bilten korice 01-13 - hljk.hr · ugovoru kojim se ugovorni odnos s ljekar-nama produ`io do 31....

›2013-12013-1‹

HRVATSKA LJEKARNI^KA KOMORA

Nakladnik:

HRVATSKA LJEKARNI^KA KOMORA

Za nakladnika:Mate Portolan, mag. pharm.

Urednik:dr. sc. Vladimir Grdini}, red. prof. u m.

Pomo}nica urednika:Ana Malovi}, dipl. iur.

Lektura:Tomislav Salopek

Adresa uredni{tva:Bilten HLJK / Hrvatska ljekarni~ka komora, Marti}eva 27/III, 10 000 Zagreb, Hrvatska

Telefon: 46 16 017, 46 16 805; telefaks: 46 16 017e-mail: hljkºhljk.hr; http: /www.hljk.hr

Radno vrijeme: ponedjeljak 12-20 h, utorak do petak 8.00-16.00 h@iro ra~un: Hrvatska ljekarni~ka komora, Zagreb, broj: 2360000-1101243041

Slog i tisak:Denona d.o.o., Zagreb

Naklada:3 200

ISSN:ISSN 1846-1794

GODI[TE VIII. SVIBANJ 2013. BROJ 1.

Sadr`aj

uvodnik 3»Istina« o stvarnome stanju 3

~lanci 11Propisivanje generi~kih lijekova 11Upravljanje ljekarnom 17Usvajanje novoga znanja – izazov i potreba dana{njem ljekarniku 22Ljekarni~ke usluge kao snaga unapre|enja struke 23Savjetovanje u ljekarni kao dodatna usluga 29

izvje{}a 31Rad Vije}a Komore – sjednice 6/111 i 7/112 31Sastanak Hrvatske ljekarni~ke komore i Slovenske lekarni{ke zbornice 41PGEU izvje{}a: sije~anj/studeni 2012. 42

zakonodavstvo 53Pravilnik o arbitra`i Hrvatske ljekarni~ke komore 53Dopuna Popisa kozmeti~kih i drugih sredstava za za{titu zdravlja kojima

ljekarne mogu opskrbljivati korisnike 54

osvrti 55»Mystery shopping« u ljekarnama – obilje`ja ljekarni~ke usluge u Hrvatskoj 55

jezik 59Djelotvornost i u~inkovitost 59

obavijesti 61Obavijest o izborima za predsjednika HLJK-a 61

iz ureda 63Potrebna dokumentacija za izdavanje narkotika 63Osobne isprave za preuzimanje eRecepta 63Izdavanje Phemitona 63Vo|enje knjige narkotika 64Izdavanje lije~niku lijeka bez recepta 64

podsjetnikDrago kamenje kao lijekovi ovitak

3

uvodnik»Istina« o stvarnome stanju

Hrvatska uskoro, nakon deset go-dina sveobuhvatnih priprema, postaje pu-nopravna ~lanica Europske unije (EU). EU je donedavno bila primjer stabilnog i uspje{nog ekonomskog poretka i trì{ta, koje je zbog krize koja je zahvatila cijeli svijet danas u gospodarskim i financijskim problemima. U nekim zemljama EU, pogo |enima krizom, propadaju banke, prijete ste~ajevi, gube se radna mjesta i socijalna prava, sve je vi{e nezadovoljnih i nezaposlenih. Prema ocjeni ekonomskih stru~njaka Hrvatska ulazi u EU u boljemu stanju od barem nekoliko njezinih ~lanica. Valja se podsjetiti kako je vitalnost i izdr`ljivost na{a zemlja pokazala mnogo puta u svojoj povijesti. Usprkos sumornim vremenima i lo{im prognozama, ulazak u EU kod ve}ine hrvatskih gra|ana {iri ozra~je nade da }e se Hrvatska u idu}ih ~etiri do pet godina izvu}i iz problema u koje je za-pala svojom i ne samo svojom krivnjom. Kriza se osje}a u zdrav stvenom sustavu i ljekarni{tvu koje se te{ko nosi sa sve ve}im financijskim problemima.

Potkraj oùjka 2013. ministar zdravlja i kandidat za zagreba~kog gradona~elnika Rajko Ostoji}, gostuju}i u emisiji »Nedje-ljom u dva«, vi{e je puta ponovio kako bole-snicima i drugim gra|anima uvijek treba re}i istinu. Priznao je da u Hrvatskoj nema go-

spodarskog oporavka i da se sada{nja vlast zaletjela u davanju prediz bornih obe}anja. Prema njegovim rije~ima, glavni krivci za probleme u zdravstvu jesu biv{a vlast i go-spodarska kriza, pa stoga financijsku konso-lidaciju i smanjenje liste ~ekanja drì najva`-nijim projektom Ministarstva zdravlja.

[to kaù brojevi i pokazatelji o stvarnome stanju u ljekarni{tvu i zdravstvu. U razdob-lju od 2008. do 2011. ljekarni{tvo je po-slovalo u financijski stabilnom okruènju, pro ra~un za lijekove realno je planiran u skla-du s o~ekivanom potro{njom lijekova, roko-vi pla}anja smanjeni su na 60 dana za ljekarni~ku uslugu, za lijekove na 150 da na, a za ortopedska pomagala na 90 dana.

Po~etkom godine 2012. produljuje se rok pla}anja zbog dono{enja privremenoga Dràvnog prora~una u kojemu je stavka za lijekove na recept planirana u iznosu od 40 % stvarnih potreba. Iako je godi{nji pro-ra~un za lijekove na recept u godini 2012. bio realno planiran i iznosio je 3,1 milijardu kuna, sredinom godine ministar je uzeo 470 milijuna kuna s ove stavke kako bi sani-rao dugove bolnica prema veledrogerijama i produljio rokove pla}anja na 60 dana.

BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE VIII : 2013 - 1

4

Prora~un za lijekove na recept za godinu 2013. utvr|en je u iznosu od 2,856 milijar-di kuna ili 8,7 % manje nego prethodne go-dine. Naime, HZZO planira daljnje sma-njivanje cijene lijekova na Listi i za taj je iz-nos umanjen prora~un. Od 1. sije~nja 2013. uveden je PDV od 5 % na lijekove koje pla}a HZZO, kao i na ljekarni~ku uslu-gu. Prema odluci HZZO-a, nabavna cijena lijeka, usluga i PDV moraju se pla}ati s iste pozicije u prora~unu tako da realno prora~un za lijekove iznosi 2,35 milijardi kuna ili 25 % manje nego prethodne godine.

Posljedica je te i takve odluke pove}anje du-govanja HZZO-a ljekarnama na vi{e od dvije milijarde kuna, a rok pla}anja pove}an je na 280 dana. Ovakvo stanje dugovanja prema ljekarnama, koje nikada nije bilo teè, ugroàva stabilnu opskrbu sta nov ni{tva lijekovima i prijeti mogu}im nesta {icama lijekova. Veledrogerije mjesecima upozora-vaju ministra i javnost na problem dugovanja i nelikvidnosti u zdravstvu, ali rje{enja jo{ nema, kao {to nema ni nesta{ice lijekova. Kako je mogu}e da dugovanje HZZO-a prema ljekarnama nikada nije bilo ve}e, a opskrba lijekovima i dalje je uredna. Odgo-vor na ovo pitanje leì u ~injenici da ve}ina proizvo|a~a lijekova i dalje isporu~uje lijekove dobavlja~ima i ljekarnama.

Pojava nesta{ice lijekova sigurno bi ubrzala rje{avanje postoje}ih problema. Dok se to ne dogodi, ministar moè i dalje izjavljivati kako }e, usprkos ka{njenjima od 290 dana u pla}anjima, lijekova i dalje biti.

Komora je u proteklom razdoblju poduze-la vi{e aktivnosti kako bi se postoje}i pro-

blemi pla}anja i primjene novih financijskih zakonskih propisa u ljekarni{tvu navrijeme rije{ili, i o tome smo izvje{tavali u pro{lom broju Biltena.

Naime, dono{enje novih financijskih propi-sa u godini 2012. otvorilo je nova pitanja na koje nema odgovora i sve je vi{e nepo-zna nica s kojima ljekarni{tvo treba u}i u 2013. Traìmo sastanke, {aljemo dopise u Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo finan-cija, HZZO-u kako bi se dobila neka infor-macija o otvorenim pitanjima. I prije smo imali sli~nih problema s pove}anjem dugo-va, ali sugovornici iz Ministarstva zdrav-stva i HZZO-a uvijek su bili spremni razgo-varati i zajedni~ki s Komorom traìti rje-{enja. Ministar zdravlja i ravnatelj Zavoda kao da ne ~uju na{e zamolbe i upozorenja. Ministar zdravlja razgovara s proiz vo-|a~ima, dobavlja~ima, dodu{e, bez kon-kretnih dogovora i rje{enja, ali za ljekar-ni{tvo nema vremena.

Kako primijeniti novi Zakon o financijskom poslovanju i rok pla}anja od 60 dana, za{to se radi podjela ljekarni{tva na podu-zetnike i na osobe javnoga prava, kako }e ljekarne sklapati ugovore s dobavlja~ima, ima li dràva namjeru i kako rije{iti pro-blem starog duga, sve su to otvorena pi-tanja i nepoznanice na koje nema odgovo-ra. U ljekarni{tvu vlada velika zabrinutost kako dalje raditi i poslovati i pridràvati se zakonskih financijskih propisa.

Stoga je Komora 19. prosinca 2012. u Zagrebu u suradnji s tvrtkom Medika d. d. organizirala okrugli stol pod nazivom

VIII : 2013 - 1 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE

5

Uvjeti poslovanja ljekarni u 2013. i najno-vija zakonska rje{enja.

Pozvali smo stru~njake iz dru{tva »Ra~u-novodstvo i financije« koji su zajedno s na{im predstavnicima odgovorili na neka od otvorenih pitanja i upoznali nas s novim zakonskim propisima. Naàlost, odgovore na najva`nija pitanja nismo dobili jer ih pri-sutni predstavnici Ministarstva zdravlja i HZZO-a, jednostavno, nisu znali.

Nakon {to smo zatraìli pomo} predsjed-nika Vlade RH u rje{avanju navedenih pro-blema, Komora je sredinom sije~nja 2013. pozvana na sastanak u Ministarstvo zdrav lja i HZZO. Predstavnici Ministarstva zdravlja odgovornost prebacuju na HZZO, koji od-govara da su njima »vezane ruke« prora-~unom o kojemu nisu odlu~ivali i usmjeruju nas na Ministarstvo financija. Komora je HZZO-u predloìla da se u ovoj godini zadrì rok pla}anja od 180 dana pod uvjetom da se osiguraju financijska sredstva i da pla}anje bude redovito. Ministarstvo financija odgovara da se Za kon o finan-cijskom poslovanju mora po{to vati i da se zbog EU i direktiva ne moè mijenjati.

Kako dràva kani primjenjivati Zakon o fi -nancijskom poslovanju, vidjeli smo kada je HZZO svim ljekarnama dostavio Dodatak ugovoru kojim se ugovorni odnos s ljekar-nama produìo do 31. oùjka 2013. s ro-kom pla}anja od 180 dana, {to je namjerno kr{enje zakonskih odredbi. Upozorili smo Ministarstvo financija koje se nije oglasilo ili, kada je dràva u pitanju, to ne zna~i kr{enje

zakona. U tom bi slu~aju i ljekarne mogle s dobavlja~ima sklapati dodatke ugovoru i ne primjenjivati postoje}i zakon.

Pred ljekarnama je obveza sklapanja novih godi{njih ugovora s dobavlja~ima u kojima se ugovaraju komercijalni uvjeti poslovanja i rokovi pla}anja. Rokovi pla}anja od 30, odnosno 60 dana zakonska su obveza i moraju se ugraditi u sve nove ugovore. Ljekarne koje su poduzetnici mo}i }e ugo-varati i duè rokove do 360 dana uz zadu`nice kao sredstva osiguranja. Ljekar-ne koje su osobe javnoga prava moraju primijeniti rok pla}anja od 60 dana.

Iz HZZO-a poru~uju da nakon 1. travnja 2013. po~inje novo ugovorno razdoblje nakon kojeg }e »nastupiti period prilagod-be«. Iz Ministarstva financija najavljuju akcije u kojima }e »zapo~eti s obavljanjem nadzora nad provedbom rokova ispunjenja nov~anih obveza«.

Zna~i li to da }emo nakon 1. travnja 2013. imati ugovore s HZZO-om i dobavlja~ima s rokom pla}anja od 60 dana, a dràva }e pla}ati prema svojim mogu}nostima. U postoje}oj situaciji visoke nelikvidnosti samo }e mali broj ljekarni mo}i ispunjavati svoje obveze prema drugim poduzetnici-ma u roku od 60 dana.

Moèmo zaklju~iti da je klju~ rje{enje svih ovih pitanja u rukama samog jednog ~ovjeka, ministra financija Slavka Lini}a i u primjeni Zakona o sanaciji kojim bi se tre-balo izdvojiti 2 milijarde kuna za rje{avanje duga HZZO-a prema ljekarnama. U idu}im


6

}emo mjesecima vidjeti kakvo je rje{enje politika odlu~ila primijeniti, sanirati dug prema ljekarnama ili nastaviti dosada{nju politiku provjere izdr`ljivosti sustava i traìti da svi u lancu – proizvo|a~i, do-bavlja~i i ljekarne – otpi{u dio duga.1 Sto-ga se odluka HZZO-a o smanjivanju vrije-dnosti boda za 0,56 %, odnosno sa 7,15 kn na 7,11 kn prema toj ~injenici ~ini naiz-gled zanemarivom.

Svjesni smo da gospodarska kriza u koju je zapala Hrvatska mora ostaviti traga na uvjetima rada i rezultatima rada u ljekar-ni{tvu. Kretanja u dru{tvu, gospodarstvu i zdravstvu, dakako, oslikavaju se i u ljekar-ni{tvu. Ljekarni{tvo, kao dio zdravstvenoga sustava, neizbje`no dijeli njegovu sudbinu i njegove probleme. Me|utim, ono {to nam nije prihvatljivo jest odnos zdravstve-nih vlasti prema ljekarni{tvu i ljekarnicima, odnosno prema problemima u kojima se nalazimo. Ministar zdravlja pismeno odgo-vara Komori da se problemi dugovanja i ugovaranja trebaju rje{avati u HZZO-u.

Zabrinuti za stru~ni i dru{tveni poloàj ma-gistara farmacije u dru{tvu, Farmaceut sko-biokemijski fakultet (FBF), Hrvatsko farma-ceutsko dru{tvo (HFD) i Hrvatska ljekarni~ka

komora (HLJK) uputili su molbu ministru zdravlja za sastanak na kojemu bi predstav-nici tih organizacija i ustanova imali prigodu iznijeti stajali{ta koja zastupaju vezano za stru~nu i dru{tvenu percepciju (opaàj) ma-gistara farmacije, kao i druga pitanja koja }e u bliskoj budu}nosti postati vrlo aktualna, poput ukidanja stru~ noga ljekarni~kog staà i njegova integracija u sveu~ili{nu edukaciju, izmjena Zakona o ljekarni{tvu i tako redom. Ministar zdravlja koji se prije izbora pred-stavljao kao veliki prijatelj ljekarnika, nije odgovorio na ovu zamolbu.

Antikorupcijska akcija »Hipokrat«Antikorupcijska akcija »Hipokrat«

Sredinom studenoga 2012. hrvatski je zdravstveni sustav potresla nova afera. An-tikorupcijskom akcijom Uskoka pod nazi-vom »Hipokrat« obuhva}eno je 26 zapo-slenika farmaceutske tvrtke Farmal iz Lud-brega, 49 obiteljskih lije~nika i jedna lje-karnica zbog sumnji da su davali, odnosno primali mito za propisivanje Farmalovih lijekova. Novine i ostali mediji tih su dana puni izvje{taja o podmi}ivanju lije~nika, izjavama dràvnih i zdravstvenih du`nos-nika o {tetnosti korupcije i potpori svim antikorupcijskim aktivnostima. Znakovite su dvije ~injenice vezane za farmaceute. Mediji uporno pogre{no rabe ili zloupo-trebljavaju naziv farmaceuti za farmaceut-sku industriju u kojoj je danas zaposleno najmanje farmaceuta u odnosu na lije~nike, stomatologe, tehnologe raznih vrsta, vete-rinare, kemi~are, strojare i druga zanima-nja. Vi{e smo puta upozoravali pred stav -

1 Tijekom pripreme Biltena HLJK dnevni je tisak 19. travnja 1013. donio vijest kako je zdravstveni sustav spa{en od kolapsa. Naime, ministar Slavko Lini} je s 5,2 milijarde kuna vratio sav dug zdravstva. Vlada je uzela kredit. Oko 2 milijarde kuna daje se HZZO-u da bi se vratili dugovi prema ustanovama i dobavlja~ima lijekova. Ljekarne }e u}i u sustav sveden na rok pla}anja od 60 dana ¢V. G.£.


7

nike medija na pogre{nu uporabu tog i takvog naziva, ali neuspje{no. Druga je ~injenica da se u aferu htjelo uvu}i i ljekar-nike prikazuju}i ih kao sudionike, ne bi li se dio krivnje prebacio i na ljekarni~ku struku. Od medija, koji su izvje{tavali o virtualnim receptima, pa do du`nosnika ministarstva koji su izjavili da im je krivo {to je samo jedna ljekarnica osumnji~ena, svi su oni bili na tom tragu, a nakraju se pokazalo da i ta jedna ljekarnica nije bila kriva.

Na Listi lijekova sve je ve}i broj istovrsnih i sve jeftinijih lijekova. Pravilnici kojima se regulira propisivanje i izdavanje lijekova zastarjeli su i ne odgovaraju promjenama Liste u kojoj se pove}ava udio istovrsnih lijekova. Pravilnik daje lije~nicima ne ogra-ni~ene ovlasti u propisivanju i odabiru lijeka, {to je jedan od glavnih uzroka ko-rupcije. Stvoren je prostor za nadmetanje na trì{tu bez jasnih pravila, u kojemu far-maceutska industrija ~esto ne bira sred-stva, a neki su lije~nici o~ito pokleknuli pred izazovom mita (ne~asne i nezakonite nagrade). Ta je akcija upozorenje svima u zdravstvu, dakako i ljekarnicima, da se u radu treba striktno pridràvati zakonskih i eti~kih normi pona{anja, posebice u propi-sivanju i izdavanju lijekova. U pripremi je novi Eti~ki kodeks HZZO-a, kojim }e se, uz ostalo, regulirati odnos proizvo|a~a i ljekarni, odnosno ljekarnika.

Priziv savjestiPriziv savjesti

U velja~i 2013. Slobodna Dalmacija obja-vila je ~lanak pod naslovom Ne dam Vam

antibebi pilule – vjera mi brani. Magistra far-macije, zakupac u ljekarni u Dugom Ratu, odbila je pacijentici izdati kontracepciju, propisanu na lije~ni~ki recept, pozivaju}i se pri tom na pravo priziva savjesti zbog vjer-skih uvjerenja. Pacijentica je slu~aj prijavila medijima koji su cijelu pri~u objavili. Tema je izazvala veliko zanimanje medija, a fe mi-nisti~ka organizacija za promicanje ènskih prava i razvoj civilnog dru{tva Domine iz Splita podnijela je prijavu protiv magistre farmacije zbog kr{enja prava pacijenata i zatraìla o~itovanje Komore. Predmet je proslije|en Povjerenstvu za etiku i deonto-logiju HLJK-a, koje vodi cijeli postupak.

Priziv savjesti ili odbijanje, zbog savjesti, ispunjavanja neke du`nosti zbog vjerskih ili moralnih uvjerenja, u demokratskim je zemljama danas priznat kao legalan ~in, ali pod odre|enim uvjetima. Priziv savjesti je ljekarnikovo pravo temeljeno na osobnim, vjerskim ili moralnim uvjerenjima i nazori-ma. Ono je zapisano u Ljekarni~kom ko-deksu etike i deontologije, i to u ~lanku 12. stavku 3. ovim rije~ima: Magistar far-macije ima pravo priziva savjesti samo ako time ne dovodi u opasnost zdravlje i ìvot bolesnika.

To se pravo ne smije izjedna~ivati s du`-nosti ljekarnika na stru~ni prigovor, kada je ljekarnik duàn odbiti provesti ljekarni~ku skrb ako stru~no procijeni da bi mogla ugroziti zdravlje bolesnika, kako to propi-suju Zakon o ljekarni{tvu i Kodeks etike i deontologije.


8

Pravo ljekarnika na priziv savjesti ogra-ni~eno je njegovim du`nostima, pravom bolesnika na zakonom zajam~enu skrb i pravom lije~nika koji propisuje terapiju. Glavna je ljekarnikova zada}a pruànje ljekarni~ke skrbi i briga za dobrobit i sigur-nost bolesnika. Ljekarnik koji odbije prove-sti ljekarni~ku skrb mora potvrditi da razu-mije sve ~injenice, znanstvene i eti~ke raz-loge za svoju odluku, i da preuzima odgo-vornost za svoje nedjelovanje.

Ljekarnicima koji upu}uju priziv savjesti op}enito je dopu{teno odstupiti (povu}i se), i tako dopustiti drugim stru~njacima da na svoj na~in obave zada}u ljekarni~ke skrbi. Dakako, nije dopu{teno i vlastito od-stupanje i istodobno sprje~avanje drugih u ispunjavanju skrbi. Takav se postupak ne moè nazvati prizivom savjesti, nego na-metanjem drugima svojih osobnih stajali{ta, mi{ljena i uvjerenja.

Povrede ljekarni~ke du`nosti povla~e zako-nom predvi|enu kaznenu odgovornost. Ljekarnik koji se poziva na pravo priziva savjesti morao bi na vrijeme o tome oba-vijestiti svojega poslodavca. Poslodavci se moraju prilagoditi pravu na priziv savjesti pojedinca uspostavom alternativnih postu-paka provo|enja ljekarni~ke skrbi za bole-snike i na taj na~in po{tovati pravo na pri-ziv te omogu}iti nesudjelovanje onoga tko upu}uje priziv savjesti u tom i takvom pro-cesu.

Ljekarnici koji upu}uju priziv savjesti mo-rali bi se najprije upoznati sa zna~enjem i posljedicama tog i takvog ~ina. Slu~aj iz

Dugog Rata pokazuje da je kolegica na stru~nom skupu ~ula za to pravo i primije-nila ga ne razmi{ljaju}i o posljedicama koje }e njezin postupak izazvati prema pacijen-tici, ali i javnosti. Njezina je odgovornost jo{ ve}a jer u Dugom Ratu postoji samo jedna ljekarna u kojoj je ona nositelj zaku-pa. Stoga je na{a preporuka svim ljekarni-cima da prije pozivanja na pravo priziva barem pro~itaju ~lanak o prizivu savjesti tiskan u tematskom broju Biltena HLJK (2012.)2 ili zatraè savjet od Komore.

Hrvatska ulazi u EUHrvatska ulazi u EU

Pripremaju}i se za ulazak Hrvatske u Eu-ropsku uniju (EU), i na{a je Komora neke od svojih aktivnosti prilagodila i usmjerila pre-ma tom cilju. Po~etkom sije~nja 2013. u Zagrebu smo bili doma}ini kolegama iz Slo-venske lekarni~ke zbornice na ~elu s novim predsjednikom Miranom Golubom i dopre-dsjednikom Du{anom Husom. Obo jica su privatni ljekarnici iz Maribora i Ce lja. Raz-govarali smo o slovenskim iskustvima i o promjenama koje je slovensko ljekarni{tvo doìvjelo nakon ulaska Slovenije u EU.3

Kako bismo se {to bolje pripremili za ula-zak Hrvatske u EU, Komora je u suradnji s tvrtkom Medika d. d. po~etkom svibnja

2 L. Dimitrovski, Priziv savjesti, Bilten HLJK 2013-3/4, str. 116-122.

3 Vidjeti pobliè o tome ~lanak Sastanak Hrvat ske ljekarničke komore i Slovenske lekarniške zbornice u ovom broju Biltena HLJK.


9

2013. organizirala skup pod nazivom »Hr-vatsko ljekarni{tvo u EU«. Kako funkcionira ljekarni{tvo EU, {to se mijenja u hrvatskom ljekarni{tvu s ulaskom u EU, {to nau~iti od europskog ljekarni{tva, kakve se mogu}nosti otvaraju za na{e magistre farmacije, samo su neka od pitanja na koja su na{i predava~i iz Europe i Hrvatske, a posebice predstav-nica PGEU Jurate [varcaite, Mpharm, Msc, poku{ali odgovoriti.

Nakon 1. srpnja 2013. HLJK i HFD posta-ju punopravne ~lanice Farmaceutske gru-pacije Europske unije (PGEU), {to }e zna-~iti i nove financijske obveze, nove zada}e i du`nosti za Hrvatsku ljekarni~ku komoru, posebno ve}u odgovornost pri sudjelo-vanju u radu PGEU.

Kako bi nagla{eno i sa svoje strane obiljeìla ulazak Hrvatske u EU, Komora }e tiskati poseban tematski broj Biltena s nizom za-nimljivih tema i obavijesti, sve vezano za EU ljekarni{tvo.

Vjerujemo da }e ulazak Hrvatske u veliku europsku obitelj donijeti boljitak svima u Hrvatskoj, nove mogu}nosti za razvoj, mla-dim ljudima nove mogu}nosti za zapo{-ljavanje, pristup obrazovanju i tako redom. Ljekarni{tvu }e, nadamo se, donijeti bolji poloàj u sustavu zdravstva, posebice pre-ma zdravstvenim vlastima, kakav imaju ljekarnici u ve}ini europskih zemalja.

Na kraju ovoga uvodnika skre}em pozor-nost na predstoje}e izbore za predsjednika

Hrvatske ljekarni~ke komore.4 Uz predsjed-nika biraju se i dva dopredsjednika prema prihva}enim izmjenama Statuta Komore. Pro{li su izbori izazvali veliku pozornost struke i dijela medija. Pove}an interes stru-ke uvijek je poèljan jer govori o va`nosti i ulozi Komore u zastupanju i za{titi interesa ljekarnika i ljekarni, pa tako i na utjecaj pri usmjerivanju razvoja i organizacije lje kar-ni{tva. Ljekarnici moraju samostalno odlu-~ivati o svojoj sudbini biraju}i vodstvo koje }e zastupati njihove interese, a ne interese onih kojima je ljekarni{tvo samo dio njiho-va businessa ili osobnih ambicija.

Na kraju preostaje poèljeti da se i ovo-godi{nji izbori za predsjednika i njegove zamjenike odrè u pozitivnom ozra~ju, me-|usobnom kolegijalnom po{tovanju i u èlji za ostvarivanjem zajedni~koga cilja – boljitka i napretka hrvatskoga ljekarni{tva i Hrvatske ljekarni~ke komore. ■

Mate Portolan, mag. pharm.

4 Vidjeti tako|er ~lanak Obavijest o izborima za predsjed-nika HLJK u ovom broju Biltena HLJK.

�� !��!"�!��"��#��!"�� !"��!��#��!"�� "�"��"!��$��!"�%&��'��!��$��"��(��)��!��*��!��+��,- ��-� ��%%./01123��'��4��"$��!��!��!��"��555� ��"��*��(�� "$��(��"��!��6��"��

Ovaj je lijek namijenjen za rektalnu primjenu.��

��

��

��

��

11

~lanciPropisivanje generi~kih lijekova

Generi~ki lijekovi postaju va`no podru~je zanimanja svih strana uklju~enih u promet lijekova, a to su lije~nici, ljekarni-ci, bolesnici te proizvo|a~i i dobavlja~i lijekova. Razlog je tomu gospodarske pri-rode, to jest recesija koja je pogodila sva podru~ja ìvota i rada pa se ona znatno osje}a i u zdravstvu. Izlaz se iz krize vidi u u{tedama i smanjivanju tro{kova svih vrsta, a kako je u zdravstvenoj djelatnosti pri mi-je}en poja~an rast tro{kova vezanih upravo uz potro{nju lijekova izdanih na recept, pronalaze se mjere radi usporivanja rasta navedenih tro{kova.

Prema rezultatima studije1 koju su proveli stru~njaci za farmakoekonomiku, kao u~in-kovit odgovor na rast tro{kova, vezanih za izdavanje lijekova na recept, pokazao se skup metoda kojima se poti~e propisivanje i izdavanje generi~kih lijekova.

Poja~ano uvo|enje generi~kih lijekova na trì{te otvara i niz pitanja vezanih za sigur-

nost primjene lijekova, a samo neka od njih jesu: Kakav je generi~ki lijek?; Kako je pro-izveden?; Je li u~inkovit i siguran za upora-bu?; Kada se smije izdati zamjenski gene-ri~ki lijek?; Tko je mjerodavan odabrati od-go varaju}u generi~ku zamjenu i u kojim slu~ajevima?

Neki se od odgovora mogu prona}i u lite-raturi,2 a izvedeni su na temelju propisi-vanja generi~kih lijekova u ambulantama primarne zdravstvene za{tite. Ta i takva iskustva navode se u tekstu koji slijedi.

Generi~ki lijek sadràva istu koli~inu dje-latne tvari kao originalni, za{ti}eni, lijek koji je pro{ao postupak registracije pod trgova~kim nazivom. Generi~ki lijekovi mogu sadràvati razli~ite soli, estere, ete-re, izomere, komplekse ili derivate djelatne tvari, te razli~ite pomo}ne tvari i one~i{-}enja. I unato~ tomu takvi lijekovi, po pra-vilu, osiguravaju jednaku u~inkovitost i si-gurnost primjene za bolesnika.

Kao i ostali lijekovi, i generi~ki lijekovi tre-baju imati odobrenje za stavljanje u promet lijekovima prije nego se plasiraju na trì{te. To je mogu}e tak nakon {to Europska agen-cija za lijekove ispita i procijeni u~inkovitost, kvalitetu i sigurnost upotrebe lijeka.

Nadalje, treba ustanoviti da je generi~ki lijek bioekvivalentan s originalnim, kako bi bolesnik nakon uporabe originalnog/izvor-nog lijeka mogao rabiti generi~ki lijek bez pojave te{ko}a u lije~enju bolesti.

napisala: mr. sc. @eljka Macner Majcan, mag. pharm. / ZU Ljekarne Bjelovar, Bjelovar1 B. Godman et al., Comparing policies to enhance prescribing effi ciency in Europe through increasing ge-neric utilization: changes seeh and global implications, Expert Rev. Pharmacoeconomics Outcomes Res., 10:6 (2010) 707-722.

2 National Prescribing Centre, MeReC Bulletin, Vol. 21, No.3 (February 2011), MeReC Publications, str. 1-6.


12

S to~ke gledi{ta ljekarnika, pojam pro vo-|enja generi~ke supstitucije pri izdavanju lijeka tako|er nije potpuno razja{njen te se pojavljuju odre|ene bojazni vezane za si-gurnost i u~inkovitost generi~kih lije kova. Slijede iskustva i mi{ljenja ljekarnika, veza-na za generi~ku supstituciju, kako ih u svojem radu isti~e L. Scudder.3

Prema smjernicama ameri~ke Agencije za hranu i lijekove, dopu{tena je zamjena lijeka generi~kim lijekom, ako je potvr|eno da je taj lijek istovjetan, odnosno bioekvi-valentan, lijeku registriranom pod trgo va-~kim nazivom u dozi, obliku, sigurnosti, ja~ini, putu primjene, kvaliteti, obilje`jima djelovanja i namjeni.

Ipak, postoje i terapijska podru~ja kod kojih je potreban dodatan oprez i u kojima generi~ka supstitucija nije preporu~ljiva, a to su slu~ajevi kada je u pitanju terapija lijekovima uske terapijske {irine, kada su u pitanju lijekovi s promijenjenim ili produlje-nim otpu{tanjem iz ljekovitog oblika te ako je rije~ o terapiji bioidenti~nim lijekovima.

Pri lije~enju lijekovima s uskom terapijskom {irinom (npr. levotiroksin, varfarin, fenitoin, digoksin) ve} i mala promjena koncentra-cije lijeka u plazmi moè izazvati razlike u terapijskom u~inku. Kako bi se ti rizici iz-bjegli, preporu~uje se provoditi terapiju jednim te istim pripravkom, bio on za-{ti}enog naziva ili je generi~ki.

Otpu{tanje djelatne tvari iz ljekovitog obli-ka ovisi o proizvodnom procesu lijeka i mo-è se razlikovati izme|u lijekova istog sa-stava koje su proizveli razli~iti proiz vo |a~i. Stoga se preporu~uje da se lijekovi s pro-mijenjenim ili produljenim otpu{tanjem dje-latne tvari, kao i lijekovi kod kojih vanjski spremnik ima utjecaja na koli~inu oslo-bo|enog lijeka (kao {to je slu~aj npr. kod inhalatora) budu propisani pod za{ti}enim, trgova~kim nazivom.

Kada je posrijedi terapija humanim analo-zima, odnosno bioidenti~nim lijekovima, tako|er se zamjene lijekova tijekom tera-pije ne preporu~uju.

Budu}i da je rije~ o vrlo osjetljivim proce-sima proizvodnje lijeka, a aktivna se tvar, kod razli~itih proizvo|a~a, moè razliko-vati ne po kemijskom sastavu, nego po sta-novitim obilje`jima, kao {to su veli~ina mo-lekule, postupak sinteze, pro~i{}avanje lje-kovite tvari, stabilnost i sli~no, prepo ru~uje se takve lijekove propisivati pod za{ti}enim, trgova~kim nazivom.

Postavlja se i pitanje o obvezama ljekarnika pri provo|enju generi~ke supstitucije. Proizvo|a~ je na pakovanju lijeka duàn navesti prikladnu uputu s upozorenjima za lije~nika i ljekarnika, ali ne mora uvijek biti obvezan napisati upozorenje namijenjeno samom bolesniku. Stoga i lije~nik i ljekar-nik imaju du`nost upozoriti bolesnika i pruìti mu dodatnu potrebnu obavijest ako je pri izdavanju lijeka do{lo do zamjene propisanog lijeka generi~kim.

3 L. Scudder, Branded vs Generic: The Saga Conti-nues; Brand-Name vs Generic Agents: The Pharmacist Experience, Medscape Pharmacists, Nov. 29, 2012.


13

Na pitanje Jesu li generi~ki lijekovi sigurni i u~inkoviti u istoj mjeri kao i odgovaraju}i lijekovi registrirani pod trgova~kim nazi-vom?, postavljeno lije~nicima i ljekarnici-ma, dobiveni su razli~iti odgovori. Ve}ina ljekarnika,3 njih 85 %, odgovorilo je potvr-dno, za razliku od samo 55 % lije~nika koji su istoga takvog mi{ljenja. Gotovo 80 % ljekarnika smatra da je upotreba generi~kih lijekova u~inkovita radi smanjenja tro{kova zdravstva za lijekove.

Lije~nici su istaknuli da najvi{e zabrinutosti vezane za upotrebu generi~kih lijekova iskazuju bolesnici. Stoga Agencija za hra-nu i lijekove izra|uje dodatne izvore infor-macija namijenjene bolesnicima o gene-ri~kim lijekovima.

U slu~aju dugotrajne terapije, zamjena lijeka lijekom drugog proizvo|a~a, razli ~itim po izgledu, moè u bolesnika izazvati zbunje-nost i strah te utjecati na njegovu suradlji-vost.2 Ponajprije se mogu pojaviti takvi pro-blemi ako je rije~ o starijim osobama, oso-bama s posebnim potrebama, psi hi~kim bolesnicima, kao i o osobama s niìm stup-njem obrazovanja. Ako nije mo gu}e bole-snika uvjeriti u ne{kodljivost i u~inkovitost novoga lijeka, te posti}i njegovu dobru su-radljivost u terapiji, tada je bolje ostati pri propisivanju i izdavanju lijeka koji je dotada primjenjivan u terapiji i ne zamjenjivati ga generi~kim proizvodom.

Budu}i da izme|u za{ti}enog i generi~kog lijeka mogu postojati razlike u sadràju pomo}nih tvari, ako je bolesnik alergi~an na

odre|enu pomo}nu tvar u lijeku, ljekarnik treba odabrati takav pripravak koji mogu}u opasnu tvar za bolesnika ne sadràva.

Pitanje mjerodavnosti ljekarnika da prove-de generi~ku supstituciju i pitanje u kojim to slu~ajevima moè u~initi, razradio je Ja-mes L. Lindon u svojem radu4 te istaknuo sljede}a razmi{ljanja i tvrdnje.

Ljekarnici se susre}u s klini~kim, ekonom-skim i zakonodavnim izazovima pri izda-vanja lijekova bolesnicima. Neki su od njih su prisutni i pri dono{enju odluka vezanih za promjene u terapiji bolesnika.

Razumljivo je da lijekovi koji se rabe u tera-piji epilepsije zahtijevaju dodatnu pozornost pri izdavanju. Neka su istraìvanja pokazala da se, kod primjene generi~kog lijeka, mije-njaju razine djelatne tvari u krvi. U takvim je slu~ajevima opravdana zabrinutost ljekar-nika glede njihove stru~ne osposobljenosti i pouzdanosti pri odabiru odgo va raju}eg lijeka za odre|enog bolesnika. Kod bole-snika se stanje bolesti moè pogor{ati, a onda je te{ko otkriti je li uzrok vezan uz zamjenu lijeka generi~kim lijekom ili nije. Sljede}e pitanje koje se postavlja jest pitanje odgovornosti ljekarnika za navedeno po-gor{anje stanja bolesti. Ako je lijek izdan za ispravnu namjenu, ljekarnik ne moè jam~iti, odnosno nije zakonski odgovoran da }e lijek biti u~inkovit u svakog bolesnika ili da ne}e imati popratne pojave.

4 J. L. Lindon, What Is a Pharmacist¨s Liability When Selecting Generic Drugs?, Medscape Pharmacists, Apr. 30, 2012, str. 4.


14

U ve}ini slu~ajeva ukojima su se zbile pogre{ke ljekarnici su bili zakonski odgo-vorni za pogre{ke koje se odnose na: • izdavanje pogre{nog lijeka• izdavanje lijeka pogre{ne ja~ine• pruànje krive upute bolesniku• propust ljekarnika da upozori bole-

snika na opasnosti i rizike vezane za uzimanje stanovitog lijeka.

Kako bi se rizici za bolesnika, vezani uz za mjenu propisanog lijeka generi~kim, sve-li na najmanju mogu}u mjeru, isti~e se da bi ljekarnici u svojem radu trebali:4 • izbjegavati izdavanje lijekova proiz-

vo|a~a koji nisu pouzdani, odnosno koji su otprije poznati po gre{kama i propustima

• u situacijama, poput nesta{ica lijekova, kada je ljekarnik bolesniku prisiljen izdati zamjenski lijek, u proces odabira drugog lijeka uklju~iti i lije~nika i boles-nika

• biti svjesni da {to manje promjena i zamjena u terapiji zna~i i to manje ri-zika za bolesnika i ishod terapije.

Pri zamjeni lijeka drugim lijekom u kroni~noj terapiji, postavlja se pitanje sigurnosti i djelotvornosti, odnosno postojanja mogu}-nost smanjene djelotvornosti terapije. Lije~nici i bolesnici ~esto propitkuju sigur-nost i djelotvornost generi~kih lijekova u usporedbi s izvornim lijekovima.

Agencija za hranu i lijekove objavila je bazu podataka,5 takozvanu naran~astu knjigu, kako bi lije~nicima i ljekarnicima pomogla u

odabiru odgovaraju}ega za mjen skog lijeka. Agencija odre|uje terapijsku istovjetnost generi~kog lijeka i originalnog lijeka, te lijekove raspore|uje po kategorijama.

Budu}i da je generi~ka supstitucija u ve}ini slu~ajeva opravdana i nije povezana s do-datnim rizicima, a i pokazalo se da takva supstitucija lijekova ima kao rezultat sma-njenje tro{kova u zdravstvu, europske zem-lje poduzimaju niz mjera kojima se poti~e propisivanje i izdavanje generi~kih lijekova.

Provedena je studija1 usporedbom metoda za poticanje uporabe generi~kih lijekova koji se primjenjuju u europskim zemljama i pri tome je opaèno kako slijedi. Vlade europ-skih zemalja, kao i zdravstvena osiguranja, primjenjuju razli~ite reforme i inicijative kako bi poku{ale utjecati na pre komjeran rast tro{kova na podru~ju zdravstva. Nave-deno uklju~uje stanovite mjere kojima se poti~u propisivanje i izdavanje generi~kih lijekova te mjere kojima se utje ~e na tro{kove i na potro{nju lijekova. Pri tome:• propisuju se niè cijene za lijekove koji

su prisutni na trì{tu pod vi{e razli~itih za{ti}enih i generi~kih naziva; ako se bolesniku izdaje skuplji lijek, tada osi-guranje pla}a najjeftiniju opciju lijeka na trì{tu, a razliku tro{kova za skuplji lijeka pla}a bolesnik

• propisuju se niè cijene i za lijekove za koje nema zamjene na trì{tu

• nastoje se snizivati cijene svih lijeko-va.

5 J. A. Van Amburgh, Brand vs Generic Drugs: Are Patient Outcomes Affected?, Medscape Pharmacists, Apr. 30, 2012.


15

Primjerice, u [vedskoj i Velikoj Britaniji cijene su generi~kih lijekova niske. To pomaè viso-kom postotku generi~ke supstitucije u [vedskoj i visokom postotku propisivanja lije kova pod generi~kim nazivom u Velikoj Britaniji.

Mjere za poticanje propisivanja i izdavanja cjenovno jeftinijih, generi~kih lijekova, uklju~uju sljede}e:1 • poticanje ljekarnika da izdaju zamjen-

ske, generi~ke lijekove• uvo|enje dodatnog sudjelovanja bole-

snika u pokrivanju tro{kova propisanog lijeka ako je njegova cijena vi{a od cije-ne jednakog, ali generi~kog lijeka

• poticanje lije~nika da propisuju odre-|ene, cjenovno jeftinije, generi~ke lije-kove

• smanjenje prora~una za lijekove po lije~ni~koj ordinaciji povezano s nov-~anim intervencijama i kaznama

• kontrolu propisivanja lijekova poveza-nu s nov~anim kaznama u slu~aju prekora~enja tro{kova.

U istraìvanje1 je bilo uklju~eno 18 europ-skih zemalja: Austrija, Hrvatska, Estonija, Francuska, Njema~ka, Italija, Litva, Nor-ve{ka, Portugal, Poljska, Irska, Srbija, Slo-venija, [panjolska, [vedska, Turska, Engle-ska i [kotska. Dràve se me|usobno raz-likuju po geografskim obilje`jima, epide-miologiji, financiranju zdravstvenog susta-va, dostupnim resursima za odràvanje zdravlja – {to uklju~uje i lijekove, pristupu odre|ivanja cijena lijekova, te mjerama radi poticanja propisivanja generi~kih lijekova.

Primije}eno je da se u dràvama uklju~enim u istraìvanje primjenjuju razli~ite mjere sa svrhom pove}anja u~inkovitosti propisi-vanja lijekova. Navedene se mjere prema obilje`jima mogu grupirati u ~etiri skupine te se odnose na: • obrazovanje, odnosno programe koji-

ma se utje~e na propisivanje lijekova, {to uklju~uje i opskrbu lije~nika pisa-nim materijalima i vodi~ima, kao i pro-vedbu nadzora nad propisivanjem lije-kova, uz primjenu kazni za nepri dr-àvanje smjernica

• aktivnosti na rukovode}im razinama, i to sporazumijevanjem o cijenama i potro{nji za postoje}e lijekove, progra-mima mened`menta bolesti, te smjer-nicama za propisivanje lijekova

• pozitivne i negativne nov~ane interven-cije (sudjelovanje bolesnika u cijeni skupljeg lijeka, kazne i nagrade za lije~-nike, smanjenje prora~una za lije kove po jednom lije~niku)

• propise koje podràva zakon, kao {to je, primjerice, obvezna zamjena lijeka generi~kim lijekom – pri izdavanju ili ograni~enju propisivanja nekih lijekova.

Provedeno je istraìvanje utjecaja primjene opisanih mjera na potro{nju lijekova, a te-meljilo se na mjerenju potro{nje ~esto pro-pisivanih lijekova (omeprazol, simvastatin) tijekom stanovitoga vremena u zemljama zapadne Europe.

Rezultati studije govore u prilog u~in ko-vitosti upotrijebljenih mjera na reguliranje potro{nje ispitivanih lijekova. Intenzivne mjere, zajedno s mjerama za sniènje cije-


16

na generi~kih lijekova, utje~u na njihovu potro{nju i na efikasnost propisivanja. Ipak, treba imati na umu da poduzimanje mjera za pove}anje ili smanjenje potro{nje neko-ga lijeka utje~e obrnuto proporcionalno na potro{nju drugih lijekova iz iste farma-kolo{ke skupine lijekova.

Treba naglasiti i da kombinacija vi{e metoda ima zna~ajniji u~inak od pojedina~ne meto-de te da je nu`no poticati europske zemlja da u~e na iskustvima, jedne od drugih.

Rezultati istraìvanja6 mjera za promociju racionalne uporabe lijekova, koje je proveo Austrijski dràvni institut za zdravstvo, na uzorku od 27 zemalja ~lanica EU, po-kazuju sljede}e: • ustanove zdravstvenog i socijalnog

osiguranja, u 23 od 27 dràva uklju-~enih u istraìvanje, izradile su vodi~e za propisivanje lijekova; u devet tih ze-malja, ~lanica EU, ti su vodi~i i zakon-ski propisani

• u gotovo svim zemljama ~lanicama EU lije~nici su, u dijelu posla vezanom za propisivanje lijekova, pod nadzorom ustanova zdravstvenog osiguranja; u navedenom postupku nadzora, izme|u pojedinih zemalja ~lanica EU, primi-je}ene su odre|ene razlike u postupci-ma vezanim za komunikaciju s lije ~-nicima, odnosno uz postavljanje zah-tjeva da lije~nici obrazloè svoje po-stupke pri propisivanjo lijekova

• lije~nicima se u 22 zemlje ~lanice EU preporu~uje da propisuju lijekove pod njihovim internacionalnim, odnosno ne za{ti}enim nazivom, umjesto pod za{ti}enim, trgova~kim imenom lijeka; u Estoniji, Litvi, Portugalu i Rumunjskoj takav je na~in propisivanja obveza, od-nosno zakonski propisan

• ljekarnici mogu u 21 zemlji ~lanici EU umjesto propisanog lijeka izdati jednak, ali jeftiniji lijek, bilo da je rije~ o gene ri~-kom lijeku ili o lijeku istog sastava, ali drugoga proizvo|a~a; u Danskoj, Nje-ma~koj, Finskoj, Malti, [vedskoj i Slova-~koj ljekarnici su obvezni u~initi nave-denu zamjenu lijeka, osim ako se boles-nik ili lije~nik protive takvoj zamjeni, i to pod precizno odre|enim uvjetima.

U izvje{}u7 Austrijskoga dràvnog instituta za zdravstvo, objavljenog 25. oùjka 2011., istaknute su mjere za promicanje racionalne uporabe lijekova, koje se primjenjuju u 27 zemalja ~lanica EU, uklju ~enih u istraìvanje. Navedene mjere uklju~uju:• propisivanje lijekova pod internacio-

nalnim, neza{ti}enim nazivom aktivne tvari lijeka

• upotrebu vodi~a za propisivanje lijeko-va, ~ime se osigurava da je ispravan lijek u ispravnoj dozi propisan i izdan upravo bolesniku kojemu je lijek na-mijenjen i k tomu pravodobno

• primjenu predodre|enog i nepromjenji-vog nov~anog iznosa za pokrivanje

6 http://www.gabionline.net/Reports/The-EU-and -ra-tional-use-of-medicines, 29. 4. 2011.

7 http://www.gabionline.net/Reports/Promoting ratio-nal-use-of-medicines in Europe, 25. 3. 2011.


17

tro{kova lijekova propisanih i izdanih bolesnicima

• takozvanu generi~ku supstituciju, od-nosno postupak pri kojemu ljekarnik propisani lijek zamjenjuje nov~ano jef-tinijim lijekom, bilo da je rije~ o gene-ri~kom lijeku ili o istovjetnom lijeku drugoga proizvo|a~a

• nadzor nad postupcima lije~nika veza-nima za propisivanje lijekova

• aktivnosti koje se provode radi oba-vje{tavanja {ire javnosti o potrebi ra-cionalne primjene lijekova i promocija generi~kih lijekova.

Moè se zaklju~iti da, u ve}ini slu~ajeva, zamjena za{ti}enog lijeka generi~kim lije-kom ima jednak ishod terapije i nije pove-zana s dodatnim rizicima i opasnostima za zdravlje bolesnika. Kako bi se odabrao op-timalan generi~ki lijek za pojedinog bole-snika, preporu~uje se ljekarnicima da u proces generi~ke supstitucije uklju~e i lije~nika i bolesnika.

Budu}i da su generi~ki lijekovi po cijeni jeftiniji, pove}anje potro{nje generi~kih lijekova, kao zamjene za skuplje, za{ti}ene lijekove, svrsishodan je na~in smanjivanja tro{kova zdravstvenog sustava. Radi poti-canja generi~ke supstitucije u europskim se zemljama primjenjuju razli~ite metode usmjerene na propisivanje i izdavanje lijekova, kao i odgoj i obrazovanje {ire jav-nosti o kvaliteti i ne{kodljivosti generi~kih lijekova. Spomenute su metode u~inkovite u sniènju tro{kova u zdravstvu, a, ako se istodobno primjenjuje vi{e metoda – u~inkovitost im se pove}ava. ■

Upravljanje ljekarnom

Po{tovane kolegice i kolege, pred vama je prvi ~lanak iz serije ~lanaka u koji-ma }e se pisati o temama va`nima za su-vremeno upravljanje ljekarnom.

Ciljevi u~enja Ciljevi u~enja

Nakon {to pro~itate ovaj ~lanak mo}i }ete:• definirati {to je management (uprav-

ljanje)• nabrojiti podru~ja odgovornosti mene-

dèra (upravitelja)• odrediti koliko radnoga vremena posve-

}ujete pojedinom podru~ju uprav lja-nja.

[to je upravljanje (management)? [to je upravljanje (management)?

[to vam prvo padne na pamet kad ~ujete rije~i »upravljanje«, »menedèr« ili »{ef«? Rije~ »upravljanje« mnogi povezuju sa »{efom« kojemu su ostali podre|eni. I pri tome naj~e{}e naviru negativne emocije i sje}anja. I to je jedan od razloga zbog kojih neki voditelji ljekarni, suo~eni sje-}anjem, te{ko prihva}aju svoju ulogu vodi-telja, tj. menedèra.

napisao: mr. sc. Alan Rami}, mr. pharm. / Aurantium d. o. o. za savjetovanje, Zagreb, aramicºme.com


18

Stoji ~injenica da je za uspje{no upravljanje ljekarnom potrebno raspolagati nizom vje-{tina koje se usvajaju uz rad, ~esto u~e}i na vlastitim pogre{kama. Zato je cjelo-ìvotno obrazovanje ljekarnika i na pod-ru~ju poslovnih vje{tina postalo nu`no.

Upravljanje zna~i »kontroliranje kretanja ili pona{anja«. Koliko ~esto se nalazite u ulo-zi u kojoj upravljate? U privatnom ìvotu upravljamo odnosima, vozilima, financija-ma, planiramo godi{nji odmor i tako re-dom. Na poslu upravljamo resursima koji nam stoje na raspolaganju, primjerice, vre-menom, financijama, prostorom ljekarne, nabavom, dokumentacijom, zaposlenici-ma..., {to zna~i da smo veliki dio vremena – upravitelji, tj. menedèri.

Upravljanje je »proces koji okuplja resurse i ujedinjuje ih kako bi se postiglo postizanje ciljeva na naju~inkovitiji na~in«. Upravljanje je zapravo samo proces, odnosno metoda/postupak prema kojoj se neki posao oba-vlja. Procesi sluè za to da bi se ispunili svakodnevni zadaci, primjerice, naru~ivanje lijekova, izdavanje lijekova, vo|enje doku-mentacije. Zaposlenici provode odre|ene procese kako bi se obavio radni zadatak i postigao odre|eni cilj. Budu}i da procesi zahtijevaju resurse, a resursi su uvijek ograni~eni, va`no je da se postignu radni zadaci i ciljevi uz u~inkovito kori{tenje postoje}im resursima.

Upravitelji (menedèri) jesu osobe koje provode aktivnosti upravljanja. U taj se opis uklapaju klasi~ni »{efovi« i ljudi s ov-

lastima, ali i svaki zaposlenik koji ima zada-tak koji treba obaviti uz u~inkovito kori{tenje resursima.

Klasi~na teorija upravljanja Klasi~na teorija upravljanja

Klasi~no se upravljanje bavi s pet tradicio-nalnih podru~ja odgovornosti za upravi-telja: • planiranjem • organiziranjem • usmjerivanjem • koordiniranjem i • nadziranjem/kontroliranjem.

Klasi~no se upravljanje povezuje sa znan-stvenim mened`mentom koji prou~ava utjecaj ljudi i sustava na produktivnost, tj. na rezultat. U ljekarni, to je, primjerice, minimiziranje vremena ~ekanja u redu bo-lesnika i ostalih korisnika lijekova, ili pak pove}avanje broja izdanih recepata bez dodatnog zapo{ljavanja.

Planiranje. Svrha je planiranja smanjivanje nesigurnosti koje ljekarni donosi budu}nost. Planiranje rada ljekarne omogu}uje odre-diti budu}i uspjeh, ali i predvidjeti poten-cijalne opasnosti za ljekarnu. Planiranje isto tako pove}ava u~inkovitost. Kada se razumije kako se treba koristiti resursima kojima se raspolaè, zna se i kako najbolje posti}i zadane ciljeve.

Menedèr je uklju~en u planiranje na neko-liko razina. Strate{ko planiranje je proces zacrtavanja smjera u kojemu se èli da ljekarna ide. Strate{ko planiranje razmatra


19

jakosti i slabosti ljekarne, kao i prilike i opasnosti za ljekarnu u budu}nosti.

Nakon {to je odre|en smjer u kojem se eli i}i, vrijeme je za takti~ko planiranje – pla-niranje kojim se ispunjava strate{ki plan. Takti~ki plan dolazi u obliku dugoro~nih ci-ljeva koji su mjerljivi te s pomo}u kojih ljekarna moè pratiti napredovanje.

Primjerice, voditelj ljekarne strate{kim je planom odlu~io da }e u sljede}e tri godine njegova ljekarna postati vode}i pruàtelj dijabetolo{kog savjetovanja u tom dijelu grada. Da bi se to ostvarilo, potreban je takti~ki plan unutar kojeg }e se, primjerice:• svi ljekarnici certificirati1 za pruànje

savjeta dijabeti~arima• izgraditi poseban prostor za savjeto-

vanje bolesnika i drugih korisnika lijekova

• obaviti promjene procesa rada u ljekar-ni kojima }e se omogu}iti prikladno savjetovanje.

Kratkoro~no planiranje uklju~uje planiranje aktivnosti koje trebaju biti provedene unu-tar mjesec dana ili, primjerice, do kraja teku}e godine.

Organiziranje. Organiziranje obuhva}a do-djeljivanje odgovornosti zaposlenicima i odre-|ivanje kada i kako treba dovr{iti zadatke.

Vaàn dio organiziranja jest izradba orga-nizacijskog dijagrama.Ve}ina organizacija

danas je ustrojena na temelju klasi~ne teo-rije upravljanja u birokratske organizacije.

Birokracija je organizacijska struktura koja je utemeljena na na~elima logike, reda i odgovornosti. Prisutna je jasna podjela rada, specijalizacija, hijerarhija odgovor-nosti primijenjena putem formalnih postu-paka (procedura), va`no je i po{tovanje pravila, a postoji i ljestvica za razvoj karije-re, pri ~emu se moè napredovati u skladu s dostignu}ima u radu.

Moderne teorije smatraju da takav organi-zacijski ustroj nije dovoljan za dana{nje izazove te da mu nedostaje fleksibilnost. Potrebna je minimalna hijerarhija, koja tre-ba biti donekle fluidna. Potrebno je smanji-ti broj postupaka, a pove}ati preklapanje opisa poslova. Time se postiè fleksibilnost organizacije, brza izmjena informacija, kao i bolje prilago|ivanje uvjetima na trì{tu.

Usmjerivanje. Usmjerivanje uklju~uje vo|e-nje i motiviranje zaposlenika da dovr{e svoj posao. Ovdje su klju~ne interpersonalne vje{tine voditelja ljekarne. Kako voditelj raz-govara sa zaposlenicima, to utje~e i na stvaranje organizacijske kulture u ljekarni.

S tim je povezano i »kori{tenje« mo}i u ljekarni. Razli~iti organizacijski ustroji odre|uju ho}e li pojedini menedèr imati vi{e ili manje mo}i. Kako se menedèr ko-risti mo}u koja mu je dodijeljena, klju~no je u usmjerivanju i motiviranju zaposlenika da dovr{e svoj posao.

Pri usmjerivanja bitno je {to se zaposlenici-ma daje u zadatak – a to uglavnom odre|uje

1 Pribaviti svjedod`bu ili potvrdu (certifikat) o priznatoj stru~noj spremi, znanju i sposobnosti ljekarnika za ba-vljenje kojim posebnim poslom.


20

klasi~na teorija upravljanja. Me|utim, jako je va`no i kako se zaposlenike usmjeruje – {to je pravo umije}e upravljanja ljudima. Nekim zaposlenicima trebamo izravno dati »zapovijedi«, a drugima trebamo delegirati zadatak. Takvu vje{tinu usmjerivanja pro-u~ava tzv. situacijsko vo|enje.2

Koordiniranje. Unutar ljekarne provode se mnogobrojne aktivnosti istodobno ili sljed-no (sekvencijski) kako bi se obavili svi za-daci. Uloga je voditelja ljekarne sinkroniza-cija aktivnosti kako bi se postigli èljeni rezultati.

U koordiniranje ubrajamo korektivne aktiv-nosti kojima prilago|ujemo procese te preventivne aktivnosti kojima sprje~avamo pojavu problema. U koordiniranje ubraja-mo i promotivne aktivnosti kojima se razvijaju odnosi unutar ljekarne, primjeri-ce, izme|u bolni~ke ljekarne i drugih odje-la u bolnici.

Vaàn aspekt koordiniranja jest i upravljanje konfl iktima koji se u svim organizacijama pojavljuju svakodnevno. U dana{nje se vrijeme sukob ili spor (konflikt) promatra i s pozitivnoga gledi{ta, kao mogu}nost otkrivanja problema i otkrivanja mogu}nosti njihova rje{avanja.

Nadziranje/kontroliranje. Kontrolna uloga voditelja ljekarne u pogledu struke utvr|ena je i zakonom, a glede poslovanja, kontrol-

na se uloga sastoji u provjeravanju posluje li ljekarna u skladu s unaprijed dogovorenim planovima. Voditelj ljekarne uspore|uje plan s ostvarenim rezultatima te izvodi odre|ene prilagodbe kako bi se postigli èljeni rezultati.

U svrhu provedbe kontrole voditelju ljekar-ne stoji na raspolaganju nekoliko mogu}-nosti mjerenja rada ljekarne, primjerice, usporedba s planom, izvje{}a, razgovori sa zaposlenicima o postignutim rezultati-ma, studijsko istraìvanje mi{ljenja zapo-slenika i bolesnika.

Vje{tine upravljanja Vje{tine upravljanja

Upravitelji trebaju imati odre|ene vje{tine kako bi u~inkovito upravljali ljekarnom. Te se vje{tine mogu grupirati kao:• tehni~ke• me|uosobne (interpersonalne) i • strate{ke (konceptualne).

Tehni~ke vje{tine odnose se na svakodnev-ni, operativni, stru~ni rad, primjerice, izda-vanje lijekova, priprema magistralnih pri-pravaka. Osim toga, ljekarnicima su po-trebne me|uosobne (interpersonalne) vje{tine pri komuniciranju i s bolesnicima i s kolegama. Strate{ke ili konceptualne vje{tine potrebne su, primjerice, za plani-ranje razvoja ljekarne, izradbu poslovnog plana i sli~no.

S vremenom (kako je to vidljivo i na slici) udio radnog vremena uporabljenog za tehni~ke vje{tine, tj. za operativni rad, tre-

2 Situacijsko vo|enje jest model vo|enja zaposlenika u kojemu voditelj prilago|uje svoj na~in vo|enja zaposle-nika u skladu sa stupnjem razvijenosti zaposlenika u odre|enoj situaciji.


21

planiranje aktivnosti za sljede}e razdoblje, izradbu ili pra}enje provedbe poslovnog ili marketin{kog plana? [to se doga|a kada ispu{tam iz vida strate{ke, tj. konceptualne vje{tine, i previ{e se posve}ujem operativ-nom poslu?

Saètak Saètak

Upravljanje je »proces koji okuplja resurse i ujedinjuje ih kako bi se postigli ciljevi na naju~inkovitiji na~in«.

Klasi~no upravljanje bavi se s pet podru~ja odgovornosti upravitelja: planiranjem, or-ganiziranjem, usmjerivanje, koordiniranjem i nadziranjem/kontroliranjem.

Upravitelji ljekarne trebaju imati vje{tine kako bi u~inkovito upravljali ljekarnom: tehni~ke, me|uosobne (interpersonalne) i strate{ke (konceptualne). ■

ba se smanjivati, a potrebno je pove}avati vrijeme koje se ulaè u interpersonalne vje{tine (npr. vo|enje ljudi) i konceptualne vje{tine (planiranje razvoja poslovanja ljekarne).

Zadaci i pitanja Zadaci i pitanja

Jedan radni dan valja detaljno pratiti i bi-ljeìti vlastite radne aktivnosti. Tijekom cijelog dana biljeì se koliko se vremena tro{i na pojedini zadatak.

Sljede}eg dana valja klasificirati te i takve zadatke. Razvrstavanje treba biti prema sljede}im kriterijima: je li rije~ o tehni~kom, tj. operativnom poslu, interpersonalnom poslu ili pak o strate{kom poslu.

Tada se utvr|uje koliki je udio tehni~kog, tj. operativnog rada? Je li rije~ o zadacima koji se s vremenom mogu prenijeti nekomu drugomu u timu, ovlastiti ga za pojedini posao, kako bi voditelj ljekarne imao vi{e vremena za drugi tip radnih zadataka?

Valja postaviti i nekoliko va`nih pitanja. Koliko vremena u danu imam za primjenu svojih konceptualnih vje{tina: planiranje, promatranje ukupnog poslovanja ljekarne,


22

Usvajanje novoga znanja – izazovi i potreba dana{njem ljekarniku

Ve}ina se farmaceuta nakon zavr-{etka studija zaposli u ljekarni. Kako bi ljekarnik mogao pruìti stru~nu uslugu i uslugu koja ispunjava zahtjeve profesije, mora biti spreman na u~enje cijeloga ìvo-ta.1 To, trajno obrazovanje i potreba za usvajanjem novoga znanja pomaù ljekar-niku da bude u tijeku s promjenama u stru-ci i znanosti, a to ga ~ini i napose cijenje-nim zdravstvenim radnikom.

Jedan od na~ina usvajanja novoga znanja u ljekarnika je dodatno formalno obrazovanje, tj. upisivanje poslijediplomskoga specija lis-ti~kog i/ili doktorskog studija, ~ime se stje~e akademski naziv sveu~ili{ni magistar/magi-stra i/ili doktor znanosti. Upisivanje bilo kojega od ovih studija veliki je izazov za far-maceuta koji radi u ljekarni jer, da bi mogao poha|ati predavanja i vje`be, polagati ispite te izraditi zavr{ni specijalisti~ki ili doktorski rad, mora biti u radnom okruènju koje usavr{avanje ne samo da ne}e sputavati ne-go }e ga i poticati. Ako u ljekarni nema ko-

legijalnosti, ljekarnik ne}e biti u mogu} nosti formalno se obrazovati na takav na~in bez obzira na njegovu potrebu i èlju za usva-janjem novih znanja, financijsku mogu} nost i organizaciju privatnoga ìvota.

Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveu~i li{ta u Zagrebu (FBF) nudi osam poslijediplomskih specijalisti~kih studija2 ~ija se na stava izvodi tijekom dva semestra, a zavr{a va polaganjem svih ispita i izradbom i obranom zavr{noga specijalisti~kog rada. FBF nudi i dva doktor-ska studija koji, osim organizirane nastave, koja se sastoji od ~e tiriju skupina predmeta i izvodi tijekom ~etiri semestra, uklju~uju i ak-tivno bavljenje znan stveno istraìva~kim ra-dom, a zavr{ava polaganjem ispita, pozitiv-nom procjenom znanstvene aktivnosti te pozitivnom ocjenom i obranom doktorskog rada.3 Dodatni izazov, ali i te{ko}u, ljekar-niku na doktorskom studiju ~ini eksperimen-talna izradba doktorskog rada koja, ovisno o izabranoj temi ra da, moè zahtijevati ne-prekidnost u izradbi, {to nije lako izvesti pri uobi~ajenom radu u smjenama u ljekarni.

Dodatno formalno obrazovanje moè biti na~in motiviranja ljekarnika od njegovih {efova. Ljekarnik koji je motiviran i dodat-no obrazovan trebao bi mo}i pruìti uslu-gu visoke kvalitete u ljekarni. Usluga visoke kvalitete utje~e na zadovoljstvo bolesnika i ostalih korisnika lijekova, {to dodatno poja~ava savjetodavnu ulogu ljekarnika i spremnost pacijenta/kupca da se u cijelosti osloni na ljekarnikove rije~i. ■

napisala: Ljubica Fran~i} Pranjkovi}, mag. pharm., univ. mag. fitofarmacije s dijetoterapijom / ZU Ljekarna [eremet, Zagreb1 Vidjeti tako|er ~lanak Neprekidni stru~ni razvoj u Bilte-nu HLJK 2010-3, str. 96-100.

2 O tome detaljnije na: http://www.pharma.unizg.hr./Studij.aspx?mhlD=2&mvlD=2303 O tome detaljnije na: http://www.pharma.unizg.hr./Studij.aspx?mhlD=2&mvlD=76


23

Ljekarni~ke usluge kao snaga unaprje|enja struke

Zdravstvena je usluga visoko profe-sionalna i individualna usluga s visokim stup-njem doticaja s korisnikom (npr. lijekova).

Ljekarni~ka se usluga po klasifikaciji ubraja u jako sloène i jako razgranane usluge jer je obiljeàva potreba za prosu|ivanjem i prilago|ivanjem situaciji, usmjerena je pre-ma individualnim korisnicima i radno je in-tenzivna. Stupanj doticaja (kontakta) s ko-risnicima je visok, a kvalifikacija subjekta koji pruà uslugu je profesionalna. Cilj su-bjekta koji pruà uslugu jest prije svega neprofitan, jer se odnosi na brigu o ljud-skom zdravlju, te profitabilan u smislu o~u-vanja uspje{nog poslovanja.1

Osnovna ljekarni~ka usluga podrazumijeva profesionalni pristup farmaceuta kao zdrav-stvenog radnika. Obuhva}a opskrbu lije-kovima i medicinskim proizvodima, dje~-jom hranom, kozmetikom i tako redom. Osnovna se ljekarni~ka usluga prije svega

temelji na izdavanju ispravnog lijeka uz da-vanje potpune informacije o lijeku, te na izbjegavanju, uo~avanju i sprje~avanju mo-gu}ih pogre{aka pri izdavanju lijeka. Ta-ko|er obuhva}a i savjetovanje o pravilnoj primjeni lijeka, homeopatskih i dijetetskih proizvoda. Ljekarnik kao najpri stupa~niji zdravstveni stru~njak, a ujedno i zadnji zdravstveni radnik kojeg bolesnik posje}uje prije po~etka upotrebe lijeka, svojom sa-vjetodavnom ulogom moè bitno prido-nijeti uspjehu lije~enja.2 Ljekarnici su odu-vijek imali va`nu ulogu u promicanju, odràvanju i unaprje|ivanju zdravlja zajed-nice u kojoj pruàju usluge, a kvalitetna ljekarni~ka usluga preduvjet je zadovolj-stva bolesnika (i drugih korisnika lijekova) i njegove vjernosti ljekarni.

Uz lijek koji uzimaju, bolesnici se ~esto èle koristiti i dodatnim sadràjima u lje-karni koji im pomaù da provjere svoje zdravstveno stanje u pojedinim segmenti-ma, da pobolj{aju svoje zdravlje te da do-biju dodatne informacije o svojoj bolesti, lijekovima koje uzimaju, pravilnoj prehrani te op}enito o zdravlju i njegovu o~uvanju.

Na Hrvatskim danima ljekarni godine 2007. provedena je anketa nad bolesnici-ma, a na pitanje koje bi jo{ usluge èljeli dobiti u ljekarni, dobiveni su sljede}i od-govori: • mjerenje krvnog tlaka, kolesterola i

{e}era u krvi, mjerenje teìne i visine• pregled koè i vlasi{ta

napisala: Ivona Sokoli}, mag. pharm., spec. univ. oec. / Belupo, Marketing, Zagreb1 D. Dean, Uvo|enje novih ljekarni~kih usluga na trì{tu RH: specijalisti~ki poslijediplomski rad, Zagreb, 2009: s.l., s.n., str. 30.

2 M. Jak{evac-Mik{a, Uloga ljekarnika pri savjetovanju o farmakoterapiji, Medicus 11:1 (2005) 15.


24

• ~e{}e promocije kozmeti~kih linija, vi{e savjeta o kozmeti~kim pripravcima i vi{e besplatnih uzoraka OTC proizvo-da i kozmetike

• povremene konzultacije u ljekarni s lije~nicima specijalistima (ortoped, oku -list, dermatolog…)

• dostava lijekova u ku}u i mogu}nost nabave preko interneta

• popusti za stalne kupce• skupna savjetovanja za kroni~ne bole-

snike• odvikavanje od pu{enja• savjetovanje o alternativnim metodama

lije~enja i lijekovima• vi{e edukativnih bro{ura i ~asopisa, sa-

vjeta o zdravoj prehrani i mr{avljenju• savjetovanje o uporabi tlakomjera,

glukometra i drugih naprava• jednostavniji i brì na~in nabave lijeko-

va iz uvoza• pove}ana izradba magistralnih lijekova

i kozmeti~kih pripravaka u ljekarni.

Inovacije i raznovrsnost bitni su za poslovni uspjeh jer samo zadovoljstvo »kupaca« nije dovoljno, posjetitelje ljekarne potrebno je privu}i upravo raznovrsno{}u.3 Pro aktivne ljekarne teè uvo|enju novih, druk ~ijih sadràja i odlu~uju se za nove zanimljivosti koje se mogu ponuditi bolesnicima.

U klasifikaciji usluga ~esto se spominju lak{e bolesti koje uklju~uju stanja koja

zahtijevaju manju ili nikakvu medicinsku intervenciju. Lak{e su bolesti stanja za koja se tradicionalno traì savjet ljekarnika pa se takvi savjeti svrstavaju u osnovne ili do-datne usluge, ovisno o tome kako im se u pojedinoj ljekarni pristupa.

I u Hrvatskoj su lak{e bolesti (prikazane u Tablici 1.) naj~e{}a stanja zbog kojih se bo-lesnici obra}aju ljekarnicima za savjet. To su stanja pri kojima simptomi naj~e{}e ja-sno pokazuju o kakvim je bolestima rije~ i nije potreban odlazak lije~niku.

Savjeti o lije~enju manjih bolesti prije svega se svode na savjete vezane za bezreceptne lijekove i kozmetiku. To je podru~je u kojem su hrvatski ljekarnici svakodnevno izloèni tomu da stru~no djeluju i podru~je u kojem se bolesnici sve ~e{}e obra}aju ljekarniku.

Pravilno pruànje savjeta pri lije~enju lak{ih bolesti ovisi o anga`manu i znanju ljekar-nika te o strategiji koja se provodi na orga-nizacijskoj razini. Iako za pruànje takve vrste usluga nisu potrebna nov~ana ula-ganja, i mogu}e ih je pruàti za receptu-rom, poèljno je osigurati posebno odvojen prostor za takvo djelovanje, jer pitanje zdravlja za razli~ite bolesnike (i druge kori-snike lijekova) zna~i i razli~itu razinu osob-nosti i intimnosti.

Kako bi se omogu}ilo pruànje sloènijih dodatnih usluga koje zahtijevaju dodatna znanja i vje{tine, potrebna je i odgovaraju}a organizacija obrazovanja ljekarnika. U Eu-ropi se ve}inom takav odgoj i obrazovanje organiziraju na dràvnoj razini. Postoje pri-

3 M. Dujani}, Upravljanje promjenama u poduze}u, u: Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Rijeci. âsopis za ekonomsku teoriju i praksu 22:1 (2004).


25

mjeri specijaliziranih poslijediplomskih stu-dija te brojnih te~ajeva nakon kojih se dobi-vaju certifi kati* koji pokazuju da je ljekarnik spreman sigurno i ispravno pruàti usluge.

Dodatne usluge koje je mogu}e pruàti u ljekarni navedene su u Tablici 2.

Ta i takva uloga ljekarnika podupire se u mnogim europskim zemljama jer se time pomaè u prevenciji mnogih bolesti, {to zna~i u{tedu za zdravstveni sustav. Moè se zaklju~iti da je takva uloga ljekarnika ne samo korisna u javnome zdravstvu ve} i vrlo zahtjevna i odgovorna te mora biti su-stavno provedena i podràna od zdrav-stvenih ustanova i dràvnih tijela.

Tablica 1. Sedamnaest tipi~nih lak{ih bolesti

POPIS LAKŠIH BOLESTI1 Atletsko stopalo 10 Glavobolja2 Ugrizi i ubodi 11 U{i3 Zatvor 12 Afte4 Kontaktni dermatitis 13 Rinitis5 Ka{alj 14 Upala grla6 Dijareja 15 Nicanje zubi7 Dispepsija 16 Vaginalne gljivice8 Bolno uho 17 Virusna infekcija gornjih di{nih putova9 Vru}ica

Izvor: D. Colin, Bett menagement of minor ailments: Using the pharmacist. Dostupno na http://www.rpsgb.org.uk

* Vidjeti tako|er ~lanak Upravljanje ljekarnom u ovome broju Biltena HLJK ¢V. G.£

Tablica 2. Popis dodatnih ljekarni~kih usluga

POPIS DODATNIH USLUGA KOJE JE MOGUĆE PRUŽATI U LJEKARNI1 Savjetovanje i pra}enje pacijenata pri odvikavanju od pu{enja2 Savjeti vezani za bolesta krvnoìlnog sustava: povi{ene masno}e, identifikacija faktora rizika za bolest

KVS, sekundarne prevencije aspirinom, antikoagulacija, pretilost i mr{avljenje3 Provo|enje prevencije od raka koè4 Savjetovanje o uzrocima i posljedicama zlouporabe lijekova5 Savjetovanje o seksualnom zdravlju (uklju~uju}i hitnu hormonalnu kontracepciju)6 Savjetovanje o imunosnom sustavu i imunizaciji7 Savjetovanje o na~inu uklanjanja u{i8 Savjetovanje o higijeni usne {upljine9 Savjetovanje pacijenata sa psihi~kim poreme}ajima te savjeti za odràvanje psihi~koga zdravlja10 Savjetovanje o na~inu prevencije slu~ajnih ozljeda11 Savjetovanje o trudno}i, prehrani i upotrebi dodataka prehrani u trudno}i12 Savjetovanje i pra}enje pacijenata oboljelih od astme13 Savjetovanje i pra}enje pacijenata oboljelih od dijabetesa14 Savjetovanje o zdravom ìvljenju, prehrani i fizi~kim aktivnostima15 Raznovrsni programi za promociju zdravlja

Izvor: A practical guide for community pharmacies. Dostupno na: http://www.rpsgb.org.uk/pdfs/pubhlthguidcommph.pdf.


26

S obzirom na to da u Hrvatskoj pruànje usluge ne osigurava profit, motiv koji ljekarnici imaju za uvo|enje novih usluga jest ~injenica da, iako ne o~ekuju da usluga sama po sebi bude profitabilna, o~ekuju da }e pruànjem usluge pove}ati broj bole-snika i drugih korisnika lijekova koji }e sve ~e{}e dolaziti u ljekarnu, {to }e dovesti do pove}anja prodaje proizvoda. S druge pak strane, pruànje novih usluga atraktivno je za mnoge ljekarnike jer omogu}uje nov i izazovan profesionalni razvoj, mogu}nost pro{irenja znanja i stru~nih sposobnosti. Dodatna je motivacija i ja~anje uloge lje-karnika u sustavu zdravstva. Na uvo|enje nove usluge moè se odlu~iti kako bi se napravila razlika u odnosu na ponudu dru-gih ljekarni u okruènju i time ostvarila konkurentska prednost.

U Hrvatskoj je uvo|enje dodatnih usluga u ljekarnama u za~ecima. Ne postoji razvojni plan na razini dràve koji bi obuhvatio cje-lovitije uvo|enje ljekarni~ke skrbi, pa tako i novih usluga.

U privatnim hrvatskim ljekarnama to se uglavnom doga|a na individualnoj razini i nije poznat strate{ki pristup uvo|enju i pruànju tih i takvih usluga.

Uloga ljekarnika koja se sada razvija u Eu-ropi samo se djelomi~no moè provesti u Hrvatskoj jer zahtijeva organiziraniji pri-stup na razini dràve i ve}e financijske iz-datke. Tako|er, moè se provesti pruànje usluge stru~nih savjetovanja koja ne zah-tijevaju sloène obrazovne procese ni na-bavu skupih dijagnosti~kih naprava. Dakle,

postoji snaga za uvo|enje nekih od usluga i na razini ljekarne, ali je potrebno analizi-rati trì{te, ustanoviti podru~ja naj ve}e mogu}nosti djelovanja i planski pristupiti uvo|enju usluga.

Primjeri iz Europe potvr|uju da se trebaju identificirati i iskoristiti postoje}e klju~ne sposobnosti ili razvijati nove konkurentske prednosti i na taj na~in ostati jedinstven na trì{tu.

Empirijsko je istraìvanje provedeno u tra-vnju i svibnju 2011. u ukupno 95 ljekarni u RH u svrhu procjene stanja na podru~ju pruànja usluga u ljekarnama, a podaci su prikupljeni anketiranjem ljekarni~kih zapo-slenika.

Pri istraìvanju ljekarni~kih usluga ispitani-ci su zaokruìvali one ljekarni~ke usluge koje provode u svojim ljekarnama. Obu-hva}ene su kako ljekarni~ke usluge koje ljekarne provode redovito na svoju inicija-tivu, tako i usluge koje ljekarne provode u suradnji s proizvo|a~ima i zastupnicima lijekova, dodataka prehrani i kozmetike.

Na Dijagramu 1. prikazana je ponuda do-datnih ljekarni~kih usluga koje redovito provode (ispitane) ljekarne.

U 95 ispitanih ljekarni znatnije se mjeri samo tlak (51 ljekarna), u 33 ljekarne mjere se visina i teìna, u 15 glukoza u krvi (GUK), u 12 ljekarni djelatnici redovito analiziraju koù. Od ostalih usluga, jedna ljekarna re-dovito provodi ispitivanje vitaminsko-mine-ralnog statusa, jedna ljekarna nudi savjeto-vanje s nutricionistom, jedna ljekarna obav-


27

lja dostavu na ku}nu adresu, a jedna pruà savjetovanja aromaterapeuta.

Samo 29 ljekarni od ispitanih 95 ima mogu}-nost savjetovanja u odvojenom prostoru.

Dijagram 2. prikazuje ponudu usluga koje su ljekarne provele minimalno jednom u suradnji s proizvo|a~ima i zastupnicima lijekova, dodataka prehrani i kozmetike.

Dijagram prikazuje da su ljekarne u znat-nijoj mjeri provodile pregled koè i vlasi{ta (72 ljekarne) i odre|ivanje vitaminsko-mi-neralnog statusa (61 ljekarna). Mjerenje gusto}e kostiju provelo je 9 ljekarni, {kolu mr{avljenja 12 ljekarni, dijabeti~ko savje-tovanje 21 ljekarna, odvikavanje od pu{enja 4 ljekarne, a predavanje za bolesnike pro-velo je 8 ljekarni. Od ostalih usluga, utvr|eno je da jedna ljekarna provodi tzv. kozmeti~ke mini tretmane.

Vi{e od polovice svih ispitivanih ljekarni mjere krvni tlak svojim bolesnicima, dok su ostale usluge mnogo manje zastupljene. Samo 30 % ljekarni ima mogu}nost savjeto-vanja u odvojenome prostoru, a ti prostori,

osim za razgovor s bolesnikom, ~esto nisu adekvatni za provedbu drugih dodatnih ljekarni~kih usluga spomenutih prije. Nai-me, dodatni je prostor potreban za savjeto-vanja, za obavljanje dijagnosti~kih pretraga, te prostor u kojem bi vanjski suradnici u sklopu ljekarne pruàli pojedine usluge.

Osim toga, rezultati pokazuju da su se do-datne ljekarni~ke usluge u suradnji s pro iz-vo|a~ima i zastupnicima lijekova, dodataka prehrani i kozmetike u Hrvatskoj, a u sklo-pu kojih predstavnici dolaze u ljekarne i promoviraju svoje proizvode, po~ele zna-~aj nije pruàti. Takav oblik predstavlja nja proizvoda ~esto uklju~uje i dijagnosti~ke preglede. To podru~je djelatnosti zahtijeva minimalna nov~ana ulaganja ljekarni, a takvom se djelatno{}u, uz pove}an anga`-man ljekarnika, moè lako ostvariti i konku-rentska prednost.

Rezultati istraìvanja ljekarni~kih usluga upu}uju na uski segment ponu|enih do-datnih ljekarni~kih usluga, {to je veliki pro-blem, pa se name}e pitanje kako }e se ljekarni{tvo u Republici Hrvatskoj nositi s

Dijagram 1. Prikaz dodatnih ljekarni~kih usluga u ispitanim ljekarnama

Dijagram 2. Prikaz ljekarni~kih usluga u suradnji s proizvo|a~ima i zastupnicima


28

nadolaze}im promjenama i liberalizacijom trì{ta?

U mnogim zemljama Europske unije ljekar-ne su na liberalizacijske procese odgovori-le ja~anjem struke putem koncepta farma-ceutske skrbi, specijalizacijom i uvo|enjem standardiziranih i novih usluga te tako svoju ponudu u~inile jedinstvenom na trì{tu. Uvo|enju brojnih usluga treba se pristupiti na nacionalnoj razini izradbom kvalitetnih programa ljekarni~ke skrbi, in-formatizacijom zdravstva, valjanom orga-nizacijom obrazovnih programa, te izmje-nama zakona.

Nu`no je da ljekarni~ka struka, s Hrvat-skom ljekarni~kom komorom na ~elu, rea-gira promjenama u organizaciji ljekarni~kog rada, redefiniranjem svoje uloge u inte-gralnoj zdravstvenoj skrbi, izmjenama zdravstvenog osiguranja te kvalitetnijim pristupom bolesnicima i javnosti.

Kao odgovor na trì{ne i politi~ke prilike, unutar kojih posluju ljekarne, uz osnovnu profesionalnu ulogu, uloga ljekarnika po-drazumijeva uvo|enje {ireg asortimana novih ljekarni~kih usluga, ~esto u suradnji s drugim zdravstvenim radnicima.

Povijesno, ljekarne su razvijale i razvile tra-dicionalan dojam {to su ga svojim ukupnim pona{anjem ostavljale u javnosti (imid`), a koji se temelji na opskrbi lijekovima, a ne, kao sve vi{e u dana{nje vrijeme, na pruànju razli~itih stru~nih, ~esto specijalisti~kih usluga. Stoga sve sna`nije valja raditi na promjeni opaàja (percepcije) korisnika

prema tome {to je to ljekarna danas i {to se u njoj radi.

Povezivanje poslovnog i stru~nog znanja pre poznato je kao klju~ za razvoj dodatnih usluga u ljekarni. Pod dodatnom uslugom razumijeva se, po pravilu, usluga za koju je potrebno ugovoriti vrijeme za razgovor, a pruàju je ljekarnici s dodatnim znanjima i vje{tinama. Novi izvori konkurentnog na-pretka leè u optimiranju ljudskih snaga koje se moraju dodatno identificirati, razvi-ti i iskoristiti.4 U provedbi dodatnih usluga klju ~ no je strate{ko odlu~ivanje vlasnika ljekarne kako bi mogli pozicionirati svoje poslovanje na trì{tu na kojemu ve} postoji niz zdravstvenih usluga, te se na taj na~in poslovno diferencirati od ostalih srodnih struka.5

Treba biti dovoljno brz u restrukturiranju i prilago|ivanju stru~noga ìvota vanjskim poticajima, kao i pribliàvanju Europi, kao i u prilago|ivanju vanjskoj konkurenciji. Ako se doma}e ljekarni{tvo navrijeme bude znalo pozicionirati tamo gdje u zdravstvu ima konkurentske prednosti, onda postoje {anse za kvalitetnu budu}nost hrvatskoga ljekarni{tva.6 ■

4 D. Bla{kovi}, Komunikacija – proces provo|enja identiteta u imid` malih ljekarni~kih jedinica: stru~ni magistarski rad. Rijeka, 2009: s.l., s.n., str. 38.

5 D. Jonji}, (2011) Povezanost poslovnog i stru~nog znanja – klju~ razvoja ljekarni~kih usluga, Bilten HLJK 2011-1/2, str. 29-31.

6 M. Portolan, Samoobrazovanje ljekarnika, Bilten HLJK 2011-1/2, str. 27-28.


29

Savjetovanje u ljekarni kao dodatna usluga

Danas, kada se uloga ljekarnika znatno promijenila i kada se od ljekarnika o~ekuju i neke dodatne usluge, name}e se potreba za stalnim usavr{avanjem i novim znanjima. Osim izdavanja lijekova i savje-tovanja o njihovoj pravilnoj uporabi, savje-tovanja o biljnim pripravcima i dodacima prehrani name}e se ljekarnicima potreba za dodatnim pruànjem usluga u ljekarna-ma. Ljekarnici, kao i pomo}no osoblje, moraju biti dovoljno obrazovani, vje{ti i osposobljeni za pruànje stru~nih usluga. Ljekarnici moraju stalno obnavljati svoje znanje, stru~nost i dopunjivati ga ~itanjem stru~nih ~asopisa, te sudjelovanjem na znanstvenim kongresima i u ciljanim obra-zovnim programima.1

Savjetovanje u ljekarni mora biti stru~no, potkrijepljeno znanstvenim dokazima, koje vodi ra~una o stvarnosti i objektivno. Me-dicina (a time i farmacija) utemeljena na znanstvenim dokazima defi nira se kao savje-sna, nedvojbena i promi{ljena primjena naj-

bolje mogu}e znanstvene spoznaje u do-no{enju odluke o skrbi za pojedinog boles-nika. To zna~i da se u procesu dono{enja ispravne medicinske odluke povezuju klini~ka izvrsnost zdravstvenog radnika (akumulirano znanje, iskustvo i klini~ka vje{tina) i najbolji znanstveni dokaz (proiza{ao iz istraìvanja vo |ena po strogim metodolo{kim principi-ma) s osobnim vrijednostima bolesnika (bio-lo{kim, epidemiolo{kim i socioekonom-skim).2

Kako bi se to i takvo savjetovanje moglo provoditi u ljekarni, ljekarnik mora, osim formalnoga studijskog znanja, stalno usvajati novo znanje formalnim obrazo-vanjem i/ili samoobrazovanjem. Stru~nost ljekarnika temelji se na znanosti, ali uz znanstvene spoznaje mora imati i druge vje{tine. Sve informacije i savjete koje ljekarnik pri savjetovanju kaè svojem bo-lesniku moraju se temeljiti na znanstvenim dokazima. Praksa utemeljena na znanstve-nim dokazima zna~i primjenu najboljega, znanstveno utemeljenog dokaza u dono{enju odluke o skrbi za bolesnika. Po-trebne vje{tine i znanja za prakticiranje prakse utemeljene na znanstvenim dokazi-ma uklju~uju: poznavanje informacijskih tjekova u biomedicini, oblikovanje strategije traènja informacija, lociranje izvora informa-cija, probir na|enih informacija te analizu i interpretaciju informacija.2 napisala: Katarina Fehir [ola, mag. pharm.,

univ. Pharm. spec. fitofarmacije i dijetoterapije / ZU Ljekarna Bjelovar, Bjelovar1 V. Grdini}, Ljekarni~ka praksa: ljekarni~ka djelatnost, lijekovi i rukovanje lijekovima, Hrvatska ljekarni~ka ko-mora, Zagreb, 2010.

2 M. Ortner Hadìabdi}, H. Markulin, Farmacija ute-meljena na znanstvenim dokazima, www.plivamed.net, e-te~aj, pristupljeno 23. velja~e 2013.


30

U dana{nje vrijeme, kada su lijekovi do-stupni gotovo svagdje, a informiranost je bolesnika vrlo velika, posebno treba biti oprezan, jer bolesnici ~esto preska~u lije~-nika (i ljekarnika) te na svoju ruku rabe pojedine lijekove. Upravo u takvoj dostup-nosti lijekova (internetska prodaja, droge-rije, samoposluge) krije se veliki problem. Kupnjom tih i takvih pripravaka bolesnik i drugi korisnik lijekova (kupac) ostaje bez potrebnoga stru~noga savjeta, obja{njenja i upozorenja na mogu}a {tetna djelovanja lijeka, a koje bi s uspjehom i kompetentno pruìo ljekarnik u ljekarni.

Aktivnim uklju~enjem ljekarni u za{titu bo-lesnika i dodatnim savjetovanjima moè se pomo}i u ranom otkrivanju zdravstvenih problema te u kontroli postoje}ih kroni~nih bolesti. Ve}ina ljekarni ima vage, tlakomje-re, prostor za razgovor sa svojim bolesni-cima, dakle sve nu`ne uvjete da na taj na~in pove}aju povjerenje bolesnika prema ljekarniku.

Povjerenje bolesnika prema ljekarniku va`no je i pomaè ljekarniku u potpunije-mu provo|enju farmaceutske skrbi. U sklop takvih aktivnosti Ljekarna Bjelovar uklju ~ila se svojim specifi~nim sadràjima i radom, koji provodi ve} dugi niz godina. Jo{ godine 2005. predstavljen je projekt – Komunikacija pacijenta putem interneta. Otada se provodi niz aktivnosti, primjeri-ce, tiskanje bro{ura i letaka za bolesnike (pacjente), pisanje ~lanaka za stru~ne novi-ne, pisanje ~lanaka za tjedne gradske novi-ne, objava radova na web i facebook stra-

nici ljekarne, predavanja za gra|ane i kole-ge u struci. Djelatnost ljekarnika u ZU Ljekarni Bjelovar zaokruèna je otvaranjem Savjetovali{ta. Posebno su uspje{na savje-tovali{te o biljnim lijekovima i dodacima prehrani, dermo-kozmeti~ko savjeto vali{te i savjetovali{te o pravilnoj prehrani. Savje-tovanje o biljnim lijekovima i dodacima prehrani pruà: individualni pristup bole-sniku, omogu}uje vi{e vremena za razgo-vor izme|u bolesnika i ljekarnika, a to po-ve}ava u~inkovitost dodatne usluge, da-vanje dovoljno jasnih i razumljivih stru~nih informacija bolesniku i davanje pisanih ma-terijala bolesniku te provjeru interakcija biljnih lijekova s tvarima konvencionalne terapije. Bolesnici su takav oblik savjeto-vanja prepoznali i vrlo rado dolaze u ljekar-nu po savjete. ■

31

izvje{}aRad Vije}a Komore – sjednice 6/111 i 7/112

Vije}e Komore odràlo je od pro-sinca 2012. do oùjka 2013. dvije sjedni-ce o kojima donosimo izvje{}a.

6/111 sjednica Vije}a HLJK-a6/111 sjednica Vije}a HLJK-a

Vije}e Hrvatske ljekarni~ke komore na svojoj je sjednici od 13. prosinca 2012. raspravljalo i donijelo odluke o:• izvje{}u predsjednika Komore o radu

izme|u sjednica Vije}a• odluci o izboru glavnog tajnika Hrvat-

ske ljekarni~ke komore • odluci o pla}anju naknade u slu~aju

gubitka, o{te}enja ili uni{tenja odo-brenja za samostalan rad i iskaznice Hrvatske ljekarni~ke komore

• odluci o uvjetima koje moraju ispunja-vati mentori za provo|enje rada pod nadzorom magistara farmacije stranih dràvljana.

Predsjednik Komore u svojem je izvje{}u obavijestio ~lanove Vije}a HLJK-a o aktiv-nostima u Komori u razdoblju od 26. rujna do 13. prosinca 2012.

Vlada je donijela novi Zakon o fi nancijskom poslovanju i predste~ajnoj nagodbi (NN, 108/12.) koji je stupio na snagu 1. listopa-da 2012. Novi ugovori s Hrvatskim zavo-dom za zdravstveno osiguranje trebali bi sadràvati i nove odredbe o rokovima pla}anja. Kako }e Vlada osigurati pla}anje u roku od 60 dana, {to }e biti sa starim dugom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje prema ljekarnama, samo su neka od otvorenih pitanja koja se name}u proizvo|a~ima, dobavlja~ima i ljekarnama.

Pitanje je Hrvatska ljekarni~ka komora po-stavila na Danima Belupa odrànim u Puli na Panel-diskusiji, u kojoj je sudjelovao i ministar zdravlja prof. dr. Rajko Ostoji}, ali odgovora na to pitanje nije bilo.

Od 1. sije~nja 2012. u primjeni je nova stopa poreza na lijekove koji se nalaze na Listi lijekova u iznosu od 5 %. Prihva}en je novi Zakon o fi skalizaciji koji }e se pri-mjenjivati i na ljekarne.

Zbog problema u pla}anju Komora je zatraìla sastanak s ~elnicima Ministarstva zdravlja i Hrvatskog zavoda za zdravstve-no osiguranje.

Nakon rasprave u Dràvnom Saboru RH prihva}ena je Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012. – 2020. koja je objavlje-na u Narodnim novinama br. 116 od 22. listopada 2012. Strategijom je obuhva}eno i ljekarni{tvo.

Dana 9. listopada 2012. odràn je sasta-nak predstavnika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i predstavnika ko- pripremila: Ana Malovi}, dipl. iur. / HLJK


32

mora i udruga u zdravstva. To je sastanak koji prethodi sjednici Upravnog vije}a Hr-vatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, a na kojem se raspravljalo o prijedlozima izmjena akata za ugovaranje. U dostavlje-nim prijedlozima nije bilo promjena za ljekarni~ku djelatnost. Na upit glavne tajni-ce Hrvatske ljekarni~ke komore o rokovima pla}anja u budu}em ugovornom razdoblju, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje odgovorio je da se ~eka tuma-~enje Ministarstva financija.

Hrvatska je prihva}ena u epSOS projekt (prekograni~na zdravstvena za{tita, odno-sno razmjena eRecepata i eKartona bole-snicima iz drugih zemalja EU). Na poziv HZZO-a Tihana Govor~inovi}, ~lanica Ko-more, uklju~ena je u projektni tim.

U Rovinju je od 12. do 14. listopada, u or-ganizaciji Hrvatske udruge inovativnih pro-izvo|a~a lijekova (CARPC), odràna me|u-narodna konferencija »Inovativna zdravst-vena inicijativa« (IZI). Vode}i svjetski i doma}i stru~njaci iz podru~ja ekonomike zdravstva i upravljanja u zdravstvu, pred-stavnici stranih i doma}ih politi~kih i zdrav-stvenih ustanova, izmjenom su ideja, isku-stava i mi{ljenja poku{ali utvrditi putove u pronalaènju odgovaraju}ih rje{enja za pro-bleme hrvatskoga zdravstvenog sustava.

PGEU je na godi{njoj skup{tini odrànoj u studenome 2012. u Bruxellesu prihvatio strate{ki dokument o ulozi ljekarni{tva u zdravstvenom sustavu pod nazivom »EU-ROPEAN COMMUNITY PHARMACY BLUE-PR INT, for optimisation of health outcomes

to individual patients and value for health systems across Europe«. Dokument }e se prevesti i objaviti u posebnome, temat-skom broju Biltena HLJK, vjerojatno u bro-ju 2013-2, a u povodom ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju.

Dana 30. studenoga 2012. odràn je na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sve-u~ili{ta u Zagrebu (FBF) sastanak pred-stavnika FBF-a, HFD-a i HLJK-a (Karmela Bari{i}, Maja Jak{evac-Mik{a i Mate Porto-lan) vezano za dogovor oko zajedni~kog sastanka na kojemu bi predstavnici HFD-a, HLJK-a i FBF-a imali prigodu iznijeti sta-jali{ta svojih ustanova koje zastupaju, ve-zano uz stru~nu i dru{tvenu percepciju magistara farmacije, kao i ostala pitanja koja u bliskoj budu}nosti postaju vrlo aktu-alna, poput ukidanja stru~noga ljekarni~kog staà i njegova integracija u sveu~ili{nu na-obrazbu, Zakona o ljekarni{tvu i drugih va`nih pitanja.

Poslije tog sastanka odràn je drugi sasta-nak predstavnika istih ustanova u pro{irenom sastavu na temu Izmjene i dopune Pravilnika o stru~nom usavr{avanju magistara farmaci-je. Nakon rasprave zaklju~eno je da }e predsjednik Komore imenovati povjerenstvo od 6 ~lanova (po 2 predstavnika iz svake ustanove) koje }e izraditi Prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika o stru~nom usavr{avanju magistara farmacije.

Dana 18. listopada 2012. odràn je sasta-nak u vezi s godi{njom prijavom potro{nje lijekova iz ljekarni. Sastanku su u prostori-jama HLJK-a prisustvovali predstavnici


33

HALMED-a, informati~kih tvrtki, IMS He-altha, te HLJK-a. Dogovoreno je da }e do kraja sije~nja 2013. HALMED izraditi novu web aplikaciju i dati to~ne upute kako bi se ljekarnama olak{ao postupak prijave godi{nje potro{nje lijekova.

Povjerenstva Hrvatske ljekarni~ke komore odràla su niz sastanaka.

Povjerenstvo za davanje mi{ljenja prilikom osnivanja ljekarni

Odràna su ~etiri sastanka na kojim je rije{eno 26 zahtjeva, a od toga:• 4 zahtjeva za preseljenje ljekarni~ke

podru`nice• 21 zahtjev za osnivanje ljekarne, od-

nosno ljekarni~ke podru`nice• 1 zahtjev za preuzimanje ljekarne.

Povjerenstvo za stru~no usavr{avanje magi-stara farmacije

Odràna su 3 sastanka na kojima je rije{eno ukupno 86 zahtjeva, a od toga:• 42 zahtjeva za bodovanje stru~nih

skupova• 44 osobna zahtjeva.

Povjerenstvo za stru~ni nadzor

Odràna su dva sastanka na kojima su do-nesena rje{enja za provedene nadzore.

Povjerenstvo za stru~na i stale{ka pitanja

Odràn je jedan sastanak na kojemu se ra-spravljalo o problemima u radu Povjeren-stva za stru~na i stale{ka pitanja te je za-klju~eno da }e predsjednik Povjerenstva

~lanovima uputiti dopis u kojemu traì o~itovanje ~lana o èlji i mogu}nostima da sudjeluje u radu Povjerenstva.

Povjerenstvo za me|unarodnu suradnju

Odràn je jedan sastanak na kojem je do-govoreno da HLJK zapo~ne odre|ene pro-jekte s drugim komorama u EU.

Ispitna komisija

U dvama ispitnim rokovima za dobivanje Odobrenja za samostalan rad ispitu su pri-stupila ukupno 4 kandidata koji su zado-voljili na ispitu.

U dvama ispitnim rokovima za produljenje Odobrenja za samostalan rad, ispitu su pristupila ukupno 3 kandidata koji su za-dovoljili na ispitu.

Povjerenstvo za etiku i deontologiju

Odràn je jedan sastanak na kojemu je ras-pravljano o prijavi pristigloj na rad ZU Ljekarne Pelai}, prijavi na rad Ljekarne Ana Duki} – prigovor savjesti, i o dono{enju novog Pravilnika o Stegovnom sudu Hrvat-ske ljekarni~ke komore.

Povjerenstvo je, nadalje, raspravljalo o kar-ticama vjernosti nekih ljekarni~kih ustano-va, nelegalnom trgovanju doznakama, te o problemima pri bodovanju stru~nog usavr{avanja, a zbog prigovora pojedinih ~lanova Komore na sukob interesa.

Prema odluci Vije}a Komore, natje~aj je za radno mjesto glavnog tajnika Komore objav-ljen u »Ve~ernjem listu« i Narodnim novi-nama dana 31. listopada 2012.


34

U vremenu od 15 dana predvi|enih za prijavu na navedeno radno mjesto pristigla je jedna ponuda.

Ponudu za radno mjesto glavni tajnik, po-dnijela je dosada{nja glavna tajnica Komo-re, Katica Vugrin~i} Tomi~i}.

Uvidom u dostavljenu ponudu utvr|eno je da su ispunjeni svi uvjeti prema Pravilniku o radu Komore.

^lanovi Vije}a iznijeli su svoja pozitivna sta-jali{ta u vezi s radom dosada{nje glavne taj-nice, pa su ~lanovi Vije}a Komore jednogla-sno donijeli odluku o izboru Katice Vu grin-~i} Tomi~i} za glavnu tajnicu Hrvat ske ljekar-ni~ke komore za razdoblje 2012. – 2016.

Vije}e Komore jednoglasno je donijelo Odluku o pla}anju naknade u slu~aju gubi-tka, o{te}enja ili uni{tenja odobrenja za samostalan rad i iskaznice Hrvatske ljekarni~ke komore, koja je objavljena na web stranici Komore.

Prema navedenoj odluci, magistar farma-cije koji zahtijeva od Hrvatske ljekarni~ke komore izdavanje novog Odobrenja za sa-mostalan rad zbog gubitka, o{te}enja ili uni{tenja, obvezan je u Narodnim novina-ma objaviti nevaljanim izgubljeno, o{te}eno ili uni{teno Odobrenje za samostalan rad. Magistar farmacije obvezan je dokaz o objavi u Narodnim novinama dostaviti u Hrvatsku ljekarni~ku komoru.

Hrvatska ljekarni~ka komora }e, nakon objave o nevaljanosti Odobrenja za samo-stalan rad u Narodnim novinama, izdati

duplikat Odobrenja za samostalan rad uz obvezu pla}anja naknade u iznosu od 200,00 kuna.

Magistru farmacije koji zahtijeva od Hrvat-ske ljekarni~ke komore izdavanje nove is-kaz nice HLJK-a zbog gubitka, o{te}enja ili uni{tenja, izdat }e se nova iskaznica uz obvezu pla}anja naknade u iznosu od 50,00 kuna.

Vije}e Komore donijelo je i Odluku o uvje-tima koje moraju ispunjavati mentori za provo|enje rada pod nadzorom magistara farmacije stranih dràvljana.

Magistar farmacije, mentor magistru far-macije stranom dràvljaninu, koji obavlja rad pod nadzorom u Republici Hrvatskoj sukladno Pravilniku o davanju, obnavljanju i oduzimanju odobrenja za samostalan rad, mora ispunjavati sljede}e uvjete:• mora imati najmanje 5 godina radnog

iskustva u ljekarni~koj djelatnosti• mora biti zaposlen u ljekarni u kojoj

rade najmanje dva magistra farmacije• mora imati zavr{en te~aj za mentore,

koji je odobrila Hrvatska ljekarni~ka komora ili zavr{en te~aj za provoditelje stru~nog nadzora

• da nije ka`njavan, odnosno da se pro-tiv njega ne vodi kazneni i disciplinski postupak.

Program rada pod nadzorom iz stavka 1. ovoga ~lanka istovjetan je Programu pri-pravni~kog staà za magistre farmacije. Dio rada pod nadzorom koji se obavlja u galenskim laboratorijima i laboratoriju za


35

provjeru kakvo}e galenskih pripravaka i identifikacija ljekovitih tvari moè se iznim-no obaviti u ljekarni u kojoj se obavlja osta-li dio rada pod nadzorom, ako doti~na ljekarna izra|uje najmanje sljede}e farma-ceutske oblike:• otopine• masti (suspenzije, emulzije)• kapi za nos• kapi za uho• ~ajeve• triturirani oblik lijeka• suspenzije za oralnu uporabu.

U dijelu rada pod nadzorom koji se odnosi na ispitivanje i kontrolu tvari, u laboratoriju za provjeru kakvo}e galenskih pripravaka i identifikaciju ljekovitih tvari magistar far-macije, strani dràvljanin, treba u ljekarni obavljati najmanje:• identifikaciju tvari• kontrolu sadràja alkohola• usvojiti teorijska znanja op}ih odredbi

o kontroli ljekovitih oblika navedenih obveznom izradbom u ljekarni.

7/112 sjednica Vije}a HLJK-a7/112 sjednica Vije}a HLJK-a

Vije}e Hrvatske ljekarni~ke komore na svojoj je sjednici od 7. oùjka 2013. ra-spravljalo i donijelo odluke o:• izvje{}u predsjednika Komore o radu

izme|u sjednica Vije}a• dono{enju Pravilnika o radu i kazne-

nim mjerama Stegovnog suda Hrvat-ske ljekarni~ke komore

• odluci o naknadi tuìtelju, sucima i taj-niku Stegovnog suda Hrvatske lje-karni~ke komore

• odluci o raspisivanju izbora za pre-dsjednika Hrvatske ljekarni~ke komore

• dopuni Popisa kozmeti~kih i drugih proizvoda kojima ljekarne mogu op-skrbljivati korisnike

• dono{enju Plana stru~nog usavr{avanja za godinu 2013.

• odluci o imenovanju Povjerenstva za bolni~ko ljekarni{tvo.

Predsjednik Komore u svojem je izvje{}u obavijestio ~lanove Vije}a HLJK-a o aktiv-nostima u Komori u razdoblju od 14. pro-sinca 2012. do 7. oùjka 2013.

Ve}ina aktivnosti Komore u tom razdoblju bila je usmjerena na rje{avanje problema dugovanja i rokova pla}anja HZZO-a, kao i na sklapanje novih ugovora s HZZO-om i dobavlja~ima. HZZO je ljekarnama dosta-vio aneks ugovora za razdoblje od 1. sije~nja do 31. oùjka 2013. koje nije uskla-|eno s novim Zakonom o fi nancij skom po-slovanju. Uvo|enjem PDV-a na lijekove dodatno su pogor{ani uvjeti poslovanja ljekarni. Prora~unom utvr|ena sredstva za lijekove u iznosu od 2,85 milijardi kuna ne-dostatna su za redovito pla}anje ljekarna-ma, a dodatno su optere}ena iznosom PDV-a i ljekarni~ke usluge.

Nakon vi{e zamolbi i poku{aja prema Mi-nistarstvu zdravlja i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje da se organizira sastanak, Komora je uputila dopis Vladi


36

RH i Saborskom odboru za zdravstvo kojim su ~lanovi Odbora upoznati s problemom nepla}anja i pove}anja rokova pla}anja HZZO-a prema ljekarnama, te s mogu}im posljedicama u opskrbi lijekovima. Osim toga, zatraèna je pomo} u organiziranju sastanka s mjerodavnom tijelima kako bi se razgovaralo o rje{enjima. Kao odgovor na zamolbu Komore dobiven je samo poziv na sastanak u Ministarstvo zdravlja, koji je i odràn 21. sije~nja 2012.

Komora je 23. sije~nja 2013. uputila dopis Ministarstvu financija u vezi s primjenom novog Zakona o fi nancijskom poslovanju i predste~ajnoj nagodbi (NN, 108/12) koji je u ljekarni~koj djelatnosti stupio na snagu 1. listopada 2012. Sastanak je dogovoren i odràn 13. velja~e 2013. u prostorijama Sredi{njeg ureda Porezne uprave, Bo{ko-vi}eva 5, kod pomo}nice ravnateljice Sek-tora za strategiju i razvoj, An|e Redì} i njezinih suradnica. Komora ih je upoznala s problemima i rokovima pla}anja, o uvjeti-ma sklapanja ugovora s dobavlja~ima i HZZO-om, te o primjeni Zakona o fi nan-cijskom poslovanju i predste~ajnoj nagod-bi. An|a Redì} }e o navedenoj problema-tici izvijestiti ministra financija na prvom kolegiju kod ministra.

Dana 19. velja~e 2013. Komora je uputila dopis Poreznoj upravi vezano za postupak HZZO-a koji je ljekarnama na potpis do-stavio Dodatak Ugovora o provo|enju ljekarni~ke djelatnosti na primarnoj razini zdravstvene za{tite za razdoblje od godine 2010. do 2012.

Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sve u~i-li{ta u Zagrebu (FBF), Hrvatsko farmaceu-tsko dru{tvo (HFD) i Hrvatska ljekarni~ka komora (HLJK) 16. prosinca 2012. dosta-vile su zajedni~ki dopis ministru zdravlja vezano za poloàj ljekarnika i ljekarni{tva u zdravstvenom sustavu, kao i zamolba za sastanak. Odgovor jo{ nije zaprimljen.

U Ministarstvu zdravlja je 22. sije~nja 2013. odràn sastanak predstavnika Mini-starstva zdravlja (Marijan Cesarik, Luka Von~ina) s predstavnicima HLJK-a (Mate Portolan, Dragica Radin, Silvana Jager, Ka-tica Vugrin~i} Tomi~i}). Tema sastanka bili su problemi u ljekarni~koj djelatnosti veza-ni za ka{njenje u pla}anju, te velika dugo-vanja HZZO-a ljekarnama, sanacija dugo-vanja zdravstvenim ustanovama te ugovor-ni rokovi pri sklapanju ugovora ljekarni s HZZO-om za novo ugovorno razdoblje.

Mate Portolan je predstavnike Ministarstva upoznao i sa stanjem u ljekarni~koj djelat-nosti, nakon ~ega je slijedio odgovor za-mjenika ministra Marijana Cesarika da su to pitanja koja treba rije{iti HZZO.

U prostorijama Hrvatskog zavoda za zdra-vstveno osiguranje odràn je 17. sije~nja 2013. sastanak predstavnika Zavoda (Sini{a Varga, Dubravka Pezelj Duliba, Da-vor Katavi}, Ma{a Bulai}) i predstavnika Komore (Mate Portolan, Katica Vugrin~i} Tomi~i}, Ana Malovi} i savjetnik komore za ekonomska pitanja Ivan Lukovnjak).

Teme su tog sastanka bile:1. primjena Zakona o fi nancijskom poslo-

vanju i predste~ajnoj nagodbi u dijelu


37

odredbi o rokovima pla}anja, a vezano za ugovaranje HZZO-a i ljekarni za pruànja zdravstvene za{tite u novom ugovornom razdoblju,

2. primjena Zakona o PDV-u, 3. rje{avanje dugova HZZO-a prema

ljekarnama,4. ortopedska pomagala – novi Popis po-

magala.

Predsjednik komore Mate Portolan upozo-rio je na stanje u ljekarni{tvu zbog dugo-vanja Zavoda, ka{njenja u pla}anju ra~una ljekarnama te ugovornim rokovima koji bi se, na temelju Zakona o fi nancijskom po-slovanju i predste~ajnoj nagodbi trebali primijeniti u novim ugovorima. S posljed-njom uplatom HZZO-a 5. sije~nja 2013. rok pla}anja HZZO-a bio je 225 dana ili 45 dana iznad ugovorenog. Postavio je i pitanje obra~una PDV-a na ljekarni~ku uslugu, odnosno je li iznos za ljekarni~ku uslugu oslobo|en PDV-a, a, ako nije, koja }e se stopa PDV-a primijeniti na uslugu.

Po~etkom godine objavljen je novi Popis or-topedskih i drugih pomagala u kojemu su cijene pomagala izraène s pripadaju}im PDV-om, ali su i cijene nekih pomagala sni-ène. Popis s novim cijenama stupio je na snagu 1. sije~nja 2013., a u Narodnim no-vinama objavljen je tek 4. sije~nja 2013., {to zna~i da su ljekarne slu`beno bile obavije{tene o promjenama cijena nakon {to je Popis slu`beno stupio na snagu. Zatra-èno je da se prihvate ra~uni s obra ~unom ortopedskih pomagala po starim cijenama.

Ravnatelj Zavoda Sini{a Varga izjavio je da je Zavod svjestan situacije u kojoj se zbog

dugovanja nalaze ljekarne. Zavod ne ras-polaè financijskim sredstvima, nego se sredstva za lijekove povla~e iz Dràvne riznice, i to 1/12 od predvi|enog prora~una (238 milijuna kuna mjese~no). Zavod zaje-dno s Ministarstvom financija sura|uje u rje{avanju tih i takvih problema. Zakonom o sanaciji osigurano je 5,0 milijardi kuna za rje{avanje dugova u zdravstvu, me|utim, za provedbu toga zakona zaduèna su Mi-nistarstvo zdravlja i Ministarstvo financija.

Glede stope PDV-a na ljekarni~ku uslugu, ~eka se tuma~enje Ministarstva financija.

Razmotrit }e se problemi vezani za nove cijene nekih ortopedskih pomagala i predloìt }e se rje{enje problema.

Hrvatska ljekarni~ka komora organizirala je 19. prosinca 2012., uz logisti~ku podr{ku tvrtke Medika, Okrugli stol s temom »Uvje-ti poslovanja ljekarni~kih ustanova i ljekarni u godini 2013. i najnovija zakonska rje-{enja«. Skup je bio namijenjen ravnateljima ljekarni~kih ustanova, njihovim zamjenici-ma, vlasnicima privatnih ljekarni te nosi-teljima zakupa, predstavnicima dobavlja~a i veledrogerija. Na skupu je bilo prisutno vi{e od 250 sudionika.

Program skupa obuhvatio je niz predavanja: • Mate Portolan – Uvjeti poslovanja

ljekarni~kih ustanova i ljekarni u godini 2012.

• Jasminko Herceg – Veledrogerije u po-slovnim odnosima s ljekarnama i ljekarni~kim ustanovama

• Ivan Lukovnjak – Rebalans Dràvnog prora~una za godinu 2012. i Dràvni prora~un za 2013.


38

• Ivan ]evizovi}1 – Zakon o financijskom poslovanju i predste~ajnoj nagodbi

• Miljenka Cutvari}1 – Izmjene i dopune Zakona o porezu na dodanu vrijednost

• Marija Zuber1 – Zakon o fiskalizaciji i druge porezne novine

• Ivan Lukovnjak – Zakon o sanaciji jav-nih ustanova.

Predstavnici Ministarstva zdravlja i HZZO-a bili su prisutni na Okruglom stolu, ali nisu aktivno sudjelovali, iako su bili predloèni i zamoljeni da odrè predavanja za ljekar-nike iz va`nih tema, i to: • predstavnik Ministarstva zdravlja –

Uloga i mjesto ljekarni{tva u zdrav-stvenom sustavu

• predstavnik HZZO-a – Ugovaranje zdravstvene za{tite za godinu 2013.

U Zagrebu je 10. sije~nja 2013. u prosto-rijama HLJK-a odràn zajedni~ki sastanak Hrvatske ljekarni~ke komore i Slovenske lekarni{ke zbornice. Slovensku lekarni{ku zbornicu zastupali su predsjednik Miran Golub, dopredsjednik Du{an Hus te direk-torica Celjskih lekarni Lilijana Grosek.2

Uime HLJK-a kao doma}ina sastanka bili su predsjednik HLJK-a Mate Portolan, pre-dsjednica Vije}a komore Dragica Radin, glavna tajnica Komore Katica Vugrin~i} To-mi~i} i stru~na suradnica u Komori Tihana

Govor~inovi}. Nakon kratkog predstav lja-nja dviju komora razgovaralo se o raz li~itim temama vezanima za organizaciju i na~in rada u ljekarni{tvu i u Hrvatskoj i u Slove-niji, tj. s problemima s kojima se susre }u ljekarnici u objema zemljama. Razmijenje-na su iskustva, posebice o uvo|enju eRe-cepta, obveze uvo|enja javne nabave za lije kove koji se izdaju na recept, priznava nju stru~nih kvalifikacija, stru~nom usavr {a-vanju, standardima u ljekarni{tvu, ISO stan-dardima u ljekarni{tvu (organizacija u radu, za{tita okoli{a, za{tita na radu), Pravi lima dobre ljekarni~ke prakse i tako redom.

Udruga ljekarnika pri HUP-u uputila je Ko-mori prijedlog za odràvanjem zajedni~kog sastanka. Sastanak je odràn 13. prosinca 2012. u prostorijama HUP-a (sudionici: novi predsjednik IO Udruge ljekarnika u HUP-u Zoran Male{, ~lanica IO udruge Sonja Stubli} Grbac, tajnica u HUP-u Ma-rijana Filipi}, te predsjednik HLJK-a Mate Portolan). Tema sastanka bila je suradnja HUP-a i Komore u vezi s rje{avanjema pro-blema zakupa ljekarnika i dugovanja HZZO, kao i rok pla}anja prema ljekarnama.

Povjerenstva Hrvatske ljekarni~ke komore odràla su niz sastanaka.

Povjerenstvo za davanje mi{ljenja pri osni-vanju ljekarni

Odràna su tri sastanka na kojim je rije{eno 14 zahtjeva, i to:• 4 zahtjeva za preseljenje ljekarni~ke

podru`nice• 7 zahtjeva za osnivanje ljekarne, od-

nosno ljekarni~ke podru`nice

1 Savjetnik/savjetnica – urednik u RRIF plus d. o. o. (Ra~unovodstvo, revizija i finanije)

2 Vidjeti pojedinosti u ~lanku Sastanak Hrvatske ljekarničke komore i Slovenske lekarniške zbornice u ovom broju Biltena HLJK.


39

• 3 zahtjeva za preuzimanje ljekarne.

Povjerenstvo za stru~no usavr{avanje magistara farmacije

Odràna su tri sastanka na kojima su rije{ena ukupno 54 zahtjeva, i to:• 29 zahtjeva za bodovanje stru~nih

skupova • 25 osobnih zahtjeva.

Povjerenstvo za stru~na i stale{ka pitanja

Odràlo je jedan sastanak. Sastanku su nazo~ili predsjednik i jedna ~lanica povje-renstva, tj. nije bio dovoljan broj ~lanova da bi se mogle donositi pravovaljane odluke. Sastanku su prisutvovale glavna tajnica i pravnica Komore.

Rasprava o to~kama Dnevnog reda prove-dena je, ali odluke nisu usvajane. Dogovo-reno je da }e predsjednik Povjerenstva pu-tem e-mail sjednice ishoditi suglasnost ~lanova na izmjene i dopune Popisa koz-meti~kih i drugih proizvoda kako bi on bio proslije|en Vije}u Komore na usvajanje.

Povjerenstvo za bolni~ko ljekarni{tvo

Sastanak je odràn 5. oùjka 2013. Zbog smrti dosada{njega predsjednika Povjeren-stva Zlatka Mihi}a, kao i umirovljenja Ve-sne Rosovi} Bazijanac, ~lanice Povjeren-stva, predloèn je Vije}u Komore novi sa-ziv Povjerenstva u sastavu:Mirjana Pti~ar Canjuga, mag. pharm.Miroslav Kota, mag. pharm.Ankica Vidovi}, mag. pharm.Marina Me{in, mag. pharm.Andrea Balenovi} Krpan, mag. pharm.

Marija Stipi}, mag. pharm.Boìca Rukavina, mag. pharm.Ana Crnkovi}, mag. pharm.Milica Skra~i}, mag. pharm.Dunja Trumbi} Ba{i}, mag. pharm.

Mirjana Pti~ar Canjuga upozorila je na pro-bleme vezane za poloàj bolni~kih ljekarni i vrednovanje rada ljekarnika u bolni~kim ustanovama. Naglasila je kako je u posto-je}em Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehni~ke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti za bolni~ke ljekarne naveden samo minimalan broj zaposlenika potreban za osmosatno radno vrijeme ovisno o kate-gorizaciji bolnice (bilje{ka: nije naveden mi-mimalno potreban broj ljekarnika ovisno o broju bolesni~kih kreveta u bolnici).

Kako bi se dobili relevantni podaci o broju i strukturi zaposlenih, opsegu posla i opremljenosti bolni~kih ljekarni, dogovo-reno je da se u roku od trideset dana izra-di prijedlog obrasca novoga upitnika za sve bolni~ke ljekarne. Za izradbu su prije-dloga obrasca zaduène Vesna Rosovi} Bazijanac i predstavnica ljekarnika iz Lje-karne KBC-a Rijeka.

Prihva}en je i prijedlog Miroslava Kote o aùriranju baze podataka Komore s popi-som svih bolni~kih ljekarnika, njihovim rad-nim mjestima i kontaktima (telefon i e-mail adresa).

Povjerenstvo je podràlo prijedlog glavne tajnice Komore o izradbi osnovnih stan-darda i indikatora kvalitete za bolni~ke ljekarne.


40

Povjerenstvo za etiku i deontologiju

Sastanak je odràn 7. oùjka 2013. sa sljede}im dnevnim redom:• prijava na rad ZU Ljekarne Pelai}• prijava na rad Ljekarne Ana Duki},

mag. pharm. – prigovor savjesti• Pravilnik o Stegovnom sudu Komore.

Povjerenstvo za izradu standarda u ljekarni~koj djelatnosti

êtvrtog oùjka 2013. odràn je sastanak na kojemu se raspravljalo o radnim materija-lima za izradbu ljekarni~kih standarda. Usvojen je sadràj standarda koji }e, nakon kontrole i potrebnog uskla|ivanja pojmova, biti dostavljen na usvajanje Vije}u Komore.

Ispitna komisija

Dana 24. sije~nja 2013. odràn je ispitni rok za dobivanje privremenog Odobrenja za samostalan rad. Ispitu je pristupila jed-na magistra farmacije koja je poloìla ispit i stekla uvjet za izdavanje privremenog Odobrenja.

Vije}e Hrvatske ljekarni~ke komore nakon rasprave i prijedloga Povjerenstva za etiku i deontologiju donijelo je novi Pravilnik o Stegovnom sudu Komore kojim su dosa-da{nje odredbe Pravilnika uskla|ene s po-zitivnim propisima.

Pravilnik je objavljen na web stranici Komo-re i stupio je na snagu 21. oùjka 2013.

Tako|er je donesen tro{kovnik kojim je odre|ena naknada za rad pri Stegovnom su du, a odnosi se na suce, tuìtelja i taj-nika Stegovnog suda.

Kako se pribliàva i istek ~etverogodi{njeg mandata predsjednika Komore, Vije}e Ko-more donijelo je Odluku o raspisivanju iz-bora za predsjednika Komore te naj va`nijim rokovima u postupku izbora.

Vije}e Komore donijelo je dopunu Popisa kozmeti~kih i drugih proizvoda kojima lje-karne mogu opskrbljivati korisnike te na taj na~in omogu}ilo da se putem ljekarne ko-risnici opskrbljuju i drugim proizvodima, tj. hranom za posebne prehrambene po-trebe, hranom namijenjenom smanjenju tjelesne mase, hranom za posebne medi-cinske potrebe, hranom bez glutena, hra-nom namijenjenom sporta{ima i osobama s pove}anom tjelesnom aktivno{}u. U na-vedeni su popis dodane i kontaktne le}e.

Planom stru~nog usavr{avanja koje je na toj sjednici donijelo Vije}e Komore obu hva}ena su stru~na usavr{avanja u organizaciji Hrva-tske ljekarni~ke komore, Hrvat skog farma-ceutskog dru{tva te Farmaceutsko-bioke-mijskog fakulteta. Stru~na usavr {avanja objavljuju se na web stranici Komore.

Prema prijedlogu sada{njih ~lanova Povje-renstva za bolni~ko ljekarni{tvo, koji su podràli i predsjednici podru~nih vije}a Komore, ~lanovi Vije}a jednoglasno su imenovali novo Povjerenstvo za bolni~ko ljekarni{tvo u sastavu:Mirjana Pti~ar Canjuga, mag. pharm.Miroslav Kota, mag. pharm.Ankica Vidovi}, mag. pharm.Marina Me{in, mag. pharm.Andrea Balenovi} Krpan, mag. pharm.


41

Zamjenici ~lanova Povjerenstva jesu:Marija Stipi}, mag. pharm.Boìca Rukavina, mag. pharm.Ana Crnkovi}, mag. pharm.Milica Skra~i}, mag. pharm.Dunja Trumbi} Ba{i}, mag. pharm. ■

Sastanak Hrvatske ljekarni~ke komore i Slovenske lekarni{ke zbornice

Dana 10. sije~nja 2013. odràn je sastanak predstavnika Hrvatske ljekarni~ke komore s predstavnicima Lekarni{ke zbor-nice Slovenije.

Lekarni{ku zbornicu Slovenije zastupali su Miran Golub, mag. farm., predsjednik Zbornice i koncesionar Lekarna Ra~e, Sa-bina Grm, mag. farm., ~lanica Upravnog odbora LZS-a i direktorica Javnog zavoda Velenjske lekarne, Lilijana Grosek, mag.

pripremila: Katica Vugrin~i} Tomi~i}, mag. pharm. / HLJK

farm., ~lanica Upravnog odbora i direkto-rica Javnog zavoda Celjske lekarne, te Du{an Hus, mag. farm., ~lan Upravnog odbora i koncesionar Lekarna Apoteka pri teatru u Celju, a Hrvatsku ljekarni~ku ko-moru Mate Portolan, mag. pharm., pre-dsjednik HLJK-a i ravnatelj Ljekarni~ke ustanove Ljekarna Splitsko-dalmatinske ùpanije, Katica Vugrin~i} Tomi~i}, mag. Pharm., glavna tajnica, Tihana Govor-~inovi}, mag. pharm., stru~na suradnica i pravnica Ana Malovi}, dipl. iur.

U ugodnom i prijateljskom druènju raz-mijenili smo iskustva o radu slovenske i hrvatske komore. Hrvatsku je stranu po-sebno zanimalo obavljanje ljekarni~ke dje-latnosti u Sloveniji, kao zemlji ~lanici Eu-ropske unije. Slovenska je strana iskazala zanimanje za rad HLJK-a i za obavljanje ljekarni~ke djelatnosti u Hrvatskoj.

^lanovi su Lekarni{ke zbornice, uz magi-stre farmacije, jo{ i ljekarni~ke ustanove i pojedine tvrtke (proizvo|a~i lijekova).

^lanstvo za magistre farmacije nije obvez-no. Lekarni{ka zbornice ne izdaje Odo-brenja za samostalan rad, ali je stru~no usavr{avanje obvezno. Magistar farmacije je obvezan provesti godi{nje ukupno deset dana na stru~nom usavr{avanju koje orga-nizira isklju~ivo Lekarni{ka zbornica.

U Sloveniji nije osnovana Agencija za visoko{kolsko obrazovanje, te diplome ma-gistara farmacije iz tre}ih zemalja treba nostrificirati.Stru~ne ispite magistri farma-cije polaù u Ministarstvu zdravlja.


42

Glavi izvor prihoda ljekarne ostvaruju se na temelju usluge za izdavanje lijeka koju pla}a zdravstveno osiguranje, i to u roku od 30 dana, a ona je oko 1,3 eura po re-ceptu.

Rabati su veledrogerija ograni~eni zakon-skim propisima.

Novìna u poslovanju ljekarni jest uvo|enje javne nabave za lijekove, {to slovenska strana smatra nepotrebnim optere}enjem ljekarni, tako da nastoje ishoditi izuze}e ljekarni od te obveze.

Predstavnike Lekarni{ke komore Slovenije posebno su zanimali organizacija i rad hr-vatske komore, suradnja s dràvnim usta-novama te organizacija pri uvo|enju i pro-vedbi eRecepata. ■

PGEU izvje{}a: sije~anj/studeni 2012.

Donosimo i dalje va`nije podatke vezane za djelatnost Farmaceutske grupa-cije Europske unije (PGEU).1 Podaci se odnose na nova doga|anja od sije~nja do studenoga 2012.

Sije~anj 2012.Sije~anj 2012.

U Poljskoj je novi zakon o propisivanju re-cepata i naknadi za lijekove zbunio i bole-snike i ljekarnike i lije~nike. Naime, s prvim sije~njem lije~nici su du`ni potvrditi, i na receptu navesti, dopu{teni limit naknade za bolesnika. Neki lije~nici na receptu na-vode da }e o naknadi odlu~iti fond, {to je neprihvatljivo i za bolesnika i za ljekarnika, dok se ve}ina àli da je to samo potro{ak »tinte« i da umanjuje ina~e dragocjeno vrijeme provedeno s bolesnicima.

EU Komisija je 26. sije~nja zatraìla od Gr~ke da doradi zakone vezane za fiksi-ranje cijena lijekova koji su uvezeni paralel-nim uvozom, a kako bi udovoljila EU zako-nima o slobodnoj trgovini robom.

pripremila: Tihana Govor~inovi}, mag. pharm. / HLJK1 Vidjeti ~lanak PGEU izvje{}a: oùjak 2011./prosinac 2011., Bilten HLJK 2012-1/2, str. 40-46.


43

Velja~a 2012. Velja~a 2012.

EU Komisija je usvojila odluku o stvaranju eZdravstvene mreè, {to je prvi put da EU zakonodavstvo uklju~uje propise o eZdrav-stvu s jasnim ciljevima za moderna, inovati-vna rje{enja za pruànje kvalitetnije i sigur-nije zdravstvene skrbi za sve Europljane.• Mreà treba napraviti smjernice o mi-

nimalnom skupu podataka koji bi bili uklju~eni u »saètke« o bolesniku, o metodama koje omogu}uju kori{tenje medicinskim informacijma za javno zdravstvo i za medicinska istraìvanja, te o uobi~ajenoj identifikaciji i mjera-ma provjere autenti~nosti, kako bi se osigurala prenosivost podataka u prekograni~noj zdravstvenoj za{tititi.

Poljska. Novi zakon o naknadi za lijekove, koji je stupio na snagu po~etkom godine, doveo je do porasta prodaje lijekova u ljekarnama u prosincu za 23,7 %, te u sije~nju pada za 24 %. Nakon prigovora lije~nika i ljekarnika, u sije~nju je Parlament odobrio izmjenu prijepornog zakona – lije~nici i ljekarnici ne}e biti odgovorni, odnosno imaju pravo àlbe ako im Fond odredi nov~anu kaznu za neispravne re-cepte.

Danska. Po~eo je najve}i projekt telemedi-cine. Uklju~eno je oko 2 000 bolesnika i trajat }e dvije godine. Trebala bi se stvoriti baza podataka s informacijama o bolesni-cima za vrijeme dok su »kod ku}e«. Pri-stup podacima imat }e svi zdravstveni stru~njaci putem vlastita ra~unala pa }e

mo}i odmah odlu~iti je li terapiju potrebno promijeniti/prilagoditi.

Njema~ka. Studija je pokazala da je samo pola bolesnika koji rabe bezreceptne lijeko-ve o njima obavijestila i svojeg lije~nika.

Oùjak 2012. Oùjak 2012.

»Lijekovi bi trebali brè do}i na trì{te!« smatra EU komisija koja èli pojednostav-niti i smanjiti vrijeme potrebno nacional-nim ustanovama da donesu odluke o cijeni i naknadi za lijekove, posebice za nove lijekove. U budu}nosti odluka treba biti donesena u roku od 120 dana za inovativ-ne lijekove, odnosno unutar 30 dana za generi~ke lijekove, umjesto dosada{njih 180 dana.

Dana 27. oùjka pripremljeno je izvje{}e o rezultatima javne rasprave o me|usobnom priznavanju recepata. Rezultati }e posluìti za procjenu utjecaja donesenih mjera, a u svrhu pobolj{anja postupaka priznavanja recepta propisanih u drugoj zemlji.

Njema~ka. Povjerenstvo za lijekove pred-loìlo je preregistraciju zolmitriptana s re-ceptnog na bezreceptni lijek za oralne oblike, dok je jo{ jednom odbilo prijedlog da paracetamol postane receptni lijek. Tako|er je odgodilo odluku o ograni~avanju veli~ine pakovanja bezreceptnih lijekova (za 5 analgetika – acetilsalicilnu kiselinu, diklofenak, ibuprofen, naproksen, fenazon i propifenazon) na koli~inu dostatnu za ~etverodnevnu terapiju.


44

Irska. Vlada je odobrila prijedlog o na~inu oblikovanja cijena i opskrbi lijekovima – taj }e propis dopustiti zamjenu generika i uvesti sustav referentnih cijena.

Poljska. EU Sud Pravde zaklju~io je da je poljski zakon, koji dopu{ta prodaju re-ceptnih lijekova, a koje nije odobrila EMA (EMA – European Medicines Agency), ali su sli~ni onima na trì{tu, i jeftiniji, u su-protnosti s EU zakonom.

Travanj 2012. Travanj 2012.

Italija. Razred C lijekova (receptni lijekovi koji nisu »na listi«) stavljen je u slobodnu prodaju. Tako }e 230 novih lijekova s tom odlukom biti dostupno u paraljekarnama i drugim prodavaonicama (190 lijekova jer su njihove paralele otprije u slobodnoj prodaji, a 39 jer su u slobodnoj prodaji u drugim zemljama EU). Najve}i talijanski lanac supermarketa COOP àlio se da je tom odlukom obuhva}eno samo 6 % lijeko-va iz razreda C.

Francuska. Udruga potro{a~a, UFC–Que Choisir (Union Fédérale des Consomma-teurs – Que Choisir), smatra da treba do-pustiti prodaju bezreceptnih lijekova u pa-raljekarnama i supermarketima, pod nad-zorom ljekarnika, {to bi stimuliralo konku-rentnost i stvorilo u{tede.2 No, Udruga

OTC proizvo|a~a (AFIPA) tomu se protivi te inzistira na tome da su ljekarne najbolja mjesta za prodaju OTC-a, jer se samo tako moè jam~iti ispravna i sigurna uporaba proizvoda za samolije~enje.

Irska. Ljekarnici prema zakonu imaju pravo bolesnike cijepiti protiv gripe i davati injek-cije adrenalina ako ispunjavaju propisane uvjete za pruànje te i takve usluge.

[vicarska. Od po~etka travnja bolesnici vi{e ne moraju ~ekati u pretrpanim ordinacija-ma, nego se u 200 NetCare ljekarni mogu s lije~nikom konzultirati putem web kame-re te tako dobiti i recept koji odmah mogu realizirati u ljekarni.

Svibanj 2012. Svibanj 2012.

MHRA (Medicines and Healthcare prod-ucts Regulatory Agency) pori~e neke od postavki idejnog dokumenta o autentifika-ciji lijekova. Nekolicina glavnih postavki jesu: • obvezna verifikacija lijeka pri izdavanju

– to zna~i velike financijske izdatke za ve}inu zemalja EU

• uporaba linearnog, odnosno 2D bar koda3

• nije jasno za koje }e se proizvode uop}e zahtijevati sigurnosne postavke.

Rasprava o dokumentu nedavno je zatvo-rena pa se od Commission o~ekuje nacrt

2 Cijene bezreceptnih lijekova mogle bi pasti za 10 – 15 %, a ukupna ljekarni~ka marà mogla bi se smanjiti za 3,7 – 5 %, dok bi marà za proizvode za samo-lije~enje mogla pasti za 34,3 – 46,5 %.

3 Taj crti~ni kôd nije u {irokoj uporabi i ne sadràva sve potrebne podatke.


45

»delegated acta« (tj. dokumenta za imple-mentaciju u zakon), koji bi trebao dati kona~ne specifikacije sigurnosnih obilje`ja i arhivskog sustava koji }e se rabiti za otkri-vanje i verifikaciju autenti~nosti lijekova.

MHRA je ujedno objavila i »Strategiju za krivotvorene medicinske proizvode, 2012. – 2015.«, a kroz projekt »Monitoring me-dicines«, koji financira EU, razvijene su smjernice za uspostavu sustava za prijavu nuspojava izravno od bolesnika (a prema iskustvima zemalja u kojima je to ve} razvijeno: Nizozemska, [vedska, Velika Britanija, SAD). Isto prati zakon EU koji treba biti proveden od 1. srpnja 2012., a zahtijeva da prijave bolesnika budu uklju-~ene u nacionalne medicinske sigurnosne sustave.4

EMA je na novoj web stranici: www.adrre-ports.eu po~ela objavljivati izvje{}a o o~ekivanim nuspojavama za lijekove odo-brene u European Economic Area (EEA). Izvje{}a dolaze izravno iz EudraVigilance baze podataka.

EC je usvojio listu dopu{tenih zdravstvenih tvrdnji za hranu. Tvrdnje koje su autorizi-rane bit }e objavljene u »Union Register of nutrition and health claims made on foods« sukladno Propisu (EC) 1924/2006.

UK. Studija General Medical Councila prona{la je da 5 % recepata lije~nika op}e medicine ima pogre{ku. Analizirano je 6

048 recepata propisanih za 1 777 boles-nika. Ve}ina je pogre{aka blaga ili srednje ozbiljna, no svaki 550. recept je imao oz-biljnu pogre{ku. RPSGB (Royal Pharma-ceutical Society of Great Britain) predloìo je suradnju ljekarnika sa svakim lije~nikom, ~ime bi se pogre{ke smanjile do 50 % te naglasio da takva suradnja omogu}uje si-gurniju skrb.

Italija. Prema istraìvanju koje je, od kraja oùjka pa do po~etka travnja 2012., pro-veo Italian Research Institute of Public Opi-nion, talijanske su ljekarne dobile pozitivno mi{ljenje u 94 % populacije i 89 % tvoraca javnoga mi{ljenja. Dostupnost ljekarne (97 %) i uloga ljekarnika, kao prvog koje-mu }e se obratiti bolesnici i drugi korisnici lijekova (83 %), najvi{e su cijenjene dodat-ne vrijednosti usluge. [tovi{e, smatra se da ljekarne imaju bitniju ulogu pri pra}enja kroni~nih bolesti (88 %) i davanju dra-gocjenih savjeta o zdravlju (88 %).

Lipanj 2012. Lipanj 2012.

EU Commission pokrenula je mobilnu aplikaciju koja obja{njava kako se upotre-bljava Europska kartica zdravstvenog osi-guranja. S pomo}u nje bolesnici imaju osi-guranu zdravstvenu za{titu u slu~aju bole-sti ili nesre}e tijekom putovanja i privreme-nog boravka u 31 europskoj zemlji.

Objavljeni su komentari iz raznih izvora, uklju~uju}i industriju, regulatorna tijela, skupine potro{a~a, o »delegated actu« u kojemu su opisana obilje`ja i funkcionalno-

4 Publikacija se moè na}i na: http://www.monitoring-medicines.org/DynPage.aspx?id=90889&mn1=6701


46

sti »jedinstvenog identifikatora« za lijeko-ve. Act je obvezan Direktivom o krivotvo-renim lijekovima, a trebao bi biti prihva}en u prvoj polovici godine 2014. i po~eti se primjenjivati od godine 2017.

Vije}e Ministara prihvatilo je set zaklju~aka o na~inu na koji bi zemlje ~lanice trebale razviti i provesti nacionalne programe za sprje~avanje rezistencije na antibiotike: • provoditi nacionalne zakone kako bi se

sprije~ila nezakonita prodaja antibiotika• ograni~iti uporabu »rezervnih« anti-

biotika samo na slu~ajeve kada su pre-trage pokazale da uporaba drugih an-tibiotika nije u~inkovita

• ograni~iti uporabu antibiotika za po-trebe mjera za{tite pri spre~avanju bo-lesti (profilakse)

• ograni~iti recepte i uporabu antibiotika za lije~enje ivotinja samo na slu~ajeve kada postoji jasno klini~ko ili epide-miolo{ko opravdanje.

UK. Istraìvanje TNS-a (TNS, market re-search company), u kojemu je sudjelovao 1 231 ispitanik, pokazalo je da su ljekarni-ci najutjecajniji izvor savjeta za bolesnike kod lak{ih bolesti. Gotovo dvije tre}ine is-pitanika cijeni savjet ljekarnika pri kupnji lijekova za lije~enje lak{ih bolesti, {to je vi{e nego {to cijene savjet lije~nika. U istraìvanju {to ga je proveo King’s College London and Lambeth, Southwark & Lewis-ham LPC tijekom pro{logodi{njeg tjedna »Pitajte svoga ljekarnika«, ljekarnici su bili na drugome mjestu najpopularnijih izvora savjeta o zdravlju za bolesnike.

Srpanj/kolovoz 2012. Srpanj/kolovoz 2012.

Donesena su nova pravila vezana za uvoz aktivnih farmaceutskih tvari u EU. S tim u vezi od 2. sije~nja 2013. sve aktivne tvari koje se uvoze moraju biti proizvedene pre-ma standardima dobre proizvo|a~ke prak-se ekvivalentnima standardima u EU.

Gr~ka. Od 1. srpnja gra|ani se mogu kori-stiti epSOS eReceptom.

Njema~ka. Povjerenstvo za lijekove/recepte odlu~ilo je ograni~iti veli~inu pakovanja za ~etiri bezreceptna analgetika – acetilsalici-latnu kiselinu, diklofenak, ibuprofen i napro-ksen na pakovanje za maksimalno ~etiri da-na terapije.5 Iznimka je acetilsalicilatna ki sel-ina za kardiovaskularnu terapiju, dok je za paracetamol veli~ina ve} prije ogra ni~ena.

UK. Na snagu je stupila Human Medicines Regulations 2012. Zakon je uveo nova pravila, uklju~uju}i i ukidanje obveze ljekarnika da kontaktira propisiva~a prije nego napravi promjene na receptu koje se odnose na ime proizvoda, upute za upora-bu ili upozorenja vezana za uporabu proizvoda.

Italija. Vlada je izdala Spending Review De-cree koji je Parlament odobrio 7. kolovo-za. Mjere koje su odobrene, a ti~u se ljekarnika, jesu: • clawback (novac pla}en ljekarnama za

koji se traì povrat = zahtjev za po-vratom novca) obra~unan ljekarnama pove}an je za 0,43 %

5 Vidjeti s tim u vezi dio Ožujak 2012.


47

• svi zahtjevi za povratom novca bit }e ukinuti potkraj godine jer 1. sije~nja 2013. stupa na snagu nova shema obra~una naknade. Ona }e se pregova-rati s farmaceutskim udrugama i nacio-nalnom agencijom za lijekove te mora biti odobrena najkasnije u studenome.

• nova shema obra~una naknade temeljit }e se i na naknadi za uslugu i na ko-mercijalnoj marì te }e u kona~nici morati osigurati jednak nov~ani iznos iznosu koji su ljekarne zaradile u lipnju 2012.

• veledrogerije }e pregovarati o svojim uvjetima naknade na istim na~elima kao i ljekarne

• lije~nici lijekove (za prve recepte) mo-raju propisivati po generi~kom imenu ako je rije~ o lijekovima s liste referent-nih cijena; lije~nici mogu nazna~iti trgova~ko ime uz generi~ko, no, ako odreknu pravo ljekarnika na izdavanje paralele, morat }e to saèto objasniti na receptu

• vlasnici ljekarni koji }e navr{iti 68 go-dina moraju odrediti direktora do sije~nja 2015.;6 to se ne}e odnositi na ruralne ljekarne u mjestima s manje od 3 000 stanovnika.

Tako|er, vezano za reformu profesija – s kolovozom 2013. ljekarnici su obvezni imati osiguranje koje pokriva profesionalnu {tetu.

Irska. Jedno je svjeìje istraìvanje pokaza-lo da se od po~etka irske ekonomske krize javnost znatno oslanja na ljekarnike vezano za zdravstvene usluge. Usluge uklju~uju savjetovanje o blaìm bolestima, promociji zdravlja (regulacija tjelesne mase i odvika-vanje od pu{enja) te osnovne pretrage po-put provjere kolesterola. Zadnjih se 18 mjeseci uloga ljekarnika bitno pro{irila. Sa-da ljekarnici izdaju hitnu hormonsku kon-tracepciju bez recepta te cijepe protiv gri-pe. Te usluge imaju veliku zdravstvenu ko-rist i donose u{tedu. No, mo} ljekarnika u svojoj punini i dalje ostaje neiskori{tena, po gotovo u usporedbi s nekim drugim ze-mljama. Naime, prema istraìvanju koje je za IPU (Irish Pharmacy Union) provela Ir-ska marketin{ka agencija Behaviour & Atti-tudes, po~etkom godine na 1 000 odraslih ispitanika – 9 od 10 èli da se ljekarniku da ve}a uloga u zdravstvenom sustavu, 95 % vjeruje savjetu i skrbi dobivenoj od lje-karnika, a 70 % ih se pokatkad osloni na savjet ljekarnika i prije odlaska lije~niku.

Rujan 2012. Rujan 2012.

European Commission predstavila je novi prijedlog Pravilnika o medicinskim proizvo-dima koji bi zamijenio Direktivu 90/385/EEC vezanu za aktivne implantabilne me-dicinske proizvode i Direktivu 93/42/EEC vezanu za medicinske proizvode. Svrha je nove regulative prilagoditi se novom na-pretku u tehnologiji i znanosti, izbje}i razli~ite na~ine provedbe zakona u zemlja-ma EU, pove}ati sljednost i transparent-

6 Vlasnici ljekarni s navr{enih 68 godina nisu du`ni i}i u mirovinu, odnosno i dalje mogu ostati vlasnici.


48

nost te osigurati odrìvo, u~inkovito i vje-rodostojno upravljanje sustavom medicin-skih proizvoda. O~ekuje se da se zakon usvoji u godini 2014. te na snagu stupi u razdoblju izme|u godina 2015. i 2019.

UK. Podaci iz godine 2011., sakupljeni iz 4 409 ljekarni u Engleskoj, te ekstrapolira-ni (na cijelu zemlju), upu}uju na ~injenicu da ljekarnici, provjeravaju}i gotovo 2 mi-lijuna recepata godi{nje, sprije~e vi{e od 40 000 nezgoda koje bi mogle rezultirati ozbiljnom ozljedom. Naj~e{}e se pogre{ke odnose na doziranje (15 %), koli~inu (13 %) i ja~inu (8 %).

Austrija. Izra|en je prijedlog novog zakona kojim bi se ljekarnama omogu}ila on line prodaja bezreceptnih lijekova od godine 2014.

Italija. Sud je donio odluku da se zeleni kri` moè rabiti samo za ozna~ivanje ljekarni (javnih i bolni~kih). Kri`, ali u drugim boja-ma, primjerice plavoj, moè se upotreblja-vati za ozna~ivanje specijaliziranih proda-vaonica (npr. parapharmacies).

Studeni 2012. Studeni 2012.

Prema izvje{taju EU Commission i OECD-a »Health at a Glance 2012«, u godini 2010. prvi put su nakon godine 1975. u EU zemljama (35 zemalja) smanjeni zdrav-stveni tro{kovi po osobi i po postotku GDP-a. U izvje{taju se isti~e kako je potro{nja za prevenciju financijski isplati-vija od lije~enja.

Commission je objavila izvje{}e o sigurnosti bolesnika, usredoto~uju}i se na provedbu odre|enih aktivnosti kojima bi se pove}ala sigurnost bolesnika. Sigurnost se odnosi na sprje~avanje nepotrebnih {tetnih u~inaka vezanih za lije~enje i lijekove, uklju~uju}i prevenciju i kontrolu infekcija. Jedna je od mjera i dodatna edukacija zdravstvenih rad-nika, ali i bolesnika. Istraìvanje je pokazalo da je izme|u 13 i 16 % bolni~kih tro{kova posljedica pogre{aka u lije~enju.

Novim zakonom o farmakovigilanciji, pro-izvodi koji se odobre, ali zahtijevaju i do-datno pra}enje, morat }e biti ozna~eni posebnim simbolom (crni znak). Popis tih lijekova treba donijeti Europska agencija za lijekove. On }e sadràvati sve proizvode s novom djelatnom tvari, nove biolo{ke lijekove, kao i specifi~an proizvod koji ima odre|ena ograni~enja i sigurnosne zahtje-ve nakon {to dobije odobrenje. EU Com-mision sada razmatra ho}e li }e biti po-trebno postupno uvoditi »crnu oznaku« kako bi farmaceutske tvrtke imale dovoljno vremena za prilagodbu.

EU Commision poti~e proizvo|a~e lijeko-va iz zemalja koje nisu ~lanice EU da {to prije, po mogu}nosti do kraja godine 2012., zatraè provjeru istovrsnosti, jer, u suprotnom, riskiraju propustiti rok, uveden novim pravilima za uvoz API-a koja stu-paju na snagu sljede}e godine. Isto bi mo-glo dovesti do nesta{ice lijekova.

Smjernica o profesionalnim kvalifikacijama: Environment Public Health and Food Sa-


49

fety Committee (ENVI) u mi{ljenje je uklju~ila dopune vezane za farmaciju: po-glavito za pripravni~ki sta`, aktivnosti ljekarnika i tzv. pravilo »3 godine«.

Gr~ka mjese~no u{tedi oko 30 milijuna eura zahvaljuju}i eReceptima uvedenima u travnju ove godine. Navodno je time prosje~ni tro{ak recepta pao s 52,57 na 40,07 eura. Od tih 12 eura, 4 eura dolazi od smanjenja cijene lijeka. Sljede}i je korak je smanjiti broj propisanih recepata. Mje-se~no se u prosjeku propi{e 5,5 milijuna recepata.

UK. Ljekarnici, u sklopu posebne sheme, mogu izdati 16 receptnih lijekova bez re-cepta. Bolesnik mora ispuniti poseban for-mular, ili on line ili u ljekarni. Potom ljekar-nik pro|e kroz upitnik i ocijeni postoji li bilo koji razlog zbog kojeg bolesnik ne moè dobiti lijek. Naknada za lijek dogo-vor je bolesnika i ljekarne. Sve ljekarne koje se uklju~e u shemu dobit }e web stra-nicu, eTe~aj i marketin{ki materijal. Lijekovi dostupni u sklopu spomenute sheme jesu:• mu{ko zdravlje – Viagra, Cialis, Levitra

(erektilna disfunkcija)• zdravlje ène – trimetoprim (cistitis)• seksualno zdravlje – Zithromax (azi-

tromicin), doksiciklin, ellaOne (klami-dija i hitna kontracepcija)

• zdravlje – ventolin, Telfast, Dovonex mast (astma, alergija i psorijaza)

• »putno zdravlje« – malaron, malaron (pedijatrijski), lariam, doksiciklin, Ci-proksin (ciprofloksacin) i Scopoderm

(prevencija malarije, proljeva i mu~nine uzrokovane kretanjem).

[kotska vlada zahtijeva od propisiva~a lijekova da o promjenama u medikaciji bo-lesnika obvzno obavijeste ljekarnike. Smjer-nice o »polifarmaciji« tako|er pre poru~uju da se propisiva~i konzultiraju s ljekarnikom prije no smanje doze antipsihotika u bole-snika s demencijom. Svrha je smjernica pomo}i klini~arima da pruè kvalitetnu skrb za bolesnike na vi{e lijekova, pruàju}i im preporuke kako uravnoteìti potencijal-no konfliktne smjernice i osigurati sigurnu terapiju. Smjernice tako|er pruàju i odre-|ene kriterije koji klini~arima mogu pomo}i identificirati bolesnike kojima je potreban MUR (engl. Medicine use review, pregled medikacije).

Njema~ka. Vlada kona~no mora donijeti odluku o prebacivanju tablete za »dan po-slije« (levonorgestrel, hitna kontracepcija) s receptnog na bezreceptni reìm. Prije-dlog je do{ao jo{ u godini 2003. Levonor-gestrel je bez recepta dostupan u Austriji, Belgiji, Estoniji, Francuskoj, Finskoj, Irskoj, Litvi i Luksemburgu te u Nizozemskoj, Portugalu, Slova~koj, [panjolskoj, [ve-dskoj, [vicarskoj i UK. Tako|er i u Austra-liji, Kanadi, Kini, Meksiku, Novom Zelan-du, Ju`noj Koreji i Americi.

Prosinac 2012. Prosinac 2012.

Smjernica o prekograni~noj zdravstvenoj za{titi: EU Commission prihvatila je pan-EU pravila o minimalnih zahtjevima recep-


50

ta ako bolesnik s njim putuje u druge zem-lje EU. Odredbe za ujedna~eni na~in pre-poznavanja bolesnika, propisiva~a i propi-sani proizvod moraju biti uvr{tene u nacio-nalne zakone zemalja ~lanica do 25. listo-pada 2013. Pravila se ne odnose na izgled, format ili jezik recepta, a niti sprje~avaju daljnje odredbe (komponente) u skladu s lokalnim praksama.

Smjernica o formiranju cijena: u prijedlogu zakona traì se bolja transparentnost i pre-cizne vremenske granice za dono{enje odluka o cijeni i naknadi za lijekove kako bi se pobolj{ala dostupnost pristupa~nom lije~enju i olak{ao dolazak lijekova na trì-{te. Health Committee predlaè rok od 60 dana za odlu~ivanje o cijeni i naknadi za ge-nerike kako bi se ubrzala dostupnost tih lijekova; za nove pak lijekove ostaje rok od 180 dana. Mjerodavna tijela u zemljama ~lanicama moraju objaviti imena i izjavu o sukobu interesa stru~njaka i ~lanova Povje-renstva kako bi se osigurali transparentnost i integritet njihovih odluka. Osim toga, ba-rem jednom godi{nje treba se objaviti popis medicinskih proizvoda s cijenama koje po-kriva zdravstveno osiguranje. Osnovni uvje-ti za dobivanje odobrenja, primjerice kvali-teta, sigurnost, u~inkovitost, bioekvivalen-cija…, ne smiju biti ponovno preispitivani tijekom odlu~ivanja o cijeni i naknadi.

Portugal. Usvojen je novi izgled recepta, koji stupa na snagu 1. travnja 2013. Na prednjoj strani, koju ispunjava lije~nik, tre-bala bi biti oznaka èli li se bolesnik kori-stiti mogu}no{}u izbora lijeka. To je u ko-

liziji sa zakonom o propisivanju lijekova prema generi~kom imenu, kojim se ta mogu}nost ostvaruje u ljekarni. Dodatno, na pole|ini recepta bolesnik mora izjaviti koliko mu je lijekova izdano, da je stvarno dobio i savjet od ljekarnika, zatim, je li iskoristio pravo izbora, i to u kojim uvjeti-ma i za koje lijekove.

Sjeverna Irska. Ljekarne pro{iruju svoje usluge neovisno o nemogu}nosti dogovo-ra oko financiranja. Ljekarne nude uslugu »provjere recepata«, kojoj je svrha smanjiti potro{nju i pobolj{ati klini~ku u~inkovitost i isplativost propisanih lijekova. Tako|er je »minor ailments« usluga (savjetovanje i bes platan lijek) pro{irena na herpes, higije-nu u{iju, afte i gljivice u usnoj {upljini. Iako to pozdravljaju, strukovne organizacije nagla {avaju kako se time ne}e rije{iti pro-blemi financiranja i traè novi ugovor te-meljen na pla}anju usluge. Ljekarne bi za uslugu »provjere recepata« trebale dobiti 10 funti po bolesniku.

Portugal. Ljekarnici su mjerodavnim usta-novama uputili dopis i dokaz da su odre|eni lijekovi u Portugalu jeftiniji od `vaka}e gume. Primjerice, simvastatin odre|enog proizvo|a~a stoji 0,042 eura po tableti, dok `vaka}a guma stoji 0,068 eura po komadu. Tako|er su upozorili na nesta{icu lijekova (od 95 naru~enih lijeko-va, veledrogerije su isporu~ile samo 20).

Belgija. Tijekom oùjka je na podru~ju Bru-xellesa provedeno istraìvanje, kojim se èljela ispitati suradnja lije~nika i ljekar-


51

nika. Pri tome je 59 % ljekarnika i 56 % lije~nika op}e prakse odgovorilo da imaju rijetke kontakte s drugim zdravstvenim ra-dnicima, a kao problem navode nedostatak vremena i jezi~ne barijere. Zanimljivo je da 22 % ljekarnika tvrdi da lije~nici op}e prak-se ne ele sura|ivati. Kao prednosti multidi-sciplinarne suradnje 65 % ljekarnika i 81 % lije~nika navelo je pruànje kvalitetnijega pra}enja bolesnika i s tim u vezi smanjenje problema vezanog za propisane lijekove.

Belgija od godine 2013. uvodi stroè kaz-ne lije~nicima koji propisuju »previ{e« lijekova.

Bugarska. Od godine 2013. uvodi se ograni~enje na broj recepata po ljekarni, i to za ljekarne koje imaju ugovor s Bugar-skim nacionalnim zavodom za zdravstveno osiguranje (NHIF). NHIF predlaè da u razdoblju od 15 dana svaki ljekarnik koji radi 8 sati na dan, moè obraditi do 660 recepata. Na taj na~in èli se pobolj{ati kvaliteta ljekarni~kih usluga, no ljekarnici se àle da na taj na~in lijekovi ne}e na vrijeme biti dostupni bolesnicima.

Sjeverna Irska. Vlada je povukla àlbu na rje{enje visokog suda da je rezanje sred-stava za ljekarne bilo ilegalno. ■

Kameni vr~ ili posuda od kamenike (Westerwald, Njema~ka, sredina XVII. st.)Natpis: nema

53

zakonodavstvoPravilnik o arbitraì Hrvatske ljekarni~ke komore

Pravilnikom o arbitraì Hrvatske ljekarni~ke komore, koje je donijelo Vije}e Komore na svojoj sjednici 26. rujna 2012., ure|uju se arbitra`ni postupak, nadle`nost, sjedi{te i sastav Arbitra`nog suda Hrvatske ljekarni~ke komore.

^lanovi Komore mogu rje{avanje me|u-sobnoga spora koji nastane u obavljanju njihove djelatnosti sporazumno povjeriti Arbitra`nom sudu Komore.

Arbitra`ni sud moè odlu~iti samo o pi-tanju koje su pred njega iznijele stranke spora.

Pravorijek Arbitra`nog suda kojim se odlu-~uje o predmetu spora ima prema stran-kama snagu pravomo}ne sudske presude.

Arbitra`ni sud Komore odlu~uje u vije}u sa-stavljenom od triju ~lanova. Svaka stranka spora imenovat }e jednog arbitra s Liste ar-bitara, a dva tako imenovana arbitra imeno-vat }e tre}eg, tako|er s Liste arbitara, koji }e biti predsjednik Arbitra`nog suda.

Listu Arbitara utvr|uje Vije}e Komore, a to mogu biti samo ~lanovi Komore.

Arbitra`ni se postupak provodi po odred-bama ovoga pravilnika, a, ako u Pravilniku nema posebnih odredbi, postupak }e utvr-diti ~lanovi vije}a Arbitra`nog suda pri-mjenjuju}i odredbe Zakona o arbitraì Re-publike Hrvatske.

Arbitra`ni se postupak pokre}e podno {e-njem sporazumnog ili pojedina~nog zah tje-va za provedbu postupka pred Arbitra nim sudom.

Dono{enjem kona~noga pravorijeka do-kon~ava se postupak o pitanjima o kojima je njime odlu~eno.

Arbitri donose pravorijek ve}inom glasova po{tuju}i pozitivne zakonske propise Re-publike Hrvatske.

Dono{enjem pravorijeka dokon~ava se po-stupak pred Arbitra`nim sudom, osim ako stranke spora sporazumno ne odlu~e o dokon~anju postupka sklapanjem nagod-be. Sadràj nagodbe ne smije biti protivan javnom poretku Republike Hrvatske. ■

pripremila: Ana Malovi}, dipl. iur. / HLJK


54

Dopuna popisa kozmeti~kih i drugih sredstava za za{titu zdravlja kojima ljekarne mogu opskrbljivati korisnike

Vije}e Hrvatske ljekarni~ke komore na svojoj sjednici od 7. o`ujka 2013. do-punilo je Popis kozmeti~kih i drugih sred-stava za za{titu zdravlja kojima ljekarne mo-gu opskrbljivati korisnike (NN, 12/2004., 35/12., 85/12.), na na~in da u TABLICI II GRUPA C, »Namirnice i prehrambeni aditi-vi« dodaju sljede}e kategorije proizvoda:• hrana za posebne prehrambene potre-

be• hrana namijenjena smanjenju tjelesna

mase• hrana za posebne medicinske potrebe• hrana bez glutena• hrana namijenjena sporta{ima i osoba-

ma s pove}anom tjelesnom aktivno-{}u.

Za navedenu hranu subjekt u poslovanju hranom, dobavlja~ ili nositelj Odobrenja za promet, obvezan je ljekarni dostaviti Odo-brenje Ministarstva zdravlja.

U TABLICI II, GRUPA D, »Ostalo«, pod red-nim brojem 3. kao proizvod kojim mo`e prometovati ljekarna dodane su i »kontakt-ne le}e«.

Navedena Dopuna kozmeti~kih i drugih sred stava za za{titu zdravlja, kojima ljekar-ne mogu opskrbljivati korisnike, bit }e objavljena u Narodnim novinama. ■

pripremila: Ana Malovi}, dipl. iur. / HLJKAlbarello od majolike (Aragon, Francuska, XVII. st.)

Natpis: FRANCISCO SIERRA

55

osvrti»Mystery shopping« u ljekarnama – obilje`ja ljekarni~ke usluge u Hrvatskoj

Brzina usluge i ljubaznost ljekar-nika prema bolesnicima i drugim korisnici-ma lijekova moè dati uvid u kvalitetu ljekarni~ke usluge u Hrvatskoj. Takav je zaklju~ak dobiven ispitivanjem u stanovito-me broju ljekarna.

Uvod Uvod

Tajna kupnja ili mystery shopping metoda je koja se naj~e{}e primjenjuje u podru~ju istraìvanja trì{ta. Svrha je provjeriti i utvrditi pridràvaju li se djelatnici ili poslo-vni partneri dogovorenih standardnih po-stupaka. S pomo}u tajnih provjera dobiva se uvid u situacije koje se doga|aju tijekom uobi~ajene kupnje proizvoda ili usluga. Na taj se na~in promatra interakcija izme|u radnika – u ovom slu~aju zdravstvenih rad-nika, ljekarnika i kupaca – korisnika lijeko-

va. Metoda podrazumijeva angaìranje i edukaciju tajnih kupaca koji na zahtjev naru~itelja posje}uju i provjeravaju prodaj-na mjesta pretvaraju}i se da su potencijalni kupci te prema unaprijed definiranim krite-rijima detaljno i objektivno procjenjuju sve potrebne segmente usluge. Mystery shop-ping obi~no primjenjuju trgova~ki lanci, zastupnici za vozila, bankarske i osigu-ravaju}e ku}e i ugostiteljski objekti. Uslu-gama mystery shopping agencije u poslje-dnje se vrijeme sve ~e{}e koriste i farma-ceutske tvrtke. Njima je zanimljivo anga-ìrati tajne pacijente/bolesnike da bi utvr-dili na koji se na~in u ljekarnama predstav-ljaju njihovi, odnosno konkurentski proiz-vodi. Jednaku metodu mystery shoppinga sve ~e{}e primjenjuju ljekarnici radi osna-ìvanja kvalitete usluge i prodajne u~in-kovitosti kod svojih zaposlenika.

Tijekom godina 2012. i 2013. specijalizi-rana je agencija za mystery shopping MSA zadovoljstvo kupaca iz Zagreba provela ukupno 192 tajne provjere u razli~itim ljekarnama (u vlasni{tvu triju velikih ljekar-ni~kih lanaca) po cijeloj Hrvatskoj. Kako je rije~ o velikome broju tajnih provjera, i to na podru~ju cijele Hrvatske, rezultati koje }emo izloìti u ovom tekstu u velikoj mjeri mogu predo~iti i ukupnu sliku ljekarni~ke usluge u Hrvatskoj.

Za potrebe ovoga ~lanka, podatke koje je tijekom godine 2012. i 2013. agencija MSA prikupila tajnim provjerama u ljekar-nama podijeljeni su u tri tematska/sadràjna odsje~ka:

napisali: dr. sc. Ivan Balabani}, voditelj pro-jekata, i Ivo Mati}, mag.soc., direktor / MSA za-dovoljstvo kupca d. o. o., Zagreb


56

• ljubaznost ljekarnika prema bolesnici-ma i drugim korisnicima lijekova, zaje-dno s po{tovanjem nekih standarda koji poja~avaju ukupni dojam o ljekar-nama (npr. brzina usluge, no{enje oz-nake s imenima)

• educiranost1 ljekarnika o proizvodima koje prodaju/izdaju, zanimanje za bo-lesnika i spremnost na davanje savjeta

• obilje`je, odnosno stanje ljekarne s obzirom na urednost i ~isto}u.

Ljubaznost ljekarnika prema Ljubaznost ljekarnika prema bolesnicima i po{tovanje standarda bolesnicima i po{tovanje standarda koji poja~avaju ukupni dojam o koji poja~avaju ukupni dojam o ljekarnamaljekarnama

Tajni su bolesnici i drugi korisnici lijekova agencije MSA prvi tematski odsje~ak ispi-tivali biljeènjem sljede}ih situacija: prisut-nost ljekarnika u oficini pri dolaska »bole-snika«, no{enje oznaka s imenima zdrav-stvenog radnika, otvaranje razgovora s »bolesnikom« unutar tri minute od dolaska »bolesnika« u ljekarnu, pozdravljanje »bo-lesnika« pri prvom kontaktu, stavljanje ku-pljenog ili kupljenih proizvoda u vre}icu (ili umatanje u papir).

[to se ti~e prisutnosti ljekarnika u oficini, tajni pacijenti (»bolesnici«) zabiljeìli su da u 16 % slu~ajeva zdravstveni radnici nisu bili prisutni u oficini u trenutku dolaska »boles-

nika« u ljekarnu. Zna~i da na 30 od ukupno 192 lokacije tajni pacijenti pri dolasku nisu zatekli nikoga u oficinama. Pri bli`no jednaki postotak, tj. 18 %, tajnih pa cijenata na raz-govor s ljekarnicima morao je ~ekati vi{e od tri minute. To zna~i da je gotovo svaki peti tajni pacijent u ljekarnama morao ~ekati vi{e od tri minute kako bi do{ao na red za kup-nju/pribavljanje lijeka.

Glede izgleda ljekarnika, treba istaknuti kako tajni pacijenti nijednom nisu zabiljeìli da ljekarnici nisu nosili bijele kute. S druge pak strane, ~ak 34 % zaposlenika ljekarne nije imalo oznake s imenom. Nadalje, u 8 % slu~ajeva ljekarnici nisu pozdravili tajne pa-cijente pri zapo~injanju razgovora. Gotovo jednaki postotak ljekarnika (9 %) nije poz-dravio tajne pacijente pri izlasku iz ljekarne. Pozdravljanje je sastavni dio suvremene ko-munikacije, a izostanak suvremene komu-nikacije moè lo{e utjecati na dojam o ljekarni. Ipak, u ovom analiti~kom segmen-tu, {to se ti~e usluge, najslabiji su rezultati zabiljeèni pri stavljanju kupljenih proizvo-da u vre}ice, zamatanju u papir ili nekoj drugoj vrsti pakiranja. U ~ak 40 % slu~ajeva ljekarnici nisu stavili tajnim pacijentima proizvode u vre}ice ili ih zamotali u papir. Va`no je naglasiti da su tajni pacijenti uvijek kupili lijekove (npr. protiv prehlade, glavo-bolje, za ja~anje imunosti…) jer je za istraìvanje va`no da ljekarnici pro|u kom-pletan proces usluge u ljekarnama.

1 Misli se na umnu i moralnu osposobljenost, u ovom slu~aju ljekarnika, upravljanje vlastitim ste~enim farma-ceutskim znanjima i primjenjivanje usvojenih ljekarni~kih vje{tina ¢V. G.£.

2 U istraìvanju je potvr|eno da je bolesnicima svakako prakti~nije da kupljene proizvode ponesu u vre}icama nego da ih spremaju u dèpove, odnosno da ih nose u rukama jer ih mogu lak{e negdje zametnuti ili izgubiti.


57

Osim ljubaznosti ljekarnika prema bolesni-cima i po{tovanja standardnih obrazaca pona{anja koji podiù kvalitetu usluge (no{enje oznaka s imenima, spremanje pro-izvoda u vre}ice i sl.), tajni pacijenti ispiti-vali su ljekarni~ki interes za bolesnika i njihove zdravstvene probleme. Biljeìli su u~estalost postavljanja pitanja radi procje-na potreba bolesnika, kojima bi se preciz-nije i kvalitetnije utvrdile potrebe bolesnika i izbjegle moèbitne posljedice uporabe odre|enih pripravaka. Uz navedeno, tajni pacijenti su i sami postavljali raznolika pi-tanja jer su trebali procijeniti koliko su ljekarnici informirani o lijekovima koje pro-daju (na~inima uporabe, mogu}im nu-spojavama i sl.), no to je predmet sljede}e skupine ispitivanja.

Educiranost ljekarnika o proizvodima Educiranost ljekarnika o proizvodima koje prodaju/izdaju, zanimanje za koje prodaju/izdaju, zanimanje za bolesnika i spremnost na savjetovanje bolesnika i spremnost na savjetovanje bolesnikabolesnika

Anketno istraìvanje iz godine 2009., pro-vedeno na uzorku od 375 ispitanika, po-kazalo je da ~ak 23 % bolesnika i drugih korisnika lijekova odlu~uje o kupnji pripra-vaka poglavito na temelju preporuke ljekar-nika, a jo{ njih 30 % slu{a savjete ljekarnika pri izboru proizvoda (usporedbe radi, 50 % bolesnika slu{a savjet lije~nika pri odabi-ru pripravaka). Dodatno, ~ak 72 % ispita-nika u spomenutom je istraìvanju izjavilo da vjeruje u sposobnost i stru~nost hrvat-skih ljekarnika. Iz navedenoga je jasno ko-liko veliku ulogu ljekarnici imaju pri izboru

pripravaka pa stoga imaju znatnu odgovor-nost i utjecaj na ukupno zdravstveno stanje bolesnika. Bez pretjerivanja moè se re}i da su zanimanje za probleme bolesnika, postavljanje pitanja bolesnicima radi boljeg uvida u njihove zdravstvene potrebe, suve-reno i ekspertno poznavanje lijekova, kao i kontinuirano savjetovanje bolesnika o na-~inima uporabe lijekova, te op}enito o lije-~enju, najva`niji dijelovi ljekarni~ke uslu ge. Te i takve va`ne segmente ljekarni~ke uslu-ge tajni pacijenti procjenjivali su biljeè-njem sljede}ih situacija ili obilje`ja: • na~in i broj postavljenih pitanja bole-

snicima radi prepoznavanja njihovih potreba

• davanje odgovora na postavljena pi-tanja bolesnika

• pokazana predanost poslu i zanimanju za taj posao, odnosno za bolesnika

• zanimanje ljekarnika za stvarne bole-snikove potrebe

• na~in davanja savjeta bolesnicima o lijekovima i o lije~enju op}enito.

Istraìvanje je pokazalo da ~ak 27 % ljekar-nika nije postavilo pitanja u èlji da se de-taljnije upoznaju sa zdravstvenim proble-mima bolesnika. [tovi{e, ti su ljekarnici ~ekali da bolesnici zatraè pripravke, samo ih uru~ili i naplatili tajnim pacijentima proizvod. Takve smo ljekarnike nazvati »dodava~ima« jer oni, po pravilu, dobro poznaju asortiman ljekarne, svi|a im se da bolesnik postavi konkretan upit, a potom samo dodaju pripravak s police ili iz ladice. Situacija je sli~na i pri davanja savjeta bole-


58

snicima (o pripravcima i lije~enju). Tajni pacijenti uglavnom su se àlili na razli~ite simptome viroza, op}e slabosti i sli~no, a sustavno su biljeìli jesu li ljekarnici tijekom razgovora pruìli savjete kako pobolj{ati zdravlje. Doznali smo da je 65 % ljekar-nika bolesnicima dalo korisne savjete kao pomo} bolesnicima (npr. preporuka za odre|ene pripravke, savjeti pojedinim bo-lesnicima, npr. za inhalaciju). Me|utim, ~ak 35 % ljekarnika nije se tako pona{alo. Tako|er je va`no re}i da su tajni pacijenti ocijenili da 20 % ljekarnika nije pokazalo zanimanje za njih kao bolesnike. Sli~no tomu, tajni pacijenti su za 24 % ljekarnika rekli da nisu pokazali dovoljnu predanost i zainteresiranost za posao koji rade.

S druge pak strane, a s obzirom na stru~ni segment ljekarni~ke usluge – poznavanje proizvoda – rezultati su uglavnom zadovoljavaju}i, odnosno ljekarnici vrlo dobro poznaju proizvode koje prodaju (npr. nazive, proizvo|a~e, sastav, na~ine uporabe). Tako je ~ak 88 % ljekarnika zna-lo odgovoriti na sva pitanja tajnih kupaca vezanih za raznolika obilje`ja i na~ine kori{tenja proizvodom.

Obilje`je, odnosno stanje ljekarne s obzi-rom na urednost i ~isto}u

Urednost i ~isto}a ljekarniUrednost i ~isto}a ljekarni

Tajni pacijenti procjenjivali su izgled ljekar-ni. Taj su dio ispitivanja procjenjivali na osnovi dvaju klju~nih obilje`ja, prema ~isto}i prostorija i urednosti ljekarni (npr.

pregledno posloèni asortiman robe, lije-po posloèni promotivni materijali). Na tom su dijelu ljekarni~ke usluge ljekarne dobile najbolje ocjene. Tajni pacijenti samo su 4 % ljekarni ocijenili ne~istima, a samo 2 % ljekarni bilo je neuredno. Dakle, moè se re}i da su ljekarne u Hrvatskoj ~iste i uredne.

Zaklju~ak Zaklju~ak

Tajne su provjere provedene u 192 ljekar-ne po cijeloj Hrvatskoj. Ispitivane ljekarne pripadaju trima velikim ljekarni~kim lanci-ma. Takav uzorak ispitivanih ljekarni daje uvid u prevladavaju}e trendove ljekarni~ke usluge u Hrvatskoj. Ustanovljeno je da pri samoj usluzi postoje elementi koji ostav-ljaju prostor za napredak i razvoj. Sam se zaklju~ak odnosi kako na brzinu usluge i ljubaznost prema bolesnicima, tako i na mogu}nost ve}eg pokazivanja zanimanja za bolesnike i njihove zdravstvene potrebe u smislu pruànja korisnih savjeta i prepo-ruka o zdravlju. Ja~e zanimanje za dobro-bit bolesnika i pokazivanje pa`ljivosti pre-ma njima dodatno bi osnaìli ugled ljekarni~ke struke u javnosti, a vjerojatno bi se, zbog ve}e u~inkovitosti, pobolj{ali i poslovni rezultati ljekarni. ■

59

jezikDjelotvornost i u~inkovitost

U kazalu poznatog ud`benika i priru~nika H. P. Rang, M. M. Dale, J. M. Ritter, P. K. Moore, Farmakologija (Zagreb, 2006.) nalazimo dvojbeni navod djelotvor-nost (u~inkovitost). U knjizi Osnove klini~ke farmakologije (ur. I. Franceti}, D. Vitezi}; Zagreb, 2007.) rabi se samo izraz u~inkovitost (eng. effi cienci), i to samo u vezi s optimalnom uporabom raspoloìvih sredstava u farmakoekonomici, tj. pri ana-lizi tro{ka i u~inkovitosti lijeka A prema lijeku B, te pri odre|ivanju u~inkovitosti u klini~kom pokusu. Stariji ud`benik Medi-cinska farmakologija (ur. M. Bulat, J. Ge-ber, Z. Lackovi}; Zagreb, 199.) samo se bavi ozna~ivanjem stupnja do kojega razli~iti agonisti uzrokuju razli~iti maksi-malni u~inak, {to se naziva djelotvorno{}u ili efi kasno{}u. U knjizi Klini~ka farmacija i terapija (ur. R. Walker, C. Edwards; Za-greb, 2004.) ne nalazimo razliku me|u pojmovima koje ozna~uju engleski nazivi effectivenes i effi ciency. Tako se izraz cost-effectiveness analysis prevodi kao analiza odnosa cijene i u~inkovitosti. U hrvatskoj normi HRN EN ISO 9000:2008 Dràvni zavod za norme opredijelio se pri pre-vo|enju engleskih izraza za djelotvornost (eng. effi ciency) i u~inkovitost (eng. effecti-venes).

U hrvatskoj se literaturi rabe ti i srodni izrazi, primjerice: u~inak (effect), {tetni u~inak (adverse effect), nuspojava (side ef-fect), djelotvoran (effi cacious, effective), srednja djelotvorna doza (median effective dose), sumacijski ili zbrojni u~inak (additi-ve effect).

U svojem radu Lana Hude~ek i Milica Mihaljevi} ne dovode u pitanje potrebu da se pojmovi koje ozna~uju engleski nazivi effectiveness i effi ciency razli~ito nazovu i u hrvatskome, ali jasno upozoravaju na manjkavost terminolo{koga postupka koji dva razli~ita pojma u jeziku struke ozna~uje nazivima koji su istozna~ni u op}emu stan-dardnom hrvatskom jeziku.1

Naime, [kolski rje~nik hrvatskoga jezika2 navodi za djelotvornost sinonime u~in ko-vitost i efikasnost, a Rje~nik hrvatskoga je-zika Vladimira Ani}a3 i Rje~nik hrvatskoga jezika koji je uredio Jure [onje4 biljeè op}e jezi~ne istozna~nice i blisko zna~nice, primjerice:djelotvoran – uspje{an, efikasan, u~inkovitu~inkovit – djelotvoran, efikasan, plodono-sanu~inkovitost – djelotvornost, efikasnost.

napisao: Vladimir Grdini}

1 L. Hude~ek, M. Mihaljevi}, Djelotvornost i u~inkovitost, Jezik, 59:3 (2012) 112-114.

2 To je rje~nik Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje koji se nalazi u tisku.

3 V. Ani}, Rje~nik hrvatskoga jezika, Novi Liber, Zagreb, 1998.

4 Rje~nik hrvatskoga jezika (ur. J. [onje), Leksikografski zavod/[kolska knjiga, Zagreb, 2000.


60

Rije~i effectiveness, effi cacy i effi ciency u op}emu su engleskome jeziku bliskozna-~ne. U mnogim su se strukama engleske rije~i effectiveness (i istozna~nica effi cacy) i effi ciency terminoligizirale i njihova su zna~enja razjedna~ena.1

Na temelju ~injenice da prijevod dvaju en-gleskih naziva (effectiveness i effi ciency) izaziva toliko zanimanje stru~njaka razli~itih struka, jasno je da hrvatski nazivi koje nor-ma nudi (tj. hrvatski naziv djelotvornost za effi ciency i u~inkovitost za effectivenes) nisu ni u jednoj struci u kojoj se upotre-bljavaju dobro primljeni i da izazivaju odre|enu pomutnju. Lako je i objasniti za{to je tomu tako. Razjedna~ivanje op}ejezi~nih istozna~nica nikada nije naj-sretnije rje{enje jer ne postoji odgovaraju}a motivacija koja bi korisniku olak{ala snalaènje u tome kojoj je rije~i pridruèno koje zna~enje i koji engleski naziv.1

Zvonimir Radi} tvrdi da je dobar hrvatski naziv djelotvoran za engleski effective i da nema boljega hrvatskog naziva za pojam effi cient od naziva u~inkovito.4 Dakle, na-zivi djelotvorno i u~inkovito ozna~uju dva sasvim razli~ita pojma. S tim se u potpu-nosti slaù ponajbolje poznavateljice za hrvatsko stru~no nazivlje Lana Hude~ek i Milica Mihaljevi}. To je posve jasno, ali valja upozoriti na probleme koji proizlaze iz ~injenice da se rije~i koje su istozna~ne u op}emu jeziku (a rije~i u~inkovitost i dje-

lotvornost upravo su takve rije~i) zna~enjski razjedna~uju u nazivlju.5

Valja zaklju~iti sljede}e:5 • u znanstvenom nazivlju djelotvornost i

u~inkovitost ozna~uju dva razli~ita pojma

• u op}emu su hrvatskome standardnom jeziku djelotvornost i u~inkovitost isto-zna~nice

• u nazivlju razjedna~ivanje istozna~nica nije najbolje terminolo{ko rje{enje jer korisniku ne pomaè pri pam}enju zna~enja pojedinoga naziva.

U hrvatskom se farmaceutskom jeziku tre-baju pri prevo|enju engleskog izraza effi -ciency upotrijebiti djelotvornost, a pri prevo|enju izraza effectivenes valja rabiti izraz u~inkovitost, sukladno hrvatskoj nor-mi HRN EN ISO 9000:2008. ■

4 Z. Radi~, Nazivi djelotvorno i u~inkovito ozna~uju dva sasvim razli~ita pojma, Jezik, 59:4 (2012) 152-153.

5 L. Hude~ek, M. Mihaljevi}, Napomena uz djelotvorno i u~inkovito, Jezik, 59:4 (2012) 153.

61

obavijestiObavijest o izborima za predsjednika HLJK-a

Sukladno Statutu HLJK-a i Pravil-niku o izboru i opozivu ~lanova tijela Hr-vatske ljekarni~ke komore u svibnju 2013. zapo~et }e izborne radnje u postupku izbora predsjednika HLJK-a.

Izbori za predsjednika odràt }e se na sjed-nici Glavne Skup{tine HLJK u lipnju 2013.

Predsjednika bira i imenuje Glavna skup-{tina na temelju programa rada Komore na mandatno razdoblje od 4 godine.

Kandidata za predsjednika Komore moè predloìti Podru~no vije}e Komore ili nje-gova kandidatura mora biti potkrijepljena s 50 potpisa ~lanova Komore.

Kandidat za predsjednika mora zadovolja-vati sljede}e uvjete:• da je ugledni farmaceut s poznavanjem

strukovnih i stru~nih pitanja• da ima 5 godina radnog iskustva u

ljekarni~koj djelatnosti• da nije stegovno ka`njavan u Komori ili

da se protiv njega ne vodi disciplinski ili kazneni postupak

• da poznaje strani jezik.

Na web stranici Komore bit }e objavljeni to~ni datumi u kojima }e se obavljati pre-dizborne radnje, datum izbora predsjed-nika Komore, te ostale obavijesti vezane za kandidaturu. ■

Ured HLJK / Hrvatska ljekarni~ka komora, Zagreb

Albarello od majolike (Malaga, [panjolska, oko 1410.). Natpis: nema

Postanite dio mreže koju Ëini više od 400 ADIVA ljekarni

• informirajte se o aktualnim zbivanjima na ljekarniËkom tržištu

• postavite pitanja i komentirajte

• pregledajte sve važeÊe zakonske propise vezane za svakodnevni rad ljekarnika

• pronaite materijale s ADIVA teËajeva

• upoznajte se s prednostima usluge Category Management

www.adiva.hr

Otkrijte prednosti ADIVA Portala za ljekarnike

63

iz uredaPOTREBNA POTREBNA DOKUMENTACIJA ZA DOKUMENTACIJA ZA IZDAVANJE NARKOTIKAIZDAVANJE NARKOTIKA

PITANJE: Molim da me obavijestite o po-trebnoj dokumentaciji za izdavanje narko-tika prema preporuci specijalista hitne slu`be. Smije li se izdati na temelju povije-sti bolesti duplikat privatnog recepta, ali bez broja evidencije knjige narkotika, jer hitne slu`be ne vode knjigu narkotika?

ODGOVOR: Sukladno Pravilniku o mjerili-ma za razvrstavanje lijekova te o propisiva-nju i izdavanju lijekova na recept, lijekovi koji sadràvaju droge propisuju se na pose-ban recept, te je broj iz o~evidnika o prome-tu droga obvezan podatak, odnosno lije~nik koji propisuje lijek obvezan je voditi po-sebnu knjigu evidencija o drogama.Ako je rije~ o privatnom receptu, on se ne propisuje u duplikatu, jer se original recep-ta nakon izdavanja lijeka zadràva u ljekar-ni. U duplikatu se propisuje lijek koji sadràva droge na teret HZZO-a. ■

OSOBNE ISPRAVE ZA OSOBNE ISPRAVE ZA PREUZIMANJE PREUZIMANJE eeRECEPTARECEPTA

PITANJE: Postoji li pravilnik koji odre|uje koje osobne dokumente bolesnik mora imati kod sebe pri preuzimanju elek-troni~kog recepta (zdravstvena iskaznica, osobna iskaznica, ...) ?

ODGOVOR: Sukladno Pravilniku o pravi-ma, uvjetima i na~inu ostvarivanja prava iz obveznog osiguranja (NN, 67/09.), osigu-

rana osoba ostvaruje pravo na zdravstvenu za{titu na teret sredstava Zavoda na osno-vi postoje}e zdravstvene iskaznice, odno-sno na osnovi ovjerene kopije prijave. Na-dalje, Odlukom o sadràju i obliku isprave kojom se dokazuje status osigurane osobe Hrvatskog zavoda za zdravstveno osigura-nje (NN, 91/09., 113/09., 04/10., 43/10. …), propisano je da Iskaznica vrijedi uz osobnu iskaznicu i ako je potpisana. (Isto je navedeno i na pole|ini iskaznice). Dru-gim rije~ima, da bi bolesnik mogao podi}i lijekove na recept na teret HZZO-a, duàn je ljekarniku predo~iti valjanu zdravstvenu iskaznicu ili ovjerenu kopiju prijave te osobnu iskaznicu. Tako|er, sukladno Pra-vilniku o mjerilima za razvrstavanje lijekova te o propisivanju i izdavanju lijekova na re-cept (NN, 82/10.), pri izdavanju lijeka na recept (recept HZZO-a ili privatni), magi-star farmacije ima pravo od osobe koja preuzima lijek zahtijevati osobnu iskaznicu ili putovnicu. ■

IZDAVANJE PHEMITONAIZDAVANJE PHEMITONA

PITANJE: Moè li se na bijeli privatni re-cept izdati lijek Phemiton 30 mg za dija-gnozu G40 propisan u duplikatu sa svim potrebnim podacima za dijete iz Bosne i Hercegovine, koji je propisao lije~nik iz Bosne i Hercegovine.

ODGOVOR: U skladu s Pravilnikom o mje-rilima za razvrstavanje lijekova te o propi-sivanju i izdavanju lijekova na recept (NN, 82/10.), lijekovi koje je Agencija za lijeko-


64

ve i medicinske proizvode registrirala kao lijekove za izdavanje na lije~ni~ki recept, mogu se izdati isklju~ivo na recept koji je propisao doktor medicine ili doktor dental-ne medicine s odobrenjem za samostalan rad u Republici Hrvatskoj. Drugim rije~ima, recept iz strane dràve nije valjan u Repu-blici Hrvatskoj. ■

VO\ENJE KNJIGE VO\ENJE KNJIGE NARKOTIKANARKOTIKA

PITANJA: Je li dovoljno da se knjiga narko-tika vodi u elektroni~kom obliku ili se mora uz elektroni~ki oblik voditi i ru~no? Koliko je dugo ljekarna du`na ~uvati knjigu narko-tika? Kakav je postupak s narkoticima koji-ma je istekao rok valjanosti? Je li potrebno formirati posebnu komisiju (npr. policija) ili se i oni tretiraju kao »obi~ni lijekovi«?

ODGOVORI: Knjiga evidencije o primanju i izdavanju opojnih droga moè se voditi samo u elektroni~kom obliku te, primjeri-ce, jednom mjese~no ispisati unesene po-datke i ovjeriti od odgovorne osobe u ljekarni, odnosno odgovorne osobe u usta-novi.Knjiga evidencije o primanju i izdavanju opojnih droga, sukladno Pravilima dobre ljekarni~ke prakse, ~uva se 10 godina.Droge se ubrajaju u farmaceutski otpad te se zbrinjavaju na isti na~in kao i ostali lijekovi. Svakako predlaèmo da se s kom-panijom, s kojom ljekarna ima sklopljen ugovor, posebno utvrdi zbrinjavanje droga na na~in da je kompanija za njih ljekarni

du`na dostaviti potvrdu, odnosno popis droga (puni naziv lijeka) koje je preuzela i s to~nim koli~inama. ■

IZDAVANJE LIJE^NIKU IZDAVANJE LIJE^NIKU LIJEKA BEZ RECEPTALIJEKA BEZ RECEPTA

PITANJE: Smije li se lijek u ljekarni prodati lije~niku bez recepta ako se lije~nik identi-ficira iskaznicom Hrvatskoga lije~ni~kog zbora ili Hrvatske lije~ni~ke komore?

ODGOVOR: U skladu s Pravilnikom o mje-rilima za razvrstavanje lijekova te o propi-sivanju i izdavanju lijekova na recept (NN, 82/10.), lijekovi koje je Agencija za lijeko-ve i medicinske proizvode registrirala kao lijekove za izdavanje na lije~ni~ki recept, mogu se izdati isklju~ivo na recept koji je propisao doktor medicine ili doktor den-talne medicine s odobrenjem za samosta-lan rad u Republici Hrvatskoj. ■

Drago kamenje kao lijekovi

Ljepota dragog i poludragog kame-nja jest u prozirnosti i ~isto}i, u sjaju i boji ili u igri boja. [to se vi{e tih svojstava nalazi u nekom dragulju, to se obi~no smatra dra-gocjenijim, premda to ne vrijedi bez iznim-ke. Oduvijek su se ljudi rado kitili dragim kamenjem i nosili ga na sebi, ne samo kao ures nego i zato {to su vjerovali u tajne sile koje se kriju u draguljima. Misticizmu skloni narodi dràli su da uz ljepotu boje i sjaja, uz pravilnost i stalnost oblika, te uz primjerenu tvrdo}u, u nutrini kristala mora biti vrhuna-ravna sila. Primjena se dragog kamenja, osim u dekorativne svrhe, stolje }ima po-vezuje s njegovom prvobitnom na mjenom kada mu se pripisivalo magi~no i lje~idbeno zna~enje, dakle kao za{tita od bolesti ili uroka i u »mo}i« dono{enja sre }e. Primjeri-ce, voda u kojoj se mo~io kakav dragi ili po-ludragi kamen postala je izvorom mo}i i ljepote. Za kremen ljubi~njak vjerovali su stari Grci u lje~idbena svojstva, da ~uva lju-de od pijanstva, pa su mu dali ime amethy-stos (onaj koji ~uva od pijanstva). DIOSKURID u svojemu glasovitom djelu De materia medica (Nauk o ljekovitim tvari-ma, I. st.) opisuje me|u ljekovitim tvarima i razne minerale. To je djelo, nakon {to je tiskano (1478.), postalo temeljem europ-skih farmakopeja. Ve} je u Historia naturalis, velikoj enciklopediji prirodnih znanosti i umije}a, PLINIJE STARIJI (23. – 79.) razlikovao pojam »lapis« (kamenje), koji nije

strogo odre|en, i »gemma« kojim se ozna~uje dragocjeno kamenje. Inkunabula Hortus sanitatis (Vrt ozdravljenja) JOHAN-NA WONNECKEA s kraja XV. stolje}a sadràva brojne drvoreze koji ilustriraju go-tovo svaku monografiju ljekovite tvari kakvim scenskim prikazom. Tako se u po-glavlju Tractatus de Lapidibus (Studija/ra-sprava o kamenju) nalaze ilustracije za oko 140 monografija – poglavlja (Capitulum) – dragog kamenja i drugih mineralnih tvari.Alkemi~ari su traìli u draguljima kamen mudraca, a astrolozi su vjerovali da su zvijezde i planeti u savezu s pojedinim draguljima. U ono doba opstojalo je jo{ i vjerovanje da dragulji pomaù tako|er i »iz nutrine«. Treba ih smrviti i uzeti u tijelo, jer oni mogu osnaìti i unutarnje sile tijela. Iz Perzije je do{la uporaba ljekarija nazva-nih bezoar. To su bile kugle napravljene od razli~ita skupocjenog materijala. Za pri-premu tih ljekarija uzimao se prah od sma-ragda, safira, granata, rubina, topaza, kar-neola itd. Vrlo vaàn i rasprostranjen lek-sikon za ljekarnike, ujedno farmakopeja iz XVII. stolje}a, jest Pharmacopoeia Medi-co-Chymica velikoga prista{e astrologije JOHANNESA CHRISTIANA SCHRÖDE-RA (1600. – 1664.). Knjiga je objavljena u Ulmu (1641.), a potom postaje najvi{e rabljena ljekarni~ka knjiga daljnjih stotinu godina. Autor u poglavlju IV. De lapidis in genere opisuje ekstrakciju dragulja, kristala i kamenja, u poglavlju V. De Gemmis ra-spravlja o draguljima, a u poglavlju VI. De Corallis navodi na~ine razlikovanja koralja i opisuje pojedine farmaceutske pripravke od koralja. Zaokupljenost »ljekovitim« dragim kamenjem seè do u XVIII. stolje}e. ■

podsjetnik

napisao: Vladimir Grdini}

Autorska prava

Niti jedan dio ove tiskovine ne smije se umnoàvati, fotokopirati i na bilo koji na~in reproducirati bez nakladnikova pismenog dopu{tenja.

Suradnja

Urednik ima zadovoljstvo pozvati Vas na suradnju u ~asopisu Bilten HLJK, pose-bice da svojim prilozima iz ìvota ljekarni{tva uloìte daljnje napore za dobrobit bolesnika i vlastite struke. Va{e }e autorstvo biti zabiljeèno u publikaci-ji. Prijedlozi se i tekstovi {alju na adresu Hrvatske ljekarni~ke komore.

Ogla{avanje

Reklama je u farmaciji djelatnost kojoj je svrha da posredstvom masovnih medija pridobijete stanovni{tvo na potro{nju farmaceutskih robnih marki, te da poti~ete ljekarni~ku uslugu. Va{i oglasi, kao pismene i slikovne obavijesti namije-njene informiranju svih ljekarnika, kao i ostalih gra|ana u Republici Hrvatskoj, biti }e otposlani na 3 200 adresa. Izvolite se obratiti HLJK u vezi uvjeta ogla{avanja. Va{im oglasima utje~ete na vlastite poslovne rezultate i podupirate izlaènje i kvalitetu Biltena HLJK.

ISSN1846-1794

SLIKA S NASLOVNICEDio crteà s tirocinalne diplome ljekarni~kog zbora. Hugo Schams, Osijek, 1. listopada 1866.LJEKARNI^KA KOMORA JE NEVIDLJIV ALI UÎNKOVIT MOST IZME\U LJEKARNIKA I BOLESNIKA

»Istina« o stvarnome stanju � Propisivanje generi~kih lijekova � Upravljanje ljekarnom � Usvajanje novoga znanja – izazov i potreba dana{njem ljekarniku � Ljekarni~ke usluge kao snaga unapre|enja struke � Savjetovanje u ljekarni kao dodatna usluga � Rad Vije}a Komore – sjednice 6/111 i 7/112 � Sastanak Hrvatske ljekarni~ke komore i Slovenske lekarni{ke zbornice � PGEU izvje{}a: sije~anj/studeni 2012. � Pravilnik o arbitraì Hrvatske ljekarni~ke komore � Dopuna Popisa kozmeti~kih i drugih sredstava za za{titu zdravlja kojima ljekarne mogu opskrbljivati korisnike � »Mystery shopping« u ljekarnama – obilje`ja ljekarni~ke usluge u Hrvatskoj � Djelotvornost i u~inkovitost � Obavijest o izborima za predsjednika HLJK-a � Potrebna dokumentacija za izdavanje narkotika � Osobne isprave za preuzimanje eRecepta � Izdavanje Phemitona � Vo|enje knjige narkotika � Izdavanje lije~niku lijeka bez recepta � Drago kamenje kao lijekovi

Sadràj

bilten korice 01-13 - hljk.hr · ugovoru kojim se ugovorni odnos s ljekar-nama produ`io do 31....

Documents