VRHOVNI SUD CRNE GORE THE SUPREME COURT OF MONTENEGRO ________________________________________ BILTEN/BULLETIN 1/2014 2 CRNA GORA / MONTENEGRO VRHOVNI SUD CRNE GORE / THE SUPREME COURT OF MONTENEGRO BILTEN / BULLETIN 1/2014 GODINA / YEAR Za izdavaa / For publisher Vesna Medenica, Predsjednik Vrhovnog suda / President of the Supreme Court REDAKCIJA BILTENA / REDACTION OF THE BULLETIN Radule Kojovi (krivino pravo, zamjenik gl.i odgovornog urednika) Stanka Vuini (upravno pravo) Vesna Begovi (gradjansko pravo) Glavni i odgovorni urednik / Editor in chief Branimir Femi Urednik u redakciji / Desk EditorDubravka Boovi, savjetnik u Vrhovnom sudu Saradnik u redakciji / assistant Radojka Joksimovi, savjetnik u Vrhovnom sudu Sekretar redakcije / Secretary desk Sanja Kalezi, sekretar Vrhovnog suda ISNN 1800-5810 3 CRNA GORA VRHOVNI SUD B I L T E N 1/2014 Podgorica, oktobar 2014. Godine 4 5 6 PRAVNI STAVOVI 7 NAELNI PRAVNI STAVOVI Na osnovu l.27 i 28 Zakona o sudovima ("Sl. list RCG" br.5/02, 49/04 i "Sl. list Crne Gore" br.28/08) Opta sjednica Vrhovnog suda nasjednici odranoj dana 20.05.2013.godine, utvrdila je NAELNE PRAVNE STAVOVE I. Rije "protivpravnost" iz lana 416 st.1 Krivinog zakonika odnosi se samo na radnju iskoriavanje slubenog poloaja ili ovlaenja. II.Krivinodjeloizl.416st.1Krivinogzakonika("Sl.listCrneGore"broj 25/10)nijeblaeodkrivinogdjelaizl.416st.1Krivinogzakonika("Sl.listRCG" br.70/03 i 47/06 i "Sl.list Crne Gore" 40/08). III. Tuilac je ovlaen da primijeni zakon, koji je po njegovoj ocjeni, najblai za uinioca.

O b r a z l o e n j e ApelacionisudCrneGoreaktomV.Su.br.5/2013od20.2.2013.godinetraiojeda Vrhovni sud Crne Gore da naelno pravno miljenje da li se elemenat protivpravnosti koji je ZakonomoizmjenamaidopunamaKrivinogzakonikaiz2010.godine("Sl.listCrneGore" br.25/10)unijetkaoelemenatbiakrivinogdjelazloupotrebaslubenogpoloajaizl.416 st.1Krivinogzakonikaodnosinasvetrialternativneradnjekojimasemoeizvriti predmetnokrivinodjelotj.naiskoriavanjeslubenogpoloaja;prekoraenjagranica slubenog ovlaenja i nevrenja slubene radnje ili samo na radnju iskoriavanja slubenog poloaja. Prilikom razmatranja navedenog spornog pravnog pitanja pojavile su se i dileme: - da li je krivino djelo iz l.416 st.1 Krivinog zakonika ("Sl.list Crne Gore" br.25/10) blaeodkrivinogdjelaizl.416st.1Krivinogzakonika("Sl.listRCG"br.70/03i47/06i "Sl.list Crne Gore " br.40/08); i - da li je tuilac ovlaen da primijeni blai zakon za uinioca. Razmatrajui naprijed navedena sporna pravna pitanja Opta sjednica Vrhovnog suda Crne Gore utvrdila je naprijed navedene naelne pravne stavove, a sa sledeih razloga. Rije"protivpravnost"izl.416st.1Krivinogzakonikaodnosisesamonaradnju iskoriavanje slubenog poloaja ili ovlaenja. Prednji zakljuak proizilazi iz samog jezikog tumaenja navedene zakonske odredbe, jerjeprekoraenjegranicasvogslubenogovlaenjailinevrenjesvojeslubenedunosti uvijek protivpravno. Sa iznijetih razloga utvrdjen je naelni pravni stav podI. lanom5Krivinogzakonika("Sl.listRCG"br.70/03i47/06)jepropisanodaje krivino djelo djelo koje je zakonom odredjeno kao krivino djelo, koje je protivpravno i koje jeskrivljeno.Iztakvezakonskeodredbeproizilazidabiodredjenodjelobilokrivinomora bitiprotivpravno,pajeprotivpravnostelemenatsvihkrivinihdjelapropisanihKrivinim zakonikom. 8 S obzirom na navedenu zakonsku odredbu rije "protivpravnost" unijetaul.416 ZakonaoizmjenamaidopunamaKrivinogzakonika("Sl.listCrneGore",br.25/10) predstavljasamonaglaenostprotivpravnosti,kaooptegelementakrivinogdjela.Ovosa razlogatoiskoriavanjeslubenogpoloajasamoposebinemorabitikrivinodjelo. Iskoriavanje slubenog poloaja postaje krivino djelo kada se slubeni poloaj ne koristi u interesuslube,odnosnoostvarivanjaciljevaslube,veradipribavljanjakoristisebiili drugom, nanoenja tete ili tee povreda prava drugog, a to je zakonom propisana posledica predmetnog krivinog djela.Protivpravnostje,dakle,samonaglaenioptielementkrivinogdjela,kojijebio propisan i prije donoenja Zakona o izmjenama i dopunama Krivinog zakonika ("Sl.list Crne Gore",br.25/10),aprotivpravnostiskoriavanjaslubenogpoloajaproizilaziizposledice propisanelanom416st.1Krivinogzakonika,kojanavedenimzakonomnijeizmijenjena. Navedenimzakonomnijeizmijenjenanipropisanakazna,pakrivinodjeloizl.416st.1 Krivinog zakonika ("Sl.list Crne Gore" br.25/10) nije blae od krivinog djela iz l.416 st.1 Krivinog zakonika ("Sl.list Crne Gore" br.40/08). Sa iznijetih razloga utvrdjen je naelni pravni stav pod II. Iznavedenognaelnogpravnogstavaproizilazidaprotivpravnostnemorabiti navedena u injeninom opisu djela u optunici, odnosno izreci presude. lanom34UstavaCrneGorejepropisanodasekrivinadjelautvrdjujuikazneza njih izriu po zakonu koji je vaio u vrijeme izvrenja djela, osim ako je novi zakon blai za uinioca. lanom292Zakonikaokrivinompostupkujepropisanodaoptunicasadriopis djelaizkojegproizilazezakonskaobiljejakrivinogdjela,vrijemeimjestoizvrenja krivinog djela, predmet na kojem je i sredstvo kojim je izvreno krivino djelo, kao i druge okolnostipotrebnedasekrivinodjelototanijeodredi(st.1ta.2),tezakonskinaziv krivinogdjela,sanavodjenjemodredabazakonakojesepopredlogutuiocaimaju primijeniti (st.1 ta.3). Saglasno lanu 369 Zakonika o krivinom postupku presuda se moe odnositi samo na lice koje je optueno i samo na djelo koje je predmet optube sadran u podignutoj, odnosno naglavnompretresuizmijenjenojoptunici(st.1),asudnijevezanzapredlogtuiocau pogledu pravne ocjene djela (st.2). Kod navedenih odredbi Ustava Crne Gore i Zakonika o krivinom postupku tuilac je ovlaen da primijeni zakon, koji je po njegovoj ocjeni, najblai za uinioca, a stvar je ocjene suda da li e prihvatiti takvu kvalifikaciju. Kada tuilac ne bi imao navedeno ovlaenje bio bi duan da injenini opis saini u skladusazakonom,kojijevaiouvrijemeizvrenjakrivinogdjela,asudvezantakvim injeninimopisomnebimogaoizmijenitiistiprilagodjavajuigaizmijenjenomzakonu, kojimjeunijetnovielemenatbiakrivinogdjela,vebibioduandadoneserjeenjeo obustavi postupka, odnosno presudu kojom se optueni oslobadja od optube.Sa iznijetih razloga utvrdjen je naelni pravni stav pod III. PREDSJEDNIK SUDA, Vesna Medenica,s.r. 9 PRAVNI STAV KrivinoodjeljenjeVrhovnogsudaCrneGore,usastavusudijaRadulaKojovia, Vesne Medenice, Petra Stojanovia, Stanke Vuini, Ivice Stankovia i Svetlane Vujanovi, u sjedniciodranojdana05.03.2014.godine,naosnovul.100st.4Zakonaosudovima, zauzelo je PRAVNI STAV O uraunavanju ekstradicionog pritvora u izreenu kaznu nakon pravosnanosti presudeodluujeposebnimrjeenjempredsjednikvijeasudakojijesudiouprvom stepenu. O b r a z l o e nj e Ministarstvopravde,aktomSu.Vbr.53/14od13.02.2014.godinetrailojeda VrhovnisudCrneGoredazauzmepravnistavkojenadleandaodluujeouraunavanju ekstradicionog pritvora u izreenu kaznu nakon pravosnanosti presude. Odredbom l. 33 st. 3 Zakona o meunarodnoj pravnoj pomoi u krivinim stvarima je propisanodaakojeizruenolicebilopritvorenoustranojdravizbogkrivinogdjelazbog koga je izrueno, vrijeme koje je provelo u pritvoru uraunae se u kaznu zatvora. Odredboml.139Krivinogzakonikajepropisanodapritvor,svakodrugolienje slobodeuvezisakrivinimdjelom,lienjeslobodeutokuekstradicionogpostupka,kaoi kazna koju je uinilac izdrao po presudi inostranog suda uraunae se u kaznu koju izrekne domai sud za isto krivino djelo, a ako kazne nijesu iste vrste, uraunavanje e se izvriti po ocjeni suda. Odredbom l. 223 st. 1 Zakonika o krivinom postupku je propisano da ako se pojavi sumnja u pogledu tumaenja u vezi dozvoljenosti izvrenja sudske odluke ili raunanja kazne ili ako u pravosnanoj presudi nije odlueno o uraunavanju pritvora ili ranije izdrane kazne iliuraunavanjenijepravilnoizvreno,otomeeodluitiposebnimrjeenjempredsjednik vijeasudakojijesudiouprvomstepenu.albazadravaizvrenjerjeenja,osimakosud nije drugije odluio. Kodprednjihzakonskihodredbi,buduidaizodredbel.139Krivinogzakonika proizilazidaeseuraunavanjelienjaslobodeutokuekstradicionogpostupka,kojimoe biti zbog izvrenja kazne zatvora ili radi voenja krivinog postupka, izvriti po ocjeni suda, tojekrivinoodjeljenjeanalognimtumaenjemodredbel.223st.1Zakonikaokrivinom postupkustanovitadaouraunavnjuekstradicionogpritvorauizreenukaznuposlije pravosnanosti presude odluuje predsjednik vijea suda koji je sudio u prvom stepenu. Sa iznijetih razloga zauzet je navedeni pravni stav. Predsjednik odjeljenja, Radule Kojovi s.r. 10 PRAVNI STAVOVI GradjanskoodjeljenjeVrhovnogsudaCrneGore,nasjedniciodranojdana 02.07.2014. godine, zauzelo je I PRAVNI STAV Potraivanjenaknadezaeksproprisanenepokretnostizastarijevauoptem zastarnomroku.Zastarjelostpoinjedateeprvogdanaposlijedanakadajeraniji vlasnikimaopravodaseobratineposrednosuduilidrugomnadlenomorganuradi odredjivanja pravine naknade.

O b r a z l o e nj e Upraksisudovairanijeseestopostavljalopitanjedalizastarijevapotraivanje naknadezanacionalizovane,odnosnoeksproprisanenepokretnosti.Topitanjeaktuelnojei danas,buduidaseranijivlasnicinakonviedecenijaodizvrenenacionalizacijeili eksproprijacije obraaju sudu radi odredjivanja pravine naknade.DosadajepraksasudovauCrnojGorislijedilazakljuakzauzetnasavjetovanju gradjanskih, gradjansko privrednih odjeljenja Saveznog suda, Vrhovnih sudova i Vrhovnog Vojnogsudaod28.i29.05.1986.godine.Prematomzakljukuzastarjelostpotraivanja pravinenaknadezanepokretnostikojesupreleudrutvenusvojinupoosnovu eksproprijacije,odnosnonacionalizacije,ilipodrugomzakonskomosnovugdjesenaknada odredjuje po slubenoj dunosti poinje da tee prvog dana poslije dana kada je raniji vlasnik nepokretnostipremazakonurepublikeimaopravodazahtijevanaknaduodredjenu poravnanjemiliodlukomsuda.Uobrazloenjuzakljukanavedenojedasenaknada odredjujeposlubenojdunostiparanijivlasniknemoedasnosinikakveposljedicezbog eventualnog propusta dravnih organa i da korisnik eksproprijacije takav prigovor ne moe da istakne zbog toga to podnoenjem zahtjeva od strane ranijeg vlasnika nije vezano ni za kakav rok da bi mogla da tee zastarjelost po lanu 361 ZOO. *** PrijestupanjanasnaguZakonaoizmjenamaidopunamaZakonaoeksproprijaciji (Sl.ListSFRJ,br.5/68)postupakzaodredjivanjenanadezaeksproprisanunepokretnost sprovodila je i rjeenje o naknadi donosila posebna komisija koju je obrazovao upravni organ Narodnogodborasrezanadleanzaposlovefinansija.Protivrjeenjaonaknadinijebila dozvoljena alba niti se mogao voditi upravni spor, ali su stranke mogle u roku od 30 dana od danadostavljanjarjeenjaonaknadipodnijetizahtjevdasudutvrdinaknadu.Buduidasu ranijivlasnicikojimajenaknadazaeksproprisanunepokretnostodredjenaprijestupanjana snaguZakonaoizmjenamaidopunamaZakonaoeksproprijaciji(Sl.ListSFRJ,br.5/68) imalipravonapovraajoduzetihimovinskihpravaiobeteenjauskladusaZakonomo 11 povraajuoduzetihimovinskihpravaiobeteenju,tosepitanjezastarjelostipotraivanjau ovojsituacijinemoepostaviti,jersusetapravaostvarivalakodKomisijezapovraaji obeteenje. Postupakodredjivanjanaknadezaeksproprisanenepokretnostiod1968.godinedo danas bio je uredjen sljedeim zakonima: ZakonoizmjenamaidopunamaZakonaoeksproprijaciji(Sl.listSFRJ,br. 5/68); Zakon o eksproprijaciji (Sl. list SRCG, br. 23/72); Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o eksproprijaciji (Sl. List SRCG, br. 20/76); Zakon o eksproprijaciji (Sl. list SRCG, br. 20/81 i 10/90); Zakon o eksproprijaciji (Sl. list RCG, br. 55/00, 12/02, 28/06 i Sl. List CG, br. 21/08). Svimovimzakonimabilojepredvidjenodajeposlijepravosnanostirjeenjao eksproprijacijinadleniorganupraveduandabezodlaganjaodriusmenuraspravuza sporazumnoodredjivanjenaknade.Akosesporazumonaknadinijepostigaouzakonom odredjenom roku oddana pravosnanosti rjeenja o eksproprijaciji, organ uprave je bio duan da spise dostavi optinskom sudu na ijem se podruju nalaze nepokretnosti radi odredjivanja pravinenaknade.Usluajudanadleniorgantoneuini,ranijivlasniksemogaoobratiti neposredno sudu radi odredjivanja naknade. Zakonom o eksproprijaciji (Sl. List SRCG, br. 23/72) naknadu za eksproprisanu nepokretnost u sluaju da se ne postigne sporazum o visini naknadepredorganomnadlenimzadonoenjerjeenjaoeksproprijacijiodredjivalaje komisija,anesud,alijeitimzakonombilapredvidjenopravoranijegvlasnikadase neposrednoobratikomisijiradiodredjivanjanaknade.Izmjenamaidopunamaovogzakona odredjivanje naknade, u nedostatku sporazuma kod nadlenog organa, vraeno je u nadlenost osnovnog suda.Dakle,ranijivlasnikjeimaozakonskopravoneposrednogobraanjasudu,radi odredjivanjapravinenaknade.Topravojevremenskiogranienonastupanjemzastarjelosti potraivanjakadaranijivlasniktopravobezposebnihrazloganijevrioodredjenovrijeme. Jer, naelno, zastarijevaju sva potraivanja osim apsolutnih prava, kao i onih koji imaju osnov u porodinom pravu.Ovo bez obzira na zakonsko odredjenje da sud po slubenoj dunosti donosi odluku o naknadi za eksproprisanu nepokretnost. Tu odredbu treba tumaiti tako da sud postupak vodi i bez zahtjeva stranke na osnovu pravosnanog rjeenja o eksproprijaciji, spisa koje mu dostavi nadleniorganilinaosnovuneposrednogobraanjaranijegvlasnika,dajesudovlaeni duan da po slubenoj dunosti izvodi dokaze radi odredjivanja pravinenaknade, te da nije vezanpredlozimastranakaupogleduvisinenaknade,venaknaduodredjujepomjerilima propisanimzakonom.Takvoodredjenjesamoposebinemoeanuliratizakonskopravo ranijeg vlasnika da se neposredno obrati sudu, niti ga moe zatititi od posljedica proputanja da u dugom vremenskom periodu zahtijeva odredjivanje i isplatu naknade, jer on treba da se brine da ouva svoja prava.Totopodnoenjezahtjevaodstraneranijegvlasnikanijevezanonizakakavrok (kakosetonavodiuobrazloenjuzakljuka)nemoebitiargumentdatopotraivanjene zastarijeva. Ovdje se ne radi o prestanku prava zbog proteka vremena (prekluziji) ve gubitku zahtjevazaprinudnoostvarenjepotraivanjakadaproteknerokzastarijevanjaukome povjerilac nije vrio svoje pravo, tj. nije zahtijevao od dunika namirenje potraivanja. 12 II PRAVNI STAV NakonstupanjanasnaguZakonaopovraajuoduzetihimovinskihpravai obeteenju,pravaranijihvlasnikanapovraaj,odnosnoobeteenjezaoduzeta imovinskapravabezpravinenaknademoglasuseostvaritijedinouupravnom postupkupredKomisijomzapovraajiobeteenjeurokovimapropisanimtim zakonom.Sudjeapsolutnonenadleandaodredjujenaknaduzaoduzetaimovinska prava koja su predmet obeteenja po navedenom zakonu. O b r a z l o e nj e lanom3stav1Zakonaopovraajuoduzetihimovinskihpravaiobeteenju, predvidjeno je da bivi vlasnici imaju pravo da zahtijevaju povraaj ili obeteenje u skladu sa ovimzakonomakosunjihovaimovinskapravaoduzetaukoristoptenarodne,dravne, drutvene ili zadrune imovine, osim u sluajevima iz l. 7 ovog zakona.lanom 7 predvidjeni su sluajevi u kojima bivi vlasnici nemaju pravo na povraaj i obeteenje,izmedjuostalogakoimjezaoduzetaimovinskapravaodredjenanaknadau novcuilidrugimstvarimailipravimanakonstupanjanasnaguZakonaoizmjenamai dopunama Zakona o eksproprijaciji (Sl. List SFRJ, br. 5/68).Oduzeta imovinska prava u smislu lana 2 alineja 4 istog zakona oznaavaju stvari ili pravakojasuodbivihvlasnikaprelauoptenarodnu,dravnu,drutvenuilizadrunu imovinu,bezpravineilitrinenaknade.Odredjenjebezpravineilitrinenaknade podrazumijeva situacije kada naknada uopte nije odredjena, kao i kada je ona odredjena, ali nije bila pravina, odnosno adekvatna vrijednosti oduzete imovine. Obveznicipovraajastvariilipravasuusmislul.9zakonafizikailipravnalicau ijoj imovini se nalaze u momentu stupanja na snagu ovog zakona, osim ako su ta lica stekla pravo svojine u skladu sa zakonom.Obveznikobeteenjausmislulana10zakonabivihvlasnikajeCrnaGorakoja obezbjedjuje sredstva u Fond za obeteenje.Postupakzapovraajimovinskogpravailiobeteenjepokreebivivlasnik zahtjevomkojipodnosi Komisijiuoptininaijojteritorijisestvarinalazelan27stva1 zakona. Polazeiodcitiranihzakonskihodredbislijedidasenakonstupanjanasnaguovog zakonapravaranijihvlasnikanapovraaj,odnosnoobeteenjezaoduzetaimovinskaprava bezpravinenaknademoglaostvaritijedinouupravnompostupkupredKomisijomza povraajiobeteenje.Toistovremenoznaidajesudapsolutnonenadleandaodredjuje naknaduzaoduzetaimovinskapravakojasupredmetobeteenjaponavedenomzakonu. Raniji vlasnici ija su imovinska prava oduzeta bez pravine ili trine naknade, kao nosioci istevrstepravanemogubitiurazliitompoloaju,odnosnonjihovapravasenemogu ostvarivatiurazliitimpostupcima,uodnosunarazliitesubjekteiporazliitim kriterijumimaupogleduutvrdjivanjavisineobeteenja.Jer,obveznikobeteenjajeCrna Gora, a vrijednost oduzetih stvari ili prava utvrdjuje se saglasno Uredbi o procjeni vrijednosti i utvrdjivanja naknade za oduzetu imovinu la 23 navedenog zakona. S druge strane, visina naknade za nacionalizovano zemljite odredjivala se u skladu sa propisima o eksproprijaciji, a 13 dunik obaveze plaanja naknade je optina l. 61 Zakona o nacionalizaciji najamnig zgrada i gradjevinskog zemljita. Predsjednik gradjanskog odjeljenja, Radoje Orovi,s.r. 14 PRAVNI STAV GradjanskoodjeljenjeVrhovnogsudaCrneGore,nasjedniciodranojdana 02.07.2014. godine, jednoglasno je zauzelo PRAVNI STAV PotubamabivihzarobljenikaCentrazaprihvatzarobljenikauMorinju kojima je traena naknada nematerijalne tete, rokovi zastarjelosti potraivanja, kako u odnosunauiniocekrivinihdjela,takoiuodnosunatuenuDravuCrnuGoru, raunajusepremaodredbilana377Zakonaoobligacionimodnosimakojijebiou primjeni u vrijeme nastanka predmetne tete. O b r a z l o e nj e NasjedniciGradjanskogodjeljenjaovogasuda,odranoj25.11.2011.godine,zauzet je stav da je u ovim sporovima Drava Crna Gora pasivno legitimisana po osnovu lana 172 Zakonaoobligacionimodnosima,kojimjepropisanodajeistaodgovornazatetukojuje njen organ prouzrokovao u vrenju, ili u vezi sa vrenjem svojih funkcija.Istom prilikom zauzet je stav da parnini postupak u ovim predmetima treba prekinuti dopravosnanogokonanjakrivinogpostupkakojisevodiprotivuiniocazbogkrivinog djela ratni zloin protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovnitva. PresudomViegsudauPodgoriciKs.br.19/12od31.07.2013.godine,kojaje potvrdjenapresudomApelacionogsudaCrneGoreK.S.br.44/13od27.02.2014.godine, optueniIvoGojni,piroLui,IvoMenzeliniBoroGligi,suoglaenikrivimiosudjeni na zatvorske kazne, zbog izvrenja krivinog djela koje im je stavljeno na teret.Polazeiodinjenicedajepredmetnatetaposledicaizvrenjakrivinogdjela,tose ima primijeniti dui rok zastarjelosti, kako to propisuju odredbe l.377 Zakona o obligacionim odnosima,kojijebiouprimjeniuvrijemenastankatete,odnosno,zastarjelostseima raunati prema zastarjelosti krivinog gonjenja, kako prema uiniocu krivinog djela, tako i u odnosu na Dravu Crnu Goru. Predsjednik gradjanskog odjeljenja, Radoje Orovi,s.r. 15 FORUM IURIDICUS 16 17 Dr edomir Bogievi Sudija Vrhovnog suda Crne Gore CRNOGORSKO SUDSTVO NA RAZMEDJU CIVILIZACIJA-KA SAMOBITNOSTI I SAMOODREDJENJU- De constitutione i de lege ferenda Kroz osvrt na radne verzije Zakona o sudovima, Zakona o sudskom savjetu i Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore. Opti osvrt Poloaj,organizacijaiustrojstvosudskevlastiuCrnojGoriudiskrepancijesa semantikimbiemsudakaoinstitucijeiudubokojjekolizijisaistorijomitradicijom crnogorskog sudstva i meunarodnim dokumentima kojima se ureuju atribucije nezavisnosti i samostalnosti sudske vlasti.Pogotovojevidljivaerozijapoloajanajvieinstitucijeuorganizacijisudskevlasti VrhovnogsudaCrneGore,kaonajstarijeinajslavnijeustanovecrnogorskedravno-pravne organizacije, ija je nadlenost, sve do 1990., bila ureivana Ustavom.Nepostojifinansijskaautonomijacrnogorskogsudstva,paprematomenibilokoja drugakojaizneproistie,adominacijupreuzimajuupravno-izvrnestrukturenad cjelokupnim sistemom crnogorskog sudstva.Sudsko-organizacionopravomoradaintegriesvojnacionalniikulturniidentiteti tradiciju koja ga ini prepoznatljivim u univerzalnoj kulturi civilizacija, a to su one vrijednosti kojeodraavajunjegovduhisemantikukrozvjekove,aistovremenoinkorporirtiunjih savremene evropske tekovine i vrijednosti pravne kulture. U tom smislu dragocjene su sudske reformeiorganizacionisudskizakonizavrijemeKnjaevineCrneGoreiz1902.g. (proslavljeneipodimenompoznateNikoljdanskesudskereformeorganizacionisudski zakoni). UstavnisudCrneGorejeuspostavioinstancionuvlastisupremtijunadVrhovnim sudom Crne Gore, na protivustavan i nezakonit nain i suprotno kulturnoj tradiciji istorijsko pravnom iskustvu Crne Gore. P o j e d i n o s t i De constitutione i de lege ferenda Nadlenost Vrhovnog suda Crne Gore, potrebno je utvrditi i Ustavom Crne Gore. Tozahtijevanesamoustavnaodredba"VrhovnisudjenajviisuduCrnojGori" (l.124)negoirerumnaturam,pozicijaiistorijskaiustavnopravnatradicija, 18 komparativno pravo i priroda organizacije i ustrojstva sudske vlasti. Od Ustava za Knjaevinu Crnu Goru (1905) do Ustava RCG iz 1992. godine- nadlenost ovog sudabilajeustavno-pravnouredjena.Nesamoorganskim(Zakonosudovima), negoibilokojim materijalnimiprocesnim zakonommoguejemijenjatistvarnu nadlenostVrhovnogsuda,tojeprotivnonaeludemokratskiuredjenesudske vlasti i naelu pravne sigurnosti.De constitutione ferenda, neophodno je ukidanjeUstavnog suda i preuzimanje od strane Vrhovnog suda njegovih ustavnih kompentencija. Ocjena ustavnosti opteg aktaneodvojivojeodocjenezakonitostipojedinanogaktatedapredUstavnim sudom nema pravnih ljekova, a to znai nema pravde:Ubi remidian, ibi ius (vidi: Pravnizbornik,1-2/2003UdruenjePravnikaCG,teZbornikradova GlasnikCANU,2004.).NeophodnojeizvritinovelacijuZakonaoustavnom sudu u pravcu da se ne mogu kasirati - ponitavati i ukidati odluke Vrhovnog suda, nego,pripostojeemUstavnomkonceptuustavnealbe,samopredvidjetida Ustavnisudmoe,upostupkupoustavnojalbinajudikatsudskevlasti,utvrditi povredu ljudskog prava zajemenog Ustavom.Ljudskeslobodeipravaneodvojivisudiokorpusasubjektivnihindividualnihi kolektivnihprava,inemoesevritiodvojenaocjena:1.Ustavomzajemenih sloboda i prava od 2. Ocjene zakonitosti i ustavnosti pojedinanog subjektivnog prava.ObjeocjenepripadajuiskljuivonajviemsududraveVrhovnomsudu CrneGore.Ljudskeslobodeipravanemoguserazluivatiodintegralnih elemenata,utvrdjenihprocesnopravnimimaterijalnopravnimpretpostavkamai uslovimazaostvarivanjeiprimjenusubjektivnihpravainapravuzasnovanih interesa. UXXIvijekuprestalajepotrebazapisanimustavima,kaonajviimpravno politikim dokumentima. Njihovo postojanje u savremenom dobu je anahrono, isto kaoipostojanjepolitikihpartija.Umjestopisanihustavapotrebnaje revandikacija materijalne ustavnosti, kakvo je Crna Gora imala vjekovima i to je konstatovanouDeklaracijicrnogorskogSenata07.03.1852.godine,prilikom objave svjetskoj javnosti da je dolo do razdvajanja crkve od drave, i u ijoj taki 4 pie: Ostaje na snagu dosadanji Ustav crnogorski, zakoni i obiaji upravljanja zemlje. Pisana ustavnost u Crnoj Gori javlja se tek 1905. godine, iako su najbolji crnogorskipravnicisudijeVelikogsudapreporuiliKnjazuNikoliIPetroviuda umjestopisanogUstavazaKnjaevinuCrnuGoru,donesenekolikoorganskih zakona.Dakle,potrebnojedonijetiorganskezakoneustaveuodredjenim oblastimazakonodavnoj,izvrnojisudskojkojimaseuredjujeorganizacijai funkcijaorganatihgranavlasti.Subjektivnaljudskapravailjudskeslobodei pravagradjanaprimjenjujuseneposrednoizmedjunarodnihkodifikovanih dokumenataovjeanstvausvimrodovimaividovimaljudskihslobodaiprava, kao i medjunarodni regionalni dokumenti, kao sastavni dio unutranjeg porekta, a isto tako i opta naela prosvijeenih naroda. Engleska, nema ni danas pisani ustav ali se smatra koijevkom ustavnosti. NetrebadozvolitiukidanjePrivrednogsudauBijelomPolju,jertakavakt udaljava privredno pravne subjekteod svog"prirodnog" suda i uskraujeimse i oteava pravo pristupa sudu. Treba se zapitati da li graani postoje zbog drave ili dravazboggraana?Sudnijesamoinstitucijarjeavanjasporova,negoi institucijajuristikekulturekojajeufunkcijioptegpravnogprosvjeivanja, posebnopravnihstrunjaka.Ukidanjeovogsudaizazivaveliketrokove privredno-pravnihsubjekata.Zatomakarneostaneodjeljenjeovogsudaijamatica ima sjedite u drugom mjesnom podruju.19 Neophodnojeustanoviti,uprvomidrugomstepenu,Sudradaisocijalnog osiguranja(2)kaospecijalizovanisudzaoblastradnihsporova,ukljuujuii slubenikisistem,tesporovaizoblastipravazdrastvenog,penzijskog, invalidskogosiguranjaodnezaposlenosti(prim.vodeezemljeEUiSlovenija). Postojeisistemzatitepravaizosnovarada,negiraprincipjednakezatiteu pogleduradnikogislubenikogsistema,tesudskapraksa,umjestojedinstvene judikature,inibirfudacijutakvogsistemaupravcudajedniiduumomadrugi drumom,jerslubenikiodnosisuradniodnosisaodredjenimspecifinostimai uinjenajediskriminacijazatiteupogledudravnihslubenika,jersenjehova pravatitepredUpravnimsudomkojinemaprocesneinstrumentekojeposjeduju parninisudovi.Radnispornijeparnica.Radnopravonijegradjanskopravo. Parnini postupak je "Prokustrova postelja" za radne i socijalne sporove. Takodje, aktiizoblastisocijalnogosiguranjanijesuupravniakt(onisetakotretirajuzbog prirodefunkcijedrugostepenogdravnogorgana)inemoguuivatizatitupred Upravnim sudom. Trebazaustavitirast"administrativnogkapaciteta"sekundarnihsubjekatau organizacijisistemasudskevlasti.Administracijapostajeprimarnaisutinskate dezavuiejusticijabilnufunkciju,imeseomoguavanekontrolisanirast "gvozdenogzakonaadministracije"(SlubaSudskogsavjeta,obrazovanjenovih subjekata - njihove administrativne slube). Tako se od "drvea ne vidi uma", pa se sudski sitem birokratizuje i centralizuje na tetu njegove justicijabilne funkcije.Konferencija sudija treba da bude ustavna kategorija sa statusnim nadlenostima a ne samo (Zakon o sudovima) izborni organ i kome e lanovi Sudskog savjeta (iz reda sudija) podnositi izvjea, na kraju mandata.Prekrajnisudovitrebadaimajusvojukonferencijusudija,kojaevritiizbori delegiranje njihvih predstavnika u Sudski savjet.Treba obrazovati Nacionalnu pravosudnu akademiju, u kojoj, pored ostalog, treba izuavati:Istorijucivilizacije,Istorijucrnogorskogsudstvaiadvokatureiistoriju crnogorskedrave,iprava(namulitikulturalnomplanu)teFilozofijuprava, SistemetikeiSistemlogike,Retoriku,Topiku,Sociologijuprava,Meunarodno pravo ljudskih prava i Meunarodno javno i privatno pravo i dr. Ovo su iskustva amerikog pravosudnog sistema. NastavniprograminastudijamaPravnogfakulteta,postalisuistozanatski. Potisnutesusvehumanistikeznanostisastudijaanivoobrazovanjasvedenna pragmatikiikazuistikimetod,toseodravaepistemologijusuda,te hermeneutikuitopikusudskeprofesije.Suavanjenastavnihprogramanaisto zanatskiaspektjeunitenjehumanistiko-juristikebitimiljenja,kakobise pravnici pretvorili u tehniko-administrativni aparat, umjesto u arhitekte drutva. Potrebno je jaanje uticaja lokalnih samouprava na izbor sudija i kretanje u pravu svakelokalnezajednice,danasvojojteritorijiimaprvostepenisud.Zatoje iskljuenasvakaulogalokalnesamoupraveuprocesimanominacijaikreiranju sudske vlasti. To je u suprotnosti sa Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi.Upravosudjunema,naustavnimprincipimaadekvatanbroj,sudija-izreda pripadanikaalbanskognaroda.UUstavnomiVrhovnomsudunemanijedan pripadnikizalbanskeetnikezajednice,auVrhovnomsuduniizMuslimanskei Bonjake zajednice.TrebaizvrititemeljnurevizijuKrivinogzakonikaCGiZakonikaokrivinom postupku jer su oni tipino represivni i sadre brojne ustanove koje vrijedjaju javni um(sporazumopriznanjukrivice,dunikoropstvo,nedefinisanihopsegai granicedejstvablaegzakonaidr(vidi"Pravnizbornik"3/2013).Procesnoi 20 materijalnokrivinozakonodavstvojeispodsvakerazinecrnogorskepravne tradicijeiugledacrnogorskepravnikeprofesije,apogotovosudske.Neophodno je revidirati i Zakon o prarninom postupku i Zakon o upravnim sporovima.TrebaobrazovatiPomorskisud.Kakodravaslavnepomorsketradicije-Crna Gora,nematakavsud,makarnominalno,priemubifunkcijetakvogsudado njegovogobrazovanja(putemzakonskeekscepcijenadlenostiprivrednogsuda) vrioOsnovnisuduKotoru,svedoksenepojaveokolnostikadabiembrion takvog suda prerastao u samostalni. Kao da neko eli da ignorie slavnu pomorsku crnogorsku tradiciju i ulogu pomorskog prava u optoj pravnoj kulturi. Civilizacija dopire dokle dosee maslina i egzistencija pomorskih sudova. Crna Gora je imala pomorsko obiajno pravo i obiajne sudove sa sjeditem u Kotoru jo od IX vijeka 829.g.,poznatkaoSudBratovtinekotorskihpomoraca.Poznatojeizsudskih zakona od 1902. da su funkciju trgovakih sudova vrili zakonom odreeni oblasni sudovi.Kako da najstarija i najslavnija crnogorska dravno - pravna ustanova (215 godina -vidiIstorijacrnogorskogsudstva-odovogaautora)VrhovnisudCrneGore nemasvojuposebnuadministrativnu-poslovnuzgradu.Nedozvoljenojedavie sudovabudesmjetenouistojzgradi.Ovosunaelaamerikepravnejudikature kojasupreuzetaodevropskepravnejudikature.Svakisudmoradaimasvoj posebnismjetaj.UCrnojGoriganemanajstarijaiuorganizacionomsmislu najvitasudskainstitucijaVrhovnisudCrneGore,ionneepostojatiu narodnommiljenjudoknebudeimaosvojuposebnuadministrativnuzgradu.Trebapronaiadekvatniprostor,ranijeizgradjeni,ilisagraditinovu-posebnu zgradu za Vrhovni sud CG. Sve evropske prijestonice arhitektonski prepoznatljive supozgradamaovihsudova.Kakotodaprekonoiniuvelelepnezgrade paradravnihustanova.Usuprotnom,Vrhovnisudtrebadaimasjeditena Cetinju,eenjegovonrodnomjesto,kaoisvenaepravne,filozofskeikulturne misli.Strategijinedostajesocijalnarefleksijaovidjenjimapoloajainadredjivanja, premanaelimaznaajadunostiiautonomiji,pravaipoloajasvihzaposlenihu sudstvu.Nemoeseizdvajatiadministrativno-strunipotencijalsudstvaiu pogledunagraivanjaipoloajainkorporiratigauslubenikezakoneupravne vlasti.Sudskislubenik,apogotovosavjetnik,susutinskiifunkcionalno drugaije pravne prirode od slinih upravnih struktura drugih dravnih organa.Radneverzijenavedenihzakonamorajubitisainjeneuzkoherenciju,zajedniko sadejstvoizajednikustrunupametnosilacaupravnevlastiinosilacaiorgana sudske vlasti.Neprirodno je da iskljuivo upravna vlast koncipira i utvruje radne verzije ovakvih zakonskih dokumenata, to je negacija autonomnosti sudske vlasti. PosebnuulogutrebadaodigraSudskisavjetioptasjednicaVrhovnogsuda,a predstavnici sudske vlasti u radnim grupama moraju da ispolje vie samostalnosti i vrstine u odbrani tekovina u oblasti nezavisnosti i autonomije sudstva, a oni su se pretvoriliuaparatupravnihorganakojinesvjesnodjelujuprotivautonomije sudske vlasti i kreiranja boljih i pravednijih rjeenja o ukupnom poloaju sudskog sistema.Upravnavlasttrebadausvimsferamapodzakonskogdjelovanja,preputisvoju nadlenost sudskoj vlasti (poslovnci, pravilnici, kriterijumi i dr.) Neshvatljivo je da se Sudskim poslovnikom ureuju sudske toge, a taj poslovnik donosi Ministarstvo pravde.Svaseklinikaisudskapsihologijausvijetuboriprotivtoga,jerpreko njihseizraavastrahopotovanjeiimperijumvlastiiponiavajudrugiuesniciu postupku.Amerikaibritanskaklinikaisocijalnapsihologijapredlauukidanje 21 toga,aoneuCrnojGorinemajunikakvukulturnuipravnutradiciju,jerjeza vrijeme Senata crnogorskog i brdskog sve do 1902. predsjedavajui bio u crvenom binjiu,aostaliunarodnojnonji,aod1902.sudijenoseevropskograansko odijelo. Tako se vraamo dva vijeka unazad.Uslovi za izbor sudija treba da budu ureeni Zakonom o sudovima, a ne Zakonom osudskomsavjetu.Istotakoipostupakizborasudijamorabitiureenmatinim zakonom, Zakonom o sudovima.Poredatribucijaobaveznostiodlukasudskevlastilan4Zakonaosudovima, trebaintegrisatiiatribucijepotenoipravino,kojeproistiuizKonvencijeo ljudskim pravima i svih meunarodnih dokumenata o sudskoj vlasti.ZakletvasudijatrebadabudeinkorporiranauZakonosudovima,anjen birokratsko administrativni tekst treba preformulisati u semantiko-kulturni sadraj saobaveznimugraivanjemrijeipotenoipravino,kaoatribuciju meunarodno-pravnihobaveza,aliisutineshvatanjacrnogorskogpojmaetikei pravde.TrebaiskoristitiuzvienezakletvesudijaizKotorskogstatutaizakletve sudijaizZakonikaopegcrnogorskogibrdskog,zakletvesenatora,apogotovo zakletve sudija po Zakonu o inovnicima graanskog reda iz 1902. Zakletva sudija trebadasepolaepredpredsjednikomDraveCrneGore,predsjednikomi lanovimaSudskogsavjeta,predstavnicimaSkuptineCrneGore,predstavnicima Ministarstvapravde,predstavnicimapravnihfakulteta,kakobisedobilona autoritetu,sveanostiiozbiljnosti,jerjeovakavsistemsuviezatvoren, birokratizovan, i isto slubeniki hladan i oficijelan.TrebaukinutiApelacionisudisvunadlenostdatiosnovnimsudovimapabivii sudovi postali, u prirodnom smislu, apelacioni. (Apelatio-alba).Sudovizaprekrajetrebadabuduspecijalizovaniposebnisudovizaprekrajne delikte.OniobezbjeujuvelikupodrkufinansijskimaspektimabudetaCrne Gore. Oni ne bi trebalo da se integriu u osnovne sudove. Oni su po prirodi brzi i efikasni, a prekrajno pravo nije dio krivinog prava, nego posebna grana prava.Svaka optina treba da ima svoj Osnovni sud i svoj sud za prekraje. To je obaveza iz Evropske povelje o lokalnoj samoupravi. Osnovni sud i prekrajni sudovi treba dapostojeuMojkovcu,Tivtu,Budvi,avnikuisvudaeihsadanema,kakobi bilibliigraanimauostvarivanjuizatitinjihovihljudskihprava.Reformanije samo ukidanje sudova. To je pogrean koncept. Sud iri kultura prava. NemoesestipulisatipozicijaosnivanjaVrhovnogsuda(lan23radneverzije Zakonaosudovima)jerjeonosnovanprije216godinakaoPraviteljstvosuda crnogrskogibrdskog,apotomkaoSenat,anarodgajeuvijeknazivaoVrhovni sud sve do 1879. kad postaje Veliki sud, a 1945. dobija svoj pravi naziv -Vrhovni sud.Ovotrebadasedeskriptivnommetodomintegrieudispozicijupermisivne norme,anedaseignorietajistorijskiperiod,paispadadajeVrhovnisud osnovan jue.NesmijesedozvolitidanaelnipravnistavoviOptesjedniceVrhovnogsuda, obabezujusvesudove(lan27RadneverzijeZakonaosudovima).Usudskom sistemunepostojihijerarhijaviihiniihsudskihinstanci,povertikalisvoje organizacije.Usudstvupostojihorizontalnahijerarhijaaviasudskainstanca proistieizzakonskihprerogativasvoginstacionogpoloaja(sudpoosnovu pravnihljekova).Naelnipravnistavmoedaobavezujusamoodjeljenja Vrhovnogsuda,anaostalesudskeinstancedjelujeautoritetomsvojenauno-struneargumentacije,anenaosnovuargumenatasvogpoloajaitopiko-heruistikestrukturenametanjaargumenatasnage.Usuprotnom,ukinulabise svakaautonomijamiljenjaipozicijasamostalnostiinezavisnostidrugihsudova. 22 SudovisudenaosnovuUstava,Zakona,potvrenihmeunarodnihugovorai optihakata,anenaosnovustavovanajviegsuda.Sudskamiljenjaipresude nijesu izvor prava, barem u evropskoj pravnoj kulturi, ali sudski precedent treba da seimaustrukturimiljenjakaokorektivipravacujudikaturi,alisamokao semantikiizrazzakonskihpravila,jersudisepopravilima,neprimjerima. Predloenim rjeenjem Vrhovnom sudu Crne Gore daje se status upravnog organa kojizaobiljejaimajusubordinacijuobaveznostmiljenjainstancionogorgana. Predloenorjeenjejevelikadegradacijasudstvaiaktprotivslobodemiljenjai sudskeautonomijesudijaisudova.Tojeretrogradniakt,aprijedlozizanjegovu nominaciju odbaeni su u nekoliko navrata od 1990.IzZakonaosudovimatrebaizvritiekscepcijusvihupravnihnadlenostikoje proistiuizpravnogpoloajanadlenogMinistarstvauoblastipravde.Vei prostorzauzimajuupravnenadlenostiMinistarstva,negosemantikeatribucije sudova.PravosudniinspektorattrebadadjelujeuokviruSudskogsavjeta,ane Ministartsvapravde,apredvienenadlanostiMinistarstvapravdetreba inkorporirati u okviru Sudskog savjeta, odnosno Vrhovnog suda Crne Gore.Organizacijasudskihodjeljenjatrebadabudestvarautonomneodlukesuda. Zakonodavacmoepropisatikojasudskaodjeljenjaseobaveznoorganizuju,ali suduprepustitipravodaonfakultativnoporedobaveznihorganizujeidruga sudska odjeljenja, u skladu sa svojim nadlenostima, mogunostima i potrebama.Trebanaspecijalninainregulisatipravnipoloajsudskihsavjetnikaisekretara VrhovnogsudaCrneGore,jersutovriocinajveihstrunihatribucijauokviru sudskogsistema.NekadajeVelikisudcrnogorskiimaotriskeretata,dokjeu amerikojjudikaturinajveisansvakogpravnikadabudeiligeneralnisekretar sudailisudskosavjetnikunajviemsudu.NajviisudVrhovnisudCrneGore, morapostatinaunaustanovakakojetouSAD,gdjenaunipersonalposle20 godina rada na Univerziteta prelazi na rad u neki od amerikih sudova.lanovi Sudskog savjeta iz reda sudova treba da su osloboeni sudskih funkcija za vrijemetrajanjamandataidaimajuresornunadlenostuokviruSudskogsavjeta kakobipratiliodreenuoblast,ekonomsku,socijalnu,finansijsku,pravno-poloajnu,disciplinsku,etiku,organizacionu,inauno-strunu.Kandidatiza lanoveSudskogsavjetatrebadapodnesuprijedlogprogramasvogarada,ana krajumandataizvjetajoradukonferencijisudijaisudukojijeprijedloio njegovu nominaciju. Netreba ograniavati dostupnost svake ravosudnefunkcije, podjednakimuslovima,svimpotencijalnomoguimkandidatima.Morapostojati interakcijaizmeurazliitihdrutvenihstruktura,kakosudovinebipostali zatvorena i dogmatska organizacija.Nedozvoljeno je i apsurdno premjetanje sudija i popunjavanje slobodnih sudijskih mjestanaosnovuinternogoglasa.Morapostojatitransparentnostjavnioglasi, kako bi ova mogua pozicija bila svakom jednako dostupna.NetrebadozvolitimogunostupuivanjasudijaVrhovnogsudanaradudruge sudove, kakva je bila dosadanje zakonodavno rjeenje i empirijska mogunost. To dovodidodegradacijeulogenajviesudskeinstance,njeneautonomijei nezavisnostiaosobitosudijskenepristrasnostiiobjektivnosti.Dosadanje zakonodavno rjeenje nastavie da egzistira i kroz nove zakonske novele to vodi ka eroziji najvie sudske instance. Sudije najvieg suda koje uestvuju u radu niih sudskihinstancisuasponte,samimsvojimpoloajemdjelujunaposljednjurije sudskepravde,svojimuticajemnasudskovijeeVrhovnogsudaukometadane odluuju,aliseuintrospekcijimiljenjajusticijabilneodlukeneminovnojavljaju 23 kaoreperizakonitosti.Ovakvapraksajecontraconstitutionem,iakojeonakao zakonodavno rjeenje ustavno-sudski sankcionisana.Postoji prenaglaenost disciplinske odgovornosti sudija, pa navedene radne verzije zakona, lie na kazneno-pravni sudski sistem, ime se sputava invencija i slobodna kreacijasudova,azaveistepenodgovornostimorapostojatiiveistepen finansijskeautonomijesudstvaipravednijisistemnagraivanjakojieodraziti sutinu njihovog tekog poziva.Sveistaknuto(ovdjesusamodotaknuteneketakeuorganizacijiipoloaju sudstva)upuujenasintetikizakljuakdajepotrebnanovarevizijaustavnih rjeenja ne samo u sudskoj oblasti, nego inherentno i u drugim oblastima ustavnih atribucija i nadlenosti, to je preduslov za adekvatnu zakonsku regulaciju sistema sudskevlasti.Istotako,potrebnajekodifikacijasvihzakonaoureenjusudske vlastiujedanveliki,sistemski,upogledupravneprirodeorganskizakon,kao mali Ustav u datoj oblasti, a to znai da se jednim organskim zakonom (nominalni naziv:Zakonopravnompoloajuiustrojstvusudskevlasti)trebajuregulisati: organizacijasudova,pravnipoloajsudija,postupakizborasudija,iusloviza njihovizbor,nadlenostsudova,odgovornostsudija,nadlenostSudskogsavjeta, pravosudniispit,slubenikisistemusudovima,plateipenzijesudija,iplatni sistem slubenikog osoblja, edukacija sudija, pravosudna akademija i dr. Tako bi se ovaj sistem mogao urediti koherentno, pravedno, funkcionalno i efikasno. *** (01.09.2014.g) UpuenonajviimpredstavnicimasudskevlastilanovimaSudskogsavjeta, potpredsjednikuVladeiministrupravde,VrhovnomsuduCG,Ministarstvupravde,OSCE, Udruenju sudija CG i Odboru za politiki sistem i pravosudje Skuptine Crne Gore. 24 25 SUDSKA PRAKSA 26 27 KRIVINO MATERIJALNO PRAVO 28 29 NUNA ODBRANA (lan 10 KZ) Napadnutinijeduandaprethodnopokuavasprijeitipovredusvogdobraod protivpravnog napada, skrivanjem, bjekstvomilipozivanjem policije,jer on ima pravo dabranisebeilisvojedobro(ilidobrodrugog)itakoodbijeprotivprvaninapadkoji ugroava ili povredjuje njega, odnosno njegovo dobro (ili dobro drugog). Iz obrazloenja: Neprihvatljivjestavprvostepenogsuda(str.31drugiietvrtipasusprvostepene presude), da napadnuti stie pravo da se brani tek onda kad se zatita njegove bezbjednosti ne moepruitiodstraneonihkojisetimposlovimabavepoUstavuizakonu,akojistavje prihvatio i drugostepeni sud. Vrhovnisudsmatrapotrebnimukazatiniestepenimsudovimadajepravonanunu odbranu, pravo protivpravno napadnutog koje nije uslovljeno niim mimo uslova propisanih u lanu 10 st.2 KZ-a. Ovo znai da pravo na nunu odbranu ima uinilac ije je bilo koje dobro, ilidobrodrugog,protivpravnonapadnutoitopravoimasvedoknapadtrajekaoiusluaju kadanapadneposrednopredstoji.Napadnutinijeduandaprethodnopokuavasprijeiti povredu svog dobra od protivpravnog napada, skrivanjem, bjekstvom, ili pozivanjem policije, jeronimapravodabranisebeilisvojedobro(ilidobrodrugog)itakoodbijeprotivpravni napad koji ugroava ili povreuje njega odnosno njegovo dobro(ili dobro drugog). Sve dok u odbijanju protivpravnog napada napadnuti koristi sredstva i nain koji je srazmjeran napadu i neophodnopotrebandabisenapadodbio,napadnutineinikrivinodjelo.Usluaju prekoraenja te graniceprimjenjuje se odredba l.10 st.3 KZ-a.Dakle,nalazeidajeokrivljenimoraopozvatipoliciju,jernavodnoteknakontoga stie pravo da se brani, prvostepeni sud je konstituisao predhodniuslov za koritenje prava na nunuodbranukojizakonnepoznajeitimeprekoraiosvojaovlaenja,kojapozakonu ima. (Presuda Vrhovnog suda Crne Gore, Kzz.br. 1/14 od 17.02.2014. godine) 30 ODMJERAVANJE KAZNE OTEAVAJUA OKOLNOST (lan 42 stav 3 KZ) Okolnost da je okrivljeni sa jo etiri lica neovlaeno, radi dalje prodaje, unio u CrnuGoruopojnudrogumarihuanuukoliiniod100 kg.seprilikomodmjeravanja kazneokrivljenommoralacijenitikaooteavajua,jerseradiovelikojkoliiniopojne droge koja prelazi onu mjeru koja je potrebna za postojanje krivinog djela iz lana 300 stav 2 u vezi st. 1 KZ. Iz obrazloenja: Neosnovani su navodi albe okrivljenog da je Apelacioni sud Crne Gore, na sjednici vijea,bezodravanjapretresa,utvrdiodrugaijeinjeninostanjeupogledupostojanja okolnosti koje su od znaaja za odmjeravanje kazne, a to je dovelo do izricanja stroije kazne odonenakojujeokrivljeniosudjenpresudomprvostepenogsuda.Poocjeniovogsuda, drugostepenisudusjednicivijeanijeutvrdiodrugaijeinjeninostanjeodonogkojeje utvrdjenoupresudiprvostepenogsudaupogleduokolnostikojesubileodznaajaza odmjeravanje kazne okrivljenom.Naime,uodredbil.42st.3Krivinogzakonikajepropisanodaokolnostkojaje obiljejekrivinogdjelanemoeseuzetiuobzirikaooteavajua,odnosnoolakavajua okolnosti,izuzevakoprelazimjerukojajepotrebnazapostojanjekrivinogdjelaili odredjenog oblika krivinog djela ili ako postoje dvije ili vie ovakvih okolnosti, pa je samo jedna dovoljna za postojanje teeg, odnosno lakeg oblika krivinog djela.U konkretnom sluaju prilikom odmjeravanja kazne okrivljenom prvostepeni sud nije udovoljnojmjericijeniookolnostdajeokrivljeniD.D.,sajoetirinepoznatalica, neovlaeno,radidaljeprodaje,uniouCrnuGoruopojnudrogu-marihuanuukoliiniod 100,135 kg. Radi se o velikoj koliini opojne droge koja prelazi onu mjeru koja je potrebna za postojanje krivinog djela u pitanju, pa se ova okolnost, saglasno naprijed navedenoj odredbi l.42st.3Krivinogzakonika,moralacijenitikaooteavajua,prilikomodmjeravanjakazne okrivljenom,kakojetopravilnozakljuioprvostepenisud.Prematomedrugostepenisudje shodnoodredbil.409st.1ZKP,bioovlaendausjednicivijea,preinaiprvostepenu presuduupogleduodlukeokaznijernijeutvrdionijednunovuokolnostkojabibilaod znaaja za odmjeravanje kazne, a da ta okolnost prethodno nije utvrdjena iz dokaza izvedenih na glavnom pretresu kod prvostepenog suda. Stoga su neosnovani navodi albe okrivljenog da je drugostepeni sud u pogledu odluke o kazni utvrdio drugaije injenino stanje od onog koje je utvrdjeno prvostepenom presudom i da su razlozi iz presude drugostepenog suda u pogledu odluke o kazni nejasni i suprotnosti sastanjemizspisapredmeta,tedajetimeuinjenabitnapovredaodredabakrivinog postupka iz l.386 st.1 ta.8 ZKP. (Rjeenje Vrhovnog suda Crne Gore, K. II br.5/14 od 26.03.2014. godine) 31 KRIVINO DJELO UTAJA POREZA I DOPRINOSA (lan 264 stav 1 KZ) Ostvarena su sva obiljeja krivinog djela iz lana 264 stav 1 KZ ako je osniva i zastupnikprivrednogdrutvaunamjeridazatodrutvoizbjegneplaanjeporezana dodatu vrijednost davao lane podatke. Iz obrazloenja: Drugostepenisudjeuzakonitosprovedenompostupku,priemunijesuuinjene bitnepovredeodredabakrivinogpostupkanaijepostojanjeovajsudpaziposlubenoj duanosti, nasuprot albenim navodima, potpuno i pravilno utvrdio sve odlune injenice i na utvrdjeno injenino stanje pravilno primijenio Krivini zakonik.Izinjeninogstanjakojejedrugostepenisudutvrdioiupobijanojpresudivaljano obrazloio, nesumnjivo proizilazi da je okrivljeni kao osniva i ovlaeni zastupnik DOO "S. k." iz B. P., u namjeri da za to privredno drutvo izbjegne potpuno plaanje poreza na dodatu vrijednostPoreskojupraviuBijelomPolju,takotojeupodnesenimmjesenimporeskim prijavama za jun, jul, avgust, septembar i decembar 2009.godine, davao lane podatke i to da ostvareniopereziviprometivisinaobavezezauplatuPDV-aiznosinula,iakojeobaveza uplate na ostvareni oporezivi promet koji je DOO "S. k." zakonito ostvarilo u tim mjesecima, iznosilaito:zajun1.579,85,jul2.130,16,avgust1.167,98,septembar2.004,81i decembar1.010,69,pajenaovajnainizbjegavaodaplatiporeskuobavezuunavedenim iznosima.Ovakvoinjeninoutvrdjenjedrugostepenogsuda,temeljisenaosnovuobjektivnih dokazakojisumedjusobnouskladnojiloginojvezi-usaglaenimstrunimnalazimai miljenjimasudskofinansijskihvjetaka-diplomiranihekonomistaR.V.iD..,kaoina zapisnikuoizvrenominspekcijskomnadzoruPoreskeupraveCrneGoreod 09.04.2010.godine,teiskazusvjedokaP.V.kojijepostupaokaoporeskiinspektorvrei svoju slubenu dunost, ijem iskazu je drugostepeni sud opravdano poklonio vjeru, jer nema objektiviziranih razloga koji bi dovodili u sumnju njegovu vjerodostojnost. Pri ovakvom injeninom utvrdjenju, neosnovani su albeni navodi okrivljenog, da je sud pogreno utvrdio injenino stanje i da nije davao lane podatke niti je imao namjeru da utajiporez,vejeuduemperiodusamopredavaopraznePDVprijaveizrazlogatomu knjigovodstvo nije bilo aurirano, kako u vrijeme kada je bio u poreskom kreditu tako i kada jebiouporeskojobavezi,jerjeiponalaenjuovogsudakakosupravilnoutvrdilii niestepeni sudovi, okrivljeni kao poreski obveznik bio duan da daje tane podatke o svojim prihodima i uopte o injenicama koje su relevantne za utvrdjivanje visine poreza.Napotpunoipravilnoutvrdjenoinjeninostanje,drugostepenisudjepravilno primijenioKrivinizakonikkadajeokrivljenogS.F.oglasiokrivim,zbogkrivinogdjela produenokrivinodjeloutajaporezaidoprinosaizl.264st.1uvezil.49Krivinog zakonika CG, pri emu je dao jasne i dovoljnerazloge da je okrivljeni kao poreski obveznik postupao sa direktnim umiljajem u namjeri potpunog izbjegavanja plaanja poreza. (Presuda Vrhovnog suda Crne Gore, K. I br. 3/14 od 24.03.2014. godine) 32 KRIVINO DJELO ZLOUPOTREBA POLOAJA U PRIVREDNOM POSLOVANJU (lan 272 stav 1 KZ) Zakrivinodjeloizlana272stav1KZposljedicajepropisanaalternativno sebiilidrugompribaviprotivpravnuimovinskukoristilidrugomnaneseimovinsku tetu. P R E S U D A UsvajasezahtjevzazatituzakonitostiVrhovnogdravnogtuilatvaCrneGore Ktz.br. 118/13 od 08.04.2014. godine i utvrdjuje da je presudom Vieg suda u Podgorici K. br. 880/2013 od 03.10.2013. godine poinjena povreda Krivinog zakonika iz lana 387 st. 1 ta. 1 Zakonika o krivinom postupku. O b r a z l o e n j e Presudom Vieg suda u Podgorici K. br. 880/2013 od 03.10.2013. godine preinaena je presuda Osnovnog suda u Ulcinju K. br. 217/12 od 14.02.2013.godine, tako to je N. K., naosnovulana373ta.1ZKP,oslobodjenodoptubezbogkrivinogdjelazloupotreba poloaja u privrednom poslovanju iz lana 272 st. 1 Krivinog zakonika. Vrhovno dravno tuilatvo Crne Gore je podiglo zahtjev za zatitu zakonitosti protiv navedenepresudezbogpovredeKrivinogzakonikaizlana387st.1ta.1Zakonikao krivinompostupku,asapredlogomdaseusvojizahtjeviutvrdinaznaenapovredane dirajui u pravosnanu odluku. U sjednici vijea razmotreni su cjelokupni spisi predmeta, ispitana pobijana presuda u granicamapropisanimlanom441st.1ZKP,ocijenjeninavodipodnijetogzahtjevai izjanjenja data u sjednici vijea, pa je vijee nalo da je: - zahtjev osnovan.OptunicomODTUlcinjKt.br.493/05od12.11.2007.godineN.K.stavljenojena teret izvrenje krivinog djela zloupotreba slubenog poloaja iz lana 416 st. 4 u vezi st. 2 i 1 Krivinogzakonika,jerjeradnjamatamoopisanimzasvojeDOOpribavioprotivpravnu imovinsku korist. NakonstupanjanasnaguZakonaoizmjenamaidopunamaKrivinogzakonika("Sl. list Crne Gore", br. 25/10) tuilac je izmijenio injenini opis i pravnu kvalifikaciju stavljajui na teret okrivljenom izvrenje krivinog djela zloupotreba poloaja u privrednom poslovanju izlana272st.1Krivinogzakonika,jerjeradnjatamoopisanimzasvojeDOOpribavio protivpravnu imovinsku korist. lanom272st.1KZ("Sl.listRCG",br.70/03,47/06i"Sl.listCG",br.40/08, 25/2010),kojikasnijimizmjenamaKZnijemijenjanpropisanojedaesekaznomodtri mjesecadopetgodinakaznitiodgovornoliceuprivrednomdrutvu,drugomsubjektu privrednogposlovanjailidrugompravnomlicukojezloupotrebomsvogpoloajaili povjerenja u pogledu raspolaganja tudjom imovinom, prekoraenjem granica svog ovlaenja ilinevrenjemsvojedunostipribavisebiilidrugomprotivpravnuimovinskukoristili 33 drugomnaneseimovinskutetu.Dakle,posledicajepropisanaalternativno-sebiilidrugim pribavi protivpravnu imovinsku korist ili drugom nanese imovinsku tetu.Vii sud u Podgorici presudom K. br. 880/2013 od 03. 10. 2013. godine zakljuuje da je smisao propisivanja navedenog krivinog djela da se inkriminiu samo one radnje koje za posledicuimajutetunatudjojimoviniupogledukojeodgovornoliceuokviruposlovanja imaodredjenaovlaenja,"daukonkretnomsluajunedostajeposledicakojajeneophodno potrebnazapostojanjekrivinogdjelaizlana272st.1KZ,atojedajenastupilatetana tudjojimovini...jerseuinjeninomopisunepominjetetanatudjojimovini,vesesamo navodidajeokrivljenizasvojuDOOpribaviokorist,pakakodjelozakojeseokrivljeni tereti ne predstavlja krivino djelo sud ga je oslobodio od optube na osnovu llana 373 st. 1 ZKP". NaprednjinainpobijanompresudompoinjenajepovredaKrivinogzakonikaiz lana387st.1ta.1Zakonikaokrivinompostupku,jerjenavedenistavViegsudau Podgorici suprotan izriitoj zakonskoj odredbi, a kako je tonaprijed navedeno. Sa iznijetih razloga a s pozivom na lan 443 st. 1 i 2 ZKP odlueno je kao u izreci ove presude. (Presuda Vrhovnog suda Crne Gore, KZZ. br. 3/14 od 09.06.2014. godine) 34 KRIVINO DJELO NEOVLAENA PROIZVODNJA,DRANJE I STAVLJANJE U PROMET OPOJNIH DROGA (lan 300 stav 1 u vezi l. 23 KZ) Radi se o dva krivina djela iz lana 300 stav 1 KZ ako je okrivljeni izvrio jedno krivinodjeloizl.300st.1KZkaopripadnikkriminalneorganizacije,adrugo krivinodjelopreduzimajuiradnjuneovlaeneprodajeopojnedrogepotpuno nezavisno od kriminalne organizacije. Iz obrazloenja: Neosnovanisualbenirazlozidajeprilikomdonoenjaprvostepeneidrugostepene presude dolo do povrede Krivinog zakonika na tetu okrivljenogB.L.,koja se ispoljava u pogrenoutvrdjenomstavusudovadajeokrivljeniizvriodvakrivinadjelaizl.300st.1 Krivinogzakonika.Naime,sudovisupravilnoutvrdiliiotomeusvojimpresudamadali dovoljneijasnerazloge,dajeokrivljeniB.L.izvriojednokrivinodjeloizl.300st.1u vezil.23Krivinogzakonika,kaopripadnikkriminalneorganizacijesatanoutvrdjenom ulogom,ijiciljjebiovrenjetihkrivinihdjelaradisticanjanezakonitedobiti,adrugo krivino djelo iz l. 300 st. 1 Krivinog zakonika izvrio je preduzimajui radnju neovlaene prodajeopojnedroge,potpunonezavisnoodkriminalneorganizacije,takodajepravilan zakljuakniestepenihsudovadaseradiodvakrivinadjelaizl.300st.1Krivinog zakonika. (Rjeenje Vrhovnog suda Crne Gore, K-s II br. 3/14 od 30.042014. godine) 35 KRIVINO DJELO TEKO DJELO PROTIV BEZBJEDNOSTI JAVNOG SAOBRAAJA (lan 348 stav 4 u vezi l. 339 st. 3 u vezi st. 1 KZ) Akojezbogneprilagodjavanjavonjeuslovimasaobraajanaraskrsnicii neblagovremenogreagovanjanakoionisistemokrivljeniprouzrokovaonezgoduu kojojjenastupilasmrtdvalicasteklasusesvazakonskaobiljejakrivinogdjelaiz lana 348 stav 4 u vezi l. 339 st. 3 u vezi st. 1 KZ. Iz obrazloenja: Cijeneiprostornuvremenskuanalizusaobraajnenezgodeiostaleprovedene dokaze, prvostepeni sud je pravilno zakljuio da je ponaanje okrivljene N. ., suprotno lanu 32ilanu37st.1ZOOBS-anaputevima,idajeuuzronojvezisanastalomnezgodomi posledicom.Ovosarazlogatoseokrivljenavozilomkretalabrzinomod68,8km/huzoni gradskogogranienjabrzinedo50km/h,dajeimaladobrupreglednostputaipredmetne raskrsnice, a kod nesporne injenice koja je utvrdjena na rekonstrukciji saobraajne nezgode, dajemoglauoitivoziloMazdanaudaljenostiod88,6miinjenicidajebiladunada prilagodivonjuuslovimasaobraajanaraskrsniciidaupravljavozilomsapoveanom opreznouipritomsmanjibrzinukretanjavozila,toonanijeuradilavejenastavila kretanjeistombrzinomnepreduzimajuinijednuradnjukojujekaovozamoglada preduzme. Imajui u vidu izjanjenje vjetaka da bi okrivljena zaustavila vozilo i pri brzini od 50 km/h i od 68,8 km/h da je preduzela bilo koju radnju u trenutku uoavanja vozila Mazda na rastojanju od 88,6 m, ukazuje da je prvostepeni sud pravilno zakljuio da su i njeni propusti u uzronoj vezi sa nastankom predmetne saobraajne nezgode. Okrivljena N. . bila je duna da prilagodivonjuuslovimasaobraajanaraskrsniciidablagovremenoreagujenakoioni sistem,tonijeuradila,pajeoiglednodanijepratilasaobraajnusituacijuobziromdani jednuradnjunijepreduzeladabiizbjeglanastanaksaobraajnenezgode,zbogegaje prvostepenisudpravilnozakljuiodanepropisnoponaanjeusaobraajnuodstrane okrivljenog . M. nije iskljuivi uzrok nastanka saobraajne nezgode i nastale posledice, ve dajeinepropisnopostupanjeokrivljeneN..uuzronojvezisanastalomnezgodomi posledicom, jer je i ona upravljala vozilom protivno navedenim zakonskim propisima. Pravilan je stav prvostepenog suda da saobraajni vjetaci nijesu ti koji trebaju da daju odgovorenapitanjatajeuzrokkrivinopravneposledice,jerjetoiskljuivounadlenosti suda,pajeprvostepenisud,uvaavajuianalizudinamikenastankasaobraajnenezgode, pravilno postupio kada nije prihvatio njihov zakljuak da radnje okrivljene N. . nijesu u vezi sa nastankom predmetne nezgode. Konano, na osnovu pravilno sprovedenog postupka i potpuno utvrdjenog injeninog stanja niestepeni sudovi su izveli pravilan zakljuak da se u radnji okrivljene N. . stiu sva zakonskaobiljejakrivinogdjelazakojejeoptuenaiosudjena,pasustogaineosnovani navodi albe da je na tetu okrivljene povrijedjen Krivini zakonik. (Rjeenje Vrhovnog suda Crne Gore, K. II br. 11/14 od 28.04.2014. godine) 36 37 KRIVINO PROCESNO PRAVO 38 39 PRENOENJE NADLENOSTI PO PREDLOGU SUDIJE POJEDINCA (lan 34 ZKP) Nemogunostpotovanjanaelasudjenjaurazumnomrokuzbogvelikogbroja predmeta predstavlja vaan razlog za prenoenje mjesne nadlenosti suda. Iz obrazloenja: Odredbamalana34st.1ZakonikaokrivinompostupkujepropisanodaVrhovni sud moe za vodjenje postupka odrediti drugi stvarno nadlean sud ako je oigledno da e se takolakesprovestipostupakiliakopostojedrugivanirazlozi,dokjel.15st.1istog Zakonika propisano da okrivljeni ima pravo da u najkraem roku bude izveden pred sud i da mubudesudjenobezodlaganja,tojeusaglasnostisal.6Konvencijezazatituljudskih prava i osnovnih sloboda, kojim je propisano pravo na sudjenje u razumnom roku. Nemogunostpotovanjanaelasudjenjaurazumnomrokuzbogvelikogbroja predmetapredstavljadrugivaanrazlogizl.34st.1Zakonikaokrivinompostupku,paje stavljenipredlogvaljalouvaitiispozivomnal.34st.2Zakonikaokrivinompostupku, odluiti kao u izreci ovog rjeenja. (Rjeenje Vrhovnog suda Crne Gore, Kr. br.94/14 od 20.06.2014. godine) 40 OSNOVANOST ZAHTJEVA ZA PRENOENJE NADLENOSTI (lan 34 stav 1 ZKP) Osnovanjezahtjevzaprenoenjemjesnenadlenostisudaakojesupsidijarni tuilacprotivpostupajuegsudije,sudijepojedincaisvihsudijatogsudapodnio krivine prijave. Iz obrazloenja: ImajuiuvidudajesupsidijarnituilacM..izP.dosadapodnosiotrikrivine prijaveprotivpostupajuegsudijeB.P.auvienavratajepodnosiokrivineprijaveprotiv predsjednikaisvihsudijaOsnovnogsudauPljevljima,ukojimpredmetimajeodredjenoda postupajuOsnovnisuduBijelomPoljuiOsnovnisuduabljakutoje,dabiseizbjegla sumnja u eventualnu nepristrasnost vodjenja krivinog postupka kod tog suda, bilo opravdano odreditidauovompredmetuumjestoOsnovnogsudauPljevljima,postupaOsnovnisudu abljaku.

(Rjeenje Vrhovnog suda Crne Gore, Kr. br. 126/14 od 23.07.2014. godine) 41 NEOSNOVANOST PREDLOGA ZA DELEGACIJU NADLENOSTI SUDA (lan 34 ZKP) injenicadajeoteeniranijebiosudijaOsnovnogsudauBarunepredstavlja razlog da se odredi drugi stvarno nadlean sud. Iz obrazloenja: Predlog je neosnovan. Odredbomlana34.st.1.ZKPje,poredostalog,predvidjenodasezavodjenje krivinogpostupkamoeodreditidrugistvarnonadleansud,akozatopostojedrugivani razlozi. Oteeni A. S. vie nije sudija ni Osnovnog ni Vieg suda u Bijelom Polju, a okolnost da je isti ranije bio sudija Osnovnog i Vieg suda u Bijelom Polju, ne predstavlja vaan razlog daseodredidrugistvarnonadleansud,zbogegajepredlogzadelegacijunadlenosti odbijen kao neosnovan. (Rjeenje Vrhovnog suda Crne Gore, Kr. br. 29/14 od 29.04.2014. godine) 42 OCJENA NADLENOSTI (lan 35 stav 1 u vezi sa l. 427 st. 1 ZKP) Vrhovnisudnijenadleandaodluujeozahtjevuoteenogkaotuiocaza ponavljanje krivinog postupka okonanog pravosnanim rjeenjem suda koji je sudio u prvom stepenu. Iz obrazloenja: RjeenjemOsnovnogsudauBijelomPoljuK.br.345/13od28.03.2014.godine, odbijen je optuni predlog oteenog kao tuioca M. . iz P., podnijet protiv okrivljenih M. J., R..iM.A.,zbogkrivinihdjelafalsifikovanjeispraveizl.412st.1Krivinogzakonika CrneGore,diskriminacijeizl.2,l.10,l.14il.20KrivinogzakonikaCrneGore,protiv slobodapravaovjekaigradjaninaizl.183KrivinogzakonikaCrneGoreiprikrivanjaiz l.256 Krivinog zakonika Crne Gore.Rjeenjem Vieg suda u Bijelom Polju K.br.329/14 od 29.05.2014. godine, odbijena jekaoneosnovanaalbaoteenogkaotuiocaM..izP.,izjavljenaprotivrjeenja Osnovnog suda u Bijelom Polju K.br.345/13 od 28.03.2014.godine. OteenikaotuilacM..podniojeovomsuduzahtjevzaponavljanjenaprijed navedenog krivinog postupka. Po razmatranju pobijanih zahtjeva i svih spisa ovog predmeta, Vrhovni sud Crne Gore je naao: Uodredbil.427st.1ZKPjepropisanodaozahtjevuzaponavljanjekrivinog postupka odluuje vijee iz l.24 st.7 ovog zakonika suda koji je u ranijem postupku sudio u prvom stepenu.U konkretnom sluaju, u prvom stepenu je odluivao Osnovni sud u Bijelom Polju, pa je isti nadlean da odluuje i o zahtjevu za ponavljanje krivinog postupka. Saiznijetihrazloga,anaosnovul.35st.1ZKP,odluenojekaouizreciovog rjeenja. Kako protiv rjeenja Vrhovnog suda alba nije dozvoljena (l.414 st.5), to je odlueno kao u izreci ovog rjeenja pod takom II.

(Rjeenje Vrhovnog suda Crne Gore, Kr.br. 88/14 od 19.062014. godine) 43 PRODUENJE PRITVORA (lan 175 stav 1 taka 1 ZKP) Produenjepritvorapokazujeseopravdanimakopostojiopravdana bojazanda bi se okrivljeni putanjem na slobodu dao u bjekstvo. Iz obrazloenja: Okrivljenim M. Z. i M. Z., odredjen je pritvor rjeenjem sudije za istragu Vieg suda uPodgoriciKris.br.18/13od17.10.2013.godine,aproduenrjeenjemvijeatogsuda Kvs.br.105/13od15.11.2013.godineirjeenjemVrhovnogsudaCrneGoreKr-s.br.1/14od 14.01.2014.godine,takodaistipoovomposljednjemrjeenjumoetrajatido 16.03.2014.godine do 7,00 asova. Prije isteka pritvora Vrhovno dravno tuilatvo Crne Gore- Odjeljenje za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zloina, stavilo jeovom sudu predlog da se pritvor protiv okrivljenih M. Z. i M. Z. , produi za mjesec dana, po osnovu l.175 st.1 ta.1,2 i 3 ZKP. OdluujuiopredloguVrhovnogdravnogtuilatvaCrneGore-Odjeljenjaza suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zloina, a nakon razmatranja spisapredmeta,Vrhovnisudjeutvrdiodajeosnovanpredlogzaproduenjepritvorapo osnovu l.175 st.1 ta.1 ZKP. Izspisapredmetaproizilaziosnovanasumnjadasuokrivljeniizvrilikrivinadjela zbog kojih je Vrhovno dravno tuilatvo Crne Gore - Odjeljenje za suzbijanje orgnaizovanog kriminala,korupcije,terorizmairatnihzloinadonijelonaredbuosprovodjenjuistrageida istraga u dosadanjem toku trajanja pritvora nije zavrena iz objektivnih razloga. Imajuiuviduteinukrivinihdjelakojaseokrivljenimastavljanateret,izraenu kroz visinu zakonom zaprijeene kazne za ista, te injenicu da postoji osnovana sumnja da su okrivljeni due vremenadjelovali kao kriminalna organizacija u medjunarodnim razmjerama napodrujuCrneGore,SrbijeiAlbanijeidaimajurazvijenedrutvenevezekojesu ostvarivali kroz kontakte sa licima u inostranstvu, kako to proizilazi iz spisa predmeta, kao i todaokrivljeniimajudravljanstvoCrneGoreiSrbije,tedaimajubliskurodbinuuSrbiji, vedskoj i Kanadi (sinovi okrivljenog M. Z., odnosno braa okrivljenog M. Z., ive u Kanadi, odnosnouvedskoj),adaokrivljeniM.Z.imaidjevojkuuBeogradu,kojibiimmogli pomoiuskrivanju,toponalaenjuovogsuda,oveokolnostiukazujuda...biseokrivljeni putanjemnaslobodudaliubjekstvo,pasepokazujeopravdanimproduenjepritvora okrivljenimpoosnovul.175st.1ta.1ZKP,kakosetoiosnovanonavodiustavljenom predlogu. (Rjeenje Vrhovnog suda Crne Gore, Kr-s. br. 4/14 od 14.03.2014. godine) 44 REFUNDACIJA NAKNADE ZARADE ZA VRIJEME PRITVORA (lan 132 stav 5 taka 1 Zakona o radu u vezi sa l. 387 st. 1 ta. 3 ZKP) Ozahtjevuzarefundacijunaknadezaradezavrijemepritvoranadleanjeda odlui sud koji je odredio pritvor. Iz obrazloenja: Premastanjuizspisapredmeta,okrivljeniG.V.senalazioupritvoruporjeenjima Vieg suda u Podgorici u periodu od 15.09.2009. do 09.09.2010. godine, a nakon tog perioda senalazionaizdravanjukaznezatvora.IzvrnidirektorCrnogorskogelektroprenosnog sistemaADPodgoricaobratioseViemsuduuPodgoricisazahtjevomzarefundaciju naknadezaradezaposlenomG.V.zavrijemeprivremenogudaljenjasaradazaperiodod 15.09.2009. do 11.04.2011. godine. Sudija za istragu Vieg suda u Podgorici je odredio da se podnosiocu zahtjeva na ime naknade zarade za vrijeme privremenog udaljenja sa rada G. V., doksenalazioupritvorupoodlukamatogsudaisplatiiznosod1.419,12eura,zaperiodod 15.09.2009. do 09.09.2010. godine, kada je osudjenom prestalo svojstvo pritvorenog lica, jer senakontogperiodaokrivljeninalazionaizdravanjukaznezatvora,pajeuostalomdijelu zahtjev odbijen kao neosnovan.VijeeViegsudauPodgoriciusvemujeprihvatilorazlogesudijezaistraguialbu Vieg dravnog tuilatva iz Podgorice odbilo kao neosnovanu.OvajsudnalazidaukonkretnomsluajuodlukamasudijezaistraguivijeaVieg suda u Podgorici nije povrijedjen Krivini zakonik - l. 387 st.1 ta. 3 Zakonika o krivinom postupku,popitanjudajeupogledukrivinogdjelakojejepredmetoptubeprimijenjen zakonkojisenemoeprimijeniti.Ovoizrazlogatojeodredboml.130ta.2Zakonao radu propisano da e zaposleni biti privremeno udaljen sa rada ako mu je odredjen pritvor, od prvog dana pritvora, dok pritvor traje. U odredbi l. 132 st. 1 je, pored ostalog, propisano da zavrijemeprivremenogudaljenjasaradazaposleniimapravonanaknaduzaradeuvisini jedne treine mjesene zarade koju je ostvario u mjesecu prije privremenog udaljenja. U stavu 2jepropisanodasenaknadezaradezavrijemepritvoraisplaujenateretorganakojije odrediopritvor,austavu4jepropisanodazahtjevzarefundacijutihsredstavaposlodavac podnosi organu koji je donio rjeenje o pritvoru.Kodnavedenihzakonskihodredbi,pravilanjezakljuaksudijezaistraguivijea ViegsudauPodgoricidajetajsudnadleandaodluiozahtjevuzarefundacijunaknade zarade za vrijeme za koje se zaposleni nalazi u pritvoru, jer je pritvor odredjen i produavan rjeenjimatogsuda,paseposlodavaciobratioViemsuduuPodgoricizarefundacijutih sredstava. Podnosiocu zahtjeva refundacija naknade zarade koju je isplatio G. V. pripada samo za periodod15.09.2009.do09.09.2010.godine,dokseistinalazioupritvoruporjeenjima ViegsudauPodgorici,uvisinijednetreinemjesenezaradeostvareneumjesecuprije privremenogudaljenja,oemusuupobijanojodlucidatidovoljni,jasniiuvjerljivirazlozi koje u svemu prihvata i ovaj sud.Takodje,pobijanomodlukomnijepogrenoprimijenjenaodredbal.130ta.2 Zakonaoradu,aovoimajuiuviduodredbul.132st.5ta.1Zakonaoradu,da zaposlenom za vrijeme privremenog udaljenja sa rada pripada razlika izmedju iznosa naknade primljenenaosnovust.1ovoglanaipunogiznosazaradeostvarenezamjesecprije 45 privremenogudaljenja,uveanogzaprosjeanporastzaradazaposlenihkodposlodavcau kome mu je pripadala naknada, ako je krivini postupak obustavljen pravosnanom odlukom ili ako je pravosnanom odlukom oslobodjen optube ili je optuba protiv njega odbijena, ali nezbognenadlenosti,toukonkretnomnijesluaj,jerjeokrivljeniG.V.zanavedena krivina djela osudjen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 4 (etiri) godine i 9 (devet) mjeseci,paseodredbal.132st.5ta.1Zakonaoradunemoeprimijenitinakonkretan sluaj. (Presuda Vrhovnog suda Crne Gore, Kzz. br. 2/14 od 24.03.2014. godine) 46 IDENTITET PRESUDE I OPTUBE (lan 369 stav 1 u vezi l. 386 stav 1 taka 5 ZKP) Dodavanjem rijei od strane prvostepenog suda svjesno i voljno, iako je to bilo u okviru njegovog ovlaenja da bez prisustva nosioca kredita kao zajmoprimca, potpisuje ugovorozajmunijeizmijenjenidentitetoptubevesesamokonkretizovalaiblie opisala radnja krivinog djela zloupotraba ovlaenja u privrednom poslovanju. Iz obrazloenja: Osnovanodravnituilacpobijanimrjeenjemzakljuujedapobijanompresudom nije poinjena povreda odredaba krivinog postupka iz lana 386 ta. 1 ta. 5 ZKP, jer kako to nalaziidravnituilacprvostepenisuddodajuirijei"svjesnoivoljno,iakojetobilou okviru njegovog ovlaenja bez prisustva nosioca kredita kao zajmoprimca, potpisuje ugovor ozajmu"nijeizmijenjenidentitetoptubevesesamokonkretizovalaiblieopisalaradnja krivinog djela zloupotreba ovlaenja u privrednom poslovanju iz l. 272 st. 1 KZ. (Rjeenje Vrhovnog suda Crne Gore, K. II br. 7/14 od 15.05.2014. godine) 47 NEPRAVILNA PRIMJENA ODREDABA O VJETAENJU (lan 143 stav 3, l. 386 st. 2 u vezi sa l. 146 ZKP) Nalaz i miljenje institucije koji je potpisan od strane jednog vjetaka nije nalaz i miljenje komisije vjetaka, ve nalaz vjetaka pojedinca. *** Propustomsudadasasluanjemvjetakaotklonisuprotnostiunjihovim miljenjima poinjena je bitna povreda odredaba parninog postupka iz lana 386 st. 2 u vezi sa l. 146 ZKP. P R E S U D A UsvajasezahtjevzazatituzakonitostiVrhovnogdravnogtuilatvaCrneGore Ktz.br.18/14od1004.2014.godineiutvrdjujedajepravosnanimpresudamaOsnovnog suda u Baru K. br.273/11 od 17.10.2013. godine i Vieg suda u Podgorici K. br. 1978/2013 od 24.12.2013. godine poinjena bitna povreda odredaba krivinog postupka iz lana 386 st. 2 u vezi lana 146 ZKP, a navedenom presudom Vieg suda u Podgorici i povreda odredaba krivinog postupka iz lana 410 ZKP. O b r a z l o e n j e PresudomOsnovnogsudauBaruK.br.273/11od17.10.2013.godine,kojaje potvrdjenapresudomViegsudauPodgoriciK.br.1978/2013od24.12.2013.godine, okrivljeni J. O., je na osnovu lana 373 ta. 2 ZKP oslobodjen je od optube, zbog krivinog djela teko djelo protiv bezbjednosti javnog saobraaja iz lana 348 st. 1 u vezi lana 339 st. 1 Krivinog zakonika. Vrhovno dravno tuilatvo Crne Gore je podiglo zahtjev za zatitu zakonitosti protiv navedenih presuda zbogbitne povrede odredabakrivinog postupka iz lana 386 st. 2, lana 146 i lana 410 st. 1 Zakonika o krivinom postupku.Predlae da se uvai zahtjev i utvrdi da postoje povrede zakona na koje se ukazuje istim ne dirajui u pravosnanu odluku. U sjednici vijea razmotreni su cjelokupni spisi predmeta, ispitana pobijana presuda u granicamapropisanimlanom441st.1ZKP,ocijenjeninavodipodnijetogzahtjevai izjanjenja data u sjednici vijea, pa je vijee nalo da je: - zahtjev osnovan. Izspisapredmetaseutvrdjujedasuupostupkudonoenjaprvostepenepresude pribavjenadvanalazavjetakasaobraajnestruke-ing.M..iFakultetazasaobraaj, komunikacije i logistiku Berane. Vjetak . u svom miljenju zakljuuje da je do predmetne saobraajne nezgode dolo usledpropustauvonjiodstranevozaaputnikogmotornogvozila"Peugeot",kojinije odravao bezbjedni smjer kretanja vozila, na bezbjednoj distanci od desne ivice puta u smjeru kretanja,vejeprilikomsavladjivanjakritinogpotezaputa,aufazimimoilaenjasa 48 putnikimvozilommarke"Rover",kojesekretaloizsuprotnogsmjera,peaosaprostora desnenaprostorlijevekolovoznetrake,utrenutkukadaseputnikovozilomarke"Rover", nalizilonaopasnojprostornojdistanci,usledegajedolodoeonogsudaravozilana prostoru lijeve kolovozne trake, smjera kretanja vozila marke "Peugeot". UmiljenjudostavljenomodstraneFakultetazasaobraaj,komunikacijeilogistiku Berane stoji da je voza putnikog vozila "Rover" u situaciji kada je predstojalo mimoilaenje togvozilaiputnikogvozila"Peugeot"preduzeootrobonoizmicanjevozilaudesno, prednjimdijelomprelazeisalijevekolovoznestranenaunutranjusaobraajnutrakudesne kolovozne trake, a zadnjim dijelom i dalje ostajui na lijevoj kolovoznoj traci, ime je stvorio opasnu, pokretnu prepreku na putanji kretanja putnikog vozila "Peugeot", koje je dolazilo iz suprotnogsmjera,zbogegaje,iporedpreduzetogbonogizmicanjavozila"Peugeot"u lijevo,dolodoeonogbonogsudaranavedenihvozila,atoznaidajevozaputnikog vozila"Rover"uiniopropustkojijeuvezisaizazivanjemopasnesituacijeinastankom predmetne saobraajne nezgode. Cijenee pribavljene nalaza i miljenja prvostepeni sud zakljuuje da je nalaz vjetaka .neprihvatljiv,jerjeusuprotnostisanalazomimiljenjemFakultetazasaobraaj, komunikacije i logistiku Berane, "kao institucije, ija strunost se ne dovodi u pitanju". Stav prvostepenog suda da je nalaz i miljenje Fakulteta za saobraaj, komunikaciju i logistikunalazimiljenjekomisijevjetakausuprotnostisastanjemuspisimapredmetai odredbomlana143st.3ZKP.Tomodredbomjepropisanodastrunaustanovadostavlja pisaninalazimiljenjepotpisanodlicakojasuizvrilavjetaenje.Ukonkretnomsluaju dostavljeni nalaz i miljenje je potpisan samo od jednog lica - vjetaka M. ., pa to nije nalaz komisije vjetaka, kako to zakljuuje prvostepeni sud ve nalaz vjetaka pojedinca, a kako se to osnovano istie u podignutom zahtjevu. Ukonkretnomsluaju,dakle,pribavljenasudvamiljenjadijametralnosuprotna.U tomsluaju,asaglasnolanu146ZKPsudjebioduandasasluanjemvjetakaotkloni suprotnostiunjihovimmiljenjima,ausluajuneotklanjanjasuprotnostidaodredinovo vjetaenje.Propustividatakopostupiprvostepenisudjepoiniobitnupovreduodredaba krivinogpostupkaizlana386st.2uvezilana146ZKP,kakosetoosnovanoistie podignutim zahtjevom. Protivnavedeneprvostepenepresudedravnituilacjeizjavioalbuukazujuida nalaz Fakulteta za saobraaj, komunikacije i logistiku nije nalaz komisije vjetaka, ve nalaz pojedinca, te da je prvostepeni sud bio duan postupiti saglasno odredbi lana 146 ZKP. Pobijanom presudom drugostepeni sud odbija kao neosnovanu albu dravnog tuioca ipotvrdjujepresuduOsnovnogsudauBaruzakljuujuidaosnovanoprvostepenisudsvoju odlukutemeljinanalazuustanove-Fakultetazasaobraaj,komunikacijeilogistiku,dakle, prihvatajuistavdajeupitanjunalazkomisijevjetaka,alipritomneobrazlaezatone prihvata navode albe da je u pitanju nalaz vjetaka pojedinca i da je sud bio duan postupiti saglasnolanu146ZKP.Natajnainidrugostepenisudjepoiniobitnupovreduodredaba krivinog postupka iz lana 386 st. 2 u vezi lana 146 ZKP, a uz to i povredu odredbe lana 410 ZKP, jer svojom odlukom nije dao ocjenu albenih navoda.Sa iznijetih razloga a s pozivom na lan 443 st. 1 i 2 ZKP odlueno je kao u izreci ove presude. (Presuda Vrhovnog suda Crne Gore, Kzz. br. 4/14 od 28.04.2014. godine) 49 SUPROTNOST ZAKLJUKA SUDASA OCJENOM PROVEDENIH DOKAZA I IZOSTANAK OCJENE DOKAZA (lan 386 stav 1 taka 8 ZKP) Kada su injenina zakljuivanja suda suprotna ocjeni provedenih dokaza i nije data ocjena suprotnih dokaza poinjena je bitna povreda odredaba krivinog postupka iz lana 386 stav 1 taka 8 ZKP. Iz obrazloenja: Osnovanoseizjavljenomalbomistiedajepobijanompresudompoinjenabitna povreda odredaba krivinog postupka iz lana 386 st. 1 ta. 8 ZKP. Saglasnolanu379st.7ZKPsudjeduanuobrazloenjupresudeodredjenoi potpunoiznijetikojeinjeniceiizkojihrazlogauzimakaodokazaneilinedokazane,dajui pri tom naroito ocjenu vjerodostojnosti protivrjenih dokaza. Kad tako ne postupi ini bitnu povredu odredaba krivinog postupka iz lana 386 st. 1 ta. 8 ZKP, jer presuda nema razloga, odnosno dati razlozi su protivrjeni.Obrazlauipobijanupresudu(str.7)drugostepenisudnavodidajeiskazoteenog K. M. prihvatio kao jasan, uvjerljiv i istinit, pa iz istog utvrdjuje da su dva maskirana lica sa "fantomkama"naglavibilisrednjevisine,izmedju1,60i1,65m,datavisinaneodgovara visini ni jednog od optuenih, dok je lice koje je upravljalo vozilom "Golf II" imalo kosu boje bronze,totakodjeneodgovaranijednomodoptuenihzakojejesvjedoknaveodaih poznaje od ranije (str. 5 pobijane presude). Nasuprot prednjim utvrdjenjima u daljem obrazloenju pobijane presude drugostepeni sudizvodizakljuakdajeoptueniM.biolicekojejeupravljalovozilom"GolfII".Takav zakljuak oigledno je suprotan prethodnim utvrdjenjima ime je poinjena naprijed navedena bitna povreda odredaba krivinog postupka.Obrazlauipobijanupresududrugostepenisudzakljuujedapojedinostidogadjaja opisane na osmoj stranici optueni M. nebi mogao predstaviti na isti nain kao svjedok K. M. da nije bio uesnik dogadjaja. Takvi razlozi pobijane presude su nerazumljivi kod injenice da optueniM.predistranimsudijomnijegovoriootimpojedinostima,te dajetepojedinosti iznio tek na glavnom pretresu 11. 02. 2009. godine, a to znai nakon sasluanja oteenog K. odstraneistranogsudije.Inatajnainpoinejnajebitnapovredaodredabakrivinog postupkai iz lana 386 st. 1 ta. 8 ZKP. PobijanapresudatemeljiseinaanaliziDNKprofila,aiznalazaMedicinskog fakulteta - Instituta za sudsku medicinu Beograd br. 1108 od 19. 06. 2008. godine utvrdjuje se dajeanalizombrisasaupravljaadobijenmijeaniDNKprofilkojiodgovaraglavnoj komponenti mijeanog profila koji je utvrdjen analizom brisa iz koverta sa oznakom B. R. Tu injenicudrugostepenisudnecijenipobijanompresudomkadaizvodizakljuakdaje optueniM.upravljaokritinomprilikompredmetnimvozilom.Inatajnainpoinjenaje naprijed navedena bitna povreda odredaba krivinog postupka. (Rjeenje Vrhovnog suda Crne Gore, K. I br.1/14 od 03.03.2014. godine) 50 ALBA NA RJEENJE VRHOVNOG SUDA (lan 414 stav 5 u vezi sa l. 417 stav 3 ZKP) Protiv rjeenja Vrhovnog suda o produenju pritvora alba nije dozvoljena. Iz obrazloenja: alba nije dozvoljena. IzspisapredmetaproizilazidajebranilacposlubenojdunostiokrivljenogG.L. izjavioalbuprotivrjeenjaVrhovnogsudaCrneGoreKrs.br.2/14od03.03.2014.godine, kojimjeproduenpritvorokrivljenomzajodvamjeseca,odredjenrjeenjemsudijeza istraguViegsudauPodgoriciKris.br.2/13od05.12.2013.godine,aproduenrjeenjem vijea tog suda Kvs. br. 127/13 od 31.12.2013. godine, tako da isti moe trajti do 04.05.2014. godine, do 06,30 asova. Odredbom l. 414 st.5Zakonika o krivinom postupku je propisano da protiv rjeenja Vrhovnog suda alba nije dozvoljena. Kodtakvezakonskeodredbe,predmetnaalbakojajeizjavljenaprotivrjeenjaVrhovnogsudaCrneGorenijedozvoljena,pajesaglasnoodredbil.417st.3Zakonikao krivinom postupku, odlueno kao u izreci ovog rjeenja. (Rjeenje Vrhovnog suda Crne Gore, Kr. br. 18/14 od 14.03.2014. godine) 51 VANREDNO UBLAAVANJE KAZNE (l. 433 i 435 stav 6 ZKP) Ukolikosudranijuosudjivanostokrivljenognijecijeniokaooteavajuuna ublaavanjekaznenemoeimatiuticajatotookrivljenitvrdidajesamojednom osudjivan.

Iz obrazloenja: Iz razloga prvostepene presude proizilazi da je sud prilikom odluivanja o kazni koju eizreiokrivljenomzakrivinadjelozakojagajeoglasiokrivim,cijenioolakavajue okolnosti u sveukupnosti kao "naroito" olakavajue prilikom utvrivanja kazne za krivino djelo iz l.326 a) KZ-a i primjenom l.45 i 46 KZ-a za to djelo utvrdio kaznu zatvora blau od propisanog minimuma za ovo krivino djelo, dok mu je za krivino djelo iz l.338 st.3. u vezi l.330st.2KZ-a,utvrdiokaznuugranicamapropisanekaznezatodjelo,nakonegamuje izrekao jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 90 dana.UprvostepenimspisimapostojidopisMUP-aR.SrbijePolicijskeupraveuNovom Pazaru sa podacima iz kaznene evidencije iz kog proizilazi da je podnosilac zahtjeva vie puta osuivan.Meutim,prvostepenisudranijuosuivanostokrivljenognijecijeniokao oteavajuuokolnostprilikomodluivanjaovisinikazne,kakoseneosnovanotvrdi zahtjevomzaublaavanjekazne.Stoganaublaavanjekaznenemoeimatiuticajatoto okrivljenitvrdidajesamojednomosuivan,paakidasetakavpodatakmoecijenitikao taan,iakojeusuprotnostisanavedenimdopisomMUP-aSrbijeipredstavljaneovjerenu kopiju koja se ne moe cijeniti kao dokaz. Iznavedenogproizilazidaosueniuzahtjevuzavanrednoublaavanjekazne,nije ukazaoninajednunovuokolnost,kaoninaokolnostkojabi,dajeeventualnopostojalau vrijemeizricanjapresude,adasezanjunijeznalo,oiglednodoveladoblaeosude,zbog ega je njegov zahtjev odbijen kao neosnovan. (Rjeenje Vrhovnog suda Crne Gore, Kzu. br. 7/14 od 03.03.2014. godine) 52 OSNOVANOST ZAHTJEVA ZA VANREDNO UBLAAVANJE KAZNE (lan433 i 435 stav 6 ZKP) Ispunjenisuzakonskiuslovizaublaavanjekazneakojeokrivljeniimaovie operacija na srcu, kimi i prostati, a supruga okrivljenog boluje od parkisonove bolesti zbog koje je onemoguena da se samostalno kree, a sud prilikom odmjeravanja kazne za ove okolnosti nije znao. P R E S U D A Usvajasezahtjevzavanrednoublaavanjekazne,pasepravosnanapresuda OsnovnogsudauabljakuK.br.36/13od21.10.2013.godine,preinaavaudijeluodlukeo kazni,takotoseokrivljenomS.O.,zbogkrivinogdjelaumskakradjaizl.324st.1 KrivinogzakonikaCrneGore,opisanouizrecitepresude,naosnovul.39st.4,l.42i l.46 st 1 ta.6 Krivinog zakonika Crne Gore predhodno utvruje novana kazna u iznosu od 750,00 eura kao glavna kazna, a sporedna novana kaznu u iznosu od 200,00 eura na koju je osuennavedenompresudomsmatraseutvrenom,pagasudnaosnovul48st.2ta.4 KrivinogzakonikaCrneGoreosuujenajedinstvenunovanukaznuuiznosuod950,00 eura koju je duan platiti u roku od tri mjeseca, stim to ako okrivljeni ne plati novanu kaznu uodredjenomroku,sudenovanukaznuzamijenitikaznomzatvora,takotoezasvakih dvadeset pet eura novane kazne odrediti jedan dan kazne zatvora. O b r a z l o e n j e PravosnanompresudomOsnovnogsudauabljakuK.br.36/13od21.10.2013. godineokrivljeniS.O.oglaenjekrivimzbogkrivinogdjelaumskakradjaizl.324st.1 Krivinog zakonika Crne Gore i osudjen na kaznu zatvora u trajanju od 30 (trideset) dana i na novanukaznuuiznosuod200,00eura.Istompresudomokrivljenijeobavezandanaime imovinsko pravnog zahtjeva plati Upravi za ume PJ abljak iznos od 180,30 eura.Okrivljenijepodniozahtjevzavanrednoublaavanjekazneukomenavodidanije upoznaosudsainjenicamakojesetiunjegovogzdravstvenogstanjainjegovesuprugejer seutokupostupkakoncetrisaonaodbranudadokaedanijeposjekaosvukoliinudrvne mase koja mu se optunim predlogom stavljala na teret.Ukazao je da je teko bolestan, da je imao do sada pet operacija, na srcu, kimi i prostati i da je stalno pod terapijom, zbog ega bi muboravakuzatvorupogoraoionakonaruenozdravlje.Naveojedaivisasuprugomo kojojmoradasestarajerbolujeod"parkinsonovebolesti".Upriloguzahtjevadostavioje medicinsku dokumentaciju na svoje ime i ime supruge. Uvjerenja je da bi ove okolnosti, da ih je znao sud, uticale na njegovu blau osudu.Predloio je da se zahtjev usvoji i da mu se umjesto izreene kazne zatvora od 30 danaizrekne uslovna osuda ili novana kazna koju bi platio u roku koji sud odredi. Zahtjev okrivljenog sa spisima Osnovnog suda u abljaku K.br.36/13 iVieg suda u BijelomPoljuKv.64/14,naosnovul.435st.5Zakonikaokrivinompostupku(ZKP-u) dostavljeni su Vrhovnom dravnom tuilatvu Crne Gore. 53 VrhovnodravnotuilatvoCrneGorepodneskomKtr.br125/14od17.03.2014. godine predloilo je da se zahtjev okrivljenog usvoji. Nakonocjenezahtjevazaublaavanjekazne,predlogadasezahtjevusvojikojisu stavili Vii sud u Bijelom Poljui Vrhovno dravno tuilatvo Crne Gore, kao i sadrine spisa ovog predmeta, Vrhovni sud Crne Gore je utvrdio:-zahtjev je osnovan.Odredbomlana433ZKP-upropisanojedajeublaavanjepravosnanoizreene kaznekojanijeizvrena,odnosnoizdrana,dozvoljenokadsepopravosnanostipresude pojaveokolnostikojihnijebilokadseizricalapresudailisudzanjihnijeznaoiakosu postojale, a one bi oigledno dovele do blae osude.IzspisapredmetairazlogapravosnanepresudeOsnovnogsudauabljaku K.br.36/13od21.10.2013.godine,proizilazidasudprilikomodmjeravanjakaznenijeznao za okolnosti koje se odnose na zdravstveno stanje okrivljenog i njegove supruge, a na koje je ukazano zahtjevom.Imajuiuvidudaizdostavljenemedicinskedokumentacijeinalazuvjetaka medicinske struke prof. dr M. P. proizilazi da je okrivljeni tokom 2009, 2010 i 2011. godine imao vie operacija na srcu, kimi i prostati, kao i injenicu da supruga okrivljenog boluje od parkinsovebolestizbogkojejeonemoguenadasesamostalnokree,tedajeokrivljenii dalje pod redovnom terapijom, ovaj sud nalazi da su ove okolnosti takve prirode da bi uticale nablaekanjavanjeokrivljenogdajesudutokuredovnogpostupkazanjihznao,tedasu ispunjeni zakonski uslovi za ublaavanje kazne propisani lanom 433 ZKP.Ocjenjujuiokolnostikojeseodnosenazdravstvnostanjeokrivljenoginjegove suprugeusklopuokolnostikojejeprvostepenisudcijenioprilikomodluivanjaokrivinoj sankciji, kao naroito olakavajue, a pri tom nalazei da ni ranija osudjivanost okrivljenog za istovrsno krivino djelo od prije osam godina, ne umanjuje znaaj ovih naroito olakavajuih okolnosti,ovajsudjeprimjenomodredbel.45il.46st.2ta.6KZ-a,okrivljenomublaio propisanu glavnu kaznu iutvrdio mu kao glavnu kaznu novanu kaznu u iznosu od 750 eura, dokjesporednunovanukaznunakojujeosudjenpravosnanompresudomsmatrao utvrdjenom,nakonegaje,primjenoml.48st.2ta.4uvezil.39st.4KZ-a,okrivljenog osudionajedinstvenunovanukaznuuiznosuod950eura,ukomsmislujepreinaio pravosnanu presudu Osnovnog suda u abljaku K.br.36/13. Izreenomnovanomkaznomostvariesesvrhugeneralneispecfijalneprevencijeu okviruoptesvrheizricanjakrivinihsankcijapredvidjenomlanom4st.2Krivinog zakonika. Na osnovu izloenog, a osnovom lana 435 st. 6 ZKP-u, odlueno je kao u izreci ove presude.(Presuda Vrhovnog suda Crne Gore, Kzu. br. 4/14 od 24.03.2014. godine) 54 ODBACIVANJE PREDLOGA BRANIOCA OKRIVLJENOGZA PODIZANJE ZAHTJEVA ZA ZATITU ZAKONITOSTI (lan 438 STAV 1 ZKP) injenino stanje ne moe se osporavati zahtjevom za zatitu zakonitosti pa nema osnovadadravnotuilatvouvaipredlogbraniocaokrivljenogkojisetemeljina tvrdnjidajeinjeninostanjeupravosnanimpresudamapogrenoinepotpuno utvrdjeno. Iz obrazloenja: Vrhovno dravno tuilatvo Crne Gore u pobijanom rjeenju dalo je jasne i dovoljne razlogezbogeganalazidanemamjestapodizanjuzahtjevazazatituzakonitostiprotivpresuda Vieg suda u Podgorici K.br.184/12 od 25.11.2013. godine i Apelacionog suda Crne Gore K.br.14/14 od 17.03.2014. godine kojim je okrivljeni M. . osuen na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 6 (est) mjeseci za krivino djelo teko djelo protiv bezbjednosti javnog saobraaja iz lana 348 st.2 u vezi lana 339 st.1 Krivinog zakonika(KZ-a).Iz datih razlogaproizilazijasanstavdravnogtuilatvadaupobijanimpresudamanijepovrijeen krivinizakonnatetuokrivljenog,nitinjegovopravonaodbranuupostupcimakojisu predhodilitimpresudama.Dakle,nasuprotalbenimnavodima,Vrhovnisudutvrujeda pobijanorjeenjeimadovoljneijasnerazloge,kojeprihvataiovajsud,pastoganije poinjenabitnapovredaodredabakrivinogpostupkaizl.386st.1ta.8ZKP-u,kakose neosnovano tvrdi albom.Vrhovnisudje,usmislul.417st.4ZKP-u,poslubenojdunostiispitaodalije pobijanorjeenjedonioovlaeniorganiutvrdiodajeVrhovnodravnotuilatvoCrne Gore,shodnol.438st.3ZKP-u,ovlaenodadoneserjeenjeoodbacivanjupredloga okrivljenogilinjegovogbranioca,kojimsetraipodizanjezahtjevazazatituzakonitosti protivpravosnanepresudekojomjeokrivljeniosuennabezuslovnukaznuzatvoraod minimum jedne godine, to je u konkretnom sluaj. Iz obrazloenja albe proizilazi da branilac u albi ponavlja navode predloga kojim je traiopodizanjezahtjevazazatituzakonitosti,panavodnepovredel.3,5,16,17ZKP-u, l.35.st.2 i 3 Ustava Crne Gore i l.6 Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda,iskljuivoveeza,ponjegovommiljenju,nepotpunoipogrenoinjeninostanje utvreno pravosnanim presudama protiv kojih trai podizanje zahtjeva. Odredboml.438st.1ZKP-upropisanojedaokrivljeniibranilac,urokuodmjesec dana od kada okrivljeni primi pravosnanu presudu, mogu pisanim i obrazloenim predlogom traitidaVrhovnodravnotuilatvopodignezahtjevzazatituzakonitostiprotiv pravosnanepresudekojomjeokrivljeniosuennabezuslovnukaznuzatvorautrajanjuod jednegodineiliteukaznuilikaznumaloljetnikogzatvora,akosmatrajudajenjom povrijeenkrivinizakonnatetuokrivljenogilidajeukrivinompostupkukojije predhodio donoenju pravosnane presude povrijeeno pravo na odbranuokrivljenog,a koje je uticalo na donoenje zakonite odluke. Dakle,injeninostanjenemoeseosporavatizahtjevomzazatituzakonitosti,pa stoga nije bilo osnova da dravno tuilatvo uvai predlog branioca koji se temelji na tvrdnji da je injenino stanje u pravosnanim presudama pogreno i nepotpuno utvreno.Osnov za podizanje zahtjeva za zatitu zakonitosti, na predlog okrivljenog ili njegovog branioca,kakotoproizilaziizodredbel.438st.1ZKP-u,moebitipogrenaprimjena 55 krivinog zakona na tetu okrivljenog. Ocjena o tome da li je krivini zakon povrijeen na tetuokrivljenogdajeseizmeuostalognaosnovuinjeninogopisadjelazakojeje okrivljenioglaenkrivimiosuennakaznuzatvoraodjednegodineiliteukaznu,a kojiopisjepreciziranouizrecipravosnanepresude,anenaosnovuinjenicakojeu krivinompostupkukojipredhodidonienjupresudenisuutvrene,apomiljenju odbrane su trebale biti utvrene, niti na osnovu injenica za koje odbrana smatra da su trebale biti drugaije utvrene. ImajuitouviduVrhovnisudutvrujedajeinjeninostanjekojejepreciziranou izreci prvostepene presude Vieg suda u Podgorici K.br.184/12 od 25.11.2013. godine, koja je potvrenapresudomApelacionogsudaCrneGoreK.br.14/14od17.03.2014.godine, pravilnopravnokvalifikovanokaokrivinodjelotekodjeloprotivbezbjednostijavnog saobraaja iz lana 348 st.2 u vezi lana 339 st.1 Krivinog zakonika. Stoga, nije povrijeen krivinizakonnatetuokrivljenog,papoovomosnovuinijebilorazlogadadravno tuilatvo podie zahtjev za zatitu zakonitosti. Vrhovnisudjetakoeispitaodalisuniestepenisudovi,mimopravnekvalifikacije djela, na tetu okrivljenog primijenili neku dugu odredbu krivinog zakona, pa je utvrdio da to nijesluaj.Naime,niestepenisudovisuprilikomodmjeravanjakazneokrivljenompravilno primijeniliodredbeKrivinogzakonikakojeseinaeprimjenjujunaodlukuokazni,akoje odredbe su navedene u izreci prvostepene presude, tako da ni u tom dijelu krivini zakon nije primijenjennatetuokrivljenog.TrabaimatiuvidudaVrhovnisudprilikomodluivanjao albinarjeenjeoodbacivanjupredlogakojimsetrailopodizanjezahtjevakaoniprilikom odluivanja o samom zahtjevu za zatitu zakonitosti nije ovlaen da se uputa u ocjenjivanje visineodmjerenekazni,poduslovomdajekaznaodmjerenapravilnomprimjenom materjalnog zakona, to je u konkretnom sluaj.Dakle,polazeiodutvrenoginjeninogstanjakojejesublimiranouinjeninim opisomdjelauizreciprvostepenepresudezakojajeokrivljeni.M.,oglaenkrivim, VrhovnisudCGutvrujedajetoinjeninostanjepravilnopravnokvalifikovanokao krivino djelo teko djelo protiv bezbjednosti javnog saobraaja iz lana 348 st.2 u vezi lana 339st.1Krivinogzakonika(KZ-a),takoeutvrujedasuodredbaKrivinogzakonikana odlukuokaznipravilnoprimijenjene,kaoidaupostupkukojijepredhodiodonoenju pravosnanepresudenijepovrijeenopravookrivljenognaodbranu,akojebiuticalona zakonitost i pravilnost pravosnane presude. Stoga je odluka Vrhovnog dravnog tuilatva da odbaci predlog branioca za podizanje zahtjeva osnovana, a alba branioca izjavljena protiv te odluke neosnovana. Na osnovu izloenog, a osnovom l. 438 st. 5 ZKP-u, odlueno kao u dispozitivu ovog rjeenja. (Rjeenje Vrhovnog suda Crne Gore, K. II br. 16/14 od 30.06.2014. godine) 56 PONAVLJANJE KRIVINOG POSTUPKA PO OSNOVU ZAHTJEVA ZA ZATITU ZAKONITOSTI (lan 444 ZKP) Vrhovnisudnemoeocijenitidalijepovrijedjenzakon natetuosudjenogako postoji znatna sumnja u pogledu istinitosti odlunih injenica utvrdjenih u odluci protiv koje je zahtjev podnijet, ve e ukinuti tu odluku i narediti novi glavni pretres. Iz obrazloenja: Nesumnjivojedaokrivljeninijebionalicumjestakadasedesioinkriminisani dogaaj, niti je zna bilo to to se na toj lokaciji preduzima, jer je prostorno bio distanciran od te lokacije, a nije imao dalju telefonsku komunikaciju, u vezi preduzimanog, sa bilo kim. Imajuiuviduoveutvreneinjenicekojesunavedeneurazlozimaprvostepene presude,pojavilaseznatnasumnjauistinitostodlunihinjenicakoncipiranihuizreciprvostepene presude, a ovo u dijelu injeninog opisa da je okrivljeni izvrio krivino djelo za koje je oglaen krivim izmeu ostalog i time to "....nije upozorio lice(sada pokojnog J. D.) kojeizvodiradovenaobaveznuprimjenulinihzatitnihsredstavaizatitneopreme..." (misli se na korienje rukavica i dr. pri izvoenju radova). Istinitost utvrenja ove injenice je pod sumnjom zbog nesumnjivo utvrene injence da okrivljeni nije bio na licu mjesta kada jesadapokojniJ.D.otpoeosaradombezzatitneopreme,nitijeznaodasetaradnja preduzima.Sumnjauistinitostjeutolikoveatoprvostepenisudnastrani27prvostepene presude utvruje da je okrivljeni djelo izvrio neinjenjem sa svjestnim nehatom, za ta je bilo neophodnodaokrivljenizna(dajesvjestan)dasadapokojniJ.D.kreedaizvodiopisane radove bez opreme, a okrivljeni to niti je znao, niti mogao znati. Izistihrazlogapostojiznatnasumnjauistinitostodluneinjeniceutvreneu prvostepenoj presudi, a naime da je okrivljeni izvrio krivino djelo za koje je oglaen krivim izmeuostalogitimetonije"...odgovarajuimnapravamaizvriokratkospajanjei uzemljenje provodnika dalekovoda i niskonaponske mree..". Naime osim to okrivljeni nije bio na licu mjesta i nijeznao koji radovi se izvode, ko ih i kako izvodi,pa nije stoga znao i nijemogaobitisvjestandaseeventualnonepostupapoodredbiPravilnikaozatitnim mjerama protiv opasnosti od elektrine struje u radnim prostorijama i radilitima, odluno je totoElektrodistribucijauvrijemedogaajanijeimalaoveodgovarajuenaprave.Tu injenicuutvrujeiprvostepenisud,jeronaproizilaziizsvihdokaza:odbraneokrivljenog, iskazasvjedoka,nalazavjetakaipotvrujejetehnikidirektogElektrodistibucijeBerane, kaotopotvrujedajeElektrodistribucijanabavilaovunapravuteknakonpredmetnog dogaaja.Stogajenerazumljivodaniestepenisudovineuvaavajuovuinjenicuve utvruju da jepropust okrivljenog to to nije koristio napravu koju firma, u kojoj je uposlen i kojajeiskljuivoodgovornazaobezbeenjesredstavazatitenaradu,nijeposjedovala.Ne moesecijenitidajepropustokrivljenogtoumjestonavedenenapravenijekoristio improvizaciju putem uadi. Ovo ne samo zato to on nije bio na licu mjesta ve i zato to to Zakon o zatiti na radu Crne Gore i pomenuti Pravilnik ne predviaju, a u njima su blanketne normekojedopunjavajubiepredmetnogkrivinogdjela.Stoganizakljuakvjetakadaje uobiajenapraksauElektrodistribucijidaseumjestoovihnapravakojenijesupostojalevri prebacivanjeuadiprekoprovodnikadalekovaodainiskonaponskemree,atojeipo vjetacima,kakoseizjasniopredstavnikvjetakanaglavnompretresuod30.05.2013.godine (str.15zapisnika)improvizacijakojaudostasluajevamoesprijeitiposledice(daklene 57 uvijek-prim.Vrhovnogsuda),nemoekonstituisatiobavezuokrivljenogdaprilikom preduzimanjamjerazatitenaraduprimjenjujeovakvainprovizacijezatoto Elektrodistribucijanijeobezbijedilapropisnasredstvazatitenaradu,akako