinosa, Porezna uprava doprinos za zdravstveno osigura-nje po stopi od 13% počinje primjenjivati pri obračunu mjesečne obveze doprinosa za mjesec svibanj, koji dospijeva 15. lip-nja 2012.;

- za obveze doprinosa prema primici-ma od kojih se utvrđuje drugi dohodak ako je ugovoren datum isplate primitka koji je raniji od 1. svibnja 2012. obve-za doprinosa za zdravstveno osiguranje obračunava se primjenom stope od 15%, a ako ne postoji ugovoren datum isplate obveza doprinosa za zdravstveno osigu-ranje obračunat će se prema stopi koja je važeća u trenutku isplate primitka (pri-mici koji će se isplatiti do 30. travnja 2012. po stopi od 15%, a primici koji će se isplaćivati nakon 30. travnja 2012. po stopi od 13%).

20. Stupanje na snagu ZIDZOD-aČlanak 21. ZIDZOD-a propisuje

stupanje na snagu ZIDZOD-a, a to je 1. ožujka 2012., osim članka 2., koji stupa na snagu 1. svibnja 2012.

Izmjene i dopune Zakona o doprinosima

iz naklade Novog informatora

Novi informator d.o.o. Kneza Mislava 7, 10000 Zagreb, Telefon: 01/4555 454 ; Telefaks: 4612 553 ,

www.novi-informator.net

Opseg: 312 str.Format: 17x24 cmUvez: tvrdiŠifra: 04920001Cijena: 240,00 kn

KONCESIJE NA POMORSKOM DObRU

1310. 3. 2012.br. 6053Uredila Desanka Đikandić, dipl. oec.Uredio Jerko Slovinić, dipl. iur. prometno pravo


1. Uvod Svatko od nas gotovo je svakodnevno

sudionik u prometu na cesti, bilo kao vozač, bilo kao putnik u vozilu ili pješak. Neka su istraživanja pokazala da 51% ispitanika svaki ili gotovo svaki dan vozi automobil, s tim da inače 60% osoba iznad 18 godina vozi au-tomobil1. Stoga su u središtu naših zanima-nja posebno propisi koji reguliraju područje cestovnog prometa, pa tako i Zakon o si-gurnosti prometa na cestama (Nar. nov., br. 67/08 i 48/10 - u nastavku teksta: ZSPC), a trenutno posebice Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama (u nastavku teksta: Zakon o izmje-nama i dopunama), objavljen 1. srpnja 2011. u Narodnim novinama, br. 74, a stupio na snagu 9. srpnja 2011. Osnova donošenja Zakona o izmjenama i dopunama je uskla-đivanje ZSPC-a sa zakonodavstvom Europ-ske unije, te s Odlukom Ustavnog suda RH od 7. travnja 2010. (objavljene u Nar. nov., br. 48/10), kao i još preciznije reguliranje problematike prometa na cestama, zatim popunjavanje postojećih pravnih praznina i, konačno, udovoljavanje zahtjevima koje pred pravnu regulativu postavlja tehnološki razvoj, odnosno povećanje prosječne snage motora osobnih automobila. Dakako da se tim izmjenama i dopunama nastoji dodatno pridonijeti povećanju sigurnosti prometa na cestama. Svrha ovoga članka je, u bitnome, ukazati na novine koje je donio Zakon o iz-mjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, uz, dakako, kritičku ocjenu takvih novina.

2. Definiranje pojmovaZakon o izmjenama i dopunama daje

izmijenjene definicije pojedinim izrazima, i to: »pčelarskom vozilu«, »lakom četvero-ciklu«, »četverociklu«, »nosivosti«, »masi vozila« i »pješaku«, te uvodi novi pojam »specijalno vozilo«. Tako, proširuje de-finiciju »pčelarskog vozila« dodajući već postojećem sadržaju definicije i to da će ministar nadležan za poljoprivredu, u su-glasnosti s ministrom nadležnim za po-slove prometa i ministrom nadležnim za unutarnje poslove, donijeti poseban propis, radi razvrstavanja vozila u kategoriju pče-larskih vozila. Glede određenja pojmova »lakog četverocikla« i »četverocikla« važ-no je istaknuti da dolazi do rekategoriza-cije takvih vozila, tako što se iz definicije »lakog četverocikla« briše riječ »(moped)«, dok se iz definicije »četverocikla« briše ri-ječ »(motocikl)«, a to zbog toga što se laki četverocikl, odnosno četverocikl, sukladno Direktivi Europskog parlamenta i Vijeća 126/2006/EZ, ne mogu smatrati mopedi-ma, odnosno motociklima.

Nadalje, mijenjana je i točka 50. stavak 1. članak 2. ZSPC-a, tako da se umjesto pojma »pomoćna pješačka sredstva« uvodi pojam »specijalno vozilo«, koje se definira kao motorno ili priključno vozilo namije-njeno za obavljanje radnji koje zahtijevaju posebnu konstrukciju i/ili opremu. Razlog takve izmjene je taj što je dosadašnja defini-cija »pomoćnih pješačkih sredstava« izazi-vala nejasnoće jer su se i neka vozila mogla podvesti pod takvu definiciju, dok je uvođe-

nje definicije »specijalnog vozila« zahtijeva-la potreba njihovog jasnog razlikovanja.

Također, redefinirani su i pojmovi »no-sivost« i »masa vozila«, pa se tako sada u de-finiciji »nosivosti« dopuštena masa određuje, uz deklaraciju proizvođača vozila, i podza-konskim propisom, a što bi u konkretnom slučaju bio Pravilnik o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama (Nar. nov., br. 51/10, 84/10 i 145/11). Pojam »masa vo-zila« definira se kao masa vozila u stanju spremnom za vožnju (masa praznog vozi-la) u skladu s homologacijskim zahtjevima, dok je prije bio definiran kao masa praznog vozila s punim spremnikom goriva te obve-zatnim priborom i opremom za vozilo.

Naposljetku, radi pojednostavnjenja i veće jasnoće, reducirana je definicija pojma »pješak« tako da se sada navodi samo da se radi o osobi koja sudjeluje u prometu, a nije vozač niti putnik u vozilu ili na vozilu. Me-đutim, to ne znači da se sve one osobe koje su prije bile navedene pod tim pojmom ne bi mogle smatrati »pješacima«. Naime, za-konodavac je očito smatrao da nema potrebe takve osobe posebno navoditi pod pojmom »pješaka«, s obzirom na tako danu definiciju »pješaka«, te na definiciju pojma »vozilo« iz točke 28. stavak 1. članak 2. ZSPC-a.

3. Usklađivanje sa zakonodavstvom Europske unijeOsim već prethodno navedene rekate-

gorizacije četverocikala, odnosno lakih če-tverocikala, a poradi usklađivanja s Direkti-vom 126/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, Zakon o izmjenama i dopunama uvodi nove kategorije vozila te propisuje izmjene glede obveza obavljanja tehničkih pregleda za određene vrste vozila.

Tako se dopunom članka 217. ZSPC-a uvode nove kategorije motornih vozila, i to kategorije »D1« (minibus) i »D1+E« (mi-nibus + prikolica). Odredba podstavka 9. istog članka određuje da u kategoriju vozila »D1« ulaze motorna vozila projektirana i izrađena za prijevoz najviše 16 putnika uz vozača, a vozilo nije dulje od osam metara, s tim da se motorna vozila te kategorije mogu kombinirati s prikolicom čija najveća dopu-štena masa nije veća od 750 kg, dok odred-ba podstavka 10. istog članka određuje da u kategoriju vozila »D1+E« ulaze kombinaci-je vozila kad vučno vozilo kategorije »D1« i njegova prikolica ima najveću dopuštenu masu veću od 750 kg, ne dovodeći u pitanje odredbe propisa o tipnom odobrenju za ta vozila.

Također, dopunjena je i odredba član-ka 256. stavak 1. ZSPC-a tako da je sada propisano da se motorna i priključna vozila za prijevoz tereta najveće dopuštene mase veće od 3.500 kg, motorna vozila za prije-voz osoba koja osim sjedala za vozača imaju više od 8 sjedala, vozila hitne medicinske pomoći i vozila za taksi prijevoz, trebaju podvrgnuti redovitom tehničkom pregledu tijekom mjeseca u kojem istječe rok od 12 mjeseci od prvog tehničkog pregleda i re-gistracije vozila. Dakle, na taj način dolazi do izdvajanja takvih vozila od ostalih novih motornih i priključnih vozila za koja i dalje ostaje obveza podvrgavanja redovitom teh-ničkom pregledu tijekom mjeseca u kojem istječe rok od 24 mjeseca od prvoga tehnič-kog pregleda i registracije vozila. Osim toga,

dopunom članka 257. stavak 1. ZSPC-a određuje se obveza obavljanja preventivnih tehničkih pregleda i za vozila hitne medi-cinske pomoći.

U odnosu na upravljanje lakim četvero-ciklom i četverociklom, posebno su značaj-ne izmjene članka 220. ZSPC-a. Prije sve-ga, može se istaknuti da su četverociklom prije tih izmjena mogle upravljati isključi-vo osobe koje su stekle pravo upravljanja vozilima »A1«, »A2« ili »A« kategorije. Međutim, a poradi navedene rekategori-zacije takvih vozila, sada odredba članka 220. stavak 6. ZSPC-a propisuje da vo-zač kojemu je izdana vozačka dozvola »B« kategorije ima pravo upravljati četveroci-klom. Dakle, novina je da je sada preduvjet za upravljanje četverociklom posjedovanje vozačke dozvole »B« kategorije, a samo iznimno, kako to propisuje sada stavak 7. istog članka, da se steklo pravo upravljanja vozilima »A1«, »A2« ili »A« kategorije pri-je stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama, odnosno prije 9. srpnja 2011. Također, stavak 6. istog članka sada pro-pisuje da pravo upravljati lakim četveroci-klom ima vozač kojemu je izdana vozačka dozvola »AM« kategorije, u kojem se kon-tekstu može naglasiti da je, radi usklađi-vanja s navedenom Direktivom, odredbom članka 50. Zakona o izmjenama i dopuna-ma određeno da se u cijelom tekstu ZSPC-a riječi »M kategorija vozila« zamjenjuju riječima »AM kategorija vozila«.

4. Usklađivanje s Odlukom Ustavnog suda RHUstavni sud Republike Hrvatske Odlu-

kom, br. U-I-3084/08 od 7. travnja 2010. (objavljene u Nar. nov., br. 48/10), ukinuo je odredbe članka 199. stavak 3., dijelom odredbe članka 199. stavak 7., te odredbe članka 228. stavak 2. ZSPC-a. Tako je, da-kle, ukinuta i iznimka propisana odredbom članka 199. stavak 3. ZSPC-a koja je pred-viđala kažnjavanje za upravljanje vozilom s količinom alkohola u organizmu do 0,50 g/kg, kao zasebnog prekršajnog djela, ako je počinjeno u stjecaju s bilo kojim prekršajem iz tog Zakona, pa je za takvo zasebno prekr-šajno djelo bila zapriječena novčana kazna u iznosu od 700,00 kuna.

U bitnome, Ustavni sud ocjenjuje da nije ustavnopravno prihvatljivo prekršajnu odgovornost vozača za inače dopuštenu ko-ličinu alkohola u organizmu (do 0,50 g/kg) učiniti ovisnom o počinjenom prekršaju koji nije u uzročnoj vezi s utvrđenom koli-činom alkohola u organizmu. Sukladno ta-kvoj odluci Ustavnog suda, kao i iz razloga nevezanih uz tu odluku, onda je u cijelosti izmijenjen članak 199. ZSPC-a, koji je baš zbog prethodno opisane iznimke bio često kritiziran, kako od strane stručnjaka, tako i od strane laika.

Istom odlukom Ustavnog suda ukinuta je i odredba članka 228. stavak 2. ZSPC-a koja je propisivala da se međunarodna vo-začka dozvola izdaje s rokom važenja od pet godina od dana izdavanja, odnosno od dana važenja vozačke dozvole, ako je do isteka njezine važnosti manje od pet godina. Ta-kvo ukidanje sporne odredbe Ustavni sud, u bitnome, obrazlaže njezinom neusklađeno-šću s Konvencijom o cestovnom prometu

Novine u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Nar. nov., br. 74/11)ŽELJKO KUDRIĆ, dipl. iur., sudski savjetnik u Prekršajnom sudu u Daruvaru, Stalna služba u Pakracu

U članku prikazujemo sadržaj odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Nar. nov., br. 74/11). Autor istovremeno daje i kritičku ocjenu novina i zaključuje da će Zakon poslužiti ostvarivanju ciljeva, utvrđenih Nacionalnim programom sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske 2011.-2020. godine.

1 Istraživanje na temu »Utjecaj raznih čimbenika na sta-nje sigurnosti cestovnog prometa« koje je proveo GFK - Centar za istraživanje tržišta d.o.o., u sklopu aktivnosti Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa.

14 10. 3. 2012.br. 6053građansko parnično pravo


prometno pravo


od 8. studenoga 1968., koja određuje da se vozačka dozvola izdaje na vrijeme od najdu-lje tri godine, odnosno do datuma proteka važenja nacionalne vozačke dozvole, ako taj rok prvi istječe, pa da je stoga članak 228. stavak 2. ZSPC-a bio u nesuglasnosti s člankom 140. Ustava, a time i s vladavi-nom prava. Sukladno tome, izmijenjena je odredba članka 228. stavak 2. ZSPC-a tako da sada propisuje da se međunarodna vo-začka dozvola izdaje s rokom važenja od tri godine.

5. Nove prekršajne inkriminacijeJedna posve nova inkriminacija dodana

je odredbi članka 193. stavak 2. ZSPC-a, pa se tako u istoj odredbi navodi da je vozač motornog vozila dužan, prije uključivanja u promet, očistiti zaleđena vjetrobran-ska stakla i snijeg na vozilu. Za suprotno postupanje propisana je novčana kazna u iznosu od 700,00 kuna. Dakle, radi se o situaciji vezanoj uz zimske uvjete, kad radi niskih temperatura zraka dolazi do zaleđivanja vjetrobranskih stakala na mo-tornom vozilu, kao i do snježnog pokrova na vozilu, što onemogućava ili smanjuje vidljivost vozaču iz vozila, a što onda opet može dovesti do toga da vozač ne će uočiti određenu prometnu situaciju, zbog čega ne će pravovremeno reagirati i time izazvati prometnu nesreću. Valja posebno naglasiti da se u promatranoj odredbi rabi formula-cija »snijeg na vozilu«, a što implicira za-ključak da onda na bilo kojem dijelu vozila ne bi smjelo biti snijega. Uvažavajući sve okolnosti konkretne situacije, takva se for-mulacija čini sasvim razumljivom. Naime, tijekom vožnje sasvim izvjesno dolazi do smanjivanja i povećavanja brzine kretanja vozila, zbog čega nastaje mogućnost po-micanja snijega s krova vozila na prednje ili zadnje vjetrobransko staklo, što tijekom vožnje može izazvati vrlo ozbiljne proble-me. Također, tijekom vožnje snijeg s po-klopca motora može dospjeti na prednje vjetrobransko staklo. Osim toga, i pokrov snijega na uređajima za osvjetljavanje ce-ste i za davanje svjetlosnih znakova može predstavljati problem koji se ogleda u tome da on ne će u dovoljnoj mjeri osvijetliti ce-stu, odnosno da drugi sudionici u prometu ne će moći zaključiti koje radnje namjerava poduzeti vozač takvog vozila. Konačno, ta-kav snijeg na vozilu može posredno izazva-ti i problem za druge sudionike u prometu, tako što, primjerice, jednostavno tijekom vožnje može završiti na vjetrobranskom staklu vozila koje se kreće iza toga vozila. Međutim, ostaje nejasno zbog čega se na-vedena odredba ograničila na čišćenje samo zaleđenih vjetrobranskih stakala, s obzirom na to da su i vozačka zrcala izvan karoserije (retrovizori), kao i bočna stakla propisani kao uređaji koji omogućavaju normalnu vidljivost u prometu na cesti, a koji se tako-đer zbog vanjskih utjecaja mogu zalediti.

Novu »staru« inkriminaciju sada sadr-žava odredba članka 82. stavak 1. točka 12. izmijenjenog ZSPC-a koja propisuje da vo-zač ne smije zaustaviti ili parkirati vozilo na dijelu ceste gdje bi širina slobodnog prolaza od zaustavljenog ili parkiranog vozila do neisprekidane uzdužne crte na kolniku ili do neke zapreke na cesti bila manja od tri metra, odnosno do suprotnog ruba kolnika manja od četiri metra, odnosno u krugu od tri metra pod posebnim oznakama na kol-niku označenog podzemnog ili nadzemnog hidranta. Dakle, radi se o inkriminaciji koja je u bitnome bila sadržana u odredbi član-

ka 82. stavak 1. točka 7. prijašnjeg Zakona o sigurnosti prometa na cestama iz 2004. (Nar. nov., br. 105/04 i 142/06), no kako to sada proizlazi, neopravdano izostavljenoj u važećem Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, a koji je propust tim njezinim vra-ćanjem u Zakon i ispravljen, s tim da je do-dano i područje na kolniku oko označenog podzemnog ili nadzemnog hidranta, što prije nije bio slučaj.

Značajna novina je i to što se sada odredbom članka 199. stavak 10. i 11. iz-mijenjenog ZSPC-a propisuje kažnjavanje za prekršaj vozača i instruktora vožnje, od-nosno vozača bicikla i zaprežnog vozila ako u organizmu imaju lijekova koji utječu na psihofizičke sposobnosti i na sposobnosti upravljanja vozilima, što prije nije bio slučaj, iako je odredba članka 282. stavak 1. ZSPC-a propisivala da policijski službenik može vozača podvrgnuti ispitivanju radi utvrđiva-nja ima li u organizmu, uz ostalo, i lijekova koji se ne smiju uzimati za vrijeme vožnje ili određeno vrijeme prije započinjanja vožnje. Tom dopunom takvo podvrgavanje ispiti-vanju dobiva svoj smisao.

6. Pooštravanje prekršajnopravne represijeZakon o izmjenama i dopunama podiže

iznos novčane kazne za prekršaj iz članka 57. stavak 7. ZSPC-a - nepropuštanje vo-zila s prednošću prolaska, te za prekršaje iz članka 67. stavak 5., članka 70. stavak 3., članka 72. stavak 2. i članka 74. stavak 2. ZSPC-a - nepropisno pretjecanje, odno-sno obilaženje, tako da umjesto dosadašnje novčane kazne od 2.000,00 kuna propisuje novčanu kaznu od 3.000,00 kuna. U tom kontekstu, a radi daljnje razrade takvog po-većanja zapriječenih novčanih kazni, može se istaknuti i da se sada za prekršaj uprav-ljanja vozilom uz postojanje alkohola u krvi iznad 0,50 do 1,00 g/kg, propisanog odred-bom članka 199. stavak 7. izmijenjenog Za-kona o sigurnosti prometa na cestama, prije člankom 199. stavak 8. ZSPC-a, zapriječa-va novčana kazna u rasponu od 1.000,00 do 3.000,00 kuna, umjesto dosadašnjeg raspo-na od 1.000,00 do 2.000,00 kuna. Osim što takvim povećanjem propisane novčane ka-zne ti prekršaji dobivaju na značenju, dalj-nja posljedica bi se, a što je vjerojatno i bila zamisao zakonodavca, ogledala u postupov-nom prekršajnom pravu.

Naime, takvim povećanjem novčane kazne prethodno navedeni prekršaji izlaze iz režima obveznog izdavanja prekršajnog naloga (obveznog prekršajnog naloga) od strane ovlaštenog tužitelja, što znači da će sada tužitelj za te prekršaje moći ili izdati prekršajni nalog (tzv. obični prekršajni na-log) ili podnijeti optužni prijedlog protiv okrivljenika poradi nekog od tih prekr-šaja. Tako će na taj način tužitelj u izda-nom prekršajnom nalogu za te prekršaje moći i primijeniti zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom, sukladno članku 228. stavak 4. Prekršajnog zakona (Nar. nov., br. 107/07), dok u izdanom obveznom prekršajnom nalogu to nije bilo moguće, s obzirom na to da je odredba članka 239. stavak 4. Prekršajnog zakona implicite isključivala mogućnost primjene zaštitnih mjera, pa tako i zaštitne mjere za-brane upravljanja motornim vozilom, iako su tužitelji to u praksi činili primjenjujući takvu zaštitnu mjeru u izdanom obveznom prekršajnom nalogu, a koju su sudovi, po prigovoru okrivljenika, bili obvezatni uki-dati po službenoj dužnosti. Na taj je način, dakle, povećanjem novčane kazne riješen i tako nastali problem.

Ovim izmjenama i dopunama prekr-

šaj iz odredbe članka 49. ZSPC-a dobiva i svoj kvalificirani oblik. Naime, dodaje se stavak 5. koji kao posebno djelo prekršaja propisuje situaciju kad se na autocesti, br-zoj cesti, cesti namijenjenoj isključivo za promet motornih vozila, vozač kreće vo-zilom kolničkom trakom, namijenjenom za promet vozila iz suprotnog smjera, od-nosno u suprotnom ili zabranjenom smje-ru, te se za taj prekršaj propisuje novčana kazna u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kuna ili kazna zatvora u trajanju do 60 dana (isti prekršaj za sobom povlači kao pravnu posljedicu osude i upisivanje u evidenciju tri negativna boda). Kako smo svjedoci sve učestalijeg kretanja vozilom na autocesti u suprotnom, odnosno zabranjenom smjeru, te kako je takvo kretanje, posebno s obzi-rom na brzinu kretanja, daleko društveno opasnije (pogibeljnije) u odnosu na kreta-nje nekim drugim cestama, tako se onda izdvajanje tog djela prekršaja, u zaseban

- kvalificirani oblik prekršaja, što za poslje-dicu ima i zapriječavanje rigoroznije kazne, ukazuje u potpunosti osnovanim. Možemo se nadati da će u budućnosti na ovome tra-gu biti i možebitno nove izmjene i dopune, pa da će i neki drugi prekršaji dobiti svo-je kvalificirane oblike, s obzirom na to da određena postupanja glede, primjerice, ka-tegorije vozila ili skupina osoba u svojoj biti predstavljaju povećanu opasnost.

7. Ostale izmjene i dopune7.1. Pješak i vozač bicikla

Za razliku od prijašnjeg rješenja koje je predviđalo isključivo kretanje pješaka kolni-kom na javnoj cesti izvan naselja sada novi stavak 3. članak 127. ZSPC-a propisuje obvezu pješaka da uvijek kad se kreće kol-nikom noću (od prvog sumraka do potpu-nog svanuća), a i danju u slučaju smanjene vidljivosti, mora biti označen nekim izvo-rom svjetlosti ili reflektirajućom materijom. Međutim, navedeni članak ne predviđa kažnjavanje za suprotno postupanje pješa-ka, pa je tako izostao utjecaj na pješake u smislu prijetnje sankcijom za slučaj da se ne pridržavaju takve obveze.

Glede biciklista bitna je novina da su sada prema odredbi izmijenjenog članka 113. stavak 2. ZSPC-a dužni, za razliku od prije, i u naselju na javnoj cesti noću i danju u slučaju smanjene vidljivosti biti označeni reflektirajućim prslukom ili re-flektirajućom biciklističkom odjećom, s tim da u slučaju suprotnog postupanja mogu biti kažnjeni novčanom kaznom od 300,00 kuna.

Može se očekivati da će se takvim iz-mjenama, koje zahtijevaju višu razinu od-govornosti, unaprijediti uočljivost tih sku-pina sudionika u prometu, pa tako onda u znatnoj mjeri i povećati razina sigurnosti pješaka i vozača bicikla, koji su osobito ugroženi u prometu, uz napomenu da je u 2010. smrtno stradalo 105 pješaka, te 28 biciklista2.

U tom kontekstu može se istaknuti da je sada odredbom članka 106. stavak. 2. točka. 3. izmijenjenog ZSPC-a određena obveza korištenja kratkih svjetala na vozilu prilikom svakog prolaska pokraj pješaka, a ne kako je to bilo prije određeno samo u slučaju prolaska pokraj kolone ili povorke vozila.

7.2. Zaštitna kacigaOdredba članka 114. stavak 1. ZSPC-a

propisuje da, osim vozača motocikla ili mo-peda, i vozači lakog četverocikla bez zaštit-ne kabine i četverocikla bez zaštitne kabine, za vrijeme vožnje na cesti moraju na glavi nositi zaštitnu kacigu. Takvo posebno pro-pisivanje obveze nošenja zaštitne kacige i za

potonje vozače je posljedica rekategoriza-cije lakog četverocikla i četverocikla. Osim toga što zaštitna kaciga mora biti propisano i uredno pričvršćena, uvodi se novina da za-štitna kaciga mora biti i homologirana, čime se onda podrobnije propisuju uvjeti kojima mora udovoljavati zaštitna kaciga. U tom smislu, može se istaknuti da homologirana zaštitna kaciga treba biti označena suklad-no Naredbi o homologaciji zaštitnih kaci-ga i njihovih vidnika za vozače i suvozače motocikala i mopeda (Nar. nov., br. 58/00). Ta je skupina sudionika u prometu također posebno ugrožena, pa je nošenje zaštitne kacige na glavi tijekom vožnje od posebnog značenja, a na što ukazuje i podatak da u 2010. od 70 ukupno smrtno stradalih voza-ča i putnika na motociklu, njih 18 (26%) na glavi nije nosilo zaštitnu kacigu3.

7.3. Prijevoz osobaOdredba članka 161. stavak 3. izmije-

njenog ZSPC-a, glede prijevoza osoba na biciklu, mopedu i motociklu, proširuje za-branu prijevoza na tim vozilima i na osobe koje u organizmu imaju lijekove koji utječu na psihofizičke sposobnosti i na sposobno-sti upravljanja vozilom, pri čemu sada ista odredba preciznije definira zabranjenu ko-ličinu alkohola kod osobe koja se prevozi, određujući da se ne smije prevoziti osoba koja u krvi ima alkohola iznad 0,50 g/kg, dok je iz prijašnje odredbe proizlazilo da se smjela prevoziti samo osoba koja uopće u organizmu nije imala alkohola.

Materijalna odredba članka 164. stavak 1. ZSPC-a propisuje, uz ostalo, zabranu prijevoza na vanjskim dijelovima vozila ili na traktorskim priključcima, no kaznene odredbe tog članka nisu predviđale i ka-žnjavanje vozača tog vozila. Međutim, do-punom kaznene odredbe iz stavka 4. nave-denoga članka sada je propisano kažnjava-nje novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna vozača koji prevozi osobe na vanjskim dijelovima vozila ili na traktorskim pri-ključcima.

7.4. Mladi vozačZakon o izmjenama i dopunama sada

dovodi mlade vozače u nešto povoljniji po-ložaj. Naime, prema izmjenama članka 221. ZSPC-a mladome vozaču se više ne ogra-ničava upravljanje mopedom brzinom od najviše 40 km/h, a što je sasvim razumna izmjena s obzirom na to da ionako moped, sukladno svojim konstrukcijskim karakteri-stikama ne može razviti brzinu veću od 50 km/h.

K tome, sada će mladi vozač koji je po-ložio ispit »B« kategorije smjeti upravljati osobnim automobilom sa snagom motora od najviše 80 kW, za razliku od prije kad je snaga motora bila ograničena na 75 kW, čime je, dakle, obuhvaćen širi krug osob-nih automobila kojima mladi vozači smiju upravljati, pa time i ZSPC udovoljava za-htjevima povećanja prosječne snage motora osobnih automobila. Osim toga, na taj se način i jasnije definira vrsta vozila na koju se odnosi takvo posebno ograničenje snage motora kojim smije upravljati mladi vozač, s obzirom na to da se sada rabi pojam »osob-ni automobil«, za razliku od prije rabljenog pojma »osobno vozilo«.

7.5. Davanje vozila na upravljanje drugoj osobi

Izmijenjena odredba članka 229. stavak 2. ZSPC-a sada proširuje zabranu davanja vozila od strane vlasnika, odnosno osobe kojoj je vozilo povjereno drugoj osobi i na osobu koja u organizmu ima lijekova koji utječu na psihofizičke sposobnosti i na

Novine u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Nar. nov., br. 74/11)

2 PodaciizNacionalnogprogramasigurnosticestovnogprometa Republike Hrvatske 2011.-2020. godine (Nar.nov.,br.59/11).

3 PodaciizNacionalnogprogramasigurnosticestovnogprometa Republike Hrvatske 2011.-2020. godine (Nar.nov.,br.59/11).

1510. 3. 2012.br. 6053Telefonski savjeti radnim danom od � do 15 sati

besplatni odgovori na pitanja pretplatnika

[email protected]

pitateodgovaramo

vi mi15

Pripravnost u radnim odnosima – slanje radnika na »čekanje«Poslodavac radnike ne smije poslati kući »na čekanje« primjenom instituta pripravnosti iz članka 42. Zakona o radu

vi Zbog nedostataka posla poslodavac šalje radnike kući na nekoliko tjedana, odnosno na tzv. »čekanje«, dakle, do poziva natrag na posao. Smije li

poslodavac takvo »čekanje« pokriti institutom pripravnosti iz članka 42. Zakona o radu?

Pita: G. G., Novska

mi Člankom 42. Zakona o radu (Nar. nov., br. 149/09 i 61/11) propisano je da je radno vrijeme vremen-

sko razdoblje u kojem je radnik obvezatan obavljati po-slove, odnosno u kojem je spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac. Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u ko-jem je radnik pripravan odazvati se pozivu poslodavca za obavljanje poslova, ako se ukaže takva potreba, pri čemu se radnik ne nalazi na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju niti na drugom mjestu koje je odredio poslodavac. Za vrijeme provedeno u pripravnosti, radnik ima pravo na naknadu čija se visina određuje ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom (dakle, isključivo tim ugovorima, a ne pravil-nikom o radu, odlukom poslodavca itd.). Bitno je na-pomenuti da se vrijeme koje radnik provede obavljajući poslove po pozivu poslodavca, smatra radnim vremenom, neovisno o tome obavlja li ih u mjestu koje je odredio poslodavac ili u mjestu koje je odabrao radnik.

Dakle, pripravnost ne ulazi u redovito radno vrijeme. Smisao tog instituta je da radnik, nakon što odradi svoju smjenu, provodi vrijeme u pripravnosti i može biti, primje-rice, pozvan u 23 sata da odradi neki hitan posao, za što mu pripada naknada za pripravnost (za vrijeme provedeno u pripravnosti) plus plaća za prekovremene sate zbog obav-ljanja posla izvan redovitog radnog vremena.

Drugim riječima, u slučaju iz pitanja riječ je o tzv. »če-kanju«, jer ti radnici de facto ne će uopće raditi. Kad je u pitanju pripravnost, ona se plaća, jer radnik odradi 40 sati tjedno za ugovorenu plaću, a za pripravnost dobiva dodat-ni primitak, jer je u obvezi prema poslodavcu po potrebi obaviti neki posao izvan redovitog radnog vremena.

Mišljenja smo, stoga, da se institutom pripravnosti ne može »pokriti« slanje radnika kući do ponovnog poziva na rad. U tom slučaju, za vrijeme obustave rada bilo bi, pri-mjerice, primjereno radnike poslati na kolektivni godišnji odmor ili na neplaćeni dopust. (10-0/2, B.B., 6. 3. 2012.)

informator, broj 6053 • 10. 3. 2012.

Oporezivanje inozemnih mirovinaPorezni obveznik koji ostvaruje inozemnu mirovinu mora podnijeti zahtjev za upis u registar poreznih obveznika u roku osam dana od dana početka ost-varivanja primitaka, a predujam poreza sâm obračunava i uplaćuje

viTko obračunava i uplaćuje predujam poreza na mirovine iz inozemstva?

Pita: J. U., Zagreb

mi Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 22/12 - u na-

stavku tekstu Zakon o izmjenama i dopunama), koji se primjenjuje od 1. ožujka 2012., uvedeno je oporezivanje mirovina rezidenata ostvarnih u inozemstvu. Naime, te se mirovine smatraju primicima od nesamostalnog rada i oporezuju se, osim ako ugovorima o izbjegavanju dvo-strukog oporezivanja, odnosno međunarodnim ugovori-ma nije drukčije propisano.

Predujam poreza i prireza od nesamostalnog rada, odnosno od mirovine primljene iz inozemstva, suklad-

no odredbi članka 11. Zakona o izmjenama i dopuna-ma, obračunava i uplaćuje sâm porezni obveznik prema odredbama propisanim člankom 45. stavak 8. Zakona o porezu na dohodak.

Obračunani porez, porezni obveznik - umirovljenik dužan je uplatiti u roku osam dana od dana primitka mirovine. Iznos mirovine ostvarene u inozemstvu prera-čunava se u kunsku protuvrijednost primjenom srednjeg tečeja Hrvatske narodne banke na dan kad je primitak ostvaren. Porez se obračunava prema propisima koji vri-jede na dan isplate.

Poreznom obvezniku umirovljeniku priznaju se propi-sani osobni odbici do visine mirovine najmanje 2.200,00, a najviše 3.400,00 kuna mjesečno.

O obračunanom i uplaćenom predujmu poreza na do-hodak od mirovine, umirovljenik mora izvijestiti Poreznu upravu prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu do 15. u mjesecu za prethodni mjesec. Poreznu upravu će izvijestiti dostavljanjem propisanog ID obrasca, a isto tako mora podnijeti IP obrazac najkasnije do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu.

Radi provedbe svih navedenih radnji i ispunjavanja obveza, porezni obveznik - umirovljenik koji ostvaruje mirovinu iz inozemstva mora podnijeti prijavu za upis u registar obveznika poreza na dohodak ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema njegovom prebivalištu ili uobiča-jenom boravištu, u roku osam dana od početka ostvariva-nja primitaka. (8-2/0, D. Đ., 6. 3. 2012.)

informator, broj 6053 • 10. 3. 2012.

Komunalno gospodarstvo – grobna naknadaZa korištenje grobnog mjesta korisnik plaća godišnju grobnu naknadu

viGrad je za potrebe izgradnje groblja osigurao nekretninu u vlasništvu grada. Može li se na ime vrijednosti te nekretnine u proračunu osigurati sredstva iz

sredstava grobne naknade za druge namjene?

Pita: Grad M.

mi Prema članku 2. Zakona o grobljima (Nar. nov., br. 19/98), groblja su komunalni objekti u vlasništvu

jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba (tj. jedinice lokalne samouprave - u nastavku teksta: JLS) na čijem se području nalaze. Prema članku 13. tog Zakona, uprava groblja daje grobno mjesto na korištenje na ne-određeno vrijeme uz naknadu, te o tome donosi rješenje. Isto, za korištenje grobnog mjesta korisnik plaća godišnju grobnu naknadu. Visinu te naknade utvrđuje Uprava gro-blja u skladu s uvjetima i mjerilima propisanim odlukom predstavničkog tijela JLS-a.

Prema članku 19. Zakona o komunalnom gospodar-stvu (Nar. nov., br. 36/95, 109/95 - Uredba, 21/96 - Ured-ba, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00 59/01, 26/03 - proč. tekst i 82/04, 110/04 - Uredba, 178/04, 38/09 i 79/09, 153/09, 49/11, 84/11 i 90/11 - u nastavku teksta: ZKG) sredstva za obavljanje komunalnih djelatnosti osigurava-ju se: 1. iz cijene komunalne usluge, 2. iz komunalne na-knade, 3. iz proračuna JLS-a, te 4. iz drugih izvora prema posebnim propisima.

Komunalna djelatnost održavanje groblja i kremato-rija financira se iz sredstava komunalne naknade (čl. 22. ZKG-a) te slijedom navedenog članka 19. ZKG-a iz pro-računa JLS-a, te iz drugih izvora prema posebnim propi-sima, tj. godišnje grobne naknade.

Građenje objekta i uređaja komunalne infrastrukture za groblja i krematorije, financira se iz: 1. komunalnog do-prinosa; 2. proračuna JLS-a; 3. naknade za koncesiju;, 4. drugih izvora utvrđenih posebnim zakonom, tj. naknade za trajno korištenje grobnog mjesta (st. 1. čl. 30. ZKG-a).

Financiranje izgradnje groblja i krematorija, stoga, nije ograničeno samo na sredstva grobne naknade za traj-

no korištenje grobnog mjesta, već se za tu namjenu mogu koristiti drugi izvori sredstava - sredstva komunalnog do-prinosa, te nenamjenska sredstva proračuna JLS-a, kao i naknade za koncesiju pogrebnih djelatnosti. JLS-i su komunalnim djelatnostima, kao jednoj od osnovnih dje-latnosti iz lokalnog djelokruga kojima se zadovoljavaju potrebe građana na lokalnom području, obvezatni osigu-rati trajno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti (podst. 1. st. 2. čl. 2. ZKG-a).

Kako je groblje, odnosno krematorij komunalni objekt u vlasništvu JLS-a, tako smatramo da nema mjesta prije-nosu sredstava grobnih naknada na ime naknade za vri-jednost zemljišta u vlasništvu JLS-a koje je on ustupio za potrebe izgradnje groblja, pa ni u onim slučajevima kad je JLS, u postupku izvlaštenja zemljišta namijenjenog za izgradnju groblja, privatnom vlasniku naknadio vrijednost izvlašćenog zemljišta u nekretnini koja je bila u vlasništvu JLS-a. (13-1, D.S./D.F., 24. 2. 2012.)

informator, broj 6053 • 10. 3. 2012.

Glavna skupština – protuprijedlozi dioničaraProtuprijedlog prijedlogu odluke o nekoj određenoj točki dnevnog reda dioničar može podnijeti prije održavanja glavne skupštine kao i na samoj glavnoj skupštini

viU kojem roku dioničar može podnijeti protuprijedlog prijedlogu odluke o nekoj točki dnevnog reda glavne skupštine i može li se on podnijeti na samoj

glavnoj skupštini? Mora li protuprijedlog biti obrazložen?

Pita: A. S., Osijek

mi Članak 282. stavak 1. Zakona o trgovačkim druš-tvima (Nar. nov., br. 111/93, 34/99, 121/99 - vjer.

tumač., 52/00 - Odluka USRH, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09 i 152/11 – proč. tekst – u nastavku teksta: ZTD), propisuje da svaki dioničar može najmanje 14 dana prije održavanja glavne skupštine dostaviti društvu, na adresu za to navedenu u pozivu, svoj protuprijedlog prijedlogu odluke koji je dala uprava, odnosno izvršni direktori i/ili nadzorni, odnosno upravni odbor o nekoj određenoj točki dnevnog reda s obrazloženjem. Dan prispijeća prijedloga društvu ne uračunava se u taj rok. U društvima čije su di-onice uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja, prijedlog mora biti dostupan na internetskoj stranici društva.

Protuprijedlog dioničara mora se učiniti dostupnim članovima nadzornog odnosno upravnog odbora i dioni-čarima navedenim u članku 281. ZTD-a.

U članku 282. stavak 2. ZTD-a propisani su slučaje-vi kad se protuprijedlog i obrazloženje ne moraju učiniti dostupnima, a u stavku 3. navedenog članka da obrazlo-ženje ne treba učiniti dostupnim, ako sadržava ukupno više od 5.000 znakova.

Postavi li više dioničara protuprijedloge o istom pita-nju, uprava ih može povezati zajedno s obrazloženjima.

Ako dioničar ne bi protuprijedlog podnio do početka rada glavne skupštine to ne bi imalo za posljedicu gubitak prava na stavljanje protuprijedloga na glavnoj skupštini (dakako, za dioničara je bolje da se njegov protuprijedlog priopći prije početka rada glavne skupštine zbog većeg utjecaja na odlučivanje drugih dioničara).

Dioničar, dakle, može podnijeti protuprijedloge pri-jedlogu odluke, koji je dala uprava, odnosno izvršni di-rektori i/ili nadzorni, odnosno upravni odbor, o nekoj određenoj točki dnevnog reda prije održavanja glavne skupštine i na samoj glavnoj skupštini. Protuprijedlog mora biti obrazložen, inače Uprava ne bi bila dužna priopćavati protuprijedlog kojim bi se samo predlagalo donošenje neke odluke bez obrazloženja. Međutim, na samoj glavnoj skupštini protuprijedlog se može podnijeti i bez obrazloženja. (5-0, H.B., 28. 2. 2012.)

informator, broj 6053 • 10. 3. 2012.

16 10. 3. 2012.br. 6053

izlazi srijedom i subotom www.novi-informator.net e-mail: [email protected] GLAVNA UREDNICA: Davorka Foretić UREDNIŠTVO: Biljana Barjaktar, Hrvoslav Bašić, Desanka Đikandić, Davorka Foretić, Dražen Kozulić i Jerko Slovinić GRAFIČKI UREDNIK: Nenad Novak GRAFIČKA PRIPREMA: Jadranka Prišlin i Nada Tokić LEKTURA: Vesna Kisin i Meri Odak TISAK: GZH, Zagreb PRAVNI SAVJETI: 01/4612-551, 01/4612-549 EKONOMSKI SAVJETI: 01/4612-537 DOKUMENTACIJA LISTA I PRAVNI SAVJETI: 01/4612-539 NAKLADNIK: Novi informator d.o.o. Zagreb, Kneza Mislava 7/I MB 3718603 telefon: 01/4555-454, telefaks 01/4612-553 DIREKTORICA: Marina Šurbek Žiro račun: 2340009-1100150348 Privredna banka Zagreb d.d. ODJEL PRETPLATE I PRODAJE: telefon 01 4555-454, telefaks 01/4612 553 e-mail: [email protected] Pretplata na TISKANO IZDANJE iznosi 1.800,00 kn,

na INTERNET IZDANJE 1.250,00 kn s PDV-om za 2011. godinu CIJENE OGLASA s PDV-om: 1/1 str. 6.100,00 kn, 1/2 str. 3.550,00 kn, 1/3 str. 2.100,00, 1/4 str. 1.550,00 kn, posljednja stranica +30 %. Za dva uzastopna oglašavanja popust od 10%, a za tri i više 20% popusta. Pretplatnici imaju dodatni popust od 10% .

Ako se pretplata na list ne otkaže najkasnije 15 dana prije isteka roka na koji je sklopljena, smatra se produženom na neodređeno vrijeme. Rukopisi se ne vraćaju.


prometno pravo

sada ista odredba zabranjuje davanje vozila na upravljanje osobi koja u krvi ima nedo-puštenu količinu alkohola, dok je prema prijašnjoj odredbi proizlazilo da se vozilo smjelo dati samo osobi koja u organizmu uopće nije smjela imati alkohola. Može se istaknuti, dakle, da sada Zakon koristi uopćenu formulaciju »nedopuštena količi-na alkohola«, a to stoga što će relevantna količina alkohola ovisiti o kategoriji osoba u koju ulazi osoba kojoj se vozilo daje na upravljanje, a za što su mjerodavne odred-be članka 199. izmijenjenog ZSPC-a, pa se tako, primjerice, vozilo ne smije dati na upravljanje mladom vozaču ako u krvi ima bilo koji udjel alkohola, dakle, i manji od 0,50 g/kg.

7.6. Jedinica lokalne samoupraveOdredbama članka 5. stavak 4. i 11.

ZSPC-a propisani su poslovi koje u okviru svojih nadležnosti mogu obavljati jedinice lokalne samouprave. Kako bi u potpunosti moglo doći do realizacije takvih odredaba, Zakon o izmjenama i dopunama učinio je određene intervencije u odredbe ZSPC-a. Tako je sada odredbom članka 5. stavak 13. izmijenjenog ZSPC-a propisano da će ministarstvo nadležno za unutarnje poslo-ve dostavljati podatke o vlasnicima, odno-sno korisnicima vozila na temelju ugovora o leasingu jedinicama lokalne samouprave, odnosno pravnim osobama koje odrede je-dinice lokalne samouprave radi obavljanja poslova iz ZSPC-a, iz njihove nadležnosti. Osim toga, sada je vlasnik, odnosno osoba kojoj je vozilo povjereno, sukladno članku 229. stavak 3. izmijenjenog ZSPC-a, dužna i službenoj osobi jedinice lokalne samoupra-ve koja obavlja poslove iz članka 5. stavak 4. ZSPC-a na njezin zahtjev dati vjerodosto-jan podatak o identitetu osobe kojoj je dao vozio na upravljanje.

Dopunjene su i kaznene odredbe član-ka 32. stavak 4. i 5. ZSPC-a tako da su iza riječi »policijskog službenika« dodane rije-či »ili druge ovlaštene osobe«, pa se time kao kažnjiva radnja određuje i nepoštova-nje znakova i naredaba koje sudionicima u prometu, osim policijskog službenika, daju i druge ovlaštene osobe, kao primjerice pro-metni redari, a što do sada nije bilo izričito propisano.

7.7. OstaloJedan od propusta ZSPC-a ispravljen je

time što je Zakonom o izmjenama i dopuna-ma brisana kaznena odredba iz članka 222. stavak 7. (propisivala kažnjavanje za prekr-šaj vozača koji upravlja vozilom na cesti u vrijeme kad mu je istekla valjanost vozačke dozvole), s obzirom na to da je propisivala sankcioniranje iste situacije za koju je već predviđeno sankcioniranje odredbom članka 196. stavak 5. ZSPC-a, uz napomenu da po-tonja odredba predviđa veću novčanu kaznu, pa se zapravo time vozači, koji će se može-bitno naći u takvoj inkriminiranoj situaciji dovode u nepovoljniji položaj.

Dopunom odredbe članka 149. stavak 1. ZSPC-a vozila sanitetskog prijevoza i vozila civilne zaštite, te dopunom odredbe članka 151. stavak 1. ZSPC-a službena vozila ovla-štenih službenika središnjeg tijela državne

uprave nadležna za zaštitu i spašavanje i službena vozila inspektora cestovnog prome-ta, svrstavaju se u vozila koja ostvaruju pravo prednosti prolaska.

Za početak tijeka zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilima bitna je do-puna odredbe članka 297. stavak 1. ZSPC-a, koja sada decidirano određuje takav početak navodeći da navedena zaštitna mjera počinje teći od dana dostave obavijesti vozaču o po-četku primjene mjere. Tako sada ustaljena praksa nadležnih policijskih tijela dobiva svoje uporište i u tom Zakonu.

Odredbom članka 51. Zakona o izmje-nama i dopunama propisano je da se riječi »uređaj kojim se daju prometni znakovi tro-bojnim prometnim svjetlima crvene, žute i zelene boje« zamjenjuju riječju »semafor«.

8. Umjesto zaključkaNacionalni program sigurnosti cestovnog

prometa Republike Hrvatske 2011.-2020. godine kao cilj navodi drastično smanjenje smrtnog stradavanja i teškog ozljeđivanja u prometu, smanjenje visokih troškova pro-metnih nesreća, poboljšanje zdravlja i kvali-tete života te sigurnu i održivu mobilnost, pri čemu definira određene kvalitativne i kvan-titativne ciljeve. Teško je postići savršenstvo određenog propisa, pa tako zasigurno ni va-žeći Zakon o sigurnosti prometa na cestama nakon ovih izmjena i dopuna nije postao savršen, te će u budućnosti, a posebice zbog dinamike područja koje regulira, morati biti izložen daljnjim intervencijama. Međutim, i unatoč tome može se očekivati da će i u značajnoj mjeri poslužiti ostvarenju ciljeva Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa.

Javna nabava primjena Zakona, uredbi i pravilnika - najnovija praksa

29. ožujka 2012. (četvrtak), u 9,30 satiSheraton Zagreb Hotel, Kneza Borne 2, Zagreb

organizira savjetovanje

KOTIZACIJA za sudjelovanje na savjetovanju iznosi 980,00 kn (s PDV-om) po sudioniku. Uplaćuje se na žiro - račun Novog informatora

broj: 2340009-1100150348 poziv na broj: 01 290312 - OIB

OBVEZATNA PRIJAVADodatne informacije

Tel.: 01/4555 454 Faks: 01/4612 553 e-mail: [email protected]


NAKNADA UKlJUčUJE: sudjelovanje na savjetovanju, seminarski materijal (knjiga s radovima autora), radni pribor i napitak za

vrijeme stanke.

Ante LoboJA, dipl.iur., voditelj Odsjeka za razvoj sustava javne nabave Ministarstvo gospodarstva RH� PostuPci JAvne nAbAve PremA novom ZAkonu o JAvnoJ nAbAvi i Provedbenim ProPisimA - nAJZnAčAJniJe novine - ovlaštenipredstavnicinaručiteljaupostupkujavnenabave - početakpostupkajavnenabave - izuzećeodprimjeneZakonazajavnenaručitelje–čl.10.st.1.t.13. - sukobinteresaprisklapanjuugovoraojavnojnabavi - razloziisključenjaiuvjetisposobnostigospodarskihsubjekata - tijekotvorenogpostupka,ograničenogpostupka,pregovaračkogpostupkabez prethodneobjavetepostupaksklapanjaugovorazauslugeizDodatkaII.B - pojašnjenjeiupotpunjavanjedokumenataiponude - provjeraponuditelja - neuobičajenoniskacijena - otvaranje,preglediocjenaponuda - odlukaoodabiruinastanakugovora - novineuvezisokvirnimsporazumomitd.

deAn FirkeLJ, dipl.ing.rač., Zagreb� PredstAvLJAnJe eLektroničkog ogLAsnikA JAvne nAbAve

ninA čuLinA, dipl.oec., voditeljica Odsjeka, Ministarstvo gospodarstva RH � novi PodZAkonski ProPisi ZAkonA o JAvnoJ nAbAvi s Posebnim osvrtom nA: • Uredbu o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama • Uredbu o objavama javne nabave • Pravilnik o jedinstvenom rječniku javne nabave (CPV) - izradadokumentacijezanadmetanje - izradaponude - zapisniciootvaranjutepregleduiocjeniponudaitd.

ZorAn vuić, načelnik Odjela za javno-privatno partnerstvo, Ministarstvo gospodarstva RH� PrAvnA ZAštitA i nAdZor nAd Provedbom PostuPAkA JAvne nAbAve i ugovor o JAvnoJ nAbAvi - obvezaprimjeneZakonaojavnojnabavi - nadzornadprovedbomZakonaojavnojnabavi–ovlastisredišnjegtijeladržavne upravenadležnogzasustavjavnenabave - kojepravnemogućnostiimajunatjecateljiiponuditeljizaotklanjanje nepravilnostiupostupcimajavnenabave - žalba–načinizjavljivanja,sadržajipostupakpoizjavljenojžalbi - pravneposljedicezanaručiteljeiodgovorneosobenaručiteljazbognezakonitosti uprovođenjupostupakajavnenabave - prekršajiikaznenadjelaujavnojnabavi - nastanak,izmjenainevaljanostugovoraojavnojnabavi

PREDAVAčI

Novine u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Nar. nov., br. 74/11)

iz naklade Novog informatora

Novi informator d.o.o. Kneza Mislava 7, 10000 Zagreb, Telefon: 01/4555 454 ; Telefaks: 4612 553 ,


Opseg: 354 str.Format: 17x24 cmUvez: tvrdiŠifra: 05040001Cijena: 310,00 kn

komentAr ZAkonA o uPrAvnim sPorovimA

�male stranice

male stranice

Uređuje Davorka Foretić, dipl. iur.ustavno pravo

br. 11Ustavni vidici

REDAKCIJSKI KOLEGIJ:• prof.dr.sc. Branko Smerdel, predstojnikKatedrezaustavnopravoPravnog

fakultetaSveučilištauZagrebu• doc.dr.sc. Sanja Barić, predstojnicaKatedrezaustavnopravoPravnog

fakultetaSveučilištauRijeci• Davorka Foretić, dipl.iur.

SADRŽAJ

prof. dr. sc. Robert Podolnjak, izvanredni profesor na Katedri za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Što treba mijenjati u hrvatskom izbornom sustavu? .............. 2 1. Temeljne značajke postojećeg izbornog sustava. ........................... 2 2. Političko predstavljanje u izborima za Hrvatski sabor 2011. prema odredbama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor .................................................................................. 3 2.1. Omjer glasova i mandata ........................................................ 4 2.2. Načelo pravične zastupljenosti ............................................... 4 3.3. Izborni prag ............................................................................. 5 2.4. Iskustva drugih zemalja .......................................................... 5 3. Glavni razlozi neostvarivanja načela pravične zastupljenosti ......... 6 4. Moguća reforma izbornog sustava za Hrvatski sabor ..................... 7 5. Zaključni prijedlozi ........................................................................... 7

Informator br. 6053Zagreb, 10. ožujka 2012.

U prilogu Ustavni vidici, broj 9, objavili smo dva ~lanka: o novom re‘imu politi~kog financiranja pi-sao je prof. dr. sc. Robert Podolnjak, a drugi ~lanak autorice Sandre Markovi}, više savjetnice na Ustav-nom sudu Republike Hrvatske, odnosio se na Odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske, br. U-I-292/2011, od 23. oùjka. 2011.

U broju 10 Ustavni vidici, pisali smo o ustavno-pravnim problemima u svezi s provedbom parlamen-tarnih izbora i referenduma o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji pisao je prof. dr. sc. ROBERT PODOLNJAK, a o granicama unutar kojih Ustavni sud cijeni materijalnopravni sadr‘aj pojedina~nog akta kao objekta ustavne tu‘be, pisao je dr. sc. DUBRAV-KO LJUBI], viši ustavnosudski savjetnik.

U ovom broju 11 Ustavnih vidika piše dr. sc. RO-BERT PODOLNJAK i iznosi svoje prijedloge o tome što treba mijenjati u hrvatskom izbornom sustavu.

Dr. sc. Jadranko Crni}, na interkatedarskom sa-stanku Hrvatske udruge za ustavno pravo, odrànom na Pravnom fakultetu Sveu~ilišta u Rijeci 26. i 27. li-stopada 2007., predloìo je pokretanje priloga Ustav-nih vidika u našem listu, u kojem bi se objavljivali ~lanci o aktualnoj ustavnopravnoj problematici.

Prvi prilog objavljen je u Informatoru, broj 5637 od 15. oùjka 2008. Na àlost, dr. sc. Jadranko Crni} pre-minuo je 4. travnja 2008. pa je prilog broj 2 kao i broj 9 priloga Ustavnih vidika na dan 2. i 6. travnja 2011. bio posve}en sje}anju na našeg uvaènog predsjed-nika Nakladni~kog savjeta Novog informatora«. dr. sc. Jadranka Crni}a.

� male stranice

ustavno pravo

1. Temeljne značajke postojećeg izbornog sustavaIzbori za Hrvatski sabor provedeni su prema istom izbornom

sustavu već četiri puta – 2000., 2003., 2007. i 2011. godine. Pri-hvaćanje razmjernog izbornog sustava s izborom 140 zastupnika u 10 općih izbornih jedinica (uz dodatnu 11. izbornu jedinicu u kojoj će državljani RH bez prebivališta u zemlji birati zastupnike na temelju tzv. nefiksne kvote), bio je rezultat kompromisa i kon-senzusa relevantnih političkih stranaka (vladajuće i opozicijskih) 1999. godine, a na temelju prijedloga koji je podnijela stručna radna skupina.

Radna skupina za izradu okvirnog prijedloga i temeljnih in-stituta izbornog zakonodavstva Republike Hrvatske2 izradila je svoj prijedlog u ožujku 1999. godine, a on je poslužio kao temeljni predložak za izradu novoga Zakona o izborima zastupnika u Hr-vatski državni sabor. Radna skupina se u izboru izbornog sustava rukovodila dvama temeljnim načelima:

1) načelom pravednog političkog predstavljanja svih dijelo-va biračkog tijela, što »podrazumijeva i pravednu parlamentarnu zastupljenost političkih stranaka koje izražavaju njihove interese i vrijednosti«, a to načelo »može se ostvariti samo pomoću raz-mjernoga izbornog sustava… jer (on) isključuje veliku nadpred-stavljenost i podpredstavljenost izbornih aktera«3 te

2) načelom učinkovitosti političke vlasti, koje bi trebalo »spri-ječiti nastanak atomiziranoga i polariziranoga mnogostranačkog sustava u parlamentu, koji ugrožava donošenje i primjenu politič-kih odluka, potiče snažne ideološke polarizacije i fundamentali-

zira sukobe i u parlamentu i u društvu, te destabilizira cjelokupni politički poredak«.

S obzirom na ta dva načela, radna skupina je predložila:− razmjerni izborni sustav− deset izbornih jedinica u kojima bi se birao jednak broj zastu-

pnika, a najmanje po deset− jednakost izbornih jedinica (s maksimalnim odstupanjem broja

birača između izbornih jedinica od +/- 5%)− zakonski izborni prag od 5% na razini svake izborne jedinice te

dodatnu zakonsku prohibitivnu klauzulu za izborne koalicije od 8%− pretvaranje glasova u mandate na razini svake izborne je-

dinice prema D'Hondtovoj metodi.4

Preporuke radne skupine gotovo su u cijelosti ugrađene u novi Zakon5, osim što je povećan broj zastupnika koji se biraju u sva-koj izbornoj jedinici na 14, a nije prihvaćena dodatna zakonska prohibitivna klauzula za izborne koalicije od 8%.

Ne može se prigovoriti znanstvenom utemeljenju prijedloga Radne skupine, a pogotovo treba imati na umu činjenicu da je na temelju tog prijedloga doista usvojen zakon koji je postao »jam-stvo trajnosti i stabilnosti izbornog sustava«, baš kao što je tražila Radna skupina. Četiri provedena izbora prema istom izbornom sustavu doista se može smatrati značajnim doprinosom stabilno-sti i trajnosti izbornog sustava. No, stabilnost i trajnost izbornog sustava sami po sebi ne mogu biti dovoljni za očuvanje sustava, ako on pokazuje ozbiljne znakove disfunkcionalnosti u određe-nim svojim bitnim značajkama.

Kao što je prije navedeno, Radna skupina predložila je raz-mjeran izborni sustav, »jer (on) isključuje veliku nadpredstavlje-nost i podpredstavljenost izbornih aktera« upravo iz razloga što nastoji omogućiti pravedno političko predstavljanje svih dijelova biračkog tijela. Načelno to znači da bi sustav razmjernog pred-stavništva svakoj relevantnoj političkoj opciji koja se natječe u izborima, trebao omogućiti da u parlamentu bude zastupljena u onom omjeru u kojem ima potporu biračkog tijela iskazanog na

Što treba mijenjati u hrvatskom izbornom sustavu?

prof. dr. sc. ROBERT PODOLNJAK, izvanredni profesor na Katedri za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

U prosincu 2011. provedeni su izbori za Hrvatski sabor. Kratko vrijeme nakon izbora najbolje je vrijeme za uka-zati na pojedine sporne značajke izbornog sustava, kako bi se možebitno, nakon rasprave, takve značajke izmijenile znatno prije no što će se razmišljati o novim parlamentarnim izborima. U nizu prijašnjih radova ukazivali smo na pojedine značajke hrvatskog izbornog zakonodavstva kada je riječ o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, pa ih u ovom članku ne ćemo opširnije naglašavati.1 No, imajući na umu rezultate proteklih parlamentarnih izbora, iznosi-mo naše mišljenje o tome i prijedloge što bi se trebalo mijenjati u hrvatskom zakonodavstvu.

1 Vidi sljedeće radove: Hrvatsko izborno zakonodavstvo: moguće i nužne pro-mjene, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 45, 2/2008, str. 305-343; Izborni sustav za izbor zastupnika u Hrvatski sabor - de lege ferenda, Informator, br. 5670-5671 od 9.7.2008.; Ustavni sud, izborne jedinice za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i načelo jednakosti biračkog prava, Informator, br. 5934 od 19.1.2011.; Suvremeni hrvatski izborni inženjering kao sofisticirani oblik izborne manipulacije, predviđeno za objavu u Zborniku PFZ-a.

2 Tu su radnu skupini činili profesori Smiljko Sokol, Branko Smerdel, Mirjana Kasapović, Ivan Grdešić i Mario Jelušić.

3 O načelu pravednog političkog predstavljanja vidi Dieter Nohlen, Internationale Trends der Wahlsystementwicklung, Österreichische Zeitshrift für Politikwissenschaft, 34 Jg., Heft 1, 2005, str. 13.

4 Radna skupina za izradu okvirnog prijedloga i temeljnih instituta izbornog zakonodavstva Republike Hrvatske, Temeljna načela i instituti zakona za izbor zastupnika u Hrvatski državni sabor – prijedlog, Zagreb, 17. ožujka 1999.

5 Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski državni sabor (Nar. nov., br. 116/99).

�male stranice

izborima. S druge strane, to pravedno političko predstavljanje ne smije ići nauštrb učinkovitosti političke vlasti, odnosno ne smije dovesti do atomiziranog i fragmentiranog višestranačkog sustava u Saboru.

2. Političko predstavljanje u izborima za Hrvatski sabor 2011. prema odredbama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor6

S obzirom na rezultate parlamentarnih izbora 2011., može se ustvrditi da nije ostvareno načelo pravednog političkog pred-stavljanja svih dijelova biračkog tijela. Zašto je tako, bit će nam razvidno iz sljedeće tablice.

Izb.Jedinica

Ukupan broj

važećih glasova

Koalicija SDP, HNS,HSU, IDS

% glasova HDZ %

glasova

Drugeliste s

mandatima

%gla-sova

Izgubljeni glasovi×

% izg. glasova

I. 235.217 107.382 45,65 43.265 18,39 18.059 7,68 66.511II. 245.143 104.516 42,63 52.652 21,48 29.015 11,84 58.960

III. 229.310 120.906 52,73 35.615 15,53 23.200 10,12 49.589IV. 206.278 68.188 33,06 48.377 23,45 44.687 21,66 45.026V. 212.371 68.447 32,23 69.929 32,93 24.308 11,45 49.687

VI. 214.334 90.280 42,12 46.055 21,49 12.591 5,87 65.408VII. 261.423 110.540 42,28 57.196 21,88 16.315 6,24 77.372

VIII. 233.773 134.211 57,41 28.403 12,15 13.375 5,72 57.784IX. 245.868 71.220 28,97 90.645 36,87 - - 84.003X. 248.887 82.628 33,20 76.062 30,56 44.026 17,69 46.171

Uk. I-X 2.332.604 958.318 41,08 548.199 23,50 225.576 9,67 600.511 25,74XI. 20.861 - - 15.016 71,98 - - 5.845 28,02

Uk. I-XI

2.353.465 958.318(80)*

40,72563.215

(47)23,93

225.576(16)

9,58 606.356 25,76

Zbog poznatog učinka većinskog sustava da relativnom po-bjedniku izbora daje znatno veću (fabriciranu, umjetnu) većinu u broju parlamentarnih mandata.

Najjača stranka (ili prijeizborna koalicija stranaka), u pravilu će uvijek steći određeni bonus u broju zastupničkih mjesta, bez obzira na izbor izbornog sustava. No, kako je to prije više deset-ljeća konstatirao Douglas Rae, većina jednostranačkih parlamen-tarnih većina su »fabricirane« (manufactured) putem izbornog sustava, što znači da »izborni zakoni mogu stvarati većine tamo gdje one nisu stvorene od glasača«.8 Rae će među prvima uočiti da se Donji dom u Ujedinjenom Kraljevstvu, izabran na temelju sustava relativne većine, »očito u potpunosti oslanja na fabricira-ne većine«, budući da se »ni Konzervativci ni Laburisti ne mogu nadati da će osvojiti narodnu većinu, jer značajan dio glasova uvi-

× Izgubljeni glasovi su glasovi dani za kandidacijske liste koje ili nisu prešle izborni prag od 5% ili su (u jednom slučaju) prešle taj izborni prag, ali svejedno nisu osvojile mandat.

* U zagradi je broj zastupnika osvojen na temelju osvojenih glasova.IZVOR: Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske, Izvješće br. 3 – Potpuni rezultati izbora za zastupnike u Hrvatski sabor, 6. prosinca

2011., dostupno na http://www.izbori.hr/izbori/dip_ws.nsf/0/C615F2AF7DBB7895C125795E0033294F/$File/izvjesce_br3.pdf.

Tablica 1. – Rezultati izbora za Hrvatski sabor 2011. – deset općih izbornih jedinica + XI. izborna jedinica

No, prije analize rezultata izbora 2011. sa stajališta ostvariva-nja načela pravedne zastupljenosti sudionika izborne utakmice, mogli bismo ukratko i apstraktno sumirati njihove rezultate na sljedeći način:

Politička opcija A je s 40,7% glasova osvojila 56% parlamen-tarnih mandata. Politička opcija B je s oko 24% glasova osvojila oko 33% mandata. Preostalih 11% mandata osvojile su političke opcije koje su dobile 9,5% glasova, a na izborima je propalo preko 25% glasova preostalih političkih opcija.7

6 Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (Nar. nov., br. 116/99, 109/00, 53/03, 69/03 – proč. tekst, 44/06 – v. čl. 27. st. 1. Zakona o DIP-u Republike Hrvatske, 19/07, 20/09 – vjerodostojno tumačenje, 145/10, 24/11 – v. čl. 52. Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, 93/11 – Odluka USRH i 120/11 – proč. tekst).

7 Kada bismo tako apstraktno iznijeli rezultate parlamentarnih izbora 2011. i upitali stručnjake za izborne sustave je li u tim izborima korišten većinski ili razmjerni sustav, vjerujem da bi se znatno veći broj tih stručnjaka u odgovoru opredijelio za većinski sustav. Zbog čega smatram da bi ih rezultati izbora na-veli na pogrešan zaključak.

jek otječe prema manjim strankama, posebno prema Liberalima. Ipak, izborni sustav uvijek…daje bonus vodećoj stranci dovoljno velik da joj podari većinu u House of Commons«.9 U razdoblju od 1951. do 2001. izborni je sustav putem »alkemijske vještine« tran-sformirao prosječan udjel broja glasova vladajuće stranke u UK od 44% u prosječan udjel u mjestima od 55%.10

Na posljednjim parlamentarnim izborima u Republici Hrvat-skoj pobjednička koalicija je s manje glasova osvojila više mjesta u Hrvatskom saboru no što je prosječno osvajala pobjednička stranka u britanskom većinskom sustavu tijekom četiri desetljeća, od 1951. do 2001. No, problem je u tome što razmjerni izborni sustav ne bi

8 Douglas Rae, The Political Consequences of Electoral Laws, Yale University Press, 1967, str. 73-75.

9 Ibid. str. 76.10 Paul Mitchell, The United Kingdom: Plurality Rule Under Siege; u M. Gallagher i

P. Mitchell ur., The Politics of Electoral Reform, Oxford University Press, Oxford, 2005, str. 172.

� male stranice

parnični postupakustavno pravo

smio dovesti do veće nerazmjernosti rezultata od većinskog sustava, a osobito sustava relativne većine, iako u nekim državama koje koriste razmjerni izborni sustav rezultat može značajnije odstupiti od pošto-vanja načela razmjernosti između glasova i mandata.

2.1. Omjer glasova i mandataKao primjer kakav rezultat, u smislu omjera glasova i man-

data, polučuje najjača stranka odnosno vladajuća koalicija, u nekim europskim državama gdje su nedavno održani parla-mentarni izbori na temelju razmjernog izbornog sustava, uzet ćemo Španjolsku i Njemačku. U španjolskim parlamentarnim izborima održanim 20. studenoga 2011. pobjednička Narodna stranka dobila je 44,62% glasova i osvojila 53,14% mandata (od 186 od 350).11 Španjolska koristi razmjeran izborni sustav, koji se temelji na 50 višečlanih izbornih okruga, izbornim pragom od 3% te D’Hondtovom metodom preračunavanja glasova. Ostvare-na ‘umjetna’ većina Narodne stranke rezultat je ponajprije većeg broja relativno manjih izbornih jedinica koje pogoduju relativno najjačoj stranci te korištenju D’Hondtove metode.

U Njemačkoj, na posljednjim parlamentarnim izborima, održanim 27. rujna 2009., koalicija CDU-CSU dobila je 33,8% glasova u glasovima za stranačke liste, a njihov koalicijski partner FDP 14,6% glasova. S ukupno 48,4% glasova ta je koalicija dobi-la 332 mjesta u Bundestagu od ukupno 622 (598+24 prekobroj-na mandata). Ne računajući prekobrojne mandate koalicija je s 48,4% glasova dobila 51,5% mandata, ali računajući i te mandate koalicija je dobila ukupno 55% mandata.12

2.2. Načelo pravične zastupljenostiSmatramo da s aspekta ostvarivanja načela pravične zastuplje-

nosti svih dijelova biračkog tijela hrvatski izborni sustav u značaj-noj mjeri više ne ostvaruje cilj koji je izvorno zacrtan, s obzirom na to da vrlo izražena nerazmjernost rezultata (broj glasova u od-nosu na broj mandata) pobjedničke koalicije ne može biti suklad-na s načelom razmjernih izbora. U tom smislu sadašnji izborni sustav više nije legitiman.

Pravično političko predstavništvo moralo bi se ogledati i u približno preslikavajućem predstavništvu društvenih interesa i političkih mišljenja u parlamentu13, no to zasigurno nije slučaj nakon izbora za Hrvatski sabor 2011. Zbog činjenice da Repu-blika Hrvatska u izbornom smislu ne čini jednu, već deset općih izbornih jedinica, pojedine stranke zbog toga polučuju bolje od-nosno lošije rezultate s otprilike sličnim brojem glasova.

Tablica 2: Broj glasova i mandata »malih nacionalnih« i jedne regionalne stranke na izborima 2011. (I. – X. izborna jedinica)

U tablici nije mogao biti prikazan rezultat za stranku IDS, budući da je ta stranka na izborima 2011. nastupila u okviru ‘Kukuriku’ koalicije. No, rezultat pokazuje da postojeći sustav, baš kao i kod većinskih izbora, pogoduje regionalnim strankama čije je glasačko tijelo koncentrirano na manjem teritoriju i stoga im odgovara podjela države na veći broj izbornih jedinica. Sustav ne odgovara nacionalnim strankama, koje mogu osvojiti i veći broj glasova, ali su ti glasovi raspršeni i nigdje ne dostaju za prelazak izbornog praga. Sa stajališta glasača HSLS-a ili HSS-a izborni je sustav, prema našem mišljenju, tako nepravedan, u odnosu na glasače HDSSB-a. Jedna autorica izbornih sustava napominje da se u ovom slučaju ne može govoriti o nepraved-nom sustavu, s obrazloženjem da je »državni interes da u par-lament uđu snažne regionalne, a ne slabe općenacionalne stranke. Snažne regionalne stranke – a to su zasad HDSSB i IDS – u Saboru artikuliraju interese svojih regija i agregiraju ih u za-jedničke i opće interese u suradnji s ostalim parlamentarnim strankama. Kada bi one ostale izvan Sabora, nestao bi glavni institucionalni kanal za artikulaciju posebnih regionalnih in-teresa te bi se oni nužno počeli izražavati izvan institucija«.14 Teško je prihvatiti navedene argumente iz nekoliko razloga.15 Tko je definirao taj državni interes? Jedino zakonodavac kada je donio takav izborni zakon. Ali, izborni su zakoni, u pravilu, par excellence rezultat partikularnih stranačkih interesa, a ne općeg društvenog interesa. Ne želimo na ovom mjestu tvrditi da bi izborna pravila trebalo tako podešavati da se ide na ruku malim nacionalnim strankama, na štetu regionalnih stranaka, ali ima izbornih sustava koji bi mogli zadovoljiti interese i jed-nih i drugih. Ovaj sadašnji to sigurno ne čini.

U osvrtima na izbore za Hrvatski sabor 2011. uglavnom se (često pogrešno) ističe uloga D’Hondtove metode16 u pozitiv-nom ili negativnom rezultatu pojedinih stranaka, premda je u tom smislu relevantnija uloga izbornog praga i veličine izborne jedinice. Uostalom, takvih je zapažanja bilo i nakon prethodnih izbora 2007. godine.17

11 Podaci uzeti s http://en.wikipedia.org/wiki/Spanish_general_election,_2011.12 Rezultati dostupni na http://www.bundeswahlleiter.de/de/bundestagswahlen/

BTW_BUND_09/veroeffentlichungen/engueltige/index.html.13 Nohlen, Internationale Trends der Wahlsystementwicklung, str. 13.

Stranka Broj glasova % na razini države

Broj mandata

HSLS 72 924 3,13 -HSS 71 450 3,06 1HSP 69 855 2,99 1

HDSSB 68 985 2,96 6

IZVOR: Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske, Izvje-šće br. 3 – Potpuni rezultati izbora za zastupnike u Hrvatski sabor, 6. prosinca 2011., dostupno na http://www.izbori.hr/izbori/dip_ws.nsf/0/C615F2AF7DBB7895C125795E0033294F/$File/izvjesce_br3.pdf.

14 Mirjana Kasapović: ‘Ni Budiša nije mogao pomoći HSLS-u’, Večernji list, 24.12.2011., str. 62-63.

15 Ne navodi se na koji se način artikuliraju interesi ostalih regija u Republici Hrvatskoj, koje u Saboru nisu zastupljene putem svojih regionalnih stranaka, što je s Međimurjem, Zagorjem, Dalmacijom itd.? Jesu li te regije u nepovoljnom položaju? Treba li po toj logici Sabor biti stjecište jakih regionalnih stranaka, koje će onda na neki način agregirati zajedničke i opće interese? Je li HDSSB kao stranka koja je kontinuirano u opoziciji, uspješno artikulirala interese svoje re-gije? Nadalje, može li se uopće govoriti o »državnom interesu« da su regionalne stranke važnije od malih nacionalnih stranaka?

16 Tako će u medijskim napisima biti isticano da »pametni znaju čemu služi D’Hondt«, jer su stranke ‘Kukuriku’ koalicije sa 127.000 glasova manje nego na izborima 2007. osvojile znatno više mandata (‘Kukuriku’ stranke 2007. dobile 127 tisuća glasova više, Novi list, 6. 12. 2011.). U drugom članku autor iznosi da je »D’Hondtova loša strana izašla je na vidjelo i na ovim izborima …Ova me-toda računanja u koš je bacila i 141.458 glasova koje su osvojile tri pravaške opcije…«. (Prekrajanje jedinica: Zagreb više neće biti u 4 jedinice, Hrvatska će se podijeliti na njih 5 ili 6, Večernji list, prilog Obzor, 17. 12. 2011. str. 30-31).

17 Nakon tih izbora Ž. Puhovski će konstatirati da je »iz izbornih rezultata vidlji-vo da je 20 posto glasova otišlo strankama koje nisu ušle u parlament nego su D’Hondtovom metodom ti glasovi otišli strankama koje su prešle prag«. A I. Grdešić s Fakulteta političkih znanosti navesti će: »D’Hondtova metoda ko-rektno raspodjeljuje mandate, ali nagrađuje izborne pobjednike dodjeljujući im glasove onih koji su pali ispod izbornog praga.« (‘Jesmo li zapravo zemlja pro-testnih glasača?’, Jutarnji list, 1.12.2007., str. 38). Moramo na ovom mjestu po-sebno naglasiti da D’Hondtova metoda nije ni najmanje relevantna za gubitak glasova onih stranaka koje nisu ostvarile 5% važećih glasova u izbornoj jedinici. Jedini ‘krivac’ u tom pogledu je izborni prag. S pomoću D’Hondtove metode ili korištenjem bilo koje druge metode, stranke koje su prešle izborne prag ostvarit će postotno veći broj mandata iz jednostavnog razloga što će stranke koje su osvojile od 70 do 80% glasova (ovisi o postotku izgubljenih glasova) podijeliti među sobom 100% parlamentarnih mandata u izbornoj jedinici.

�male stranice

2.3. Izborni pragU izborima 2011. posebno se ističe činjenica da je čak 606.356

glasača u deset općih i izbornoj jedinici za dijasporu glasovalo za liste koje nisu prešle izborni prag od 5% i nisu ostvarile pravo na sudjelovanje u raspodjeli parlamentarnih mandata. Svaki četvrti glasač glasao je za neku stranku ili neovisnu listu koja u određe-noj izbornoj jedinici nije osvojila nijedan parlamentarni mandat, dakle, riječ je o tzv. ‘bačenim’ ili ‘izgubljenim’ glasovima.Tablica 3 – Ukupni broj važećih glasova, izgubljenih glasova i postotak izgubljenih glasova na parlamentarnim izborima 2000. – 2011. u I. – XI. izbornoj jedinici

Imajući na umu navedeno, nameće se nužnost predizbornog koaliranja svih stranaka, osim dviju najvećih, međusobno ili za-jedno s jednom ili drugom velikom strankom. Međutim, prediz-borna koalicija više stranaka, u smislu njihove zajedničke kandi-dacijske liste, nije logična sa stajališta razmjernog sustava. Ovdje možemo navesti dvije dijametralno suprotne pozicije.

2.4. Iskustva drugih zemaljaU Njemačkoj zabranjena je svaka prijeizborna koalicija dviju

ili više stranaka u smislu njihove zajedničke liste, i to nije sporno sa stajališta njemačkog ustavnog prava.20 S druge strane, sadaš-nji talijanski izborni sustav tako je osmišljen da stranke ‘tjera’ u prijeizborne koalicije (listovne saveze), koje praktički vode u bipolarno natjecanje stranaka lijevog i desnog centra (izbor-ni prag za stranke koje pripadaju koaliciji 2%, a 4% za stranke izvan koalicije21) i osobito po osiguravanju većinskog bonusa u broju zastupnika za koaliciju koja osvoji najviše glasova. U slu-čaju da nijedna stranka ili koalicija ne dobije 340 zastupničkih mjesta (55% od ukupnog broja), u Zastupničkom domu, putem razmjerne alokacije mandata na temelju broja glasova, najveća stranka ili koalicija dobit će tih 340 mandata (tzv. premio di ma-ggioranza ili većinska premija). Ti će mandati potom biti raz-dijeljeni među strankama koalicije koje su prošle prag od 2%, a preostala mjesta dodjeljuju se razmjerno preostalim strankama/koalicijama koje su prešle izborni prag. Za Senat je predviđe-na nešto drukčija raspodjela mandata, jer su se izborne jedinice formirale na razini pojedinih regija.22

Analitičarka M. Kasapović naznačila je da je »krajnje vrije-me…da se u hrvatski izborni sustav unese mala, ali važna ino-vacija koja će odnose među strankama učiniti mnogo jasnijima i razvidnijima. Riječ je o takozvanim listovnim savezima ili li-stovnim kartelima«. Riječ je o sustavu poput onoga u Italiji, gdje više stranaka čini listovni savez, birači mogu glasovati za poje-dinu stranku unutar tog saveza, broj glasova za sve stranke čini ukupan broj glasova listovnog saveza i on je temelj za internu raspodjelu mandata. Navedena analitičarka je prije izbora 2011. preporučila takav sustav u slučaju da SDP, HNS, IDS i HSU nastupe u zajedničkoj koaliciji (još nije bio potpisan sporazum o zajedničkoj listi četiri stranke), da bi se mogao znati udjel svake stranke u ukupnom broju glasova Koalicije: »Kada bi savez do-bio, primjerice, 70 mjesta u Saboru, onda bi se ona raspodjelji-vala među četiri stranke na osnovi broja glasova što ih je dobila svaka od njih«.23 No, iz teksta M. Kasapović nije vidljivo bi li

Izbori za Hrvatski sabor

Godina 2000. 2003. 2007. 2011.

Ukupno važećih glasova 2.900.140 2.478.967 2.479.044 2.353.465

Ukupno izgubljenih glasova 460.220 510.349 449.737 606.356

Postotak izgubljenih glasova 15,87 20,58 18,15 25,76

IZVOR: Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske, http://www.izbori.hr/.

Iz prethodne tablice može se vidjeti da je na svim proteklim parlamentarnim izborima, prema sadašnjem Zakonu, postotak ‘izgubljenih’ glasova bio dosta visok. No, na posljednjim izborima 2011. on je drastično viši nego 2000. godine. Glavni razlog tom visokom postotku izgubljenih glasova na posljednjim izborima nalazimo u činjenici da su tri u prijašnjim izborima značajne par-lamentarne stranke (HSS, HSLS i HSP) polučile tek jedan par-lamentarni mandat, što znači da ukupno 31 lista (računajući i XI. izbornu jedinicu) tih stranaka nije prešla izborni prag (odnosno nije stekla pravo na jedan mandat u XI. izbornoj jedinici). Na prijašnjim parlamentarnim izborima te su stranke često nastupale u predizbornim koalicijama s drugim strankama (ili zajedno kao HSS i HSLS 2007. godine)18. Sve te koalicije na prijašnjim izbo-rima pridonijele su manjem broju ‘propalih’ glasova tih stranaka. No, njihov samostalan izlazak na izbore 2011. pokazao je da one pojedinačno ne mogu prijeći izborni prag. To se na prošlim izbo-rima 2007. u većem broju izbornih jedinica dogodilo HNS-u i HSU-u pa su te dvije stranke prve sklopile prijeizbornu koaliciju, prije no što je formirana kasnija ‘Kukuriku’ koalicija.

Hrvatski parlamentarni izbori pokazuju da osim SDP-a i HDZ-a, dviju velikih nacionalnih stranaka, niti jedna druga stran-ka danas ne može samostalno prijeći izborni prag u svim ili barem u većini izbornih jedinica. Da nije bilo prijeizborne ‘Kukuriku’ koalicije, ta bi činjenica bila još vidljivija. U tom smo smislu već prije ukazivali na vrlo izraženu tendenciju k bipolarizaciji u broju mandata u Saboru, s obzirom na marginalnu zastupljenost trećih stranaka.19 Ta je tendencija sada prikrivena zbog koalicije četiriju stranaka u kojoj su i tri manje stranke osvojile značajan broj manda-ta, ali to nije posljedica njihove snage, već isključivo prihvaćanja od najveće stranke da s njima sklopi predizbornu koaliciju.

18 Tako je HSLS nastupao zajedno sa SDP-om na izborima 2000., potom s DC-om 2003., pa s HSS-om 2007. i na taj način osvajao određeni broj parlamentarnih mandata. Slično se može reći i za HSS (koalicije s HNS-om, IDS-om, HSLS-om), a HSP je bio u koaliciji s HKDU-om 2000. godine.

19 Posljednji put o tome se govorilo na skupu HAZU posvećenom hrvatskom iz-bornom zakonodavstvu. Vidi J. Barbić ur., Izbori zastupnika u Hrvatski sabor i referendum, HAZU, Zagreb, 2011, str. 159-162.

20 Wolfgang Schreiber, Handbuch des Wahlrechts zum Deutschen Bundestag. Kommentar zum Bundeswahlgesetz. Mit Ergänzungsinformation zur Bundestagswahl 2005, Carl Heymans Verlag, 2005, str. 9.

21 Zakonska pravila glede izbornog praga vrlo su komplicirana pa tako politička stranka koja nastupa samostalno ili kao dio koalicije koja dobije manje od 10% glasova, mora dobiti najmanje 4% glasova na državnoj razini; koalicija koja dobije najmanje 10% glasova mora uključivati najmanje jednu stranku koja je dobila najmanje 2% ili više glasova; jedna stranka unutar koalicije koja je is-punila prethodne uvjete ima pravo sudjelovati u razdiobi mandata i ako nije prešla prag od 2%. Vidi članak 83. zakona, koji je na engleskom jeziku dostu-pan na http://www.legislationline.org/documents/action/popup/id/5084. Vidi i Dalibor Čaloud i Tomaš Foltin, Electoral engineering in use? The case of Italy, European Electoral Studies, Vol. 1, No. 2, 2006, str. 189.

22 Gianfranco Pasquino definira novi izborni sustav kao »depersonalizirani propor-cionalni sustav s većinskim bonusom« (G. Pasquino, Tricks and Treats: The 2005 Italian Electoral Law and Its Consequences, South European Society & Politics, Vol. 12, No. 1, March 2007, str. 82. Vidi opširnije i Alan Renwick, Chris Hanretty i David Hine, Partisan self-interest and electoral reform: The new Italian electoral law of 2005, Electoral Studies, Vol. 28, No. 3, 2009, str. 437-448.

23 Mirjana Kasapović, Lijek za neumjerene ucjene Radimira Čačića i Vesne Pusić, Večernji list – prilog Obzor (b.d.)

� male stranice

parnični postupakustavno pravo

ona preslikala odredbe o izbornom pragu za stranke unutar ili izvan listovnog saveza, za koalicije itd. Talijanski izborni sustav M. Shugart nazvao je ‘ludim’ s obzirom na složenost odredaba o izbornom pragu i većinskom bonusu.24 Dakako, nije nužno da bi se u hrvatski izborni sustav ugradile slične odredbe, ali je lako moguće da bi manje stranke uvjetovale slične ustupke koje su tražile manje stranke u Italiji. Na kraju bismo dobili bipolarno natjecanje, ali i vrlo fragmentirani Sabor s mnoštvom malih stranaka. Talijanski izborni inženjering zasigurno ne bi smio biti uzor za reformu hrvatskog izbornog sustava.

3. Glavni razlozi neostvarivanja načela pravične zastupljenostiSmatramo da glavni razlozi neostvarivanja načela pravične

zastupljenosti svih dijelova biračkog tijela leže, a navodimo ih prema njihovoj važnosti, odnosno doprinosu, u rezultatu izbo-ru, u velikom broju stranaka (i neovisnih listi) koje se natječu u izborima, postupnoj fragmentaciji nekada značajnih parla-mentarnih stranaka (HSLS, HSS, HSP), relativno visokom iz-bornom pragu od 5% (koji je efektivno i viši), loše ‘skrojenim’ izbornim jedinicama te D’Hondtovoj metodi preračunavanja glasova u mandate.

U Republici Hrvatskoj je svim registriranim političkim stran-kama vrlo olakšano sudjelovanje u izborima, u odnosu na stranke u mnogim drugim europskim državama. Uobičajeno je da se kori-štenjem određenih mehanizama, poput plaćanja depozita prije izbora (koji se vraća ako stranka ili kandidat poluči određeni minimalni postotak glasova) ili prikupljanja određenog broja potpisa, nastoji ograničiti broj stranaka koje se natječu na iz-borima, da bi se spriječilo natjecanje marginalnih političkih opcija. Nije neuobičajeno da se potpisi ne traže od stranaka koje imaju ili klub zastupnika u parlamentu (Njemačka, Ita-lija) ili određeni broj zastupnika u regionalnim parlamentima (Njemačka).25 U izborima za Hrvatski sabor stranke ne mo-raju prikupiti potpise kao uvjet za podnošenje kandidacijske liste. To je obveza isključivo propisana za neovisne liste. Upravo zbog toga u hrvatskim parlamentarnim izborima natječe se vrlo veliki broj stranaka koje bitno pridonose raspršenosti gla-sova, i dobar dio ‘izgubljenih’ glasova odnosi se na marginalne stranke. Treba, pritom, istaknuti nedosljednosti u hrvatskom izbornom zakonodavstvu glede obveze prikupljanja potpisa kao uvjeta za podnošenje kandidature. Prikupljanje potpisa predviđeno je i za stranke i za neovisne kandidate kad se radi o podnošenju kandidature za izvršne dužnosti (predsjednik Republike, dužnosnici u lokalnoj i županijskoj samoupravi), ali u izborima za predstavnička tijela na svim razinama stranke ne moraju prikupljati potpise, a neovisni kandidati moraju. Prije više godina pokrenut je postupak ocjene ustavnosti odredaba Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, u smislu ne-jednakosti stranačke i neovisne kandidature kad je riječ o pri-kupljanju potpisa, ali Ustavni sud prijedlog nije prihvatio.26

Drugi razlog neostvarivanja načela pravične zastupljenosti svih dijelova biračkog tijela je u postupnoj fragmentaciji neka-da značajnih parlamentarnih stranaka kao što su HSLS, HSS, HSP. Stranke koju su nakon izbora 2000. imale 45 zastupnika, a nakon izbora 2003. još uvijek značajnih 19 zastupnika, nakon izbora 2011. imaju svega jednog zastupnika (HSS). Sve nave-dene stranke prošle su višekratno procese unutarnjih sukoba i dijeljenja i mnogobrojne stranke koje su se odvajale od matič-ne stranke nisu se uspjele afirmirati na političkoj sceni27, ali su ‘otkidale’ manji ili veći broj glasova od matičnih stranaka, što je bitno pridonijelo njihovom sve slabijem rezultatu na sukcesiv-nim parlamentarnim izborima.

Treći razlog neostvarivanja načela pravične zastupljenosti svih dijelova biračkog tijela odnosi se na relativno visoki izborni prag od 5%, koji danas predstavlja temeljnu prepreku svim poli-tičkim strankama, osim SDP-u i HDZ-u, da steknu pravo na sudjelovanje u raspodjeli zastupničkih mandata. Visina izbor-nog praga uglavnom se uređuje zakonom (rijetko ustavom) i ponajprije je rezultat težnje zakonodavca da uskladi dva načela: načelo pravičnog predstavništva i načelo učinkovitosti vlasti. Prvo teži što vjernijem presliku društvenih interesa u parlamen-tu, a drugo manjoj fragmentiranosti parlamenta, što bi trebalo omogućiti stvaranje stabilne vlade koja ne će počivati na koalici-ji prevelikog broja stranaka. Tamo gdje se više uvažava prvo na-čelo, izborni će prag biti niži, tamo gdje je veći naglasak na dru-gom načelu izborni će prag biti viši. U sadašnjim okolnostima u izbornom natjecanju za mjesta u Hrvatskom saboru izborni je prag od 5% tako visok da on tendencijski pridonosi bipola-rizaciji stranačke podjele, jer se manje stranke, ako žele opstati moraju povezivati s jednom ili drugom velikom strankom. No, to znači da sadašnji izborni prag ne će omogućiti da u Hrvatskoj opstane umjereni višestranački sustav pri samostalnom nastupu stranaka u izborima.

U kontekstu rasprave o visini izbornog praga i njegovom utjecaju na sastav parlamenta smatramo primjerenim ukazati da je njemački Savezni ustavni sud u odluci iz studenoga 2011. odlučio da je izborni prag od 5% koji važi u izborima njemačkih zastupnika u Europski parlament (kao, uostalom, i za Bunde-stag) protivan njemačkom Temeljnom zakonu, jer krši nače-la jednakosti biračkog prava i jednake mogućnosti političkih stranaka, a koja zahtijeva da svakoj stranci, u načelu, bude dana jednaka priložnost u čitavom izbornom postupku pa, stoga, i jednaka priložnost glede dodjele mandata.28 Na ovom mjestu ne možemo šire elaborirati tu odluku koja je značajno podijelila i same suce (odluka je donesena većinom glasova 5-3), ali ona ukazuje da u jurisprudenciji jednog od najistaknutijih ustavnih sudova, pitanje izbornog praga nije isključivo političko pitanje, koje je prepušteno diskreciji zakonodavca, već pitanje koje ima značajne ustavne implikacije.

Četvrti razlog neostvarivanja načela pravične zastupljenosti svih dijelova biračkog tijela odnosi se na ‘loše’ skrojene izborne jedinice. Njihov problem nije samo u različitom broju birača, što bitno utječe na ustavnu jednakost biračkog prava, već i u teritori-jalnom gerrymanderingu koji je očit u osmišljavanju takvih izbor-

24 M. S. Shugart, Italy: The crazy electoral system explained, dostupno na http://fruitsandvotes.com/?p=675.

25 Vidjeti Comparative Report on Thresholds and Other Features of Electoral Systems which Bar Parties From Access to Parliament, Venice Commission, Study No. 485/2008, str. 4.

26 U bitnome, prijedlog je polazio od toga da 100 državljana RH može osnovati političku stranku i to je dovoljno da ta stranka, nakon registracije, sudjeluje u izborima, dok je građanima izvan stranaka potrebno najmanje 500 potpisa da bi podnijeli kandidacijsku listu u bilo kojoj od općih izbornih jedinica. Vidjeti Rješenje Ustavnog suda U-I-2507/2003 (objavljeno u Nar. nov., br. 152/03).

27 Uz izuzetak HSP dr. Ante Starčevića, koja je stranka osvojila jedan zastupnički mandat na izborima 2011., a matična stranka HSP nijedan.

28 BVerfG, 2 BvC 4/10 od 9.11.2011. vidjeti http://www.bverfg.de/entscheidungen/cs20111109_2bvc000410.html.

�male stranice

nih jedinica koje će namjerno dijeliti jedinstvene regionalne ili administrativne jedinice, a osobito Grad Zagreb.

I konačno, peti razlog neostvarivanja načela pravične za-stupljenosti odnosi se na D’Hondtovu metodu preračunava-nja glasova u mandate. To je metoda koja se najčešće koristi u državama koje koriste razmjerni izborni sustav. Općenito je poznato da ona više koristi većim strankama29 i može utjecati da možebitno jedan ili više mandata u nekoj izbornoj jedinici (ovisno o njezinoj veličini) pripadne jednoj, a ne nekoj drugoj stranci. Ipak, u državi koja ima veći broj izbornih jedinica, kao što je Hrvatska, utjecaj metode kojom se preračunavaju glasovi u mandate može biti značajan.30

4. Moguća reforma izbornog sustava za Hrvatski saborIako je naša uvažena analitičarka izbornih sustava iznijela

načelno stajalištev da je hrvatski izborni sustav dobar i da ga u bitnome ne treba mijenjati31 i ona se u više navrata zalaže za dje-lomični redizajn izbornog sustava u čijem je osmišljavanju i sama sudjelovala. Već smo prije ukazali na njezin prijedlog uvođenja listovnih saveza, da bi se transparentno mogli pokazati udjeli gla-sova koalicijskih stranaka.

Drugi analitičari predlagali su posljednjih godina različite izborne sustave kao zamjenu za postojeći sustav.

Više je prijedloga za uvođenje njemačkog sustava, persona-liziranog razmjernog sustava, koji danas uživa značajan ugled među stručnjacima za izborne sustave, a uveden je posljednjih godina u državama na različitim kontinentima.32 No, treba reći da je njemački izborni sustav posljednjih godina ozbiljno pod lu-pom njemačkog Saveznog ustavnog suda33, i protiv revidiranog izbornog zakona iz 2011. već je podnesena ustavna žalba, tako da taj izborni sustav nije više ni ustavno, a niti politički neupitan u svojem sadašnjem izgledu.34

Postoji i prijedlog koji je dao Smiljko Sokol da se ponov-no uvede miješani izborni sustav35, kakav je Hrvatska imala na izborima 1992. i 1995. i to tako da se od 140 zastupnika njih 100 bira razmjernim sustavom, tako da čitava država bude jedna izborna jedinica (Sokol ne navodi bi li postojao izborni prag).36 Ostalih 40 zastupnika biralo bi se tako da se Repu-blika Hrvatska podijeli na 40 izbornih jedinica, a u svakoj od njih bi se relativnom većinom birao jedan zastupnik. Sokol bi na taj način kombinirao razmjerni sustav s visokim stupnjem razmjernosti koji bi pogodovao manjim strankama, pa čak i regionalnim, a većinski segment izbora izrazito bi pogodovao HDZ-u i SDP-u.

Treći prijedlog radikalnije promjene izbornog sustava izni-jeli smo prije nekoliko godina,37 zalažući se za (ponovno) uvo-đenje izbornog sustava koji je Republika Hrvatska koristila na prvim slobodnim višestranačkim izborima 1990.38 Imajući na umu rezultate sukcesivnih parlamentarnih izbora, sve snažnije dvostranačje i bipolarizaciju na političkoj sceni Republike Hr-vatske, predložili smo uvođenje dvokružnog većinskog sustava. Taj izborni sustav pridonosi reduciranju fragmentacije stranač-kog sustava i prestrukturiranju političkog sustava u bipolarnom obliku i time stvara učinak koji ostvaruje tipičan većinski sustav (stvaranje stabilne parlamentarne većine), ali ga ostvaruje na finiji način, tj. utječući na birača da promijeni svoju preferenciju zbog rezultata prvoga izbornog kruga, a ne zbog manipulacije samog izbornog sustava. Sustav ipak zadržava umjereno višestranački sustav, ali u bipolarnoj konfiguraciji. Za nas je posebno značajno što on pogoduje i regionalnim strankama, što ga čini vrlo privlač-nim za široki spektar stranaka u Hrvatskoj.

Svi prije navedeni prijedlozi, manje ili više radikalno odstu-paju od postojećeg sustava, a ono što im je zajedničko jest zna-čajan stupanj personalizacije izbornog sustava u smislu izbora određenog broja ili svih zastupnika u jednomandatnim izbor-nim jedinicama sustavom (relativne ili apsolutne) većine. Ta-kva radikalna promjena mogla bi se provesti tek nakon ozbiljne javne rasprave i uz provedbu referenduma, na kojem bi građani imali mogućnost izjasniti se o više alternativnih prijedloga.

Manje bi radikalna reforma bila ona koja bi težila rediza-jnu postojećeg sustava. Nakon posljednjih izbora ne može se prigovoriti ostvarivanju cilja jedne učinkovite vlade, iako treba reći da pobjedničku opciju, koja ima apsolutnu većinu mandata, čine četiri stranke, što ne mora nužno značiti da će one formi-rati i održati stabilnu vladu tijekom četverogodišnjeg mandata. No, naša je analiza pokazala da je postojeći sustav pao na dru-gom testu, a to je ostvarivanje načela pravičnog predstavništva svih dijelova biračkog tijela.

5. Zaključni prijedloziU okviru umjerene reforme postojećeg sustava predložili bi-

smo sljedećih šest promjena koje, s obzirom na ograničeni pro-stor, navodimo tek s kraćim obrazloženjem:

29 Lijphart navodi da je »među formulama najvećeg prosjeka D’Hondtova me-toda…najmanje razmjerna i sustavno favorizira veće stranke«. Vidjeti Arend Lijphart, Electoral Systems and Party Systems: A Study of Twenty-Seven Democracies, 1945.-1990, Oxford University Press, Oxford, 1994., str. 23.

30 Tek za primjer, kad bi se u Hrvatskoj koristila umjesto D’Hondtove metode slična modificirana Sainte-Laguë formula (kod koje su djelitelji neparni brojevi 1,4, 3, 5, 7 itd., raspodjela mandata u pojedinim izbornim jedinicama išla bi više u pri-log manjih stranaka. Tako u 8. izbornoj jedinici matematički izračun pokazuje da bi Ladonja, koja je prešla izborni prag, dobila 1 mandat, na račun ‘Kukuriku’ koalicije. U 3. izbornoj jedinici Hrvatski laburisti dobili bi drugi mandat, na ra-čun također ‘Kukuriku’ koalicije.

31 M. Kasapović, Zašto je hrvatski izborni sustav dobar? u J. Barbić ur., Izbori zastu-pnika u Hrvatski sabor i referendum, HAZU, Zagreb, 2011., str. 17-31.

32 Za uvođenje njemačkog izbornog sustava zalažu se, primjerice, Josip Kregar, Žarko Puhovski i Nenad Zakošek. Vidi ‘Jesmo li zapravo zemlja protestnih gla-sača?’, Jutarnji list, 1.12.2007., str. 38; intervju Nenada Zakošeka u tjedniku Nacional, 22. 11. 2011., str. 28.

33 Ustavni sud ukinuo je određene odredbe izbornog zakona zbog problema s ‘ne-gativnom težinom glasa’ i dao zakonodavcu rok od tri godine da izmijeni zakon tako da bude u skladu s određenim ustavnim načelima. Zakonodavac je pro-mijenio zakon, iako nakon isteka predviđenog roka, no do promjene nije došlo dogovorom svih stranaka u Bundestagu već prihvaćanjem prijedloga vladajuće koalicije, uz oštro protivljenje opozicije. Najznačajniji problem koji se posljed-njih godina provlači u stranačkim i stručnim raspravama je sve veća prisutnost tzv. dodatnih mandata (Überhangmandate) koji narušavaju razmjernost pred-stavništva stranaka i pogoduju osobito velikim strankama.

34 O prijedlozima reforme njemačkog izbornog sustava vidjeti, primjerice, Florian Grotz, Abschied von der personalisierten Verhältniswahl? Perspektiven einer Reform des Bundestagswahlsystems, Einsichten und Perspektiven – Bayerische Zeitschrift für Politik und Geschichte, 4/2009, str. 276-296.

35 Smiljko Sokol, Stranke u raljama dvostranačja, Večernji list – prilog Obzor, 12. 1. 2008, str. 17.

36 Sokol ne spominje izričito izborni prag, ali kod svog alternativnog prijedloga očuvanja postojećeg izbornog sustava u kojem bi bio smanjen broj izbornih jedinica na 7, a broj zastupnika u svakoj na 20, predviđa izborni prag od 3%.

37 Vidjeti Robert Podolnjak, Hrvatsko izborno zakonodavstvo: moguće i nužne promjene, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 45, 2/2008, s. 305-343; Izborni sustav za izbor zastupnika u Hrvatski sabor - de lege ferenda, Informator, br. 5670-5671 od 9. 7. 2008.

38 O tome kako je taj izborni sustav dizajniran vidjeti Branko Smerdel, Zakon o iz-boru odbornika i zastupnika SR Hrvatske, Naše teme, Vol. 34, No. 3-4, 1990, str. 435-448.

� male stranice

ustavno pravo

1. Predlažemo otežavanje kandidature stranaka i to tako da se od svih stranaka zahtijeva prikupljanje potpisa kao uvjeta za predlaganje kandidacijskih listi, a broj potpisa morao bi biti bit-no veći od sadašnjih 500 potpisa koje moraju prikupiti (samo) nezavisne liste. Predlažemo najmanje 2.000 potpisa. Taj broj nije prevelik imajući na umu da je za kandidaturu za župana potreb-no prikupiti 2.500 potpisa (a za gradonačelnika Grada Zagreba čak 5.000), a predložene izborne jedinice obuhvaćale bi u svakom slučaju više županija.

Alternativno bi se mogao prihvatiti prijedlog da parlamen-tarne stranke (ili stranke koje imaju odgovarajući broj mandata u županijskim skupštinama) ne moraju prikupljati potpise.

Uz ovu zakonsku izmjenu valja očekivati da će se na izbori-ma kandidirati samo relevantne političke opcije i da ne će biti tako velikog postotka izgubljenih glasova kakav imamo na po-sljednjim izborima, a čemu bitno pridonose kandidacijske liste vrlo malih stranaka koje politički djeluju gotovo isključivo u vrijeme izbora.

2. Opće izborne jedinice treba oblikovati na temelju regio-nalnih i administrativnih podjela tako da se ustroji 5 do 6 izbor-nih jedinica, a da Grad Zagreb čini jednu izbornu jedinicu.39 U izbornim će se jedinicama birati različiti broj zastupnika (npr. od 20 do 30), prema broju birača ili stanovnika, ovisno o tome koji će se kriterij smatrati prihvatljivijim, a jedan i drugi su uobičajeni u pojedinim državama. Takve će izborne jedinice zbog veličine pridonijeti razmjernijem rezultatu izbora, a pogodovat će i regi-onalnim strankama.

3. Postojeći izborni prag od 5% trebalo bi smanjiti na 4%. To se ne predlaže zato da bi se pogodovalo nizu političkih stra-naka koje sada ostvaruju rezultat između 4 – 5% glasova u poje-dinim izbornim jedinicama, ali je činjenica da izbori 2007. i 2011. pokazuju da prevelikom broju kandidacijskih listi izborni prag od 5% predstavlja nepremostivu prepreku.40 Treba, pritom, jasno na-glasiti da izbor izbornog praga između 4 i 5% jest politički izbor koji političke stranke u parlamentu čine imajući na umu i vlastite interese, ali pritom ne treba smetnuti s uma da takve odluke ima-ju i ustavne reperkusije i da visoki izborni prag može negativno utjecati na ostvarivanje demokratskog višestranačkog sustava kao temeljne ustavne vrednote hrvatskoga Ustava.41

4. Uz snižavanje izbornog praga predložili bismo zabranu predizbornog koaliranja, odnosno predlaganja zajedničkih kan-didacijskih listi više stranaka, kako je to propisano i njemačkim izbornim zakonom. To smatramo boljim rješenjem nego talijan-ski model listovnih saveza.

5. Države koje koriste razmjerni izborni sustav nastoje u njega ugraditi određene značajke koje ga približavaju većin-skom izbornom sustavu, a to je ona dimenzija glasovanja za pojedinačne kandidate (personalizacija izbora). Jedna od loši-jih osobina razmjernog izbornog sustava, dakle glasovanja za stranačke liste42, je činjenica da birači nemaju mogućnost gla-sovati za pojedine kandidate, za ime i prezime određene osobe za koju žele da bude zastupnik. To mogu kroz većinski izborni sustav, ali kroz naš sustav zatvorenih kandidacijskih stranačkih lista birači ne mogu utjecati na to tko će biti njihov zastupnik u Hrvatskome saboru. Oni su vezani glasovanjem za stranačku listu, za nositelja liste, ali nimalo ne utječu na redoslijed kan-didata i izbor nekoga s te liste. To je danas rijetkost u Europi. Gotovo sve države koje imaju razmjerni izborni sustav omo-gućuju preferencijalno glasovanje birača, dakle, mogućnost da oni zaokruže ime i prezime pojedinog kandidata na kandi-dacijskoj listi. To, dakako, daje veću mogućnost biračima da utječu na sastav parlamenta. To jednako tako slabi mogućnost stranačkih čelnika koji ne mogu u potpunosti određivati tko će ući u parlament. Samo ćemo podsjetiti na jedan segment izbornog zakonodavstva koji nije predmet ovog članka. To su izbori za Europski parlament, za koje je Hrvatski sabor Zakon donio 2010.43 Želimo naglasiti da smo u tom zakonu ozakonili preferencijalno glasovanje hrvatskih građana, ali u izborima za Europski parlament. Dakle, s obzirom na predviđeni datum ulaska Republike Hrvatske u EU vjerojatno je da ćemo ko-ristiti preferencijalno glasovanje u europskim izborima 2014. Bilo bi, stoga, nužno istu mogućnost predvidjeti i za izbore zastupnika u Hrvatski sabor.

6. Na kraju bismo predložili zamjenu D’Hondtove metode jednom novom metodom koja će pridonijeti razmjernijem re-zultatu, prema našem mišljenju.44 Nije na ovom mjestu potrebno definirati koja bi to metoda bila, ali u državama koje koriste raz-mjerni izborni sustav postoji čitava lepeza metoda koje su neu-tralne sa stajališta favoriziranja velikih ili malih stranaka.45

Ograničeni prostor ovog članka ne nudi mogućnost osvrta na sve ostale nezadovoljavajuće aspekte izbornog sustava. Izdvojeni su tek oni koje smatram najvažnijima. O nužnim promjenama iz-bornog sustava treba što prije započeti javnu stručnu raspravu da bi se ona dovršila dovoljno vremena prije sljedećih parlamentar-nih izbora. Namjera je ovog priloga potaknuti tu raspravu dok je još svježe sjećanje na protekle parlamentarne izbore, te je ovo jedan od priloga toj raspravi.

39 Opširnije o tome vidjeti R. Podolnjak, Ustavni sud, izborne jedinice za izbor za-stupnika u Hrvatski sabor i načelo jednakosti biračkog prava, Informator, br. 5934 od 19. 1. 2011.

40 Prije nekoliko godina Smiljko Sokol predlagao je smanjivanje izbornog pra-ga na 3% (u izbornim jedinicama u kojima se bira u svakoj po 20 zastupnika) s izričitom namjerom da se omogući preživljavanje manjih stranaka i spriječi dvostranačje u Republici Hrvatskoj (Stranke u raljama dvostranačja, Večernji list – prilog Obzor, 12. 1. 2008, str. 17).

41 Europske države koje imaju izborni prag od 5% su: Njemačka, Mađarska, Litva, Belgija, Češka, Latvija, Poljska, Rumunjska, Slovačka. Izborni prag od 4% ima-ju Italija (kad stranke nastupaju samostalno), Ukrajina, Bugarska, Norveška, Slovenija, Švedska (Comparative Report on Thresholds and Other Features of Electoral Systems which Bar Parties From Access to Parliament, Venice Commission, Study No. 485/2008, str. 6-8).

42 Ovdje treba izuzeti sustav jedinstvenog prenosivog glasa, kao specifičan perso-nalizirani razmjerni sustav.

43 Zakon o izborima zastupnika Republike Hrvatske u Europski parlament (Nar. nov., br. 92/10).

44 U jednom nedavno objavljenom članku novinar je, propitujući dužnosnike nove Vlade o tome hoće li mijenjati D’Hondtovu metodu, dobio odgovor da »nedostatke D’Hondtove metode teško će riješiti, jer bolju metodu računanja nisu našli ni u tradicionalnim demokracijama, ali pokušat će je popraviti bi-ranjem različitog broja zastupnika po izbornim jedinicama – ovisno o broju birača.« (Prekrajanje jedinica: Zagreb više neće biti u 4 jedinice, Hrvatska će se podijeliti na njih 5 ili 6, Večernji list, prilog Obzor, 17. 12. 2011. str. 30-31). Iznesena konstatacija jednostavno je netočna, što zna svaki analitičar izbor-nih sustava.

45 Kao prikladnu literaturu glede izbora metode preračunavanja glasova u mandate preporučujem sljedeću studiju: Daniel Lübert, Sitzzuteilungsverfahren – wahlma-thematische Systematik und Stand der Diskussion, Infobrief, Wissenschaftliche Dienste, Deutscher Bundestag, 2009. (studija je dostupna na http://www.bun-destag.de/dokumente/analysen/2009/Sitzzuteilungsverfahren.pdf).

boŽo prka, predsjednik uprave privredne banke …...no. uostalom to su rizici u poslovanju svake...

Documents