Država i banke

- antologija pogrešnih odluka

HNS Rijeka, Interesni odbor za gospodarstvo

Mr.sc Damir Medved

Doc.dr.sc. Goran Kutnjak

Prolog

Državom ne trebaju upravljati najbogatiji, najčastoljubljivi ili najlukaviji,

ved najmudriji.

Platon (427-347.p.n.e)

Hrvatski Ustav

• Članak 3.

• Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.

Hrvatski Ustav

• Članak 49.

• Poduzetnička i tržišna sloboda temelj su

gospodarskog ustroja Republike Hrvatske.

• Država osigurava svim poduzetnicima jednak

pravni položaj na tržištu. Zabranjena je

zlouporaba monopolskog položaja odreĎenog

zakonom.

• Država potiče gospodarski napredak i socijalno

blagostanje graĎana i brine se za gospodarski

razvitak svih svojih krajeva.

O bankama ...

• Prema podacima HGK i HNB iz 2010. g. na hrvatskom bankarskom tržištu posluju 32 banke, 2 štedne banke, HBOR te 5 stambenih štedionica. Udio bankarskog sektora u ukupnoj imovini financijskih posrednika (na kraju 2009. g.) bio je 76,7 %.

• U stranom vlasništvu je 15 banaka, 17 banaka je u domadem privatnom vlasništvu, a 2 banke su u vlasništvu države.

• Udio banaka u stranom vlasništvu u ukupnoj aktivi banaka (u 2009. g.) bio je 91 %, banaka u domadem privatnom vlasništvu 4,9 %, a banaka u domadem državnom vlasništvu 4,1 %.

Bankarske žalopojke

• Pad poslovnih aktivnosti (novi krediti)

• Pad profita

• Rast problematičnih kredita (sredinom 2010. udio loših kredita u ukupnima približio se 10 %, a krajem godine porastao na oko 12 %)

Ipak, nešto se i zaradilo ...

• Zagrebačka banka d.d.: 1.515.000.000 kn;

• Privredna banka Zagreb d.d.: 1.099.000.000 kn;

• Erste & Steiermarkische Bank d.d.: 758.000.000 kn;

• Raiffeisenbank Austria d.d.: 498.000.000 kn;

• Hypo Alpe-Adria Bank d.d.: 200.000.000 kn;

• Societe Generale – Splitska banka d.d.: 400.000.000 kn;

• Hrvatska poštanska banka d.d.: - 448.815.000 kn.

Simptomatično da je jedina od vedih banaka koja posluje s gubitkom, HPB, banka u državnom vlasništvu, posve u skladu s opdom nesposobnošdu vladajude garniture i negativnom kadrovskom politikom.

A i operativni troškovi se smanjuju ...

• Teret i troškovi poslovanja prebačeni su na građane (naravno uz uvjeravanje klijenata da im je tako lakše i efikasnije)

• Smanjuje se osoblje po poslovnicama ili se ukidaju same poslovnice

• Uvode se razna mjerenja učinaka rada zaposlenika…

na dan 30. 9. 2010.

UKUPNO

BROJ KORISNIKA - GRAĐANI

Internet 719.354

Telebanking 0

Mobilni telefon 311.551

Fiksni telefon 211.946

Direktni debitni transfer 483.973

Trajni nalog 874.667

POS (EFTPOS) 3.636.555

Ostalo 24.629

BROJ KORISNIKA - POSLOVNI SUBJEKTI

Internet 175.297

Telebanking 7.032

Mobilni telefon 16.735

Fiksni telefon 9.118

Direktni debitni transfer 3.162

Trajni nalog 5.899

POS (EFTPOS) 211.267

Ostalo 59.352

A naknade se povedavaju...

• Naknada za vođenje računa

• Tipičan paket-računa 40 - 80 kn mjesečno

• I uz takve pakete dopladuju se brojne sitnice, kao npr. naknada za slanje obavijesti e-mailom i sl.

• Samo na osnovi „osnovnih naknada” imamo (cca.):

• 40 kn * 5.500.000 računa * 12 mjeseci = 2,64 milijarde kn godišnje

i to samo za „pretplatu”

31. 03. 2010. 30. 06. 2010. 30. 09. 2010.

RAČUNI - UKUPNO 5.594.856 5.686.039 5.692.615

Računi poslovnih subjekata 435.887 441.019 443.821

Računi za redovno poslovanje poslovnih subjekata 399.146 403.587 406.043

Podračuni poslovnih subjekata 36.741 37.432 37.778

Računi graĎana 5.158.969 5.245.020 5.248.794

Žiro računi (vrsta računa "31") 955.722 958.736 1.011.078

Tekući računi (vrsta računa "32") 4.115.684 4.198.592 4.143.846

Ostali računi građana* (vrsta računa "35" i "36") 87.563 87.692 93.870

stanje na dan

Ili preciznije

OPIS

2007.

2008.

2009.

Promjena

2009./2008.

Neto kamatni prihodi 8.556,1 9.958,2 9.548,2 -4,1

Neto prihod od provizija i naknada

2.839,4 2.980,9 2.981,8 0,0

Neto ostali nekamatni prihod 1.281,6 1.431,3 2.745,1 91,8

Neto nekamatni prihod 4.121,0 4.412,1 5.726,9 29,8

Neto prihod iz poslovanja (prije rezerviranja za gubitke)

6.069,2 6835,5 7.718,1 12,9

DOBIT (poslije oporezivanja) 4.067,4 4.612,5 3.439,5 -25,4

Tablica 1. Izvod iz računa dobiti ili gubitka banaka (u mil. kuna) Izvor: HNB; obradio dr.sc. Goran Kutnjak

Nedvojbeno je da je bankarski sektor u 2009. g. iskazao smanjenje svoje dobiti, ali još uvijek ostvaruje enormne profite, dok cjelokupno gospodarstvo stagnira/zaostaje.

• Bankarski sektor u HR (bez potrebne socijalne osjetljivosti) provodi sve agresivniju poslovnu politiku koja u konačnici ima za posljedicu destimulativnu poduzetničku klimu i daljnje siromašenje (lihvarenje) građana.

A ova vlada ...

• Najnesposobnija vlada u modernoj povijesti!

• NITI JEDNA VLADINA MJERA NE DAJE REZULTATE U POSLJEDNJE 2 GODINE

• Država (vlada) treba znati svojim mjerama / pravilima / zakonima usmjeriti novac u investicije, proizvodnju…

• Ne treba čekati „bankarsku dobru volju“ nego tu „dobru volju“ treba znati potaknuti.

• Ako bankari zarađuju milijarde – S MINIMALNIM RIZIKOM POSLOVANJA (svaki kredit je višestruko osiguran) – trebaju nešto i vratiti u društvo u kojem zarađuju

• Osnovno pitanje jest, što država poduzima, odnosno što može sada poduzeti da se zaustavi ovaj negativan trend u kojem je bankarsko poslovanje postalo jedan od osnovnih «kamena spoticanja» hrvatskoga gospodarstva.

• Kako smanjiti postojedu rizičnost (nesigurnost/neizvjesnost) poslovanja u HR...

Vrijeme za stvarne promjene ...

• Državna (HDZ) administracija buja preko svake mjere – usprkos krizi nije zaustavljeno novo zapošljavanje u državnoj upravi

• Nova (neracionalizirana) administracija dodatno smanjuje efikasnost rada (nema kraja apsurdnim primjerima – npr. ribari i obrasci na latinskom, propast hitro.hr, itd.)

• Pravni sustav je posve neučinkovit i ne daje razinu zaštite koja stimulira bilo kakav poduzetnički iskorak

• Na svakog zaposlenika u proizvodnji koji stvara novu vrijednost dolazi 8 građana

• Mirovinski i zdravstveni sustav konstantno smanjuju razinu prava i usluga koje pružaju …

Gdje je vizija???

• Imamo li pravo na svoju viziju - lokalnu, regionalnu, hrvatsku?

• Gdje se vidimo za 10.ili 20. godina – lokalno, regionalno, nacionalno?

• Kojim gospodarskim granama dati prioritete u bududem gospodarskom razvoju Hrvatske?

• Kako de bankarsku sustav podržati realizaciju dogovorene vizije ?

HDZ-ova bududnost Riječke luke!!!

Autor fotografije: Hrvoje Pende (2010.)

A trebalo bi se usmjeriti ka:

• preispitivanju mogudnosti smanjenja kamatnih stopa (utjecati na banke da kamatne stope svedu/nastoje približiti kamatnim stopama koje su aktualne u njihovim središtima - zemljama);

• revidiranju i ograničenju naknada i provizija - npr. po transakciji

• ograničavanju i svođenju bankarskih osiguranja na razumnu mjeru - dakle da ne bude po 3 ili 4 osiguranja za isti kredit (hipoteka, životno, osiguranje nekretnine itd.)

• jačanju "role" HBOR-a

• zalaganju na uspostavi regionalne domade banke - uz vlasničku strukturu JLS, JP(R)S, pravnih subjekata

• težnjom stvaranja prave EXIM banku posve podređenu izvozu

PROCES DONOŠENJA ODLUKA I MODELI I TEHNIKE ODLUČIVANJA

Tipovi donositelja odluka – prema kompetencijama

• a) tip “koji ne zna da ne zna” – najopasniji;

• b) tip “koji zna da ne zna” – manje opasan;

• c) tip “koji ne zna da zna” – nesiguran;

• d) tip “koji zna da zna” - najpoželjniji.

Vlada ne zna bankari koriste situaciju

građani su siromašniji

Vrijeme je da Vlada ODE!