bilten sa 18. zimske škole informatike - krapina 2013

BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2013.

S A D R Ž A J 18. zimska škola informatike .............................................................................................. 3 Pregled radionica, voditelja i pohvaljenih polaznika .......................................................... 4 Aron Bohr, voditelj ZŠI: "Najsretniji su za kompjuterom" ................................................ 5 Svečano otvaranje ............................................................................................................... 7 Popis pozvanih učenika..................................................................................................... 10 Ispiti na ZŠI: Rezultati .......................................................................................................... 11 A. Grbin, Povjerenstvo za zadatke.................................................................. 13 B. Rahle, Povjerenstvo za evaluaciju.............................................................. 14 Dojmovi sudionika .......................................................................................... 15 Razgovori s voditeljima radionica .................................................................................... 18 Svečano zatvaranje............................................................................................................ 21 Popis polaznika po radionicama........................................................................................ 23 Radionice:

LOGO.................................................................................................................... 33 C / C++.................................................................................................................. 34 C#.Net ................................................................................................................... 36 PYTHON............................................................................................................... 39 WEB početni ......................................................................................................... 41 WEB napredni....................................................................................................... 43 JAVA Android ...................................................................................................... 46 FLASH .................................................................................................................. 51 Početnici – osnove računala .................................................................................. 55 Računalo plus ........................................................................................................ 57 Algoritmi za OŠ .................................................................................................... 61 Algoritmi za SŠ - početni...................................................................................... 63 Algoritmi za SŠ - napredni.................................................................................... 65 Pripreme za Državnu maturu ................................................................................ 68 Primjena računala u nastavi .................................................................................. 72

Plakat i sponzori ZŠI......................................................................................................... 75

Zimska škola informatike - Krapina 2013.

3

18. ZIMSKA ŠKOLA INFORMATIKE – KRAPINA 2013.

18. zimska škola informatike – Krapina 2013. održana je u Krapini od 3. do 11. siječnja 2013. godine. Nositelj programa i glavni organizator, Hrvatski savez informatičara – HSIN već trinaest godina u ovom projektu uspješno surađuje sa Srednjom školom Krapina i Krapinskim informatičkim klubom – KRIK, tako da je Zimska škola informatike postala neizostavno događanje na početku nove godine u Krapini i šire.

18. zimsku školu informatike – Krapina 2013. pohađalo je 214 polaznika. Uz 29 učenika osnovnih i srednjih škola, pozvanih temeljem natječaja HSIN-a (prema uspješnosti u 2012. godini), na ZŠI 2013. je

sudjelovalo i 147 učenika i 36 profesora osnovnih i srednjih škola Krapinsko-zagorske županije, te 1 student i 1 umirovljenik.

Program 18. zimske škole informatike odvijao se kroz 15 radionica, a svaki je polaznik, u skladu sa svojim željama i predznanjem, mogao pohađati jednu ili više radionica. Radionice o algoritmima (ponuđena su 3 nivoa težine) pohađali su samo pozvani učenici, a dio njih odlučio je nadopuniti svoje znanje i u C++-u. Relativno nov programski jezik PYTHON okupio je raznoliku grupu, od osnovaca do profesora, dok je C#.NET zanimao većinom profesore. Interes za izradu WEB stranica još je uvijek dosta izražen pa su osnovnoškolci na početnoj razini učili Dreamweaver, a srednjoškolci i nekoliko profesora CSS i Javascript. Radionica FLASH objedinila je 30-tak učenika i profesora oko svladavanja grafičke animacije pomoću Adobe Flash-a. Prvi puta je u programu ZŠI održana radionica Java programiranje za operativni sustav Android i odmah pridobila 41 polaznika. Kao i prošlih godina, na ZŠI su se u najvećem broju uputili oni najmlađi, učenici nižih razreda OŠ iz Krapinsko-zagorske županije. Za njih su održane tri radionice: Računala za početnike, Računalo plus i Programski jezik LOGO, dok je posebno za profesore održana radionica Primjena računala u nastavi. Također je, zbog izraženog interesa srednjoškolaca iz Krapine, na ZŠI organizirana njima potrebna radionica Pripreme za Državnu maturu.

Značajna novost u programu bilo je održavanje natjecanja za pozvane učenike, sudionike ovogodišnje ZŠI. Održana su dva ispita: 6. siječnja za seniore (učenike srednjih škola) i 8. siječnja za juniore (učenike do 16 godina starosti), na kojima su učenici tijekom tri sata rješavali po tri problemska zadatka u programskim jezicima Pascal, C i C++.

Na ZŠI 2013. u Krapini sudjelovalo je 13 predavača (7 iz Krapine, 6 iz HSIN-a), a organizaciju su vodili Aron Bohr, voditelj ZŠI 2013. za HSIN, Krunoslav Kranjčec, profesor u SŠ Krapina, organizacijski voditelj sa strane domaćina i Stjepan Šalković, profesor u SŠ Krapina, tehnički voditelj. U pripremi organizacije ZŠI 2013. sudjelovao je i Ivo Šeparović, dipl. ing., donedavni tajnik HSIN-a, inicijator i organizator svih dosadašnjih Zimskih škola informatike.

Program 18. zimske škole informatike u cijelosti je održan u prostorima Srednje škole Krapina. Sudionicima je na raspolaganju bilo pet učionica sa po 15-20 umreženih računala spojenih na internet, suvremeno opremljena učionica za dnevni boravak i sportska dvorana. Pozvani polaznici bili su smješteni u hotelu «Pod starim krovovima», gdje je bila organizirana i prehrana, a organiziran im je i posjet, jedinstvenom u Hrvatskoj, Muzeju krapinskih neandertalaca.

18. zimsku školu informatike sponzorski su potpomogli Algebra, PC-automati i Zozolly. Pokroviteljstvo i potporu pružili su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske, Hrvatska zajednica tehničke kulture, Krapinsko-zagorska županija, Grad Krapina i Zajednica tehničke kulture Krapinsko-zagorske županije.


4

PREGLED RADIONICA, VODITELJA I POHVALJENIH POLAZNIKA

R. br. Radionica Predavač Broj

polaznika Pohvaljeni

1. Algoritmi OŠ Antun Razum 8 Ana Crnković

2. Algoritmi SŠ početni Anton Grbin Antun Razum 9 Petar Orlić i Marija Gegić

3. Algoritmi SŠ napredni Bruno Rahle Matija Milišić 8 Neven Miculinić

4. C++ Matija Milišić 13 Fran Halambek i Marina Samblić

5. C# .NET Danijel Kučak, prof. 25 Lovro Posarić, Vilim Lendvaj i Dino Dolovčak

6. Pripreme za Državnu maturu Krešimir Dunaj, prof. 21 Jurica Zajec

7. Flash Marko Mikša, prof. 27 Tomislav Dlesk

8. Java Android Nikola Presečki 41 Mario Tušek i Karlo Pušelj

9. LOGO Anton Grbin 13 Robert Kunštek

10. Početnici Miljenko Hmelina, prof. 23 Hana Iva Zubić i Matija Hmelina

11. Primjena računala u nastavi Krunoslav Kranjčec, prof. 15 -

12. Python Bruno Rahle Mihael Liskij 13 Magdalena Potočnjak

13. Računalo plus Miljenko Ilić, prof. 21 Bruno Miljan

14. WEB početni Zrinka Gavran 16 Jurica Klasić i Barbara Presečki

15. WEB CSS Anton Grbin 15 Karlo Sintić


5

Aron Bohr, voditelj 18. ZŠI

NAJSRETNIJI SU ZA KOMPJUTEROM

18. zimska škola informatike održana je po 13. puta u Krapini. Ponovnom vraćanju u ovaj gradić razlog je izvrsna suradnja s ovdašnjim informatičkim klubom KRIK, kao i sa Srednjom školom Krapina. ZŠI svake godine podupiru i Grad i Županija, a katkada se nađu i skromni lokalni sponzori, kao što je na pr. ove godine mala tvrtka PC-Automati iz Krapine osigurala nagrade u obliku računalne periferije za najbolje učenike-polaznike ZŠI. Još jedan od važnijih razloga jest i dobra opremljenost škole: koristimo 5 učionica s relativno novijim hardverom, nova je i optička povezanost s internetom (stalna veza 25/20 nadmašuje bilo koji momentalno dostupni ADSL u Hrvatskoj), a kvaliteti predavanja pridonose i projektori postavljeni u svakoj učionici. Naravno, nije sve idealno. Od tehničkih problema susretali smo se s Carnetovim filtriranjem sadržaja interneta, međutim, na to nitko od nas nije mogao utjecati. Što se tiče računalne opreme probleme su zadavali «tanki klijenti» koji imaju svoja specifična ograničenja.

Glavni organizator i nositelj programa ZŠI je Hrvatski savez informatičara, a suorganizatori su SŠ Krapina i KRIK. Sa strane domaćina, glavni tehnički voditelj je profesor Stjepan Šalković koji svojim dugogodišnjim iskustvom pridonosi "glatkoj" izvedbi programa ZŠI. Stalnu postavu organizacijskog tima domaćina čine i Goran Dolovčak, Krešimir Dunaj, Miljenko Hmelina, Miljenko Ilić, Krunoslav Kranjčec i Marko Mikša, profesori iz SŠ Krapina i nekih područnih škola. O organizaciji popratnih sadržaja brigu vode Nenad Sikirica i Alen Spiegl, predsjednik HSIN-a koji živi i radi u Krapini.

Pripremu cijelog programa Zimske škole provodi HSIN. Od raspisa natječaja, angažiranja predavača, sastavljanja programa radionica, ugovaranja smještaja, pozivanja učenika, pripreme i izrade dokumenata, itd.... Glavni inicijator i organizator ZŠI do kraja 2012. godine bio je g. Ivo Šeparović, tajnik HSIN-a, a ja sam bio voditelj ZŠI. U provedbi su sudjelovali i Alenka Dogan Capan i Krešimir Malnar. Termin održavanja ZŠI malo je nezgodan za naše predavače. Naime, većina njih su studenti na hrvatskim sveučilištima i uobičajeno imaju svoje obveze na fakultetima. Međutim, s malo usklađivanja satnica, ove godine u ulozi predavača na ZŠI pridružili su nam se Bruno Rahle, Anton Grbin, Zrinka Gavran, Antun Razum, Matija Milišić i Nikola Presečki.

Ove je godine 18. ZŠI okupila 214 polaznika, što ne odstupa od prosjeka ranijih godina (200 do 250

polaznika). Razlog ovako velikom odazivu je motivacija profesora iz područnih škola, koji skupe veliki broj djece iz okolnih mjesta. To naravno dovodi i do nekih komplikacija u kreiranju programa i rasporeda ZŠI. Naime, veliki broj djece nižih razreda odlučuje se za "jednostavnije" radionice pa tako znamo imati i do preko 40 prijavljenih za radionicu "Internet". Također, uzimamo u obzir da ti učenici zbog prijevoza moraju odslušati svoju radionicu u određenom vremenskom okviru čime efektivno gubimo prostor za održavanje drugih radionica, tako se zna dogoditi da je jutarnji termin kompletno zauzet s radionicama za osnovnoškolce. Tu se javlja i problem spajanja radionica u velike blokove od po 4 sata. To radimo prvenstveno na insistiranje domaćina. Prošle smo godine pokušali održati radionice od po 2 sata dnevno i desilo se da smo prva 3 dana imali normalan broj polaznika, a onda se on polako smanjivao da bi 6. dan ostalo 10% domaćih učenika. Problem predstavlja i blagdan Sv. tri kralja. Iako se program ZŠI-a mora odvijati svakoga dana i tako je naglašeno u najavi, nitko od domaćih polaznika 6. siječnja ne dolazi na radionicu, pa smo ga morali u raspored uvrstiti kao neradni dan za lokalce. Naravno, za pozvane učenike HSIN-a taj je dan održan kompletan program, a i više, pošto su nam učionice bile slobodne.

ZŠI je prvenstveno namijenjena usavršavanju najboljih mladih informatičara Hrvatske, stoga je veliki naglasak na radionici Algoritmi koja se odvija tijekom cijelog dana, a ove je godine i obvezna za sve pozvanike.


6

Mislim da su najbolji hrvatski učenici svjesni važnosti ovog programa (što dokazuje i veliki broj

prijava), međutim, termin održavanja ZŠI prilično je nezgodan. Mnogima je to jedino vrijeme zimskih praznika koje mogu provesti s obitelji pa se dešava da imaju unaprijed isplanirana putovanja ili odlazak na skijanje i sl. Ne možemo pojedince natjerati da dolaze, ali vjerujem da će sami uvidjeti kako će propuštanje rada i priprema na ZŠI utjecati na njihov napredak, tj. na pozitivan napredak njihovih kolega koji su pohađali ZŠI.

Novost na ovogodišnjoj ZŠI je uvođenje službenih ispita. Dva dana u trajanju od po 3 sata održani su ispiti, 6. siječnja za seniore i 8. siječnja za juniore. Ispit je bio obavezan za sve pozvane na ZŠI temeljem natječaja. Polaznici svake kategorije rješavali su po 3 zadatka koji su ukupno nosili 300 bodova. Ovo je natjecanje poslužilo kao izvrstan početak priprema za ostala natjecanja koja će slijediti u 2013. godini, a odlukom Izvršnog odbora HSIN-a rezultati će se vrednovati prilikom pozivanja učenika na Hrvatsku informatičku olimpijadu 2013. godine. Tehnička provedba ovih ispita nije bila prezahtjevna, pošto smo sustav organizirali poput našeg provjerenog natjecanja HONI. Učenici su rješavali zadatke na lokalnim računalima i zatim putem interneta slali rješenja na HSIN-ov evaluator. Naravno, tijekom natjecanja pristup internetu bio je ograničen, dozvoljena je komunikacija samo sa serverom HSIN-a. Autori zadataka bili su ujedno predavači na ZŠI, tako da oko toga nismo imali problema, i sve je bilo na vrijeme napravljeno. Uz zahtjevna natjecanja koja HSIN provodi, poput HIO i STIN, ovo smo uistinu odradili rutinski. Mali administracijski problem smo imali oko dobne granice između juniora i seniora. Neki učenici prvog razreda SŠ ispunjavali su uvjete da se natječu u obje kategorije. Kako razvrstavanje nije bilo jasno definirano, ovaj put je Povjerenstvo dopustilo sudjelovanje tim učenicima na oba natjecanja, ali u budućnosti će pravila biti detaljnije razrađena.

Slobodnog vremena u Krapini ima malo. Radionice i ostala događanja u školi odvijaju se od 8 sati do 21 navečer. Nakon toga, u principu, svi učenici odu do smještaja i organiziraju nekakve društvene igre u većim sobama, ostatak večeri. Krapina kao mjesto ne nudi previše sadržaja, tako da se većina druženja odvija u školi i u smještaju. SŠ Krapina ponudila nam je i dvoranu za održavanje sportskih aktivnosti tijekom dana, no kako je ujedno i iznajmljuju, slobodni termini obično se podudaraju s održavanjem radionica pa je vrlo rijetko koristimo. Imamo jednu učionicu prilagođenu dnevnom boravku koja sadrži nekoliko računala, bežičnu internet mrežu i televizor. Mnogi učenici između radionica provode vrijeme ovdje igrajući popularne mrežne igrice.

Mi, iz organizacije, imamo najmanje slobodnog vremena, jer uvijek nešto iskrsne, a studenti obično nadoknađuju svoje zaostatke s fakulteta ili pripremaju predavanje za sljedeću radionicu. Mali edukativni predah imali smo posjetom Muzeju krapinskog pračovjeka, ali i tu se nisu svi polaznici odazvali, tako da ih je teško zabaviti s nečim drugim osim računalima. Možda bi bilo zabavnije da je bilo snijega.

Od 2006. godine voditelj sam ZŠI u Krapini. To je već duži niz godina rad na istom mjestu, za razliku od ljetnih Kampova koji češće mijenjaju lokaciju. Vjerujem da bi promjena mjesta održavanja osvježila cjelokupni program, a nova sredina pogotovo bi se svidjela učenicima koji redovito pohađaju ZŠI. S druge strane, Krapine ima i svojih prednosti. To je prvenstveno tehnička izvedba: uhodani tim i oprema škole, a tu je i blizina smještaja učenika i škole. Termin održavanja je nezgodan, ali jedini moguć. Tu smo jako ograničeni. Nekih se godina desilo da su zimski praznici bili malo pomaknuti pa je ZŠI održana u drugom tjednu siječnja što se pokazalo puno boljim.

Idealna Zimska škola bila bi s puno snijega i više popratnih sadržaja. Smatram da bi, osim rada na računalima, polaznici trebali imati više društvenih druženja. Manje satnice, redovite izlete i igre na otvorenom. Naravno, za to bi cjelokupni program ZŠI morao duže trajati, što je zbog ograničenosti zimskih praznika zasad neizvedivo. Organizacijski bi se dalo provesti, međutim, prema dosadašnjem poznavanju polaznika, upitno je koliko bi oni sami bili zainteresirani za takav, raznovrsniji program. Izgleda da su najsretniji za kompjuterom.

Aron Bohr


7

SVEČANO OTVORENJE

4. siječnja 2013. u Srednjoj školi Krapina svečano je otvorena 18. zimska škola informatike – Krapina 2013. Svečanom otvorenju prisustvovali su i ugledni gosti: županica Krapinsko-zagorske županije, gradonačelnik Grada Krapine, predstavnica Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta i predstavnik Zajednice tehničke kulture Krapinsko-zagorske županije, te kao domaćini: ravnatelj SŠ Krapina, predsjednik Hrvatskog saveza informatičara i predsjednik KRIK-a.

Svečanost je vedrim riječima započela učenica SŠ Krapina: “S velikom radošću dočekujemo najuspješnije učenike-informatičare osnovnih i srednjih škola Republike Hrvatske u 2012. godini, kao i učenike, učitelje i nastavnike iz osnovnih i srednjih škola Krapinsko-zagorske županije. Najboljim informatičarima, olimpijcima, čestitamo na svim dosadašnjim uspjesima uz želju da ustraju u učenju i radu jer je to pravi put do izvrsnosti i garancija njenog osiguranja u godinama koje slijede.”

S dobrodošlicom je nastavio ravnatelj SŠ Krapina Ivica Rozijan naglasivši: “Zimska škola informatike okuplja učenike iz cijele županije s ciljem približavanja važnosti infor-matičke tehnologije, njezine važnosti u svako-dnevnom životu i radu. Informatička tehnologija postala je naš svakodnevni alat u obrazovanju, poslovanju, informiranju i zabavi. Informatička tehnologija ugrađena je u sve pore ljudskog društva s ciljem da omogući čovjeku neslućene dosege obrazovanja, znanosti i tehnologije. Gotovo svaku informaciju, podatak, možemo danas pronaći pomoću računala. Kao što ste već čuli, čitanje e-knjiga postalo je stvarnost, uvodi se e-dnevnik u

obrazovanje. Dragi nam gosti, vrsni predavači na Zimskoj školi informatike, svake se godine trude prenijeti najnovija znanja polaznicima, kao i upoznati početnike s osnovama informatike putem radionica. Važno je napomenuti da je Zimska škola informatike besplatna za sve sudionike uz dobivanje priznanja, a najbolji dobivaju i pohvale. Cijela organizacija Zimske škole informatika bila bi teško provediva da nemamo izdašne financijske i svake druge pomoći Grada Krapine i Krapinsko-zagorske županije. Ovom prilikom zahvaljujem gradonačelniku i županici na osobnom trudu i podršci svih dosadašnjih zimskih škola informatike. Siguran sam da će i ove godine sudionici oploditi svoja znanja i vještine, te ih znati primijeniti u svakodnevnom životu i radu. Ne zaboravimo, znanje postaje putovnica za posao.” “Želim vam ugodan boravak ovih dana u Srednjoj školi Krapina, smještenoj "med pitome brege" Grada Krapine i centra Krapinsko-zagorske županije.” zaključio je ravnatelj.


8

Stjepan Šalković, profesor informatike u SŠ Krapina i

tehnički voditelj 18. ZŠI iznio je niz podataka i rekao: “Kod nas nema recesije, ove godine smo opet na gornjoj granici kapaciteta. Znači, 300-tinjak prijavljenih polaznika, radionice skoro do kraja popunjene. U pet informatičkih učionica radi 15 predavača, sa isto toliko radionica, a radit ćemo od 3. do 11. siječnja. Još malo, što se tiče brojki, odnosno matematike, znate da se znanje množi dijeljenjem. U ovoj zimskoj školi to znanje dijele vam bivši polaznici koji su sada na strani predavača. Meni se nekad čini da je to još uvijek ona zimska škola od prije pet ili deset godina jer nekako mi je dosta lica poznato, samo su sad nešto malo starija. Drago mi je vidjeti vas opet tu, to znači da vam se dopalo kod nas. Ono što je zadatak predavača, odnosno nastavnika, je da otvori

vrata. Mislim da su vam vrata u Krapini širom otvorena, a na vama, dakle na polaznicima, je da uđete i prihvatite sve to znanje koje vam se nudi. Što se tiče one matematike nekako je problem sa zbrajanjem. Sve teže zbrajamo prihode za pokrivanje zimskih škola, ali stisnemo se, pokrijemo se toliko koliko smo dugački pa ćemo tako i ove godine, nadam se i sljedeće godine.”

Zatim se ispred Zajednice tehničke kulture Krapinsko-zagorske županije, članice Hrvatske zajednice tehničke kulture prisutnima obratio Denis Vincek. Istaknuo da je Krapinski informatički klub –KRIK jedna od najaktivnijih članica njihove zajednice. Učenicima je preporučio da ovdje iskoriste sva ponuđena znanja i infrastrukturu i poželio im uspješan rad.

Predsjednik Hrvatskog saveza informatičara Alen Spiegl osvrnuo se na netom proteklu godinu: “Kao prvo, želim vam čestitati i zaželjeti sve najbolje u 2013. godini, i da vam svima bude bolja nego što su bile one prije. 18. zimska škola, 13. je u Krapini. Zašto? Ovo će već izgledati kao «papagajsko» ponavljanje, ali stvarno, zahvaljujući gradu, zahvaljujući županiji i ponajviše Srednjoj školi u Krapini koja nam ustupa svoje prostore, mi smo se ovamo vraćali, skoro stalno. Da, samo pet zimskih škola nije održano u Krapini. Uvjeti su odlični, škola je odlična, podrška od grada i županije, jer kao što je i Stjepan rekao, svega ovoga ne bi bilo, nažalost, bez novaca i bez sredstava, a ta sredstva nam naši domaćini i osiguravaju.

Nadam se da ćete i ove godine iskoristiti vrijeme provedeno ovdje, da ćete steći nova znanja koja će vam koristiti. Ima novih, aktualnih radionica, tipa Java programiranje za Android, na Android platformi, znači mobilnih uređaja, tableta i tome slično. Znači može se dobro iskoristiti vrijeme, a samim svojim dolaskom ovamo pokazali ste da imate volju učiti. Velika većina vaših predavača je isto sjedila u klupama prije nekoliko godina i sada stoji ispred vas. Mnogi od njih su i otišli u trenutno najprivlačnije svjetske kompanije tipa Google-a i Facebook-a, a svoju su programersku karijeru počinjali na zimskim školama u Krapini. Prošla je godina za HSIN bila jedna od najboljih što

se tiče medalja, a isto je tako počela u Krapini kao i ova. Jest da je 2013., i jest da je 13. zimska škola u Krapini, ali naravno, znamo da taj 13 ne mora bit nesretan broj i da uopće nije nesretan broj. Ova će škola završiti kao i dosadašnje zimske škole, otići ćete s novim poznanstvima i novim znanjima koja će vam koristiti i dalje u životu. Želim vam da ovo vrijeme u Krapini provedete zadovoljavajuće, da vam bude dobro, i vidimo se nekom sljedećom prilikom, a nadam se i opet na zimskoj školi u Krapini.”


9

Gradonačelnik grada domaćina – Grada Krapine, Josip

Horvat, pozdravio je sve prisutne i kazao: “Ono što mi je posebno drago je, da je kroz sve ove zimske škole informatike prošlo mnogo hrvatskih olimpijaca i ljudi koji su stjecali ili počeli stjecati informatička znanja upravo na Zimskoj školi informatike, a došli su i, evo čuli smo, u poznate svjetske firme. To znači da Zimska škola informatike u Krapini i općenito, kvalitetno radi, ima kvalitetne predavače, a zapravo to je cilj: prenošenje znanja, širenje toga znanja. Ja sam uvjeren da će u Krapini biti 14. zimska škola informatike koja može uvijek računati na potporu Grada Krapine.”

Srdačne pozdrave u ime MZOS-a mladim je informatičarima uputila

viša stručna savjetnica iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Jadranka Perman i istaknula da uvijek voli vidjeti mlade koji su aktivni i žele ulagati u svoje znanje.

Županica Krapinsko-zagorske županije, Sonja Borovčak svima je poželjela sretnu Novu godinu i naglasila: “Malo prije sam rekla za medije: «Kažu recesija je, ovdje nije recesija.» Ja mislim da baš kroz ovakvu

edukaciju, kroz znanje, dakle kroz vas mlade mi možemo prevladati ovu recesiju, i ako bi išta trebalo biti izvozni proizvod onda je to znanje, u ovom slučaju informatičko znanje. Čestitam svim olimpijcima, jako se veselim kad nas ovako iznenade i dođu sa pregrštom medalja iz cijelog svijeta, što znači da se zaista isplati ulagati u obrazovanje. Mi u Krapinsko-zagorskoj županiji smo to i prepoznali. Ja sam ponosna na sve naše srednje škole, a posebno na Srednju školu Krapina kojoj smo mi osnivači... Vi zaista imate priliku stjecati nova znanja i to je nešto što vam nikada nitko ne može oduzeti. Zato vam ja čestitam na tome, želim vam uspješan rad i vjerujem da će ova Zimska škola u našoj Srednjoj školi u Krapini ići dalje.”

I ove je godine svečanost otvorenja ZŠI uljepšao i oplemenio svojom izvedbom Djevojački zbor

Srednje škole Krapina pod stručnim vodstvom profesorice Anite Habjanec.

Na kraju svečanosti, nosilac olimpijskih medalja, višegodišnji polaznik Zimskih škola informatike sada u ulozi predavača, Bruno Rahle, pozdravio je sve prisutne i proglasio 18. zimsku školu informatike – Krapina 2013. otvorenom.


10

POZVANI UČENICI

POZVANI UČENICI OSNOVNIH ŠKOLA

Ime i prezime Razred Škola, mjesto

1. Petar Bubica 8. OŠ Mokošica, Mokošica 2. Ana Crnković 8. OŠ Dubovac, Karlovac 3. Fran Halambek 7. OŠ A. B. Šimić, Zagreb / ZRS 4. Marin Kišić 8. OŠ Sveti Đurđ, Sveti Đurđ 5. Karlo Kovačić 8. MIS, Strahoninec 6. Vedran Kurdija 8. OŠ Mladost, Zagreb 7. Marko Lazarić 8. OŠ Centar, Pula 8. Vilim Lendvaj 7. OŠ Popovača, Popovača 9. Marko Prološčić 7. OŠ Dore Pejačević, Našice 10. Marina Samblić 7. OŠ F. K. Frankopan, Krk 11. Karlo Sintić 7. OŠ F. K. Frankopan, Krk

POZVANI UČENICI SREDNJIH ŠKOLA

Ime i prezime Razred Škola, mjesto 1. Petar Bošnjak 1. Gimnazija, Požega 2. Branimir Filipović 2. XV. gimnazija, Zagreb 3. Bruno Gavranović 4. Gimnazija A. Vrančića, Šibenik 4. Marija Gegić 1. XV. gimnazija, Zagreb 5. Ivan Janjić 2. V. gimnazija, Zagreb 6. Antonio Jurić 4. V. gimnazija, Zagreb 7. Ivan Lazarić 2. Gimnazija Pula, Pula 8. Mihael Liskij 2. XV. gimnazija, Zagreb 9. Neven Miculinić 4. Gim. A. Mohorovičića, Rijeka 10. Helena Mikulić 3. XV. gimnazija, Zagreb 11. Petar Orlić 1. XV. gimnazija, Zagreb 12. Nikola Pintarić 1. XV. gimnazija, Zagreb 13. Stjepan Požgaj 1. Gim. J. Slavenskog, Čakovec 14. Paula Rinkovec 2. XV. gimnazija, Zagreb 15. Tonko Sabolčec 2. XV. gimnazija, Zagreb 16. Ivan Šego 2. XV. gimnazija, Zagreb 17. Luka Škugor 4. Gimnazija A. Vrančića, Šibenik 18. Ivan Žufić 2. Gimnazija Pula, Pula


11

NATJECANJE NA ZŠI

Značajna novost u programu Zimske škole informatike – Krapina 2013. održavanje je natjecanja u organizaciji Hrvatskog saveza informatičara – HSIN-a. Na prijedlog Ive Šeparovića i prema odluci Izvršnog odbora HSIN-a od 6. prosinca 2012., u Krapini su održana dva natjecanja (ispita) za potencijalne olimpijce: juniore i seniore.

I. ispit (seniori) održan je u nedjelju, 6. siječnja 2013. od 10 do 13 sati. II. ispit (juniori) održan je u utorak, 8. siječnja 2013. od 10 do 13 sati.

Na oba ispita natjecatelji su tri sata rješavali po tri problemska zadatka u programskim jezicima C i

C++ na Windows platformi, a evaluacija je provedena putem interneta preko evaluacijskog sustava HSIN-a (evaluator.hsin.hr).

REZULTATI I. ISPITA 6. siječnja 2013.

Kategorija SENIORI – učenici srednjih škola

Ostvareni bodovi za zadatke Mj. Natjecatelj Raz. Škola, mjesto

UM ZIMA ŽARULJE Ukupno

1. Ivan Lazarić 2. Gimnazija Pula, Pula 100 100 100 300 1. Neven Miculinić 4. Gim. A. Mohorovičića, Rijeka 100 100 100 300 1. Tonko Sabolčec 2. XV. gimnazija, Zagreb 100 100 100 300 4. Ivan Šego 2. XV. gimnazija, Zagreb 55 100 100 255 5. Ivan Žufić 2. Gimnazija Pula, Pula 30 84 100 214 6. Stjepan Požgaj 1. Gim. J. Slavenskog, Čakovec 50 20 100 170 7. Marija Gegić 1. XV. gimnazija, Zagreb 35 28 100 163 7. Paula Rinkovec 2. XV. gimnazija, Zagreb 35 28 100 163 9. Luka Škugor 4. Gimnazija A. Vrančića, Šibenik 30 32 100 162

10. Ivan Janjić 2. V. gimnazija, Zagreb 35 24 100 159 11. Branimir Filipović 2. XV. gimnazija, Zagreb 35 20 100 155 11. Helena Mikulić 3. XV. gimnazija, Zagreb 35 20 100 155 13. Mihael Liskij 2. XV. gimnazija, Zagreb 10 36 100 146 14. Petar Orlić 1. XV. gimnazija, Zagreb 10 28 100 138 15. Bruno Gavranović 4. Gimnazija A. Vrančića, Šibenik 0 0 100 100 16. Nikola Pintarić 1. XV. gimnazija, Zagreb 10 20 55 85 17. Antonio Jurić 4. V. gimnazija, Zagreb 0 20 0 20


12

REZULTATI II. ISPITA

8. siječnja 2013. Kategorija JUNIORI – učenici do 16 godina starosti

Ostvareni bodovi za zadatke Mj. Natjecatelj Raz. Škola, mjesto PREME-

TALJKA SKALI-NADA

SUN- ČANJE

Ukupno

1. Petar Orlić 1. XV. gimnazija, Zagreb 100 100 100 300 2. Stjepan Požgaj 1. Gim. J. Slavenskog, Čakovec 82 100 100 282 3. Vedran Kurdija 8. OŠ Mladost, Zagreb 70 100 100 270 4. Marija Gegić 1. XV. gimnazija, Zagreb 70 93 100 263 5. Vilim Lendvaj 7. OŠ Popovača, Popovača 70 81 60 211 6. Nikola Pintarić 1. XV. gimnazija, Zagreb 82 23 100 205 7. Marin Kišić 8. OŠ Sveti Đurđ, Sveti Đurđ 70 26 100 196 8. Marko Lazarić 8. OŠ Centar, Pula 70 26 60 156 9. Karlo Kovačić 8. MIS, Strahoninec 70 21 60 151

10. Fran Halambek 7. OŠ A. B. Šimić, Zagreb / ZRS 70 25 0 95 11. Ana Crnković 8. OŠ Dubovac, Karlovac 6 22 60 88 12. Petar Bošnjak 1. Gimnazija, Požega 30 0 0 30 13. Marko Prološčić 7. OŠ Dore Pejačević, Našice 0 16 0 16 14. Marina Samblić 7. OŠ F. K. Frankopan, Krk 0 0 0 0 14. Karlo Sintić 7. OŠ F. K. Frankopan, Krk 0 0 0 0

Natjecanje su organizirali i proveli: Povjerenstvo za izradu zadataka: Anton Grbin, predsjednik Zrinka Gavran Matija Milišić Antun Razum Povjerenstvo za evaluaciju: Bruno Rahle Tehnička podrška: Aron Bohr Provedba i administracija: Alen Spiegl, dipl. ing. Krešimir Malnar Aron Bohr Organizacija: Alen Spiegl, dipl. ing. Ivo Šeparović, dipl. ing. Krešimir Malnar


13

O NATJECANJU

Anton Grbin, predsjednik Povjerenstva za izradu zadataka • Kako je prošao današnji ispit na ZŠI? Ispit je prošao u najboljem redu i odazvalo se 17 polaznika. Natjecatelji su trebali riješiti tri zadatka u vremenu od 3 sata. Svaki zadatak je nosio 100 bodova i nisu bili sortirani po težini. • Kako su polaznici prihvatili ovu novost u

programu ZŠI? Nisam toliko komunicirao s polaznicima koji su pristupili ispitu zato što ne predajem algoritme već LOGO početni, ali mislim da su to prihvatili normalno kako bi i trebali prihvatiti. Zapravo im je taj dan bio vrlo zabavan jer je i natjecanje bilo zanimljivo, a prezentacija zadataka je bila super zanimljiva. • Čime ste se vi u Povjerenstvu vodili pri odabiru zadataka za ispit? Otprilike smo vidjeli tko su polaznici, vidjeli smo tko su favoriti i probali smo procijeniti koliko oni znaju. Htjeli smo pokriti sve bodove od 0 do 300, ne nužno 0, te da ne bude ispit prelagan, ali da ne bude ni pretežak, i onda smo pokušali odrediti takve zadatke. Nismo htjeli da zadaci budu neki algoritam koji se baš mora znati, nego da su nešto što se smisli pa napiše, i da to bilo tko može napisati, ali da treba biti domišljat, a rješenje maštovito. • Kako si zadovoljan rezultatom ispita? Vrlo sam zadovoljan zato što smo uspjeli dobiti dobru raspodjelu bodova. Imamo normalnu razdiobu, s tim da imamo tri prva mjesta što pravi ispit ne bi smio imati, ali je po meni to potpuno u redu zato što smo dodatno motivirali pobjednike natjecanja. Nije bilo nule, znači svatko je riješio nešto i mislim da su svi zadovoljni, i mi kao sastavljači smo vrlo zadovoljni. • Hoće li analiza rezultata utjecati na programe relevantnih radionica? Mislim da neće previše utjecati na tekuće programe. Samo smo na dan ispita napravili analizu rezultata u sklopu radionice Algoritmi i na taj način smo utjecali na program. Ubuduće, na ovaj način možemo vidjeti tko koliko zna i koje znanje nam fali pa da s tim nešto probamo smisliti i poboljšati trenutne programe. • Misliš li da je uvođenje ispita dobar način da se poboljša kvaliteta ZŠI i odaziv kvalitetnih polaznika? Smatram da je ispit odličan način da se poboljša kvaliteta i ja ću predložiti da u sklopu radionice Algoritmi napravimo i ispit na kraju. Naravno, ne sa toliko detaljno razrađenim test primjerima i raspodjelom bodova, ali čisto tako da se učenici natječu i da stvaramo taj kompetitivni duh. Na taj način pokušavamo dobiti djecu da programiraju još više i još bolje. Ispit kao izbor za slijedeće programe HSIN-a, to jest za izbor na HIO da se događa na ZŠI...mislim može, nije to toliko loše, no ne bi trebalo sada staviti da je obavezno ljudima doći na ZŠI da bi išli na HIO, iako bih ja stvarno htio da puno više ljudi dođe na zimsku školu. Mislim da bi ipak trebalo napraviti da imamo više predavača i više zanimljivih radionica za ljude koje je HSIN pozvao i da njima bude zanimljivije, ali isto tako da stvaramo neku poveznicu između učenika i predavača. Druženje je dosta bitno, i taj cijeli duh zimske škole koji je nekad bio glavni motivator za učenike, a danas je malo nestao. Mislim da bi trebalo malo više poraditi na toj nekoj socijalnoj razini, a ne na tehničkoj izvedbi za koju smatram da je dobra.


14

Bruno Rahle, predsjednik Povjerenstva za evaluaciju • Kako si zadovoljan današnjim ispitom na ZŠI? Pa danas je bilo lijepo na ispitu, s obzirom da je bio jučer pa smo se danas fino i naspavali. Nije bilo nikakvih tehničkih problema, ako se dobro sjećam, tako da je s te strane sve bilo u redu. Ispit je bio relativno pristojne težine. Možda na kraju nismo stavili dovoljno težak zadatak jer je troje ljudi imalo sve bodove pa nismo imali pravog pobjednika. Ne možemo reći da imamo pobjednika, nego imamo tri pobjednika. Bolje da su ljudi imali sve bodove nego da je bilo ljudi koji nisu imali nikakve bodove. Znači, nije bilo ljudi s nula bodova i s time smo zadovoljni. • Je li bilo ikakvih problema s evaluacijom, računalskom

opremom i sl.? Kao što sam već rekao, problema s evaluacijom nije bilo, žalbi, koliko znam, nije bilo. Imali smo nešto malo problema s mrežom, bilo je to malo nezgodno riješeno, ali sve u svemu, to smo uspjeli riješiti. Nije oduzelo nikome previše vremena i sve je proteklo kako treba. • Jeste li ispitanicima omogućili kakvu pomoć? Ispitanici su imali pravo pristupiti STL dokumentaciji i ničemu drugome. To je relativno strogo, strože nego na HIO-u i Izbornim pripremama. Općenito je natjecanje bilo manje strogo jer to nije toliko važno natjecanje pa ni kriteriji ni pažnja, da sva pitanja idu preko evaluatora i da su odgovori samo 'da', 'ne' i 'možda', nisu bili tako strogi. Davali smo preciznije odgovore i otprilike ih uputili na način na koji se zadaci trebaju riješiti. • Misliš li da je uvođenje ispita dobar način da se poboljša kvaliteta ZŠI i odaziv kvalitetnih polaznika? S jedne strane, mislim da je ideja o uvođenju ispita dobra, ali ne smatram da će to poboljšati kvalitetu polaznika. Smatram da svaki ispit na kojem nema pravo nastupati svaka osoba nije dobar način selekcije natjecatelja. Mislim da bi bilo bolje da se ovako nekakav ispit održi tako da svi imaju pravo nastupiti. Da se održi u Krapini, ali da svi imaju pravo nastupati, tada bi ljudi bili zainteresiraniji doći u Krapinu. Onda bi

na ZŠI nešto naučili, a ovako im je ZŠI prisila da bi mogli doći na natjecanje i to po meni nije u redu. ZŠI ne smije biti prisila za dolazak na natjecanje, nego bi trebala biti poticaj. „Dođi na ZŠI, bit ćeš bolji na ispitu“, u tom stilu bih ja to organizirao. Znači, ne bih rekao da pravo pristupanja ispitu imaju samo polaznici ZŠI nego bih rekao da ga ima bilo tko, a polaznici ZŠI će ga vjerojatno bolje riješiti, što možemo prikazati usporedbom rezultata ovih koji su bili na ZŠI i onih koji nisu. I time onda možemo imati dobar marketing, reći da je ZŠI dobra stvar i da se na nju treba dolaziti jer se time poboljšavaju rezultati.

Razgovore vodila: Helena Mikulić


15

NAJUSPJEŠNIJI SENIORI

Prvo natjecanje na Zimskoj školi informatike dobilo je u kategoriji SENIORI, tj. učenici srednjih škola, čak tri pobjednika s osvojenim maksimalnim brojem bodova. Ivan Lazarić, Neven Miculinić i Tonko Sabolčec znana su nam imena već nekoliko godina, a prošle su se godine plasirali i na Hrvatsku informatičku olimpijadu. Zanimalo nas je njihovo mišljenje o natjecanju na ZŠI i još ponešto... 1. Je li te iznenadio «službeni» ispit na ZŠI, kako si prihvatio tu novost? Tonko: Iznenadio me, nisam očekivao nikakav ispit. Mislim da je to dobra ideja. Samo bi drugi put

mogli staviti malo teže zadatke. Ivan: Službeni ispit za ZŠI me iznenadio, ali sam to shvatio kao pripreme za HIO. Neven: Pa iznenadio me, to nije bilo uobičajeno prošlih godina. Napisao sam ispit, ali moglo se i bez

njega pošto je to bila velika promjena. Ne vidim zašto bi se ovaj ispit uopće trebao bodovati uzevši u obzir da je gotovo pola ljudi koji su trebali to pisati, išlo na skijanje umjesto na ovu ZŠI.

2. Postigao si maksimalan uspjeh, znači li to da su zadaci bili (pre)lagani ili otprije poznati? Tonko: Ja bih rekao da su mi bili otprije poznati jer sam rješavao zadatke sličnog tipa, kao što sam već

rekao, mogli bi staviti teže zadatke. Ivan: Zadaci definitivno nisu bili prelagani, ali su tražili zanimljive metode rješavanja. Neven: Zadnji je bio stvarno prelagan, što se jasno pokazalo kad su ga svi riješili. Drugi je bio klasičan

problem, koji se mogao i prije vidjeti na drugim zadacima tog tipa. Prvi zadatak je bio zanimljiv. Samo troje ljudi, uključujući mene, riješilo ga je u potpunosti tako da je taj zadatak bio solidan.

3. Ovaj uspjeh donosi ti prve bodove za nadolazeće kvalifikacije za olimpijski tim. Koliko ćeš se potruditi da kao hrvatski olimpijac vidiš Australiju? Tonko: Pokušat ću dati svoj maksimum da uđem u olimpijski tim iako mislim da to realno nije

moguće. Konkurencija je dosta velika. Ivan: Pokušat ću što češće vježbati i rješavati zadatke na popularnim stranicama poput SPOJ-a kako

bih prošao u Australiju. Neven: Ja ću probati sve što budem mogao, ako prođem super, ako ne ne.

TONKO IVAN NEVEN


16

4. Jesi li zamijetio kakve nepravilnosti u provođenju natjecanja i evaluaciji rezultata? Tonko: Nisam zamijetio nikakve nepravilnosti. Ivan: U provođenju natjecanja i evaluacije rezultata nisam vidio nikakve nepravilnosti. Meni je sve to

izgledalo ispravno i iznenađujuće brzo. Dosta brže od HONI-ja. Neven: Nisam zamijetio nikakve nepravilnosti. 5. Kakva je danas situacija s učenjem informatike u tvojoj školi? Tonko: Ja pohađam XV. gimnaziju i smatram da su kod nas pripreme vrlo dobre. Pripremaju nas bivši

olimpijci i vrhunski natjecatelji kao što su Antun Razum, Matija Milišić i Dominik Gleich. Ivan: U mojoj školi se informatika više orijentira oko općeg znanja, a ne baš programiranja što mene

najviše zanima pa mi onda nije baš nešto zanimljivo na satovima. Neven: Ako gledamo moju srednju školu, onda je praktički nepostojeća. Ali ako gledamo udrugu DIR

koja djeluje u Rijeci, imamo pripreme jednom tjedno i sada jedan bivši učenik te udruge, Ivan Mandura koji je trenutno na FER-u, drži pripreme i ima svoje natjecanje, tako da se kreće jače vježbati i pripremati. Moglo bi i bolje, ali bolje išta nego ništa.

6. Gdje i kod koga pronalaziš pomoć pripremajući se za natjecanja? Tonko: Najviše se sam pripremam. Puno toga sam naučio u školi i tražeći neke algoritme na internetu. I

naravno moram dodati da su mi puno pomogli HSIN-ovi kampovi. Ivan: Pomoć za pripremanje za natjecanja nalazim kod profesora Damira Blaškovića koji mene i još

nekoliko ljudi podučava svaki tjedan. Neven: Kod priprema šaljem e-mail svima koje znam. Najviše pitam Ivana, ali i ljude koje sam

upoznao na HSIN-ovim kampovima zadnjih sedam godina. S nekima sam još u kontaktu, a dosta je korisno pitati bivše natjecatelje za savjet.

7. Što želiš postići u «svijetu mladih informatičara», i imaš li sve potrebno za postizanje svog cilja? Tonko: Želim se nastaviti baviti programiranjem i zaposliti se u nekoj tvrtki koja se time bavi. Smatram

da ću uz dovoljno vježbe imati sve potrebno za postizanje svog cilja. Ivan: U «svijetu mladih informatičara» želim postići što više mogu i mislim da s profesorom

Blaškovićem i HSIN-ovim kampovima imam sve što mi treba. Neven: Ja sam u ovom kontekstu još „mulac“. Tek završavam srednju, nisam ni punoljetan, ne znam

koji mi je cilj pa ne znam ni što mi sve treba.

Razgovor vodila: Helena Mikulić


17

PITANJA ZA JUNIORE

Kategorija JUNIORA pristupila je natjecanju na ZŠI dva dana poslije SENIORA. Naši su

sugovornici, prepuni natjecateljskog duha, domišljato iskoristili «rupu» u propozicijama i natjecali se u obje kategorije. U kategoriji JUNIORA s maksimumom bodova pobijedio je Petar Orlić, a najuspješnija djevojka bila je Marija Gegić, zauzevši četvrto mjesto. No to nije sve: spremno su nam odgovorili na 6 postavljenih pitanja dok su ostali juniori u širokom krugu zaobilazili diktafon. 1. Kako je prošao ispit? Petar: Ispit je prošao dobro i vrlo sam zadovoljan svojim rezultatom. Marija: Mislim da je moglo i bolje. Nisam pretjerano zadovoljna, ali nisam ni pretjerano razočarana.

Žao mi je što sam radila glupe greške i na tome gubila bodova. Žao mi je što nisam bila preciznija i koncentriranija.

2. Jesu li ti zadaci bili preteški ili prelagani? Petar: Zadaci su bili taman. Ni preteški ni prelagani. Zadaci su mi se svidjeli jer nismo trebali

smišljati komplicirane algoritme, ali nisu bili ni čisto ispisivanje kôda. Morali smo i razmišljati i to dobro implementirati.

Marija: Mislim da nisu bili ni preteški ni prelagani nego su bili primjereni i na prvom i na drugom ispitu za dob kojoj su namijenjeni.

3. Voliš li se natjecati? Kako se pripremaš za ispite? Petar: Volim se natjecati, a za ispite se pripremam sa sadržajima iz knjiga i web stranica. Marija: Ne volim se natjecati zato što mislim da natjecanja donose stres i nervozu. Zbog toga sam na

natjecanjima dekoncentrirana. Za ispite se pripremam na kampovima i na pripremama u školi. 4. Koliko te zanima informatika? Što sve želiš naučiti? Petar: Jako me zanima informatika. Želio bih naučiti dobro programirati i znati upaliti Windowse kad

upalim kompjuter. Marija: Od informatike me zanima samo programiranje, što je malo neuobičajeno. Većina ljudi koji su

na ovim kampovima osim za programiranje, zanima se za druge stvari vezane uz informatiku, kao što su hardverske stvari i igrice. Valjda zato što sam cura, ali to me baš i ne zanima.

5. Obraćaš li se kome za pomoć, kad ne možeš doći do rješenja? Petar: Naravno, svojim predavačima i profesorima. Marija: Da, najčešće pitam nekoga starijeg tko mi da hintove i na neki način mi pomogne. Ne kažu mi

rješenje nego me samo navode. 6. Želiš li se i nadalje natjecati, sve do Olimpijade? Petar: Jako bih htio doći do Olimpijade jer to nije samo prestiž, nego je to i barem dva tjedna bez

roditelja. To bi bilo idealno za mene. Marija: Da, želim se natjecati.

Želimo vam puno uspjeha, ustrajnost i upornost!

Razgovor vodila: Helena Mikulić

PETAR MARIJA


18

VODITELJI RADIONICA

Miljenko Hmelina, Marko Mikša i Krunoslav Kranjčec mladi su profesori u svojim školama i «zlata vrijedni» suradnici HSIN-a u organizaciji zimskih škola informatike u Krapini. Na 18. ZŠI prihvatili su se posla voditelja i predavača vrlo zahtjevnih ne-natjecateljskih radionica. Zamolili smo ih za kratki osvrt na ovogodišnju Zimsku školu. Miljenko Hmelina, dipl. oec. – profesor u Srednjoj školi Krapina

• Što predajete i kakvi su vam dojmovi? Predajem i vodim radionicu Osnove računala za niže razrede osnovne škole. Dojmovi su mi jako dobri. Djeca uče osnove: kako upaliti računalo, kako raditi mape, datoteke... Sad počinjemo i sa složenijim, radimo malo u Wordu, PowerPointu, i na kraju ćemo raditi osnove programiranja u programskom jeziku LOGO. • Mislite li da je djeci koristan ovaj način rada? Dosta je korisno jer danas djeca koja ne znaju raditi na

računalu na neki način zaostaju za ostalima. Oni vrlo dobro upijaju. Već su doma igrali igrice, znači poznaju računalo, a sad su naučili neke stvari koje su već počeli primjenjivati i jako to vole i žele raditi. • Koliko znanja mogu prikupiti u tri dana radionice? Pa neće oni sada postati pravi programeri, neće naučiti jako mnogo, ali će naučiti neke osnovne stvari koje će onda doma moći nadograđivati. • Je li ovaj način rada bolji ili lošiji od

klasičnog predavanja u nastavi? Mislim da je bolji jer djeca dolaze svojom voljom. Nisu ovdje zato što moraju biti, nego zato što žele nešto novo naučiti. Imaju više volje, slobodniji su i po meni je ovo bolji način rada. • Postoji li nešto što biste htjeli promijeniti

ili poboljšati na radionicama? Što se mene tiče, radionice su dobre i mislim da ne bi trebalo ništa drastično mijenjati.


19

Marko Mikša, dipl. inf. – profesor u Srednjoj školi Pregrada

• Predavač ste na ovogodišnjoj ZŠI, što predajete? Ove godine, kao i prošle, predajem Flash s doticajem ActionScript-a. • Sviđa li se učenicima ovaj način rada? Učenicima se sviđa ovaj način predavanja. Jedino je malo problem što su u radionici raznoliki učenici, od onih početnih do onih naprednih, pa se tečaj ne može prilagoditi jednima, odnosno drugima. Tu se predavač malo treba snalaziti u hodu. To je mali problem, makar su oni kojima je bilo dosadno prešli u neku drugu radionicu kad su skužili da već to znaju.

• Mogu li učenici nešto naučiti u tri dana radionice? Baš to ovisi o profilu učenika koji dolaze. Oni mogu puno naučiti ako imaju predznanje. Neki su se ponovili pa su ove godine upisali istu radionicu. Oni to mogu usavršiti i naučiti temeljito, a sad, oni koji su na ZŠI prvi puta možda ne budu sve pohvatali pa ne budu naučili puno, ali osnove budu dobili. • Mislite li da će im znanje s radionice, a i kompletne ZŠI kasnije koristiti? Flash će vjerojatno koristiti onima koji će se baviti izradom WEB-stranica, za izradu nekih gumbića, headera.... Općenito, ZŠI ima veliku svrhu i sigurno će im koristiti u budućnosti. • Po čemu se ovaj način rada razlikuje od klasičnog u učionici? Razlikuju se zato što su tu i učenici osnovnih, srednjih škola i profesori pa ima različitih profila ljudi. Treba se prilagoditi jednima i drugima. Ono što mi se osobno sviđa je to da ljude koji upisuju radionice zanima sadržaj pa zato i prate radionicu. Ne dolaze se igrati, nego imaju konkretna pitanja i probleme. Još jedna razlika je evaluacija. Ovdje nemamo provjere znanja, na kraju imamo neki teži zadačić pa ako ga netko prije ili bolje riješi on bude pohvaljen, ali nema klasičnog ocjenjivanja. Ako netko ništa ne napravi neće mu se ništa dogoditi, makar takvih baš i nema. Uvijek se malo pomogne pa naprave svi nešto. • Jeste li zadovoljni organizacijom? Sudjelujem sa svojim kolegama oko pripreme ZŠI. Mi svake godine gledamo što je u trendu tako da se ponude neki novi sadržaji. Ove godine, možda već prošle, počeli smo s Pythonom koji je opet aktualan. Izbacili smo Word i Office iz ZŠI, to više-manje svi znaju tako da se krenulo s nekim ozbiljnijim temama. Samo pohvale mogu reći.


20

Krunoslav Kranjčec, dipl. inf. – profesor informatike i računarstva u SŠ Krapina

• Što predajete na ŽŠI? Predavač sam i voditelj radionice Primjena računala u nastavi koju polazi 15 profesora iz osnovnih i srednjih škola naše županije. • Kako su se profesori snašli u ulozi učenika? Bilo je zanimljivo vidjeti nastavnike u ulozi učenika. Sami nastavnici znaju da se njihov posao temelji na cjeloživotnom učenju i kontinuiranom stručnom usavršavanju. Svi nastavnici odlično su se istaknuli u ulozi učenika i stekli nova iskustva s druge strane katedre. Svi

su bili zadovoljni i sigurno će pohađati ZŠI i idućih godina. • Kakav je osjećaj predavati profesorima? Kao još "zelenom" nastavniku osjećaj je bio zanimljiv, ali drago mi je da ja sa svojim informatičkim znanjem mogu doprinijeti vještinama svojih iskusnijih kolega. • Koliko su profesori već upoznati s radom na računalu, pogotovo u ove svrhe? Imaju neka osnovna informatička znanja. Neki od njih nisu ni znali koje mogućnosti pružaju računala te su s oduševljenjem promatrali rezultate naprednijeg rada na računalu. Uz pravilnu primjenu računala u nastavi sasvim sigurno možemo učenicima nastavu učiniti daleko zanimljivijom. • Koliko su korisne ove radionice s obzirom da kratko traju? S obzirom na kratkoću trajanja radionica, ono što možemo ponuditi polaznicima su osnovna znanja iz pojedinih kategorija te ih motivirati za samostalan rad na računalu. • Treba li se i na koje sve načine računalo koristiti u nastavi? Treba se koristiti u nastavi jer je većina današnjih sadržaja koncipirana i funkcionira na daleko dinamičniji način nego ikada prije. Računalo u nastavi koristimo za simuliranje situacija iz stvarnog života. • Mislite li da su naše škole adekvatno opremljene za takav

program? Škole, nažalost, još uvijek nisu opremljene na adekvatan način. Sukladno svojim kapacitetima, ali i pomoću vlastite kreativnosti, nastavnici svojim radom jednostavno moraju zamijeniti računalnu opremu.

Razgovarala: Helena Mikulić


21

ZAVRŠNA SVEČANOST

Zatvaranje 18. zimske škole informatike održano je 10. siječnja u dvorani SŠ Krapina. Na maloj svečanosti, koju je svojom izvedbom „Mjesečeve sonate“ Ludviga van Beethovena na klaviru uveličao jedan od pozvanih polaznika, Ivan Žufić, učenik 2. razreda Gimnazije iz Pule, podijeljena su Priznanja i Pohvale sudionicima ZŠI te Zahvalnice svima koji su pomogli održavanje ovog vrijednog programa.

Organizacijski voditelj ZŠI 2013., Krunoslav Kranjčec, prof. podijelio je predstavnicima škola iz Krapinsko-zagorske županije Priznanja za učenike i profesore, koji su sudjelovali na 18. ZŠI. Priznanja pozvanim učenicima dodijelio je Aron Bohr, stručni suradnik u HSIN-u, a Pohvale i skromne nagrade, učenicima koji su u svojim radionicama pokazali najviše zalaganja i znanja, podijelili su Krešimir Malnar, v.d. tajnik HSIN-a i Alenka Dogan Capan, pomoćnica tajnika HSIN-a. Predsjednik HSIN-a, Alen Spiegl, dipl. ing. zahvalio se zatim svim predavačima, organizatorima, sponzorima i pokroviteljima 18. ZŠI – Krapina 2013. te im dodijelilo Zahvalnice HSIN-a.


22

Prisutne je ovom prilikom pozdravio prof. dr. sc. Ante Markotić, predsjednik Hrvatske zajednice tehničke kulture i obećao mladim infor-matičarima da će HZTK, u skladu s mogućno-stima, uvijek biti uz njih i uz HSIN, te kad tad dokazati Lijepoj našoj da je ovo sfera sadašnjosti i budućnosti. Zahvalio je polaznicima jer su došli iz svih krajeva Hrvatske, zaželio im puno dobroga te ih pozvao da odu na tehničke fakultete jer će za inženjere biti posla u Hrvatskoj.

Na samom kraju, Neven Miculinić, naj-bolji polaznik ZŠI 2013., pozdravio je sve pri-sutne, zahvalio organizatorima i predavačima na organizaciji škole na kojoj je on sudjelovao sedmi put, te na kojoj su tijekom osam dana puno toga naučili, a bilo je vremena i za druženja, upoznava-nja i razmjenu iskustava, i na kraju proglasio 18. zimsku školu informatike 2013. zatvorenom.

Krešimir Malnar, v.d. tajnik


23

POPIS POLAZNIKA PO RADIONICAMA

ALGORITMI za OŠ – Antun Razum

R. Br. Ime i prezime Škola i mjesto Razred

1. Petar Bošnjak Gimnazija, Požega 1. 2. Vedran Kurdija OŠ Mladost, Zagreb 8. 3. Karlo Kovačić MIS, Strahoninec 8. 4. Fran Halambek OŠ A. B. Šimić, Zagreb / ZRS 7. 5. Marin Kišić OŠ Sveti Đurđ, Sveti Đurđ 8. 6. Ana Crnković OŠ Dubovac, Karlovac 8. 7. Marko Prološčić OŠ Dore Pejačević, Našice 7. 8. Vilim Lendvaj OŠ Popovača, Popovača 7.

ALGORITMI za SŠ početni – Anton Grbin / Antun Razum


1. Bruno Gavranović Gimnazija A. Vrančića, Šibenik 4. 2. Luka Škugor Gimnazija A. Vrančića, Šibenik 4. 3. Ivan Janjić V. gimnazija, Zagreb 2. 4. Antonio Jurić V. gimnazija, Zagreb 4. 5. Petar Orlić XV. gimnazija, Zagreb 1. 6. Helena Mikulić XV. gimnazija, Zagreb 3. 7. Paula Rinkovec XV. gimnazija, Zagreb 2. 8. Nikola Pintarić XV. gimnazija, Zagreb 1. 9. Marija Gegić XV. gimnazija, Zagreb 1.

ALGORITMI za SŠ napredni – Bruno Rahle / Matija Milišić


1. Neven Miculinić Gim. A. Mohorovičića, Rijeka 4. 2. Stjepan Požgaj Gim. J. Slavenskog, Čakovec 1. 3. Ivan Lazarić Gimnazija Pula, Pula 2. 4. Ivan Žufić Gimnazija Pula, Pula 2. 5. Branimir Filipović XV. gimnazija, Zagreb 2. 6. Mihael Liskij XV. gimnazija, Zagreb 2. 7. Ivan Šego XV. gimnazija, Zagreb 2. 8. Tonko Sabolčec XV. gimnazija, Zagreb 2.


24

C++ – Matija Milišić


1. Petar Bošnjak Gimnazija, Požega 1. 2. Karlo Kovačić MIS, Strahoninec 8. 3. Fran Halambek OŠ A. B. Šimić, Zagreb / ZRS 7. 4. Ana Crnković OŠ Dubovac, Karlovac 8. 5. Marko Prološčić OŠ Dore Pejačević, Našice 7. 6. Vilim Lendvaj OŠ Popovača, Popovača 7. 7. Karlo Sintić OŠ F. K. Frankopan, Krk 7. 8. Marko Lazarić OŠ Centar, Pula 8. 9. Petar Bubica OŠ Mokošica, Mokošica 8. 10. Marina Samblić OŠ F. K. Frankopan, Krk 7. 11. Ivan Mirt Srednja škola Krapina 2. 12. Martin Grđan Srednja škola Krapina 2. 13. Juraj Hren Srednja škola Krapina 2.

C# .NET – Danijel Kučak, prof.


1. Mihael Bobičanec Gimnazija Antuna Gustava Matoša prof. 2. Dejan Čehulić Gimnazija Antuna Gustava Matoša prof. 3. Sabina Potočnjak Srednja škola Ban J. Jelačić, Zaprešić prof. 4. Marijo Balašković Osnovna škola Krapinske Toplice prof. 5. Milojka Rataić Srednja škola Konjščina prof. 6. Mario Tušek Srednja škola Krapina 4. 7. Krunoslav Kranjčec Srednja škola Krapina prof. 8. Marko Kunović Srednja škola Krapina 4. 9. Stjepan Šalković Srednja škola Krapina prof. 10. Jan-Petar Puclin Srednja škola Krapina 1. 11. Robert Jurman Srednja škola Oroslavje prof. 12. Marko Mikša Srednja škola Pregrada prof. 13. Damjan Zagorec Srednja škola Zlatar prof. 14. Marijan Hrastinski Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću prof. 15. Valentina Đurek Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću prof. 16. Davorka Frgec-Vrančić Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću prof. 17. Mladen Zajec Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću prof. 18. Dario Brlek Veleučilište Hrvatsko zagorje, Krapina stud. 19. Valentino Kunštek Osnovna škola Viktora Kovačića, Hum na Sutli 7. 20. Nina Posarić Osnovna škola Ante Kovačića, Zlatar prof. 21. Lovro Posarić Osnovna škola Ante Kovačića, Zlatar 7. 22. Marko Leljak Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću prof. 23. Dino Dolovčak Osnovna škola Augusta Cesarca, Krapina 6. 24. Vilim Lendvaj OŠ Popovača, Popovača 7. 25. Luka Barić Osnovna škola Krapinske Toplice 7.


25

Pripreme za Državnu maturu – Krešimir Dunaj, prof.


1. Milan Makar Srednja škola Krapina 4. 2. Filip Krsnik Srednja škola Krapina 4. 3. Stjepan Pavić Srednja škola Krapina 4. 4. Leon Orel Srednja škola Krapina 4. 5. Nikola Landripet Srednja škola Krapina 4. 6. Antonio Pešec Srednja škola Krapina 4. 7. Matija Vragović Srednja škola Krapina 4. 8. Jurica Semenić Srednja škola Krapina 4. 9. Jurica Zajec Srednja škola Krapina 4. 10. Patrick Kovačević Srednja škola Krapina 4. 11. Luka Konjić Srednja škola Krapina 4. 12. Tihomir Fruk Srednja škola Krapina 4. 13. Dalibor Mohorko Srednja škola Krapina 4. 14. Jasmin Belošević Srednja škola Krapina 4. 15. Dario Potočki Srednja škola Krapina 4. 16. Antonio Cvrtila Srednja škola Krapina 4. 17. Valentino Cesarec Srednja škola Krapina 4. 18. Neven Herceg Srednja škola Krapina 4. 19. Damir Drempetić Srednja škola Krapina 4. 20. Marko Hren Srednja škola Krapina 4. 21. Janko Ban Srednja škola Krapina 4.

LOGO – Anton Grbin


1. Stella Pondeljak Osnovna škola Janka Leskovara Pregrada 6. 2. Martin Očko Osnovna škola Viktora Kovačića Hum na Sutli 5. 3. Robert Kunštek Osnovna škola Viktora Kovačića Hum na Sutli 5. 4. Vesna Kunštek Osnovna škola Viktora Kovačića Hum na Sutli prof. 5. Lovro Dolovčak Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 4. 6. Fran Kundih Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 4. 7. Borna Cesarec Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 3. 8. Jakov Jurinjak Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 4. 9. Lucija Kolarec Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 5. 10. Kristina Kolarec Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 6. 11. Juraj Hanžek Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 8. 12. Hrvoje Puljko Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 5. 13. Alen Šćuric Osnovna škola Sveti Križ Začretje 4.


26

FLASH – Marko Mikša, prof.


1. Nina Šalković Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 6. 2. Erika Tušek Vrhovec Osnovna škola Gornje Jesenje prof. 3. Tomislav Dlesk Osnovna škola Ljudevit Gaj, Krapina 8. 4. Kaja Javorić Osnovna škola Viktora Kovačića, Hum na Sutli 6. 5. Dragica Boršić Srednja škola Krapina prof. 6. Luka Mihovil Glas Srednja škola Krapina 1. 7. Silvia Hazulin Srednja škola Krapina 2. 8. Neven Frišt Osnovna škola Viktora Kovačića, Hum na Sutli 6. 9. Dino Šalković Srednja škola Krapina 1. 10. Maja Polanec Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 5. 11. Sandra Majsec Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 5. 12. Helena Polanščak Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 5. 13. Mislav Žlepalo Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 7. 14. Domagoj Vincelj Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 7. 15. Leonarda Leskovar Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 6. 16. Ivona Strehovec Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 6. 17. Katarina Barilar Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 6. 18. Nikola Barušić Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 5. 19. Mea Konjić Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 5. 20. Vilim Lendvaj OŠ Popovača, Popovača 7. 21. Miljenko Ilić Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina prof. 22. Marko Leljak Srednja škola Krapina 1. 23. Marina Samblić OŠ F. K. Frankopan, Krk 7. 24. Jan-Petar Puclin Srednja škola Krapina 1. 25. Luka Baica Osnovna škola S. S. Kranjčevića, Zagreb 4. 26. Antonio Horvat Osnovna škola Viktora Kovačića, Hum na Sutli 5. 27. Sabina Potočnjak Srednja škola Ban J. Jelačić, Zaprešić prof.

Python – Bruno Rahle / Mihael Liskij


1. Žan Žlender Gimnazija Antuna Gustava Matoša 1. 2. Mario Tušek Srednja škola Krapina 4. 3. Silvia Hazulin Srednja škola Krapina 2. 4. Doris Lovrenčić Srednja škola Oroslavje 2. 5. Valentina Potočki Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću prof. 6. Dario Brlek Veleučilište Hrvatsko zagorje, Krapina stud. 7. Mihael Pavlek Srednja škola Krapina 2. 8. Katarina Poslek Osnovna škola Donja Stubica prof. 9. Magdalena Potočnjak Osnovna škola K.Š. Gjalskog 8. 10. Dalibor Mohorko Srednja škola Krapina 4. 11. Jurica Semenić Srednja škola Krapina 4. 12. Karlo Sintić OŠ F. K. Frankopan, Krk 7. 13. Marko Lazarić OŠ Centar, Pula 8.


27

Primjena računala u nastavi – Krunoslav Kranjčec, prof.


1. Sabina Potočnjak Srednja škola ban J. Jelačić, Zaprešić prof. 2. Hršak Ružica Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina prof. 3. Gorup Nada Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina prof. 4. Marija Čavužić Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina prof. 5. Tušek Vrhovec Erika Osnovna škola Gornje Jesenje prof. 6. Šalković Dragica Osnovna škola Side Košutić, Radoboj prof. 7. Pospiš Dragica Osnovna škola Side Košutić, Radoboj prof. 8. Andreja Cigula Osnovna škola Antuna Mihanovića, Petrovsko prof. 9. Jelena Tucelj Srednja škola Krapina prof. 10. Mihaela Vranić Srednja škola Krapina prof. 11. Hršak Mladen Srednja škola Krapina prof. 12. Barlović Ivana Srednja škola Krapina prof. 13. Valentina Lež Trgovec Srednja škola Krapina prof. 14. Potočki Valentina Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću prof. 15. Dubravka Pernjek Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina prof.

Početnici – Miljenko Hmelina, prof.


1. Matija Hmelina Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 1. 2. Dominik Presečki Osnovna škola Ljudevit Gaj, Krapina 4. 3. Helena Hršak Osnovna škola Ljudevit Gaj, Krapina 3. 4. Eva Presečki Osnovna škola Ljudevit Gaj, Krapina 2. 5. Nika Jurman Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 4. 6. Korina Krog Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 4. 7. Mihael Krog Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 4. 8. Klara Bajcer Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 4. 9. Janko Strahinec Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 3. 10. Karlo Lukšić Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 3. 11. Patrik Lukšić Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 1. 12. Dina Draganić Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 1. 13. Fran Petek Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 1. 14. Mateja Božinović Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 3. 15. Hrvoje Božinović Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 1. 16. Žan Mirko Zubić OŠ Sveti Križ Začretje 2. 17. Hana Iva Zubić OŠ Sveti Križ Začretje 1. 18. Luka Vorih OŠ Sveti Križ Začretje 1. 19. Vedrana Topolovec Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 4. 20. Tamara Pernjek Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 3. 21. Jan Uroić Varga Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 3. 22. Matija Vdović Osnovna škola Janka Leskovara, Pregrada 4. 23. Josip Vdović - umirov.


28

Java Android – Nikola Presečki


1. Žan Žlender Gimnazija Antuna Gustava Matoša 1. 2. Vedran Muhar Sportska gimnazija, Zagreb 1. 3. David Vuzem Osnovna škola Side Košutić Radoboj 8. 4. Marko Leljak Srednja škola Krapina 1. 5. Mario Tušek Srednja škola Krapina 4. 6. Luka Mihovil Glas Srednja škola Krapina 1. 7. Stjepan Škreblin Srednja škola Krapina 3. 8. Marko Kunović Srednja škola Krapina 4. 9. Mario Vuzem Srednja škola Krapina 3. 10. Rafael Špiljak Srednja škola Krapina 1. 11. Noa Barić Srednja škola Krapina 1. 12. Dino Šalković Srednja škola Krapina 1. 13. Perica Slukan Srednja škola Krapina 3. 14. Dominik Lončar Srednja škola Krapina 1. 15. Marko Mikša Srednja škola Pregrada prof. 16. Dario Brlek Veleučilište Hrvatsko zagorje Krapina prof. 17. Viktor Belina Srednja škola Krapina 2. 18. Tony Mark Andrews Srednja škola Krapina 2. 19. Danijel Pintarić Srednja škola Krapina 4. 20. Marijo Jakoplić Srednja škola Krapina 2. 21. Matija Vdović Srednja škola Krapina 2. 22. Karlo Pušelj Srednja škola Krapina 7. 23. Petar Forjan Srednja škola Krapina 7. 24. Jan-Petar Puclin Srednja škola Krapina 1. 25. Robert Jurman Srednja škola Oroslavje 1. 26. Luka Belošević Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 8. 27. Gabrijel Varga Lazar Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 8. 28. Dominik Forjan Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 6. 29. Luka Dunaj Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 8. 30. Denis Krznar Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 8. 31. Domagoj Polanščak Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 8. 32. Jan Jurinjak Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 8. 33. Leonard Vincelj Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 8. 34. Josip Horvat Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 8. 35. Luka Draganić Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 8. 36. Antonio Fruk Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 6. 37. Dino Dunaj Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 6. 38. Hrvoje Bočkaj Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 6. 39. Dominik Duš Osnovna škola Ljudevit Gaj Krapina 7. 40. Karlo Sintić OŠ F. K. Frankopan, Krk 7. 41. Marko Lazarić OŠ Centar, Pula 8.


29

WEB početni – Zrinka Gavran


1. Nina Šalković Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 6. 2. Antonio Habjanec Osnovna škola Gornje Jesenje 7. 3. Lovro Sitar Osnovna škola Gornje Jesenje 7. 4. Nikola Klasić Osnovna škola Gornje Jesenje 7. 5. Jurica Klasić Osnovna škola Gornje Jesenje 7. 6. Magdalena Potočnjak Osnovna škola K. Š. Gjalskog 8. 7. Lovro Čižmek Osnovna škola Ljudevit Gaj Krapina 5. 8. Krunoslav Drašković Osnovna škola Viktora Kovačića Hum na Sutli 6. 9. Jakov Turner Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 3. 10. Lucija Šalković Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 3. 11. Katarina Mutak Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 3. 12. Jelena Daković Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 4. 13. Petra Daković Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 6. 14. Patrik Hršak Osnovna škola Ljudevit Gaj Krapina 7. 15. Barbara Presečki Osnovna škola Ljudevit Gaj Krapina 7. 16. Valentino Kunštek Osnovna škola Viktora Kovačića Hum na Sutli 7.

WEB napredni (CSS, javascript) – Anton Grbin


1. Juraj Lončarek Srednja škola Krapina prof. 2. Dominik Lončar Srednja škola Krapina 1. 3. Robert Jurman Srednja škola Oroslavlje prof. 4. Dario Brlek Veleučilište Hrvatsko zagorje, Krapina stud. 5. Magdalena Potočnjak Osnovna škola K.Š. Gjalskog 8. 6. Luka Hršak Osnovna škola Ljudevit Gaj Krapina 5. 7. Alen Šćuric Osnovna škola Sveti Križ Začertje 4. 8. Ivica Zubić Veleučilište Hrvatsko zagorje, Krapina prof. 9. Vedran Muhar Sportska gimnazija, Zagreb 1. 10. Juraj Barilar Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 8. 11. Lana Leljak Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 5. 12. Alisa Lončar Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 5. 13. Karlo Sintić OŠ F. K. Frankopan, Krk 7. 14. Marko Lazarić OŠ Centar, Pula 8. 15. Valentina Potočki Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću prof.


30

Računalo plus – Miljenko Ilić, prof.


1. Dominik Presečki Osnovna škola Ljudevit Gaj Krapina 4. 2. Kristijan Kunštek Osnovna škola Viktora Kovačića Hum na Sutli 2. 3. Eva Presečki Osnovna škola Ljudevit Gaj Krapina 2. 4. David Balon Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 4. 5. Luka Mijatović Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 4. 6. Bruno Miljan Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 4. 7. Jan Uroić Varga Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 3. 8. Ivan Bogdanić Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 1. 9. Sara Gregurović Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 2. 10. Lucija Sertić Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 2. 11. Martin Benc Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 2. 12. Luka Alagić Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 2. 13. Klara Petrić Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 2. 14. Josip Peer Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 2. 15. Nela Horvat Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 2. 16. Maša Margarin Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 2. 17. Dora Cvrtila Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 2. 18. Noa Sirovec Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 2. 19. Ivona Škrobot Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 2. 20. Andriano Fruk Osnovna škola Augusta Cesarca Krapina 2. 21. Mario Taslak Osnovna škola Antuna Mihanovića, Petrovsko 5.

31

R A D I O N I C E

RADIONICE Zimska škola informatike - Krapina 2013.

33

LOGO

Predavač: Anton Grbin

Polaznici:

1. Stella Pondeljak 2. Martin Očko 3. Robert Kunštek 4. Vesna Kunštek 5. Lovro Dolovčak 6. Fran Kundih 7. Borna Cesarec

8. Jakov Jurinjak 9. Lucija Kolarec 10. Kristina Kolarec 11. Juraj Hanžek 12. Hrvoje Puljko 13. Alen Šćuric

Pohvaljeni učenik: Robert Kunštek

Na radionici LOGO sudjelovali su učenici od trećeg do osmog razreda osnovne škole, te jedna profesorica. Budući da je znanje učenika bilo vrlo raznoliko, prvih nekoliko primjera koji su bili pokazani su poslužili za profiliranje trenutnog znanja svakog učenika pojedinačno. Nakon toga počeli smo sa osnovnim radnjama koje kornjača može obavljati i njihovom simulacijom pred pločom od strane učenika volontera. Na opće veselje sviju prisutnih, nije bilo teško pronaći takvog učenika i svi su rado 'oponašali' kornjaču što uvelike pomaže u shvaćanju principa rada ovog programskog jezika.

Prve naredbe koje smo pokazali polaznicima bile su 'home' i 'cs', naredbe kretanja 'fd' i 'bk', te naredbe rotacije 'rt' i 'lt'. Nakon uvježbavanja značenja ovih naredba te njihovih simulacija, obradili smo problematiku kutova u geometriji u malo više detalja. Pokazalo se da učenici osnovnih škola uglavnom znaju za osnovne zakonitosti s kutovima kao što su zbroj kutova u trokutu, suplementarni kutovi, te klasifikacija kutova u šiljaste, tupe i prave.

Radionica je potom krenula u objašnjavanje pojma 'programa' i zadavanja naredbi kornjači u obliku procedure. Puno je pokazano primjera koji su zahtijevali rastavljanje problema na manje (analiza) te sakupljanje i zapis programa

kao cjeline (sinteza). Po završetku radionice obradili smo parametre procedure te naredbu petlje 'repeat' uz mnoštvo primjera.

Završni ispit, koji je odvagnuo nagrađene učenike od ostalih, bio je potpuno individualiziran temeljem ocijenjenog znanja polaznika. U njemu su se našli zadatci prve podskupine sa županijskih natjecanja od 2002. do 2005. godine te sedam, na licu mjesta smišljenih, zadataka. Budući da je ispit bio individualiziran, njime nismo mjerili konačno apsolutno znanje svakog polaznika već smo izmjerili razliku, odnosno napredak, koji su učenici napravili tijekom 3 dana održavanja radionice, što smatramo da je prava diskriminanta za pohvalu. Zadani zadatci:

1) Napisati funkciju faktorijela :n koja računa umnožak prvih :n prirodnih brojeva. 2) Napisati proceduru rozeta :k :d koja crta zvijezdu s :k krakova duljine :d na sredini ekrana. 3) Napisati proceduru zvijezda :x koja crta osmerokraku zvijezdu duljine kraka :x na sredini ekrana. 4) Napisati proceduru kriz :d koja crta križ duljine stranice :d na sredini ekrana. 5) Napisati proceduru kocka :a koja crta prikaz kocke u 3D prostoru s duljinom stranice :a i šiljastim kutom

perspektive 30 stupnjeva.

Anton Grbin

Zimska škola informatike - Krapina 2013. RADIONICE

34

C / C++

Predavač: Matija Milišić Pohvaljeni učenici: Fran Halambek i Marina Samblić

Radionica C/C++ održavala se u 1. polutjednu, u trajanju od 4 sata dnevno. Polaznici su bili učenici osnovnih i srednjih škola. Svi su bili upoznati s programiranjem u nekom programskom jeziku (Basic, Pascal). Dio polaznika je na samom početku pokazao solidno poznavanje C++ jezika. Zbog toga je, nakon uvodnog sata, napravljena podjela u 2 grupe. Polaznici su dobivali zadatke različitih težina ovisno o tome kojoj su grupi dodijeljeni.

Plan predavanja napravljen je kroz podjelu radionice na više manjih tema. Svaka tema se obrađivala u 2 dijela: prvo je objašnjena teorijska pozadina i pokazano nekoliko primjera, a zatim je uslijedila primjena naučenog rješavanjem zadataka. Često su kao izvor zadataka poslužila bivša natjecanja (školsko, župa-nijsko, državno) te HONI. Time su se polaznici upoznavali sa problemskim tipom zadataka. Obrađene teme su:

opća pravila pisanja C++ kôda • struktura C++ programa • organiziranje kôda u funkcije – int main()

kao glavna funkcija • rad s bibliotekama: iostream, cstdio, cmath, …

osnovni tipovi podataka

• cjelobrojni tipovi: short, int, long long • decimalni tipovi: float, double, long double • logički tip: bool • znakovni tip: char

unos i ispis podataka

• naredbe za unos: cin, scanf • naredbe za ispis: cout, printf • formati za tipove podataka: %d, %lf, %c, …

Polaznici:

1. Petar Bošnjak 2. Karlo Kovačić 3. Fran Halambek 4. Ana Crnković 5. Marko Prološčić 6. Vilim Lendvaj 7. Karlo Sintić 8. Marko Lazarić 9. Petar Bubica 10. Marina Samblić 11. Ivan Mirt 12. Martin Grđan 13. Juraj Hren


35

operatori i izrazi

• aritmetički: +, -, *, /, % • relacijski: ==, !=, >, >=, <, <= • logički: &&, ||, ! • skraćeni izrazi: +=, -=, *=, /=, %=

implicitna i eksplicitna pretvorba tipova podataka

naredbe grananja: if, else, switch

petlje: for, while, do while

rad s nizovima i matricama

rad s pokazivačima

• definiranje: int *p, char *p, … • primjena i aritmetika s pokazivačima

izrada vlastitih funkcija

izrada vlastitih struktura podataka

• tipovi: struct, class • dijelovi klase: private, public, protected

funkcije i strukture iz biblioteka: algorithm, cstring

Primjer zadatka s predavanja na temu "izrada vlastitih funkcija i procedura". Napiši funkciju zbrojznamenki(x) koja prima cijeli broj x i vrati njegov zbroj znamenki. Nakon toga napiši program koji učita broj N i niz od N brojeva te zatim za svaki od njih ispiše njegov zbroj znamenki koristeći funkciju zbrojznamenki(). Rješenje: #include <cstdio> using namespace std; int N; int niz[100]; int zbrojznamenki( int x ) { int zbroj = 0; while( x ) { zbroj += x%10; x /= 10; } return zbroj; }

int main( void ) { scanf( "%d", &N ); for( int i = 0; i < N; ++i ) scanf( "%d", &niz[i] ); for( int i = 0; i < N; ++i ) printf( "%d\n", zbrojznamenki( niz[i] ) ); return 0; }

Svrha radionice bila je naučiti polaznike nekim osnovama, na kojima će kasnije moći sami graditi

svoj napredak. Naglašena je važnost sudjelovanja na brojnim informatičkim natjecanjima. Zadnja 2 sata u potpunosti su posvećena rješavanju zadataka, a polaznici su nakon toga upućeni da se nastave aktivno baviti programiranjem kako usvojeno ne bi zaboravili. U tu svrhu istaknuti su linkovi na HSIN-ove zadatke s opisima rješenja, kao i na neke druge korisne stranice.

Matija Milišić


36

C# .Net

Predavač: Danijel Kučak, prof.

Polaznici:

1. Mihael Bobičanec 2. Dejan Čehulić 3. Sabina Potočnjak 4. Marijo Balašković 5. Milojka Rataić 6. Mario Tušek 7. Krunoslav Kranjčec 8. Marko Kunović 9. Stjepan Šalković 10. Jan-Petar Puclin 11. Robert Jurman 12. Marko Mikša 13. Damjan Zagorec

14. Marijan Hrastinski 15. Valentina Đurek 16. Davorka Frgec-Vrančić 17. Mladen Zajec 18. Dario Brlek 19. Valentino Kunštek 20. Nina Posarić 21. Lovro Posarić 22. Marko Leljak 23. Dino Dolovčak 24. Vilim Lendvaj 25. Luka Barić

Pohvaljeni učenici: Lovro Posarić, Vilim Lendvaj i Dino Dolovčak

Radionica C#.NET (izrada Windows aplikacija i jednostavnih igara) na moje veliko zadovoljstvo privukla je velik broj polaznika. Uz dvadesetak polaznika (nastavnici srednjih i osnovnih škola, te učenici osnovnih i srednjih škola) koji su pohađali nastavu svih 12 sati, održano je i dodatno predavanje u trajanju od 2 školska sata za još dvadesetak nastavnika osnovnih škola kojemu je cilj bio polaznicima predstaviti objektno orijentirane koncepte programiranja i pokazati primjenu istih u programskom jeziku C#.

Polaznici uglavnom nisu imali iskustava s objektno orijentiranim programiranjem niti s programskim jezikom C#, no svi su imali određenog iskustva s nekim drugim programskim jezicima, što im je pomoglo u praćenju gradiva i savladavanja zadataka. Sama tema radionice je jako široka, i nemoguće ju je detaljno i studiozno obraditi u 12 sati. Kako sam uvodnim razgovorom s polaznicima zamijetio potrebu za uvodom koji bi opisao osnovne principe objektno orijentirane paradigme, prvi dan radionice (4 sata) bavili smo se tom tematikom.

Objektno orijentirano programiranje ili kraće OOP je jedan od mogućih pristupa programiranju računala. Za razliku od ostalih pristupa, u kojima je težište na akcijama koje se vrše na podatkovnim strukturama, ovdje je težište na projektiranju aplikacije kao skupa objekata koji izmjenjuju poruke. Osnovne značajke OOP-a kao što su apstrakcija, nasljeđivanje, višeobličje (polimorfizam) i enkapsulacija, omogućuju pisanje kôda koji je ponovno iskoristiv, nadogradiv i pogodan za testiranje. Na kraju prvog dana, polaznicima sam predstavio platformu Microsoft .NET Framework.

Nakon što su se polaznici zbližili sa objektno orijentiranim konceptima, krajem prvog dana radionice krenuli smo s osnovnim elementima C# sintakse: izrazi, varijable, iskazi, podatkovni tipovi, klase, strukture, itd. Tom prilikom iskoristio sam trenutak i za detaljnije upoznavanje polaznika s razvojnim okruženjem Microsoft Visual Studio 2010. Kako bi se čim više zbližili s razvojnim okruženjem i samom sintaksom C#-a, polaznici su rješavali nekoliko kratkih zadataka, i uglavnom ih bez previše problema uspješno riješili.


37

Primjer jednog zadatka: Napišite konzolnu aplikaciju koja sa standardnog ulaza učitava pozitivni broj i ispisuje zbroj njegovih znamenaka (možete pretpostaviti da je broj ispravno učitan). Rješenje: using System; namespace ZSIKrapina { class Program { static int suma; static int uneseniBroj; static int kopijaUnesenogBroja; static int zadnjaZnamenka; static void Main(string[] args) { Console.WriteLine("Unesi broj: "); uneseniBroj = Int32.Parse(Console.ReadLine()); kopijaUnesenogBroja = uneseniBroj; while (uneseniBroj > 0) { zadnjaZnamenka = uneseniBroj % 10; suma += zadnjaZnamenka; uneseniBroj /= 10; } Console.WriteLine("Suma znamenaka broj {0} je {1}", kopijaUnesenogBroja, suma); Console.ReadKey(); } } }

Sredinom drugog dana, polaznicima sam predstavio koncept izrade Windows Forms aplikacija. Upoznali smo se sa Microsoft Visual Studio predloškom za izradu takvih aplikacija, i različitim alatima koje taj predložak nudi (Traka s alatima, Vizualni dizajner, itd..). Nakon toga, kroz praktične jednostavne primjere, upoznali smo se s osnovnim komponentama koje se koriste pri izradi Windows Forms aplikacija kao što su: Button, Label, MenuStrip, PictureBox, itd.

Krajem drugog dana radionice, polaznicima sam predstavio koncept događaja i općenito arhitekturu pogonjenim događajima (engl. event driven architecture). Na samom kraju drugog dana polaznicima sam prikazao izgled aplikacije koju su trebali izraditi kroz treći dan radionice. Radilo se o vrlo popularnoj i jednostavnoj igri "Vješala". Prodiskutirali smo izazove koji ih čekaju na tom zadatku, potencijalne probleme, itd. Kako je između drugog i trećeg dana radionice bio slobodan dan (blagdan), to se pokazalo kao odličan splet okolnosti jer su neki zainteresirani polaznici kroz taj dan sami istraživali doma i u konačnici napravili i puno više nego se u samom zadatku i tražilo.


38

Vizualni izgled jednog od rješenja igre Vješala:

Treći dan radionice protekao je u interaktivnom radu polaznika. Većina polaznika sami su dovršili zadatak, neki od njih napravili su i više od očekivanog i moje je mišljenje da su polaznici dosegli ciljanu razinu radionice: dobili su uspješne temelje na koje će zainteresirani lako samostalno nadograditi nove vještine i znanja iz razvoja, ne samo Windows Forms aplikacija u C#-u, nego i bilo kakvog razvoja koji koristi OOP način razmišljanja.

Danijel Kučak


39

PYTHON

Predavači: Bruno Rahle i Mihael Liskij Pohvaljena učenica: Magdalena Potočnjak

Radionica Python okupila je raznolike polaznike, od učenika osnovnih škola, preko srednjoškolaca i studenta do profesora. Predznanje je većinom bilo jednako – polaznici nisu bili upoznati sa radom u Pythonu. Neki od učenika imali su iskustva u programiranju u Pascalu i C++-u. Poznavanje tih jezika im je omogućilo da bez većih problema, počevši od osnova te preko složenijih elemenata dođu u mogućnost rješavati natjecateljske zadatke u Pythonu. Na taj način su polaznici, između ostalog, primjenjivali Python kao jezik koji može zamijeniti Basic i Pascal u učenju osnova programiranja te kao jedan od jezika na natjecanjima. Obrađivane teme:

Uvodna prezentacija, osnovne karakteristike jezika, njegova prošlost i budućnost, instalacija podrške za pisanje programa u Pythonu;

Python-kao interpreter i programibilni kalkulator; Pojam varijable, standardni tipovi podataka, aritmetički i logički operatori; If, for, while, break, continue u Pythonu; Pojam stringa u Pythonu; Složeni tipovi podataka: lista (lists), N-torka (tuple), rječnik (dictionary); Karakteristične funkcije na listama, N-torkama i stringovima Rješavanje aktualnih natjecateljskih zadataka za osnovne škole.

Python je besplatan programski jezik, s Open Source licencom, podržan na različitim operacijskim sustavima. Prije svega, Python je interpreter, odlikuje ga jednostavna sintaksa te podržava različite stilove programiranja, od strukturnog do objektno-orijentiranog. Prednost Pythonu daje "otvorena" licenca, te besplatno korištenje i preuzimanje programskog paketa i dodatnih modula kao i mogućnost rada na različitim platformama (Linux, Windows, Unix,...). Izvorni tvorac Pythona je Guido van Rossum, koji je 1991. godine osmislio osnovne principe. Danas Python razvija i održava organizacija "Python Software Foundation".

Polaznici:

1. Žan Žlender 2. Mario Tušek 3. Silvia Hazulin 4. Doris Lovrenčić 5. Valentina Potočki 6. Dario Brlek 7. Mihael Pavlek 8. Katarina Poslek 9. Magdalena Potočnjak 10. Dalibor Mohorko 11. Jurica Semenić 12. Karlo Sintić 13. Marko Lazarić


40

Radno okruženje Pythona:

IDLE (Integrated DeveLopment Environment) je radno okruženje koje omogućava jednostavno pisanje kôda u Pythonu. Upisane naredbe se odmah interpretiraju u IDLE okruženju. Ako se program želi prvo napisati a zatim izvršavati, tada treba iz izbornika „File“ izabrati „New window“ te napisani i spremljeni program pokretati pomoću opcije “Run Module“ u izborniku „Run“. IDLE izvršava kôd u Pythonu u odvojenom procesu koji se restarta svakim pokretanjem „Run“ opcije u radnom okruženju.

PYTHON IDLE

Na kraju, ova skraćena radionica je omogućila polaznicima stjecanje šire slike o Pythonu i dala dodatnu motivaciju za samostalno proučavanje ovog jezika.


41

WEB početni

Predavač: Zrinka Gavran

Polaznici:

1. Nina Šalković 2. Antonio Habjanec 3. Lovro Sitar 4. Nikola Klasić 5. Jurica Klasić 6. Magdalena Potočnjak 7. Lovro Čižmek 8. Krunoslav Drašković

9. Jakov Turner 10. Lucija Šalković 11. Katarina Mutak 12. Jelena Daković 13. Petra Daković 14. Patrik Hršak 15. Barbara Presečki 16. Valentino Kunštek

Pohvaljeni učenici: Jurica Klasić i Barbara Presečki

Sudionici ove radionice bili su učenici osnovne škole, uzrastom od trećeg do šestog razreda i to svi bez ikakvog iskustva u izradi web stranica. Zbog toga smo krenuli u učenje izrade web stranica kroz program Dreamweaver. Program Dreamweaver je koristan za početak učenja jer ima mogućnost “crtanja” web stranice, tj. dodavanja objekata dok program sam ispisuje kôd.

Kako je radionica trajala tri dana od po četiri sata dnevno, predavanja su bila vrlo intenzivna. To je ponekad bio problem radi uzrasta polaznika koji nisu mogli dugo držati koncentraciju, ali uz pauze svakih sat vremena i oni su uspjeli ostati koncentrirani.

Prvi dan radionice bio je posvećen upoznavanju s konceptom web stranica i uvodom u osnovne dijelove programa Dreamweaver. Polaznici su imali priliku shvatiti razliku između prikaza web stranice i samog kôda web stranice. Nakon toga smo počeli raditi vlastitu web stranicu. Svaki polaznik je odabrao temu i počeo kreirati sadržaj s osnovnim elementima. Za početak je to bio običan tekst kojega su onda počeli preuređivati mijenjajući mu veličinu, podebljanje, dodajući naslov i slično. Nakon uređivanja teksta polaznici su naučili dodati link na svoju web stranicu.

Sljedeći korak je bio dodavanje slika na stranicu. Prvo su trebali sliku pronaći na internetu i onda je postaviti na svoju web stranicu, pazeći pritom da odgovara sadržaju i da odgovara oblikom i položajem. Nakon toga smo slici dodali okvir i krenuli mijenjati boje, kako pozadine tako i naslova, okvira slike, samog teksta... Kod mijenjanja boje pozadine polaznici su naučili postaviti i sliku kao pozadinu.


42

Drugi dan radionice bio je posvećen učenju izrade tablica i strukturiranju sadržaja, kao i tome da

stranica osim sadržaja treba i dobro izgledati. Uz to, učili su i kako dodati video sadržaj na web stranicu. Video sadržaj polaznici su preuzimali s Youtube servisa i ubacivali ga na svoju stranicu direktno u kôd stranice. To im je bilo novo iskustvo i, nakon početnih problema, svi polaznici su mogli uspješno ubacivati video u bilo koji dio web stranice.

Treći dan, ujedno i posljednji dan radionice, organizirano je mini natjecanje u izradi web stranica. Svaki polaznik je trebao napraviti vlastitu web stranicu, s vlastitom temom, ali morala je imati zadane elemente. Na kraju smo imali i zajedničko glasanje za najbolju stranicu na kojemu su pobijedili učenici koji su bili i pohvaljeni. Primjeri izrađenih web-stranica:

Zrinka Gavran


43

WEB napredni

Predavač: Anton Grbin

Polaznici:

1. Juraj Lončarek 2. Dominik Lončar 3. Robert Jurman 4. Dario Brlek 5. Magdalena Potočnjak 6. Luka Hršak 7. Alen Šćuric 8. Ivica Zubić

9. Vedran Muhar 10. Juraj Barilar 11. Lana Leljak 12. Alisa Lončar 13. Karlo Sintić 14. Marko Lazarić 15. Valentina Potočki

Pohvaljeni učenik: Karlo Sintić

Na radionici WEB-CSS prvo su u teoriji obrađene sljedeće teme:

• osnovno o mrežama, internet protokolima te sustavima poslužitelja • razlika izvršavanja kôda na poslužitelju i na klijentu • uvodno o klijentskim tehnologijama

Nakon toga definirali smo što je CSS te pokazali kako izgleda stranica kada joj ukinemo poveznicu na CSS. Isto tako pokazali smo zanimljivu online demonstraciju snage CSS-a na poveznici http://www.csszengarden.com/.

Objašnjeni su osnovni dijelovi CSS-a kao što su pravila, klase, identifikatori te postupci određivanja koje pravilo će se vezati za koji HTML element. Pri objašnjavanju i učenja CSS-a nam je uvelike pomogao Google Chrome sa svojim razvojnim alatima, koji se pokrenu klikom na 'Inspect Element' iz padajućeg izbornika kada desnim klikom kliknemo negdje na stranicu.

Svoje prve web stranice polaznici su kreirali koristeći Notepad++ te lokalnu datoteku index.html u koju su onda mogli spojiti svoju datoteku sa stilom style.css. Nakon testiranja i igranja sa uređivanjem svoje web stranice obrađene su i sljedeće malo naprednije teme:

• pozicioniranje u CSSu, • prioriteti pri odabiru pravila, • osnove JavaScripta, te razlike jQuery-a i JavaScripta • spajanje JavaScript datoteke na stranicu.


44

Primjer testne stranice: Kôd stranice:

<!DOCTYPE html> <html> <head> <title> ovo je moja stranica </title> <meta content="text/html; charset=utf-8" http-equiv="Content-Type"/> <link rel="stylesheet" type="text/css" href="style.css"/> <script src="http://code.jquery.com/jquery-1.8.3.min.js"></script> <script src="moj.js"></script> </head> <body> <ul> <li>doma</li> <li>okolo</li> <li>tamo</li> </ul> <div class="s"> <h1>Naslov</h1> <button>klikni me</button> <p>Tako treba ici neki tekst sada.</p> <h2>pod naslov</h2> <p>neki drugi tekst sada.</p> </div> <div class="footer"> (c) nesto nesto, 2012 </div> </body> </html>


45

CSS stilovi: (style.css)

body { background-color: #fafaff; margin: 0px; } ul { display: block; padding-top: 5px; border-bottom: 1px #ccc solid; background-color: #efefff; margin-top: 0px; } li { display: inline; margin-right: 150px; border-right: 1px #339 solid; padding-right: 18px; } div.s { margin: 30px; background-color: #f5f5fa; padding: 40px; padding-bottom: 100px; border: 1px #ccc dashed; } div.s h1 { width: 100%; border-bottom: 1px black solid; } footer { width: 100%; height: 100px; border-top: 1px #ccc solid; background-color: #f5f5fa; font-size: 10px; color: gray; font-family: monospace; text-indent: 50px; }

Javascript funkcija: (moj.js)

$(function() { $("h1").mousedown(function(e) { e.preventDefault(); $("h2").toggle(200); }); $("button").click(function() { $("h2").toggle(200); }); $("h2").hide(); });

Anton Grbin


46

JAVA ANDROID

Predavač: Nikola Presečki

Polaznici:

GRUPA A

1. Žan Žlender 2. Vedran Muhar 3. David Vuzem 4. Marko Leljak 5. Mario Tušek 6. Luka Mihovil Glas 7. Stjepan Škreblin 8. Marko Kunović 9. Mario Vuzem 10. Rafael Špiljak 11. Noa Barić 12. Dino Šalković 13. Perica Slukan 14. Dominik Lončar 15. Marko Mikša 16. Dario Brlek 17. Viktor Belina 18. Tony Mark Andrews 19. Danijel Pintarić 20. Marijo Jakoplić 21. Matija Vdović

GRUPA B

1. Karlo Pušelj 2. Petar Forjan 3. Jan-Petar Puclin 4. Robert Jurman 5. Luka Belošević 6. Gabrijel Varga Lazar 7. Dominik Forjan 8. Luka Dunaj 9. Denis Krznar 10. Domagoj Polanščak 11. Jan Jurinjak 12. Leonard Vincelj 13. Josip Horvat 14. Luka Draganić 15. Antonio Fruk 16. Dino Dunaj 17. Hrvoje Bočkaj 18. Dominik Duš 19. Karlo Sintić 20. Marko Lazarić

Pohvaljeni učenici: Mario Tušek i Karlo Pušelj

Android je operativni sustav baziran na Linux-u koji se danas koristi na većini smartphone uređaja, tableta, tv media centrima, itd. Pokrenut je od strane Google Inc, a najvažnija karakteristika je to što je open-source, tj. otvoren operacijski sustav.

Android OS koristi 2D ili 3D grafičku knjižicu koja se bazira na Open ES. Danas postoje različiti

programski jezici te programska okruženja koja služe za izradu aplikacije za Android, a najizvorniji su Java jezik i programsko okruženje Eclipse (od programskih jezika počeo se uvoditi i C-object, a od programskog okruženja popularan je postao i Mono).

Prvi dan je započeo kratkom prezentacijom čiji je cilj bio skrenuti pozornost što je zapravo cilj radionice (da polaznici shvate prednosti i mane kod programiranja te vide na koje stvari trebaju obratiti pozornost). Nakon prezentacije počelo se s pokretanjem programa Eclipse te objašnjenjem najvažnijih dijelova i traka. Nakon upoznavanja s programom, počeli smo izradu prve aplikacije.


47

Izrada prve aplikacije se sastoji od nekoliko koraka:

1. Odabir imena projekta, imena paketa, imena aplikacije te koja verzija Androida je minimalno potrebna za pokretanje aplikacije, za koju verziju je namijenjena te pomoću koje verzije ćemo kompajlirati projekt.

2. Odabir da li želimo napraviti vlastitu ikonu za aplikaciju, da nam program automatski napravi activity te u koji "Workspace" želimo spremiti projekt.

3. Izrađujemo ili koristimo već izrađenu ikonu za aplikaciju. 4. Odabiremo koju vrstu aktivnosti želimo koristiti. 5. Izaberemo ime za activity i njen layout

Najvažniji dijelovi projekta su:

1. activity – java datoteke preko kojih povezujemo elemente u xml datotekama pomoću njihovog jedinstvenog id-a te programiramo sve ostalo što želimo da nam aplikacija radi.

2. layout – xml datoteke u kojim slažemo grafičko sučelje (koristeći predefinirane elemente (npr. Button, EditText, itd))

3. Android Manifest – kontrolira cijelom aplikacijom, pomoću njega možemo dodati koje resurse smije aplikacija koristiti, definiramo koje se java datoteke smiju pokrenuti, koja activity će se koristiti kao početna (prva pokrenuti), itd.

Za prvu aplikaciju napravili smo jednostavan brojač. Koristeći gumb + i – smanjujemo ili

povećavamo vrijednost varijable, ta vrijednost se mora zadržati i nakon što se aplikacije prekine i ponovo pokrene (to smo izveli koristeći prefiks static). Izbornik projekta:


48

Grafički prikaz (slika i kôd):

<LinearLayout xmlns:android="http://schemas.android.com/apk/res/android" xmlns:tools="http://schemas.android.com/tools" android:layout_width="match_parent" android:layout_height="match_parent" tools:context=".Pocetna" android:background="#CCBBCC" android:orientation="vertical"> <Button android:layout_width="wrap_content" android:layout_height="wrap_content" android:id="@+id/gumb1" android:text="+" android:layout_gravity="center"/> <TextView android:layout_width="wrap_content" android:layout_height="wrap_content" android:id="@+id/tvprikaz" android:text="0" android:layout_gravity="center" android:textSize="50sp"/> <Button android:layout_width="wrap_content" android:layout_height="wrap_content" android:id="@+id/gumb2" android:text="‐" android:layout_gravity="center"/> </LinearLayout>


49

Kôd u java datoteci:

package com.example.zsios1; import android.os.Bundle; import android.view.View; import android.view.View.OnClickListener; import android.widget.Button; import android.widget.TextView; import android.app.Activity; public class Pocetna extends Activity implements OnClickListener{ TextView tv1; Button b1,b2; static int a = 0; @Override protected void onCreate(Bundle savedInstanceState) { super.onCreate(savedInstanceState); setContentView(R.layout.pocetna); b1 = (Button) findViewById(R.id.gumb1); b2 = (Button) findViewById(R.id.gumb2); tv1 = (TextView) findViewById(R.id.tvprikaz); b1.setOnClickListener(this); b2.setOnClickListener(this); tv1.setText(String.valueOf(a)); } @Override public void onClick(View v) { // TODO Auto-generated method stub switch(v.getId()){ case R.id.gumb1: a++; //a = a+1; tv1.setText(String.valueOf(a)); break; case R.id.gumb2: a--; //a = a-1; tv1.setText(String.valueOf(a)); break; } } }


50

Manifest: <?xml version="1.0" encoding="utf‐8"?> <manifest xmlns:android="http://schemas.android.com/apk/res/android" package="com.example.zsios1" android:versionCode="1" android:versionName="1.0" > <uses‐sdk android:minSdkVersion="8" android:targetSdkVersion="17" /> <application android:allowBackup="true" android:icon="@drawable/ic_launcher" android:label="@string/app_name" android:theme="@style/AppTheme" > <activity android:name="com.example.zsios1.Pocetna" android:label="@string/app_name" > <intent‐filter> <action android:name="android.intent.action.MAIN" /> <category android:name="android.intent.category.LAUNCHER" /> </intent‐filter> </activity> </application> </manifest>

Slijedećim aplikacijama polaznici su otkrivali neke probleme i prednosti koje se mogu desiti kod programiranja, npr. koristili smo opciju TextToSpeech te radili jednostavnu igru, itd.

U današnje vrijeme tableti dobivaju sve veću pažnju te se počinju uvoditi čak i u školstvu u obliku e-imenika, a pošto je veći dio tableta baziran na Android sustavu, smatram da je korisno imati znanje iz tog područja.

Polaznici su pokazali veliki interes za radionicu te se nadam kako će i samostalno nastaviti dodatno usavršavanje u izradi Java aplikacija.

Nikola Presečki


51

FLASH

Predavač: Marko Mikša, dipl. inf.

Polaznici:

1. Nina Šalković 2. Erika Tušek Vrhovec 3. Tomislav Dlesk 4. Kaja Javorić 5. Dragica Boršić 6. Luka Mihovil Glas 7. Silvia Hazulin 8. Neven Frišt 9. Dino Šalković 10. Maja Polanec 11. Sandra Majsec 12. Helena Polanščak 13. Mislav Žlepalo 14. Domagoj Vincelj

15. Leonarda Leskovar 16. Ivona Strehovec 17. Katarina Barilar 18. Nikola Barušić 19. Mea Konjić 20. Vilim Lendvaj 21. Miljenko Ilić 22. Marko Leljak 23. Marina Samblić 24. Jan-Petar Puclin 25. Luka Baica 26. Antonio Horvat 27. Sabina Potočnjak

Pohvaljeni učenik: Tomislav Dlesk Cilj rada u radionici:

Upoznati i koristiti alat Adobe Flash, nacrtati razne likove i napraviti animacije, upoznati osnove ActionScripta

Obrađene teme:

Uvod u aplikaciju Adobe Flash CS4, objašnjenje osnovnih pojmova, vektorska grafika, upoznavanje sučelja

Slojevi (layers), predefinirane animacije (Motion Preset), usporavanje i ubrzanje lika (Ease) primjer lopte koja se odbija od poda

Pretvaranje bitmapa u vektor, korištenje slike sa weba na animaciji Motion tween, Classic tween, Shape tween na mnogim primjerima Izrada zahtjevnijih animacija Upotreba ActionScripta kod zaustavljanja i pokretanja animacija Upotreba ActionScripta kod upravljanja likom na pozornici pomoću tipkovnice

Flash je alat za izradu vektorske grafike, animacija, prezentacija, kompleksnih aplikacija i brojnih drugih sadržaja koji omogućuju multimedijalnu interakciju s korisnikom. U ovoj radionici neki polaznici nisu nikad radili u ovom alatu, a neki jesu pa smo krenuli ispočetka. Svi su usvojili alat Adobe Flash tako da mogu napraviti prilično složene animacije brzo i na jednostavan način, što smo uvježbali na mnogim primjerima.

Vektorska grafika znači da su predmeti na slici matematički definirani, i koliko god mi sliku povećavali, slika se neće zamutiti. Vektorska grafika omogućava izradu oštrih slika koje zauzimaju malo memorije. Flash player je besplatan program malih dimenzija koji služi za prikazivanje gotovih Flash aplikacija i bez njega web stranice se nekad ne prikazuju u potpunosti, ukoliko na njima postoji dio koji je izrađen u Flashu. Na taj način se omogućava povezivanje svih medija (videa, zvuka, vektorskih i rasterskih slika, teksta) u vrlo strukturiranu cjelinu, stoga nam je u razvoju Flash animacija jedino ograničenje mašta.


52

Animacija je slaganje okvira, koji sadrže slike, u niz koji se izmjenjuje u jedinici vremena. Slike

unutar okvira mogu sadržavati sve: od točaka, crta, teksta, sličica pa sve do velikih slika. Brzo izmjenjivanje okvira nam daje dojam kretanja.

Kako je animacija ovisna o vremenu, odnosno promjenama položaja i oblika u jedinici vremena, tu je i "vremenski slijed" (Timeline), u kojem se definiraju pojedine akcije koje se u određenom trenutku događaju u određenom sloju (layer). Slojevi (layers) su virtualne plohe koje nam omogućavaju da više objekata nezavisno pomičemo po "pozornici". Slojevi su poredani jedan iznad drugog stoga će objekti iz viših slojeva, odnosno slojeva bližih promatraču, natkriti objekte iz nižih slojeva, naravno, samo ako se nađu na istom mjestu. Okviri (frames) su slike koje izmjenama u "vremenskom slijedu" tvore animaciju. Prilikom izrade Flash animacija okviri nam omogućuju da nacrtamo, uredimo i vidimo što se zbiva na "pozornici" u određenom djeliću sekunde.

Tijekom izrade animacije, Flash datoteke se spremaju kao FLA (FLash Authoring) datoteka. FLA datoteke su radne inačice koje se mogu mijenjati, nadograđivati, ali se ne mogu prikazivati na web stranicama. Kada smo zadovoljni Flash uratkom, eksportiramo ga u SWF oblik (Small Web Format) – format koji se na webu može promatrati uz pomoć Flash playera. Crtić u SWF oblik spremamo funkcijom File > Publish (Shift +F12) ili File > Export. Postoji još mogućnost spremanja i u drugim oblicima: JPG, GIF, SWT, Quick Time Movie, Real Player Movie. Dakako, pri spremanju u druge oblike mogu se izgubiti neka važna svojstva Flasha, npr. JPG sličica nikako ne može biti animirana… Zašto koristiti Flash?

Jedna od velikih prednosti Flasha je u tome što njegova uloga u web sjedištu može varirati od svega jednog gumba ili jednostavne animacije koji obogaćuju statičnu HTML stranicu, pa sve do naprednih Flash aplikacija koje objedinjuju sve na Internetu dostupne medije: tekst, zvuk, video. Flash i HTML se jako dobro nadopunjavaju pa takve animacije možemo potpuno analogno kao i statičnu sličicu ili animirani GIF uklopiti u našu HTML stranicu. Flash stranicu možemo koristiti u kombinaciji s HTML stranicama unutar jednog skupa okvira (frameset-a). To je dovoljno samo za početak, jer Flash omogućava izradu i znatno naprednijih web aplikacija uz pomoć skripta, formulara (form), interakcijama s bazama podataka, upravljanje zvukom, videom, izradu padajućih menija...

Velika prednost je i kod zaštita podataka. Svi podaci spremljeni u SWF formatu su jako dobro

zaštićeni od potencijalnih pirata. Stoga, ukoliko želite zaštititi svoj autorski rad, SWF je pravi izbor formata. S obzirom da je zaštita podataka jedan od aduta Flasha, Adobe je priredio Flash Paper – softver koji će vam omogućiti da u nekoliko poteza mišem brojne dokumente (.doc, .ppt, .jpg...) upakirate u Flash format i objavite bez straha da će se pirati okoristiti vašim radom.


53

Zašto ne koristiti Flash?

Poznato je da SEO i web tražilice predstavljaju veliki problem webmasterima. Ako želite visoko mjesto na tražilici, nemojte se oslanjati na Flash. Naime, tražilice imaju problema s razumijevanjem podataka spremljenih u Flash datotekama. Stoga će stranice napravljene u starom dobrom HTML-u imati bitno bolji tretman no Flash stranice. Također, u slučaju ako vam je potrebno brzo objaviti jednostavnu informaciju koja se sastoji od teksta i nekoliko sličica, nije potrebno koristiti Flash jer se bespotrebno stvari kompliciraju. Učitavanje Flash stranice zahtijevaju nerijetko veću količinu memorijskog prostora od klasičnih HTML stranica. Samim time, za njihovo učitavanje je potrebno znatno više vremena.

Kakvoća statičnog teksta u Flashu se prikazuje u JPG kvaliteti, što ima za posljedicu mutniji tekst

nego na klasičnoj HTML stranici. Zatim, ako želite da vaši posjetitelji lako koriste i mijenjaju materijale, npr. ako želite studentima dopustiti da si kopiraju tekst, u HTML-u je to trenutak posla, a u Flashu je nemoguće.

Iako se broj korisnika weba koji nemaju Flash player instaliran ubrzano smanjuje, još uvijek je daleko od ništice. Zato moramo računati na mogućnost da neki naši posjetitelji neće vidjeti Flash datoteke, pogotovo na nekim mobilnim uređajima. Uz to, bitno je spomenuti da prikazivanje složenijih Flash animacija i videa zahtijeva kvalitetno računalo koje će te podatke moći dovoljno brzo obraditi i pokazati. Stoga je čest slučaj da se Flash datoteke ne mogu prikazati kvalitetno na starijim računalima. Sučelje

Kao i na pravom filmu, u Flash animaciji sve se zbiva na Pozornici. To je područje koje će gledatelji vašeg Flash filma vidjeti. Ukoliko su slike, tekst ili video materijali na Pozornici oni su vidljivi, a ukoliko nisu, nevidljivi su.

Siva površina oko Pozornice je radna površina. Sve što smjestite na radnu površinu, neće biti vidljivo gledateljima. Po tome radnu površinu možemo usporediti s garderobom u filmskom studiju, svi kostimi su potpuno nevidljivi dok ih glumci ne obuku i predstave na sceni.

Paneli su prozori na koje je su smještene grupe alata za izradu i izmjenu Flash aplikacija. Paneli mogu pružati i podatke o objektu koji obrađujemo. Controller (Window – Toolbars) ima ulogu sličnu kao i daljinski upravljači video uređaja – da pokrene, zaustavi i premota animaciju.

Traka za uređivanje (Edit bar) je smještena netom iznad vremenskog niza i u mnogočemu je proširenje vremenskog niza. Kazuje nam gdje smo, te nam omogućava da odemo u drugu scenu, odnosno druge simbole. Gumb Timeline nam omogućava skupljanje i širenje vremenskog niza, baš kao i mali trokutići na panelima.


54

Pretvaranje vektora u raster

Uvezite grafiku na Pozornicu Označite je alatom Izbor (Selection) U glavnom izborniku odaberite Modify > Bitmap > Trace Bitmap Odredite osobine, klik na OK

Tako pretvorenu grafiku moguće je povećati bez smanjenje kvalitete. Usporavanje i ubrzavanje animacije (Ease)

Smiri (Ease) je opcija koja nam omogućava usporavanje (Ease>0) ili ubrzavanje (Ease<0) objekta tijekom kretanja. Vrijednost se kreće u rasponu od -100 do 100. Ukoliko je Smiri vrijednost pozitivna, objekt će se usporavati, ukoliko je negativna objekt će se ubrzavati. Na radionici smo napravili mnoštvo primjera, neki od najzanimljivijih su: Primjer 1: Helikopter koji leti (koristeći Motion tween)

• Umetnite helikopter, lijevo izvan Pozornice, pretvorite ga u simbol • Desni klik na prvi Frame i Create Motion Tween (po potrebi se rastegne i dulje od

predloženog – što je Frameova više animacija je brža) • Klik na zadnju točku (Frame), premjestite helikopter desno izvan Pozornice • Dodavanje točke za izmjenu putanje: desni klik na 20. Frame, Insert – Keyframe –

Position; sa Selection Tool namjestite putanju po želji • Koristiti Ease za usporavanje/ubrzavanje helikoptera

Primjer 2: Lopta koja se odbija od poda (koristeći Ease) Primjer 3: Kamenje koje pada i odbija se od stijene pod raznim kutevima Primjer 4: Koristeći Shape twin i Classic twin napravili smo animaciju olovke koja piše

prvo ravnu crtu, a zatim i napiše jedno slovo. Primjer 5: Bacanje kamena – uključivanje rotacije dok se lik kreće (CW – u smjeru

kazaljke na satu; CCW – suprotno od kazaljke na satu) Primjer 6: Auto koji ide po cesti u brijeg i nizbrdo – opcija Orient to path Primjer 7: Nestajanje i ponovo postupno pojavljivanje objekta Primjer 8: Dva bolida koji se utrkuju po stazi Primjer 9: Dodavanje gumbi Play i Stop, ručno upisivanjem kodova te zatim jednostavnije, korištenjem

ScriptAssist, prvo kod jednostavnog primjera kugle koja se kreće, a zatim kod ranije napravljenih bolida te novog zadatka, 2 helikoptera koji se kreću po pozornici.

Primjer 10: Pomicanje kugle po ekranu tipkama na tipkovnici, unos kodova bez ScriptAssista.

Marko Mikša


55

POČETNICI

Predavači: Miljenko Hmelina, prof.

Polaznici:

1. Matija Hmelina 2. Dominik Presečki 3. Helena Hršak 4. Eva Presečki 5. Nika Jurman 6. Korina Krog 7. Mihael Krog 8. Klara Bajcer 9. Janko Strahinec 10. Karlo Lukšić 11. Patrik Lukšić 12. Dina Draganić

13. Fran Petek 14. Mateja Božinović 15. Hrvoje Božinović 16. Žan Mirko Zubić 17. Hana Iva Zubić 18. Luka Vorih 19. Vedrana Topolovec 20. Tamara Pernjek 21. Jan Uroić Varga 22. Matija Vdović 23. Josip Vdović

Pohvaljeni učenici: Hana Iva Zubić i Matija Hmelina

Radionica "Početnici" (Osnove računala + LOGO) održavala se od utorka do četvrtka u prijepodnevnom terminu. Radionicu je pohađalo 23 učenika osnovnih škola Krapinsko-zagorske županije, polaznici 1.-4. razreda.

Cilj radionice bio je da učenici steknu osnovno znanje rada na računalu, te da se upoznaju sa osnovama programiranja (LOGO). Teme radionice:

I. WINDOWS 1. Osobno računalo - dijelovi računala - uključivanje i isključivanje računala - mediji za pohranu podataka - uporaba miša i tipkovnice 2. Radna površina (Desktop) - što su ikone i čemu služe - promjena pozadine radne površine - promjena postavki čuvara zaslona - stvaranje prečica - rad s prozorima 3. Rad sa mapama i datotekama - naučiti razliku između mape i datoteke - stvaranje nove mape - preimenovanje i brisanje mape - kopiranje mapa i datoteka - naredbe kopiraj i izreži 4. Crtanje slika (Paint) - otvoriti program Paint - služiti se alatima za crtanje - spremanje crteža na računalo - otvaranje postojećeg crteža


56

II. MICROSOFT WORD - rad sa programom MS Word - izgled i elementi prozora - rad s tekstom – unos, oblikovanje, kopiranje, premještanje - spremanje i otvaranje dokumenata - umetanje slika u dokument III. INTERNET - objasniti pojam interneta - pregledavanje web stranica - upotreba tražilice - korištenje elektroničke pošte - spremanje teksta i slika sa web stranice na računalo IV. POWERPOINT - rad s programom MS Powerpoint - rad s prezentacijama – unos, oblikovanje, kopiranje, premještanje - spremanje i otvaranje prezentacije - umetanje slika i teksta u prezentaciju

Na kraju prvog dijela radionice polaznici su imali projektni zadatak. Naslov zadatka bio je „Grad Zagreb“. Služeći se internetom, trebali su pronaći tekstove i slike vezane za grad Zagreb, spremiti ih i oblikovati u MS Wordu i MS Powerpointu. IV. LOGO

Zadnja nastavna tema odnosila se na učenje programiranja. Većina učenika se prvi put susrela sa MSW Logom. Koristili smo slijedeće naredbe:

FD broj – naredba za kretanje naprijed BK broj – naredba za kretanje unatrag LT broj – okretanje ulijevo za određeni kut RT broj – okretanje udesno za određenu kut HT – sakrij kornjaču ST – pokaži kornjaču

CS – obriši zaslon PU – dizanje olovke PD – spuštanje olovke PE – uporaba gumice PPT – vračanje olovke nakon brisanja REPEAT – ponavlja naredbu u zagradi n puta

Započeli smo s crtanjem najjednostavnijeg kvadrata, zatim pravokutnika pa završili s trokutom.

Završni rad u logu bio je nacrtati kuću.

Miljenko Hmelina


57

Računalo plus

Predavač: Miljenko Ilić, dipl. inf.

Polaznici:

1. Dominik Presečki 2. Kristijan Kunštek 3. Eva Presečki 4. David Balon 5. Luka Mijatović 6. Bruno Miljan 7. Jan Uroić Varga 8. Ivan Bogdanić 9. Sara Gregurović 10. Lucija Sertić 11. Martin Benc

12. Luka Alagić 13. Klara Petrić 14. Josip Peer 15. Nela Horvat 16. Maša Margarin 17. Dora Cvrtila 18. Noa Sirovec 19. Ivona Škrobot 20. Andriano Fruk 21. Mario Taslak

Pohvaljeni učenik: Bruno Miljan

Radionica „Računalo plus“ bila je namijenjena učenicima nižih razreda koji su već pohađali jednu od prijašnjih Zimskih škola i učenicima koji imaju temeljna znanja iz informatike. Radionica se održavala kroz tri dana u jutarnjem terminu po četiri sata dnevno. Teme radionice: I. DIJELOVI RAČUNALA

Na početku radionice ponovili smo osnovne dijelove od kojih se svako računalo sastoji i nadopunili postojeće znanje novim sadržajima. Tako smo naučili koji uređaji spadaju u ulazne, a koji u izlazne, što se sve nalazi u kućištu računala, koja je razlika između strojne i programske opreme te koje medije koristimo za pohranjivanje podataka. Ponavljanje naučenog izvršili smo uz pomoć dva slajda koje možete vidjeti u prilogu.

monitor

hard disk

web kameraprinter

-na njemu je sve snimljeno

-ispis dokumenata

-na njemu vidimo štoračunalo radi

-vidimo se dok komuniciramo prekointerneta

RAM memorija

matična ploča

procesor

DVD-rom

-brzina rada računala

-koliko istovremeno možemo raditi

-na nju se sve spaja

-čitanje DVD-a


58

II. OBRADA TEKSTA

U ovom dijelu radionice naučili smo izraditi tablicu u MS Wordu, elemente tablice, spajanje i razdvajanje ćelija. Tablica je organiziran način prikaza podataka složenih u retke i stupce. U gotovo svim udžbenicima nailazimo na podatke prikazane tablicom. Tako se rezultati sportskih i drugih natjecanja uglavnom prikazuju tablicama. Isto tako, vrlo dobar primjer upotrebe tablica je izrada rasporeda sati. Upravo s tom idejom krenuli smo u drugi dio radionice.

• Kreiranje tablica • Kretanje tablicom • Označavanje redaka, stupaca i ćelija u tablici • Dodavanje i brisanje redaka i stupaca u tablici • Spajanje i dijeljenje ćelija u tablici • Oblikovanje tablice

Primjer gotovih tablica možete vidjeti u prilogu:


59

III. IZRADA PREZENTACIJA

Microsoft PowerPoint je program za izradu prezentacija i sastavni je dio programskog paketa Microsoft Office. Služi za izradu multimedijalnih prezentacija, omogućujući dodavanje efekata, slika, zvukova, poveznica. Rabi se kao sredstvo pomoći u predavanjima i predstavljanjima nekih proizvoda i usluga.

Obradili smo:

• Kreiranje prezentacija (pokretanje i zatvaranje MS PowerPoint-a, izgled prozora PowerPoint-a, stvaranje prezentacija, spremanje prezentacije).

• Rad sa slajdovima (umetanje novog slajda, promjena redoslijeda slajdova, brisanje slajda). • Oblikovanje slajdova i prezentacija (korištenje predložaka dizajna, sheme boja i pozadine,

grafičke oznake i numeriranje, animiranje teksta i objekata, okno zadatka „Prilagođena animacija“).

• Izvođenje prezentacija (prikazivanje prezentacije).

Učenici su izradili nekoliko kratkih prezentacija, a u završnom zadatku trebali su primijeniti naučeno. Zadatak im je bio samostalna izrada prezentacija na određenu temu.

IV. LOGO

U zadnjem dijelu radionice preostao nam je još programski jezik Logo. Najprije smo ponovili osnovne naredbe naučene na prošlim radionicama i nadopunili ih s novim naredbama. Uporaba petlje za crtanje niza likova Nacrtajte niz od 3 kvadrata duljine stranice 100.

Rješenje: TO KVADRAT REPEAT 4 [FD 100 RT 90] END TO NIZ.KVADRATA REPEAT 3 [KVADRAT RT 90 FD 100 LT 90] END

Nacrtajte niz od 3 kvadrata duljine stranice 100. Između svakog kvadrata u nizu je razmak od 30 koraka.

Završni zadatak bio nam je nacrtati niz kuća kao na slici.


60

Rješenje:

to zid REPEAT 4[fd 100 rt 90] end

to krov rt 30 REPEAT 3[fd 100 rt 120] lt 30 end

to prozor REPEAT 4[fd 20 rt 90] end

to vrata REPEAT 2[fd 40 rt 90 fd 20 rt 90] end

to kuca zid fd 100 krov pubk 40 rt 90 fd 20 lt 90 pd prozor pu rt 90 fd 40 lt 90 pd prozor pult 90 fd 20 rt 90 bk 60 pd vrata pult 90 fd 40 rt 90 pd end

Crtanje niza kuća. Kreirat ćemo program pod nazivom ulica koji će nacrtati niz kuća. Postupak:

1. Pomaknuti kornjaču ulijevo od početnog položaja za 300. 2. Nacrtamo jednu kuću. 3. Pomaknuti kornjaču u donji desni vrh kuće, odakle ćemo početi crtati sljedeću kuću. 4. Ponavljamo korake dok ne nacrtamo sve kuće.

to ulica pult 90 fd 300 rt 90 pd kuca rt 90 fd 100 lt 90 kuca rt 90 fd 100 lt 90 kuca rt 90 fd 100 lt 90 kuca rt 90 fd 100 lt 90 kuca rt 90 fd 100 lt 90 end

Miljenko Ilić


61

ALGORITMI OŠ

Predavač: Antun Razum Pohvaljena učenica: Ana Crnković

Radionica „Algoritmi za osnovne škole“ održavala se 2 sata dnevno kroz 8 dana. Polaznici radionice bili su učenici osnovnih škola kao što i stoji u samom imenu radionice. Preduvjet za pohađanje radionice bio je osnovno znanje programskog jezika C++ (znanje potrebno za rješavanje zadataka s

osnovnoškolskih natjecanja) budući da se na radionici radilo isključivo u tom jeziku.

Cilj radionice bio je upoznati polaznike s osnovnim algoritmima i načinima rješavanja koji se koriste na osnovnoškolskim natjecanjima. Kroz radionicu polaznici su naučili i različite koncepte vezane uz programiranje kao što su vremenska i memorijska složenost algoritma te njihova povezanost s ograničenjima u zadatcima. Ujedno, polaznici su rješavali i brojne zadatke u kojima se mogu primijeniti algoritmi koje smo obrađivali kako bi bolje usvojili i naučili primijeniti usvojeno znanje.

Obradili smo slijedeće teme i algoritme: • Osnove STL biblioteke (Standard Template Library)

o vektor (vector) – manipulacija i pristup vektoru te napomene vezane uz alokaciju memorije u vektoru (i ostalim STL spremnicima) i prednosti statičkog niza u odnosu na njega

o red (queue) i dvostrani red (deque) – princip rada i način korištenja o korisne funkcije – sort, lower_bound, upper_bound, …

• Pretraživanje u širinu (BFS – breadth-firstsearch)

o prednosti BFS-a i princip rada na dvodimenzionalnim poljima i na općim grafovima o implementacija u C++ jeziku uz pomoć reda o BFS – prilagodba BFS algoritma na grafovima koji imaju bridove duljine 0 i 1

• Binarno pretraživanje (Binary search)

o potrebni preduvjeti za primjenu algoritma i sličnosti u problemima na koje se binarno pretraživanje može primijeniti

o implementacija binarnog pretraživanja na funkcijama cjelobrojnog i realnog parametra o složeniji problemi na kojima se može primijeniti binarno pretraživanje (korak pretrage linearne

složenosti)

Polaznici:

1. Petar Bošnjak 2. Vedran Kurdija 3. Karlo Kovačić 4. Fran Halambek 5. Marin Kišić 6. Ana Crnković 7. Marko Prološčić 8. Vilim Lendvaj


62

• Rekurzivne funkcije i pretraživanje u dubinu (DFS – depth-firstsearch)

o osnovni koncepti vezani uz rekurzivne funkcije o upoznavanje s načinom rada DFS-a na brojnim primjerima o napomene vezane uz rekurzivne funkcije i moguća memorijska ograničenja na stogu (stack) o rekurzija s memoizacijom (uvod u dinamičko programiranje)

• Dinamičko programiranje

o jednostavni primjeri problema koji se mogu riješiti dinamičkim programiranjem o osnovni koncepti vezani uz dinamičko programiranje (stanje, prijelaz) o rekurzivni i iterativni pristup dinamičkom programiranju o složeniji zadatci

Tijekom predavanja pretežito sam koristio ploču na kojoj sam objašnjavao teoriju i razrađivao algoritme i probleme koje smo obrađivali. Ponekad, kada je bilo potrebno, koristio sam računalo povezano na projektor na kojemu sam napisao primjer programa koji koristi algoritam koji smo učili kako bi polaznici lakše shvatili kako točno implementirati taj algoritam.

Mislim da su polaznici većinom shvatili i usvojili znanje predavano na ovoj radionici. Neki od njih već su poznavali neke od predavanih algoritma, no na ovoj radionici su ih dodatno ponovili i uvježbali ih što je bitno ukoliko to znanje žele koristiti na natjecanju.

Antun Razum


63

ALGORITMI SŠ početni

Predavači: Anton Grbin i Antun Razum Pohvaljeni učenici: Petar Orlić i Marija Gegić

Na ovoj radionici obrađeni su neki jednostavniji algoritmi koji su prikladni početnicima za rješavanje algoritamskih zadataka:

1. Pretraživanje u širinu poznatije kao BFS (Breadth first search) • jedan od osnovnih algoritama u teoriji grafova • obilazi graf u širinu i pogodan je za nalaženje najkraće udaljenosti između dva vrha ukoliko

su svi bridovi jednake težine • koristi strukturu podataka red (poznatiji kao queue) koja je također objašnjena

2. Pretraživanje u dubinu poznatije kao DFS (Depth first search)

• također jedan od osnovnih algoritama u teoriji grafova • obilazi graf u dubinu, pogodan je za nalaženje povezanih komponenti grafa jer je kôd

znatno kraći od BFS-a. • koristi strukturu podatak stog (poznatiji kao stack)

3. Binarno pretraživanje (Binary search)

• metoda koja se koristi za pretraživanje monotonog niza (rastući ili padajući niz) • primjer kôda, nalaženje broja x, u n-elementnom rastućem nizu a[]:

int lo = 0, hi = n-1; while( lo < hi ) { int mid = ( lo+hi )/2; if( a[mid] < x ) lo = mid+1; else hi = mid; }

traženi broj je na poziciji lo

4. Dinamičko programiranje – DP • objašnjeni i riješeni su neki jednostavniji primjeri dinamičkog programiranja • također je objašnjen dodatan način implementacije takvih rješenja – rekurzija s

memoizacijom

Polaznici:

1. Bruno Gavranović 2. Luka Škugor 3. Ivan Janjić 4. Antonio Jurić 5. Petar Orlić 6. Helena Mikulić 7. Paula Rinkovec 8. Nikola Pintarić 9. Marija Gegić


64

5. Teorija igara

• rješavana je sljedeća igra: Mirko i Slavko imaju N keksa. Kada je na potezu, igrač uzima 2, 3 ili 5 keksa i pojede ih, igrač koji ne može napraviti potez je gubitnik. Mirko je prvi na potezu.

Objašnjeno je kako možemo „izračunati“ koji igrač ima pobjedničku strategiju, tj. može pobijediti bez obzira kako njegov protivnik igrao.

• kôd koji ispunjava niz win[], win[x] je jednak 1 ako igrač na potezu ima pobjedničku strategiju ako je na stolu x keksa, a 0 u suprotnom

win[0] = 0; for( int i = 1; i <= n; ++i ) if( ( i >= 2 && !win[i-2] ) || ( i >= 3 && !win[i-3] ) || ( i >= 5 && !win[i-5] ) ) win[i] = 1; else win[i] = 0;

konačno rješenje (za n keksa) je win[n]

Uz osnovne algoritme, pri kraju radionice, spomenuli smo i malo kompliciranije algoritme te riješili po jedan zadatak za vježbu. Tako smo obradili: • Monotoni queue i stack su proširenja običnih

struktura queue i stack. Uz operacije push i pop, odnosno operacije dodavanja i izbacivanja, monotoni queue i stack imaju dodatnu operaciju max, koja vraća iznos trenutačno najvećeg broja u strukturi. Sve operacije imaju složenost O(1).

• Podjela niza na blokove je općenita metoda rješavanja zadataka koji traže efikasno izvršavanje raznih upita nad zadanim nizom. Takvi upiti su, primjerice, suma svih brojeva u zadanom podnizu, promjena određenog elementa, maksimalni ili minimalni broj u podnizu ili slično. Zadaci tog tipa uglavnom imaju vrlo velika ograničenja na veličinu niza, kao i na broj upita (obično se zadaje 100 000 elemanata i isto toliko upita). Time, iako su operacije relativno jednostavnog tipa, potrebno je pronaći algoritam koji ih brzo obrađuje. Ova metoda uglavnom ne može dati potpun broj bodova, zbog nedovoljne efikasnosti. Unatoč tome, ona je univerzalna, može se primijeniti na zadatke s raznim tipovima upita, pa može biti korisna u slučaju da natjecatelj ne uspije osmisliti dovoljno efikasno rješenje. Metoda podjele na blokove kaže da se početni niz podijeli na određen broj blokova (manjih podnizova) čime se omogućuje da se pri upitu obrađuju cijeli blokovi odjednom, a ne svaki elementi zasebno. Svaki blok koji se potpuno nalazi unutar podniza upita može se u jednom koraku pribrojiti rješenju. Dodatno, postojat će najviše dva bloka koja su samo djelomično unutar podniza upita. Za njih ćemo ručno petljom prolaziti po elementima. Potrebno je još, radi efikasnosti, odrediti broj blokova, odnosno veličine blokova. Jednostavnom analizom se dobiva da je optimalna veličina bloka približno , pa je tako složenost svakog upita O( ).

• Logaritamska struktura je jedna od važnijih i češće korištenih struktura. Njene mogućnosti su dosta ograničene, ali unatoč tome često se koristi pri rješavanju zadataka. Posebnost te strukture je to što je implementacija krajnje jednostavna (svaka operacija se sastoji od svega par redova kôda, koji se lako zapamte), a samo vrijeme izvršavanja je vrlo kratko. Osnovne operacije strukture su 'izračunaj sumu elemenata zadanog podniza' te 'promijeni vrijednost zadanom elementu'. Za razliku od metode podjele na blokove, logaritamska struktura ima složenost O(log N). Operacije koje ova struktura koristi su vrlo jednostavne, što dodatno skraćuje vrijeme izvršavanja upita.

Polaznici su usvojili primjenu algoritama te su potaknuti da nastave samostalno vježbati

implementaciju rješavajući zadatke s poznatih svjetskih on-line natjecanja.

Voditelji radionice

N N


65

ALGORITMI SŠ napredni

Predavači: Bruno Rahle i Matija Milišić Pohvaljeni učenik: Neven Miculinić

Radionica je počela turnirom u besplatnoj online igrici FightCode Game. U toj igri cilj je napisati svojeg agenta u JavaScript-u koji će upravljati robotom te uništiti protivničkog robota.

Prva runda turnira, koja je održana tijekom dana, bila je organizirana kao švicarski turnir, kako bi se dobio raspored za ždrijebanje u glavnom dijelu turnira. Glavni dio turnira bio je turnir s dvostrukom eliminacijom. Drugim riječima, za ispasti s turnira potrebno je bilo izgubiti dva meča. Svaki meč se igrao dok netko nije skupio dvije pobjede. Tijekom runde nije bilo dopušteno mijenjati kôd bota.

Glavni dio turnira održan je predvečer, osim final foura, koji je održan nakon večere i svaki meč je bio projiciran na projektoru. Svi polaznici sa strepnjom su gledali hoće li u finalnom meču pobijediti Ivan Lazarić, pobjednik kvalifikacijskog turnira koji do finala pobjedničkog dijela nije izgubio niti jednu igru, ni u kvalifikacijama(!), ili Luka Škugor, koji se do finala probio nakon što je od Lazarića izgubio u finalu pobjedničkog dijela. Da bi osvojio turnir, Škugor je morao pobijediti dotad nepobijeđenog Lazarića u dva meča. To je, na iznenađenje mnogih, nakon nekoliko izjednačenih i napetih igara, i uspio te je njegov bot “apoth” odnio pobjedu i svu čast i slavu s ovog turnira. Vjerojatno najzanimljiviju igru, između Mihaela Liskija i Paule Rinkovec, možete vidjeti ovdje: http://fightcodegame.com/robots/replay/451640/.

Od pravih algoritama (preciznije: struktura podataka) koji su obrađeni na radionici valja istaknuti lijevo naginjuće crveno-crno stablo i konstantu strukturu.

Crveno-crno stablo je samo balansirajuće binarno stablo traženja. Kreirao ga je Rudolf Bayer 1972. i nazvao ga simetričnim binarnim B stablom. Današnje ime nadjenuli su mu Guibas i Sedgewick. U svojoj osnovi to je 2-3-4 stablo prikazano u obliku binarnog stabla. Od tuda vuče svoja svojstva:

1. Crveno-crno stablo je binarno stablo 2. Svaka veza ima boju, crvenu ili crnu, a boja veze pridružena je djetetu 3. Korijen je crn 4. Vanjski čvorovi su prazni i crni 5. Oba djeteta crvenog čvora su crna 6. Broj crnih čvorova na svakom putu od svakog čvora u stablu do svih listova u njegovom

podstablu je jednak 7. Desno dijete ne može biti crveno

Polaznici:

9. Neven Miculinić 10. Stjepan Požgaj 11. Ivan Lazarić 12. Ivan Žufić 13. Branimir Filipović 14. Mihael Liskij 15. Ivan Šego 16. Tonko Sabolčec


66

Karakteristike crveno-crnog stabla dane su u donjoj tablici.

Ubacivanje Traženje Brisanje Sortiranje Traženje k-tog

Prosječan slučaj O(lg N) O(lg N) O(lg N) O(N) O(lg N)

Najgori slučaj O(lg N) O(lg N) O(lg N) O(N) O(lg N)

Praktički jedina razlika u odnosu na obično binarno stablo su tri funkcije (rotate_to_left,

rotate_to_right i color_flip) te 2 if-a na kraju insert funkcije.

void rotate_to_left(NodePtr &A, NodePtr B) { A->d = B->l; B->l = A; A = B; std::swap(A->color, A->l->color); A->l->update(); A->update(); } void rotate_to_right(NodePtr &A, NodePtr B) { A->l = B->d; B->d = A; A = B; std::swap(A->color, A->d->color); A->d->update(); A->update(); } void color_flip(NodePtr A) { A->color = RED; A->l->color = BLACK; A->d->color = BLACK; } void insert(NodePtr &curr, int v) { ... if (is_red(curr->d)) { rotate_to_left(curr, curr->d); } if (is_red(curr->l) && is_red(curr->l->l)) { rotate_to_right(curr, curr->l); color_flip(curr); } }

Konstantna struktura omogućava nam da, uz predprocesiranje, u konstantnom vremenu odgovorimo

na pitanja tipa “koji je minimum/maksimum u nekom intervalu”. Ideja je slijedeća: za svaku poziciju, zapamtimo dodatnih log2 N brojeva: koji je najmanji broj od ove pozicije do idućih 1, 2, 4, 8, 16, …, 2k, gdje je k takav da je 2k najveća potencija broja 2 manja od N. Npr., ako imamo niz dužine 10, 2. element u nizu će tako pamtiti redom najmanji element na slijedećim podnizovima: [2, 3>, [2, 4>, [2, 6>, [2, 10>. Da bismo izračunali te vrijednosti, koristimo algoritam dinamičkog programiranja. Glavni dio kôda dan je u nastavku (nedostaje destruktor).


67

class Konstantna { int **data_; int n_; int *manji_; int m_; int get(int i, int j) { if (j < n_) return data_[i][j]; return data_[i][n_-1]; } public: Konstantna(int n, int *data) : n_(n) { for (m_ = 1; (1<<m_) < n; ++m_); manji_ = new int[n+1]; for (int i = 0, j = 1; i <= n; ++i) { manji_[i] = j-1; if (i == (1<<j)) ++j; } data_ = new int*[m_]; for (int i = 0; i < m_; ++i) { data_[i] = new int[n]; for (int j = 0; j < n; ++j) { if (i) { data_[i][j] = std::min(get(i-1, j), get(i-1, j+(1<<(i-1)))); } else { data_[i][j] = data[j]; } } } } int query(int l, int r) { int diff = r-l; return std::min(get(manji_[diff], l), get(manji_[diff], r-(1<<manji_[diff]))); } };

Bruno Rahle


68

Pripreme za Državnu maturu

Predavač: Krešimir Dunaj, prof.

Polaznici:

1. Milan Makar 2. Filip Krsnik 3. Stjepan Pavić 4. Leon Orel 5. Nikola Landripet 6. Antonio Pešec 7. Matija Vragović 8. Jurica Semenić 9. Jurica Zajec 10. Patrick Kovačević 11. Luka Konjić

12. Tihomir Fruk 13. Dalibor Mohorko 14. Jasmin Belošević 15. Dario Potočki 16. Antonio Cvrtila 17. Valentino Cesarec 18. Neven Herceg 19. Damir Drempetić 20. Marko Hren 21. Janko Ban

Pohvaljeni učenik: Jurica Zajec

Radionica "Pripreme za Državnu maturu" sadržavala je program natjecanja iz osnova informatike i algoritama. Održavala se u petak, subotu i ponedjeljak u poslijepodnevnom terminu od 13 do 17 sati. Radionicu su pohađali učenici 4.AT razreda smjer "Tehničar za računalstvo" te učenici 4.BT razreda smjer "Tehničar za mehatroniku" iz Srednje škole Krapina.

Cilj radionice je da polaznici obnove i prodube znanje o brojevnim sustavima i pretvaranju brojeva iz jednog brojevnog sustava u drugi, prikaz negativnih cijelih i decimalnih brojeva u binarnom sustavu pomoću tehnike dvojnog komplementa, prikaz realnih decimalnih brojeva s pomičnim decimalnim zarezom u registrima računala pomoću IEEE 754 standarda s jednostrukom preciznošću, rješavanje logičkih funkcija pomoću pravila matematičke logike odnosno Booleove algebre i korištenjem logičkih I, ILI i NE sklopova te minimizaciju logičkih funkcija pomoću pravila Booleove algebre, izračun brzine prijenosa podataka u računalnoj mreži kao i izračun zauzimanja memorijskog prostora datoteke na disku određenog kapaciteta, ponoviti pojmove iz informatike vezane uz hardver računala te aplikacije MS Word, MS Excel, MS PowerPoint i MS Windows, algoritmima i njihovom zapisu pomoću dijagrama toka i pseudokoda. Zadaci rješavani na radionici su primjeri s natjecanja iz informatike kao i državne mature. Primjeri zadataka na radionici: 1. Na numeričkome dijelu tipkovnice otipkali smo ASCII kôd 64. Koju tipku treba istodobno držati pritisnutu kako bismo ispisali znak @?

A. Ctrl B. Shift C. AltGr D. Alt

2. U koji se dio računala prilikom uključivanja učitava dio operacijskog sustava?

A. u ROM B. u RAM C. u BIOS D. u OS


69

3. Što znači da je radna frekvencija procesora 3 GHz?

A. Procesor u jednoj sekundi izvodi 3 milijuna koraka. B. Procesor u jednoj sekundi izvodi 3 milijarde koraka. C. Procesor u jednoj sekundi obradi 3 milijuna bitova. D. Procesor u jednoj sekundi obradi 3 milijarde bitova.

4. U programu za proračunske tablice stvoren je prikazani dio tablice. Što treba upisati u ćeliju B8 ako na temelju prikazanih podataka želimo izračunati koliki su ukupni troškovi za knjige, bilježnice, pribor i olovke na početku školske godine?

A. =SUM(B2:B4;B7) B. =SUM(B2;B4;B7) C. =SUM(B2;B4:B7) D. =SUM(B2:B4:B7)

5. U programu za proračunske tablice stvoren je prikazani dio tablice. Koja će vrijednost pisati u ćeliji I2 nakon pritiska na tipku [Enter]?

A. 50 B. 40 C. 30 D. 20

6. Koji je heksadekadski ekvivalent dekadskog broja 254?

A. FE B. EF C. EE D. FF

7. Koji je oktalni ekvivalent broja 1011,1101(2)?

A. 13,61 B. 13,64 C. 51,61 D. 51,64

8. Pretpostavimo da se cijeli brojevi u memoriji računala zapisuju u 8-bitovnim registrima metodom dvojnog komplementa. U dvama registrima zapisane su dekadske vrijednosti 93(10) i 49(10). U treći registar treba spremiti zbroj sadržaja ovih registara. Koji je sadržaj trećeg registra?

A. 142(10) B. –142(10) C. –114(10) D. 114(10)


70

9. Za koje će od ponuđenih vrijednosti logički izraz biti istinit?

A. A = 1, B = 1 B. A = 1, B = 0 C. A = 0, B = 1 D. A = 0, B = 0

10. Pojednostavnite logički izraz na način da ga napišete s najmanjim mogućim brojem operacija i operanada. 11. Koliko će prostora u kilobajtima na tvrdom disku zauzeti 512 stranica čistog teksta ako je poznato da se na jednoj stranici teksta nalazi 800 znakova, a za kodiranje znakova koristi se UNICODE 16 kôd? 12. Osobe A, B i C igraju jednu zanimljivu igru. Osoba A kaže osobi B jedan cijeli broj. Osoba B treba taj broj zapisati na način kako bi bio zapisan u 8-bitovnom registru metodom dvojnog komplementa. Tako dobiveni zapis osoba B kaže osobi C, ali joj kaže da je to zapis cijelog broja metodom predznaka i apsolutne vrijednosti te osoba C treba naći pripadnu dekadsku vrijednost tog broja. Koji bi broj trebala dobiti osoba C ako je osoba A rekla osobi B broj –57? 13. Prijenos podataka s jednog na drugo računalo traje 4 minute i 16 sekundi, a brzina prijenosa podatka u mreži je 100 kb/s. Koliko je podataka u kB preneseno u tom vremenu? 14. Pohranjeni tekst na tvrdom disku zauzima 600 KB. Koliko stranica ima taj tekst ako se na jednoj stranici nalazi 800 znakova kodiranih UNICODE 16 kôdom? 15. Zadan je heksadekadski zapis sadržaja četiriju uzastopnih bajtova koji predstavljaju zapis realnog broja prema IEEE 754 standardu jednostruke preciznosti. Zapis ima sljedeći oblik: C2120000. O kojem se broju u dekadskom brojevnom sustavu radi? 16. Realni broj –125,125 prikazan je u računalu prema IEEE 754 standardu jednostruke preciznosti. Koja je heksadekadska vrijednost tog zapisa? 17. Kojom ćemo naredbom varijabli d pridružiti vrijednost decimalnog dijela realnog broja r?

A. d:= r-trunc(r); B. d:= r-round(r); C. d:= round(r)div trunc(r); D. d:= round(r)mod trunc(r);

18. Za prirodan broj kaže se da je prost ako je djeljiv samo s 1 i sa samim sobom. U nastavku je dio programa koji će za broj n provjeriti je li prost. Koju naredbu treba umetnuti na označeno mjesto (crtu) kako bi program bio ispravan?

k := 0; za i := 2 do round(sqrt(n)) činiti ako je n mod i = 0 onda ____________; ako je k = 0 onda izlaz ('Broj je prost'); inače izlaz ('Broj nije prost');

A. k := 0 B. k := 1 C. n := n – 1 D. k := 2 * k

19. Napiši pseudokod koji će za brojeve u intervalu od 160 do 170 zbrajati njihove znamenke te ispisati brojive djeljive sa 7.

n := 160; m := 170; za i := n do m činiti { t := i; k := 0; dok je t > 0 činiti


71

{ k := k + t mod 10; t := t div 10; } ako je k mod 7 = 0 onda izlaz (i); }

20. Mještani su odlučili uz rijeku koja prolazi kroz njihovo mjesto postaviti niz naizmjenično plavih i crvenih klupa s tim da prva klupa u nizu bude plava. Izračunali su da trebaju postaviti točno n klupa. Napišite program u pseudojeziku koji će za učitani broj klupa n ispisati koliko im treba plavih p, a koliko crvenih c klupa.

ulaz (n); c:=n div 2; ako je n mod 2 =0 onda p:=c; inače p:=c+1; izlaz (`Plavih klupa je`, p , `crvenih klupa je`, c);

21. Osoba A je u banku uložila x kuna. Za točno mjesec dana banka će na njezin iznos dodati kamatu u iznosu od p%. Svaki sljedeći mjesec kamata se dodaje na prethodno uvećani iznos. Osobu A zanima koliko minimalno mjeseci treba ostaviti novac u banci kako bi imala na računu bar y kuna. Pomognite osobi A i napišite program u pseudojeziku koji će unositi vrijednosti x, p i y te će računati i ispisati minimalni broj mjeseci m iz teksta zadatka.

ulaz (x,p,y); m:=0; dok je x < y činiti { x:=x+x*p/100; m:=m+1; } izlaz ('Minimalni broj mjeseci je', m);

22. Jakov ima p prijatelja koje želi počastiti. Počastit će ih s ukupno k kolača. Jakov svoje prijatelje želi počastiti tako da svi dobiju podjednak broj kolača pa ih je poslagao u red. Prvom u redu dao je prvi kolač, drugom u redu dao je drugi kolač i tako redom do posljednjeg (p-tog) prijatelja. Nakon toga vratio se na početak reda i nastavio dijeliti kolače istim redom sve dok nije podijelio sve kolače. Očito je da se na ovaj način moglo dogoditi da su neki prijatelji dobili po jedan kolač više od ostalih prijatelja. Jakova na kraju zanima koliko je najmanje kolača b dobio svaki prijatelj te koliko je prijatelja m dobilo jedan kolač manje od drugih prijatelja. Napišite program u pseudojeziku koji učitava broj prijatelja p i broj kolača k te ispisuje podatke koji zanimaju Jakova.

ulaz (p,k); b:=k div p; m.=k mod p; ako je m <> 0 onda m:=p-m; izlaz (`Svaki prijatelj je dobio`, b , `kolača`); izlaz (`Jedan kolač manje je dobilo`, m ,`prijatelja`);

Učenicima je radionica bila jako zanimljiva i korisna jer su uz obnavljanje znanja stekli i produbili nova znanja koja će im trebati na državnoj maturi kao i u njihovoj budućoj struci.

Pohvaljen je učenik 4.BT razreda smjer "Tehničar za mehatroniku" Jurica Zajec zbog aktivnosti na radionici, čestog javljanja na ploču kao i predlaganje rješenja za različite vrste zadataka.

Krešimir Dunaj


72

Primjena računala u nastavi

Predavač: Krunoslav Kranjčec, prof.

Polaznici:

1. Sabina Potočnjak 2. Hršak Ružica 3. Gorup Nada 4. Marija Čavužić 5. Tušek Vrhovec Erika 6. Šalković Dragica 7. Pospiš Dragica 8. Andreja Cigula

9. Jelena Tucelj 10. Mihaela Vranić 11. Hršak Mladen 12. Barlović Ivana 13. Valentina Lež Trgovec 14. Potočki Valentina 15. Dubravka Pernjek

Radionica „Računalo u nastavi (uredske aplikacije i WEB 2.0 alati)“ održavala se od utorka do četvrtka (8.-10.1.) u poslijepodnevnim terminima. Radionicu je pohađalo 13 nastavnika iz osnovnih i srednjih škola Krapinsko-zagorske županije.

Cilj radionice bio je polaznike poučiti i osposobiti za unos, obradu i ažuriranje sadržaja korištenjem sljedećih aplikacija, s naglaskom na korištenje prečaca na tipkovnici:

1) Microsoft Word 2007 – alat za unos i obradu teksta 2) Microsoft Excel 2007 – proračunske tablice 3) Microsoft PowerPoint 2007 – izrada multimedijalnih prezentacija (nastavna pomagala) 4) Prezi – WEB 2.0 alat za izradu cloud-based atraktivnih prezentacija

Teme radionice: 1) Microsoft Word 2007 – alat za unos i obradu teksta

Pokretanje Worda, sučelje aplikacije, otvaranje novog i postojećeg dokumenta i zatvaranje aplikacije. Unos i oblikovanje sadržaja (promjena vrste fonta, veličine i boje fonta). Oblikovanje odlomka (poravnanje odlomka u odnosu na lijevu, desnu marginu, centriranje odlomka, uvlačenje odlomka, uvlačenje prvog retka odlomka, prored u odlomku, razmak između odlomka i gornjeg/donjeg teksta, okviri odlomka i stranice, sjenčanje odlomka), dodavanje nove stranice u dokument, oblikovanje vodenog žiga u dokumentu, kreiranje listi (popisa), grafičke oznake i numeracija, umetanje prekida, fusnota, automatsko umetanje sadržaja, promjena predefiniranih stilova. Kopiranje i premještanje teksta, umetanje i oblikovanje tablica, umetanje formula i funkcija u tablicu, umetanje i oblikovanje zaglavlja/podnožja, predpregled prije ispisa i ispis dokumenta na pisač. Korištenje prečaca Ctrl+A, Ctrl+C, Ctrl+V, Ctrl+X, Ctrl+Z, Ctrl+B,Ctrl+U, Ctrl+I, Ctrl+P, Ctrl+Space, Alt+F4…

2) Microsoft Excel 2007 – proračunske tablice

Prvi koraci u radu sa tabličnim kalkulacijama. Pokrenuti i zatvoriti aplikaciju; otvoriti jednu, više radnih knjiga; pospremiti radnu knjigu na određenu lokaciju na uređaj za pohranu; pospremiti radnu knjigu pod drugim imenom; pospremiti radnu knjigu u drugom datotečnom formatu (predložak, webstranica); prijelaz između radnih listova, ili otvorenih radnih knjiga; upotrijebiti funkciju pomoći u aplikaciji; zatvoriti aplikaciju za tablične kalkulacije. Mijenjanje osnovnih postavki: upotrijebiti funkciju za povećanje (zumiranje) radne knjige; prikazati/sakriti trake alata; zamrznuti, odmrznuti naslove redaka i/ili stupaca; izmjena osnovnih postavki aplikacije (korisničko ime, glavna mapa za spremanje i otvaranje radne knjige).


73

Rad s ćelijama: umetanje podataka (upisati brojku, tekst, datum, valutu u ćeliju); označavanje ćelija; označiti cijeli radni list; označiti redak, stupac, niz susjednih/nesusjednih redaka i stupaca. Reci i stupci: umetanje redaka, stupaca u radni list; brisanje redaka, stupaca iz radnog lista; mijenjanje širine stupca i visine retka; skrivanje redaka i stupaca. Uređivanje podataka: umetanje dodatnih sadržaja u ćeliju, zamjena postojećih sadržaja ćelije; korištenje funkcija za poništavanje (Undo) i poništenje posljednje Undo izmjene (Redo). Umnožavanje, premještanje, brisanje: umnožavanje sadržaja ćelije i niza ćelija unutar radnog lista, između radnih; listova i otvorenih radnih knjiga; korištenje funkcije za samoispunu/kopiranje ili inkrementalno povećavanje ulaznih podataka; premještanje sadržaja ćelije i niza ćelija unutar radnog lista, između radnih listova i otvorenih radnih knjiga. Pronalaženje i zamjena: upotreba funkcija pronađi i zamijeni za pronalaženje i zamjenu sadržaja u radnom listu. Sortiranje i filtriranje podataka: sortiranje niza ćelija po uzlaznom i silaznom kriteriju; filtriranje podataka po nekom kriteriju. Radni list: umetanje novog radnog lista; preimenovanje radnog lista; brisanje radnog lista; umnožavanje radnog lista unutar radne knjige i unutar otvorenih radnih knjiga; premještanje radnog lista unutar radne knjige i unutar otvorenih radnih knjiga. Rad s formulama i funkcijama: izvođenje formula korištenjem relativnih adresa ćelija i aritmetičkih operatora (+, -, *, /); razumjeti i upotrijebiti relativne, mješovite i apsolutne adrese ćelija u formulama; izvođenje formula korištenjem funkcija sume, prosjeka, minimuma, maksimuma i brojanja; izvođenje formula korištenjem logičke funkcije IF (uzimanjem u obzir jedne ili dvije specifične vrijednosti). Oblikovanje: oblikovati ćelije za prikaz određenog broja decimalnih mjesta, za prikaz broja sa ili bez oznake za tisućice; oblikovati ćelije za prikaz datuma; oblikovati ćelije za prikaz valutnih simbola; oblikovati ćelije za prikaz postotaka; promijeniti način na koji se pojavljuje sadržaj unutar ćelija: veličinu i tip slova; oblikovati sadržaj ćelije (podebljano, nakošeno, jednom i dvostruko podvučeno); promijeniti boju sadržaja ćelije i pozadine ćelije; prenijeti oblikovanje sa ćelije ili niza ćelija na drugu ćeliju ili niz ćelija; poravnavanje sadržaja ćelija lijevo, desno, u sredinu, gore, dolje; centriranje naslova preko niza ćelija; prilagođavanje orijentacije sadržaja ćelije; dodati rubove ćeliji, odabranom nizu ćelija. Dijagrami/grafikoni: izraditi različite vrste dijagrama/grafikona iz podataka u radnoj knjizi; dodavanje naslova, oznaka na dijagramu/grafikonu, micanje naslova i oznaka s dijagrama/grafikona; mijenjanje pozadinske boje u dijagramu/grafikonu; promjena vrste dijagrama/grafikona; umnožiti, premjestiti dijagram/grafikon unutar radnog lista, između otvorenih radnih knjiga; promijeniti veličinu, izbrisati dijagram/grafikon. Priprema izlaznih rezultata: promjena margina na radnom listu; promijeniti orijentaciju radnog lista, promijeniti veličinu stranice; dodati i promijeniti tekst i ostale podatke u zaglavlju i podnožju radnog lista; uključivanje i isključivanje crta rešetke; primjena automatskog ispisa naslova redaka na svakoj stranici radnog lista.


74

3) Microsoft PowerPoint 2007

Pokretanje aplikacije, sučelje aplikacije, otvaranje novog i starog dokumenta, zatvaranje dokumenta i aplikacije, umetanje slajda, unos i oblikovanje teksta, podešavanje pozadine slajda i stilova slajda, premještanje i kopiranje slajdova, pogledi u prezentaciji, umetanje i oblikovanje slika, tablica i grafikona u prezentaciju, umetanje animacijskih efekata na objekte u slajdu i prijelaz između slajdova, podešavanje postavki animacija, umetanje navigacijskih gumba na slajdove, umetanje hiperveza na objekte slajda i povezivanje slajdova pomoću njih, predpregled slajdova prije ispisa i ispis prezentacije na pisač.

4) Prezi – WEB 2.0 alat za izradu cloud-based atraktivnih prezentacija

Upoznavanje sučelja alata, izrada prezentacije na temelju praznog radnog lista, dodavanje okvira, slajdova, multimedijskih sadržaja – slika, zvuk video, formiranje staza, redoslijed izvođenja slajdova, unos, uređivanje teksta. Pokretanje prezentacije, postavke za automatsko izvođenje prezentacije. Dohvaćanje Prezi prezentacije s WEB-a i pokretanje na lokalnom računalu. Postavljanje lokalne PowerPoint prezentacije u Prezi alat, te odabir 3D predložaka i oblika putanja. Dijeljenje Prezi prezentacije na društvenim mrežama, e-mailom.

Na kraju radionice polaznici su imali projektni zadatak. Trebali su izraditi u MS Powerpointu kviz za učenike u kojem je trebalo dodati slajdove s pitanjima i ponuđenim odgovorima, na odgovorima je trebalo umetnuti hiperveze koje su se u slučaju pogrešnog odgovora spajale na slajd s porukom „Pogrešan odgovor pokušaj opet“ i hipervezom na njemu za povratak na slajd s istim pitanjem. U slučaju odabira točnog odgovora pojavio se novi slajd sa sljedećim pitanjem, prelaskom miša preko odgovora trebao se pojaviti okvir s tekstom „Odaberi ako si siguran/na“.

Krunoslav Kranjčec


75

76

18. ZIMSKA ŠKOLA INFORMATIKE – KRAPINA 2013. Krapina, 3.-11. siječnja 2013.

BILTEN

Autori priloga i fotografija

Predavači i sudionici Zimske škole informatike – Krapina 2013.

Urednica

Vlasta Šeparović, dipl. ing. [email protected]

Tehnički urednik

Aron Bohr [email protected]

Likovno rješenje korica

Ivo Šeparović, dipl. ing.

Izdavač

Hrvatski savez informatičara Zagreb, Dalmatinska 12, tel./fax 01/48 48 770

www.hsin.hr, e-mail: [email protected]

Za izdavača odgovara

Krešimir Malnar, v.d. tajnik HSIN-a

Naklada 50 primjeraka

Tisak

Hrvatski savez informatičara

bilten sa 18. zimske škole informatike - krapina 2013

Documents