5/2001

DRÆAVNI HIDROMETEOROLO©KI ZAVOD

ZAGREB, GRI» 3

UDK 551.5.63

551.506.1

551.509.617

551.510.4

551.515

551.519.9

551.577.13

551.582.2

551.586

556.04

627.51

628.11

630.431.1

BILTENiz podruËja meteorologije, hidrologije, primjenjene

meteorologije i zaπtite Ëovjekova okoliπa

5 / 2001

GODINA XV SVIBANJ 2001. BROJ 5

BILTEN IZ PODRU»JA METEOROLOGIJE, HIDROLOGIJE,PRIMJENJENE METEOROLOGIJE I ZA©TITE »OVJEKOVA OKOLI©A

I Z D A J E

Dræavni hidrometeoroloπki zavod Republike Hrvatske

Zagreb, GriË 3

Telefon: (01) 45 65 715

http://www.tel.hr/dhmz

e-mail:nikolic@cirus.dhz.hr

telefax: 45 65 757

U R E – I V A » K I O D B O R

Glavni urednik: Davor NikoliÊ, dipl.inæ.

Zamjenik glavnog urednika: mr. IvanËica MihoviliÊ

TehniËki urednik: Ivan Lukac, graf.inæ.

»lanovi odbora: Æeljko CindriÊ, dipl.inæ.

Vesna –uriËiÊ, dipl.inæ.

mr. Draæen KauËiÊ

Marija MokoriÊ, dipl.inæ.

Damir Peti, dipl.inæ.

dr. Draæen Poje

Tomislava Boπnjak, inæ.

mr. Viπnja ©ojat

mr. Ksenija ZaninoviÊ

Lidija Srnec, dipl.inæ.

Naslovna strana korica: Volonteri u meteorologiji i hidrologiji

Straænja strana korica: »asna sestra Josipa Jenko, motritelj na meteoroloπkoj postaji Cres

S A D R Æ A J

StranaVREMENSKE PRILIKE

SinoptiËka situacija (Marija MokoriÊ, dipl. inæ.) ................................................................................. 5

Klimatoloπki pregled (Lidija Srnec, dipl. inæ.) .................................................................................... 6

HIDROLO©KE PRILIKE (–urica Petek) ............................................................................................................... 13

EKOLO©KE PRILIKE

Meteoroloπke karakteristike (Vesna –uriËiÊ, dipl. inæ.) ..................................................................... 14

OneËiπÊenje zraka i oborine (mr. Viπnja ©ojat) .................................................................................. 15

BIOMETEOROLO©KE PRILIKE (mr. Ksenija ZaninoviÊ) ......................................................................................17

AGROMETEOROLO©KE PRILIKE (mr. Draæen KauËiÊ) .......................................................................................19

OBRANA OD TU»E (Damir Peti, dipl.inæ) ........................................................................................................ 21

IZVANREDNI METEOROLO©KI I HIDROLO©KI DOGA–AJI U NOVINSKIM IZVJE©∆IMA U HRVATSKOJ U SVIBNJU 2001. (Davor NikoliÊ, dipl. inæ.) ............................................................................... 22

BILTEN 5 / 2001 5

VREMENSKE PRILIKE

SinoptiËka situacija

U razdoblju od 1. do 3. svibnja prevladavalo jesunËano jer je na vrijeme utjecalo polje poviπenogtlaka zraka, dok se po visini nalazio termobariËkigreben. Tlak zraka je 3. svibnja bio malo niæi i to jenajavilo pribliæavanja frontalnih sustava koji su 4.svibnja joπ uvijek bili sjevernije i juænije od naπihkrajeva. SljedeÊeg dana plitka ciklona se nalazila nadjuænom Italijom, a 6. svibnja nad naπim podruËjem.Hladna fronta bila je nad Jadranom. U juænoj strujije pritjecao vlaæan i nestabilan zrak. Stoga je uz pro-mjenjivo i svjeæije vrijeme mjestimice bilo kiπe i grm-ljavine. Izraæenija grmljavina a mjestimice i tuËazabiljeæena je 6. svibnja u sjeverozapadnim podruËjima.SljedeÊa dva dana, 7. i 8. svibnja, nad naπom zemljomje kruæio nestabilan zrak, ciklona se pomakla istoËnije,

a visinsko strujanje je bilo sjeverno i sjeverozapad-no. Stoga je joπ uvijek ponegdje bilo kiπe i grmljavine,dok je sunËanije i toplije bilo na Jadranu. Zatim je,od 11. do 17. svibnja, pod utjecajem ogranka anti-ciklone iz istoËne i jugoistoËne Europe prevladava-lo sunËano, a danju i relativno toplo. U visinskoj stru-ji je joπ pritjecao razmjerno hladan zrak, tako da jejutro bilo vrlo svjeæe, osobito u kontinentalnim po-druËjima. Istovremeno se nad sjeverozapadnomEuropom prudubljivala ciklona koja je postupnozahvaÊala zapadnu Europu, tako da je na njezinojprednjoj strani pritjecao i u Hrvatsku razmjerno vlaæanzrak. Uz premjeπtanje frontalnog sustava i visinskedoline 19. svibnja bilo je mjestimiËnih oborina.SljedeÊeg dana, polje poviπenog tlaka je uvjetovalo

Slika 1. Prizemna sinoptiËka situacija 31. svibnja 2001. u 00 UTC

Slika 2. Visinska sinoptiËka situacija AT 500 hPa31. svibnja 2001. u 00 UTC

timice palo i 50 mm kiπe. Visinsko strujanje je bilozapadno i sjeverozapadno, tako da je pritjecao sv-jeæiji zrak. Slike 1 i 2 prikazuju visinsku i prizemnusinoptiËku situaciju u 00 UTC, a slika 3 oblake utoplinskom dijelu spektra 31. svibnja.

Klimatoloπki pregled

Ovogodiπnje srednje mjeseËne temperature zra-ka za svibanj su na podruËju Hrvatske bile u usporedbis prosjeËnim, posvuda znatno viπe. Najmanje odstu-panje, 1.6 °C, je zabiljeæeno u Hvaru, dok je najto-plije u odnosu prema prosjeku bilo u Bjelovaru, 3.3°Cviπe. Svibanjska temperatura zraka kretala se izmeu8.4 °C (na Zaviæanu) i 20.6 °C (Split Marjan). Premaraspodjeli percentila temperature zraka veliki dio kon-tinentalne Hrvatske, visinske postaje i juæni dio pri-morja bili su u razredu vrlo toplo, dok je sjeverno pri-morje i podruËje Bjelovara uvrπteno u razred ek-stremno toplo. PodruËje Daruvara, Osijeka i Karlovcaimalo je najmanja odstupanja i bilo je toplo.

Na opservatoriju Zagreb GriË su poËetkom, a po-tom i krajem mjeseca zabiljeæene visoke srednjednevne temperature zraka. Tako su 1. i 2. te 29. svib-nja zabiljeæeni izuzetno topli dani (tj. dani u kojimsrednja dnevna temperatura zraka prelazi dugogo-

6 BILTEN 5 / 2001

sunËano i toplo vrijeme, ali je 21. i 22. svibnja doπlodo novog prodora vlaænog i nestabilnog zraka, ovajput s juga Europe. Hladna fronta se joπ uvijek zadræavalasjevernije. Ponovno je bilo oblaËnije, ponegdje skiπom i grmljavinom. Ogranak anticiklone iz istoËnei srednje Europe je 23. i 24. svibnja donio uglavnomsunËano i toplije vrijeme, a tek je ponegdje bilo ma-lo kiπe ili kratkotrajnog pljuska. Manja koliËina vlaænogzraka prodrla je u naπe krajeve 25. svibnja, pa je bi-lo lokalnih pljuskova s grmljavinom, ovaj put najviπeu Dalmaciji. Zatim je gotovo do kraja mjeseca poljepoviπenog tlaka, uz jaËanje termobariËkog grebena,uvjetovalo sunËano i vrlo toplo vrijeme. Posljednjegdana svibnja hladna fronta iz sjeverozapadne Europeje uzrokovala naoblaËenje s mjestimiËnom kiπom,pljuskovima i grmljavinom, veÊinom u unutraπnjosti,osobito u sjeverozapadnim krajevima gdje je mjes-

10

12

14

16

18

20

22

24

26

28

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

Slika 4. Srednja dnevna temperatura zraka (Zagreb-GriË)za SVIBANJ 2001. godine u usporedbi s dugogodiπnjim

srednjim vrijednostima (t—) i standardnim devijacijama (s) (1862-1990.)

-t

-t+2s

-t+s

Slika 3. Satelitska slika naoblake u toplinskom dijelu spektra 31. svibnja 2001. u 15.56 UTC

BILTEN 5 / 2001 7

ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

98

PERCENTILI

odstupanje temp. (°C)postajapercentili

A

P

Dubrovnik

2.9

1.9

94

1.9

2.5

99

Osijek90

Knin

88

3.3

1.7

Komiæa

99

2.2

2.0

94

99

2.3

M. Loπinj

Rijeka99

2.5

Varaædin96

97Zagreb Bjelovar

Sisak97

2.4

Sl. Brod2.1

93

2.3

Pazin2.8

Ogulin

Zadar99

1.8

2.4GospiÊ97

1.9Split

Daruvar

2.5

98

1.7Karlovac

89

1.6Hvar

92

2.0Lastovo

94

94

92Zaviæan

91

Slika 5. Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u SVIBNJU 2001. od prosjeËnih vrijednosti (1961-1990.)

ekstremno suπno

vrlo suπno

suπno

normalno

kiπno

vrlo kiπno

ekstremno kiπno

98

PERCENTILI

odstupanje (%)postajapercentili

A

P

GospiÊ

18

68

26

33

102

Ogulin57

20

74

36

Pazin58

Split

Knin

97Daruvar

7

72

3434

69

61

22

1

Karlovac52

33

M. Loπinj

Rijeka2

92Zaviæan

90

Varaædin5

48Zagreb Bjelovar

36

76

Zadar52

85Hvar

SisakOsijek

20

26

18

18

DubrovnikLastovo71

45

Komiæa

58

52121

69

44

44Sl. Brod

Slika 6. MjeseËne koliËine oborine u SVIBANJ 2001. godine izraæene u % prosjeËnih vrijednosti (1961-1990.)

8 BILTEN 5 / 2001

Slika 7. Srednje dnevne temperature zraka (°C) i njihove anomalije (°C) od dnevnog srednjaka za razdoblje 1961-1990. (za Dubrovnik 1978-1990.) u SVIBANJ 2001. godine

Srednje dnevne temperature Anomalije srednje dnevne temperature

ZAGREB MAKSIMIR

-5

0

5

10

15

20

25

30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C OSIJEK

-5

0

5

10

15

20

25

30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

RIJEKA

-5

0

5

10

15

20

25

30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

SPLIT MARJAN

-5

0

5

10

15

20

25

30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

OGULIN

-5

0

5

10

15

20

25

30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

DUBROVNIK

-5

0

5

10

15

20

25

30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

BILTEN 5 / 2001 9

Slika 8. Minimalne dnevne temperature zraka (°C) i njihove anomalije (°C) od srednjih dnevnih minimalnih temperaturazraka za razdoblje 1961-1990. (za Dubrovnik 1978-1990.) u SVIBNJU 2001. godine

Minimalne dnevne temperature Anomalije minimalne dnevne temperature

ZAGREB MAKSIMIR

-10

-5

0

5

10

15

20

25

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C OSIJEK

-10

-5

0

5

10

15

20

25

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

RIJEKA

-10

-5

0

5

10

15

20

25

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

SPLIT MARJAN

-10

-5

0

5

10

15

20

25

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

OGULIN

-10

-5

0

5

10

15

20

25

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

DUBROVNIK

-10

-5

0

5

10

15

20

25

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

10 BILTEN 5 / 2001

Slika 9. Maksimalne dnevne temperature zraka (°C) i njihove anomalije (°C) od srednjih dnevnih maksimalnih temperaturazraka za razdoblje 1961-1990. (za Dubrovnik 1978-1990.) u SVIBNJU 2001. godine

Maksimalne dnevne temperature Anomalije maksimalne dnevne temperature

ZAGREB MAKSIMIR

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C OSIJEK

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

RIJEKA

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

SPLIT MARJAN

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

OGULIN

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

DUBROVNIK

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

BILTEN 5 / 2001 11

Slika 10. Dnevne koliËine oborina (mm) u SVIBNJU 2001. godine

ZAGREB MAKSIMIR

0

10

20

30

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

mm OSIJEK

0

10

20

30

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

mm

RIJEKA

0

10

20

30

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

mm

SPLIT MARJAN

0

10

20

30

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

mm

OGULIN

0

10

20

30

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

mm

DUBROVNIK

0

10

20

30

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

mm

diπnju viπe od dvije standardne devijacije). Prvogsvibnja je srednja dnevna temperatura zraka iznosi-la 22.3 °C, drugog svibnja 22.0 °C. Ovo su ujednonajviπe temperature na te dane za razdoblje 1862.-2001.

Odstupanje srednjih maksimalnih temperaturazraka kretalo se od 1.3 °C u Komiæi do 3.7 °C u Rijeci.Srednja svibanjska maksimalna temperatura zrakau Rijeci je iznosila 24.4 °C, i to je ujedno najviπa vri-jednost zabiljeæena u razdoblju mjerenja postaje Rijeka(1948.-2001.). Ista je vrijednost zabiljeæena i u svib-nju 2000. godine.

Najviπa dnevna maksimalna temperatura zrakau svibnju je izmjerena 22. u Karlovcu i iznosila je32.2 °C. NajveÊe odstupanje apsolutnog maksimu-ma od tridesetgodiπnjeg prosjeka zabiljeæeno je uMalom Loπinju, +4.6 °C, a temperatura od 30.3 °Cje najviπa u nizu mjerenja 1961.-2001.

Srednje minimalne temperature su u svibnjuiznosile od 5.8 °C (Zaviæan) do 17.6 °C (Dubrovnik).Najmanje odstupanje u usporedbi s tridesetogodiπnjim

prosjeËnim vrijednostima je zabiljeæeno u SlavonskomBrodu (0.1°C), a najveÊe u Bjelovaru (3.7 °C). U pos-tojeÊem nizu mjerenja na postaji Bjelovar za raz-doblje 1949.-2001. ovogodiπnja srednja minimalnatemperatura zraka, 12.6 °C, ujedno je i najviπa.Dosadaπnja najveÊa srednja minimalna temperaturazraka iznosila je 12.2 °C i zabiljeæena je 1986. go-dine. Najniæa dnevna minimalna temperatura zrakaje izmjerena 13. svibnja na Zaviæanu i iznosila je-1.2 °C. U svibnju su na postaji Zaviæan zabiljeæena2 hladna dana (Tmin < 0 °C).

Broj toplih (tj. dana u kojim je maksimalna tem-peratura zraka veÊa ili jednaka 25°C) i vruÊih (tj. danau kojim je maksimalna temperatura zraka veÊa ili jed-naka 30°C) te toplih noÊi (tj. dana u kojim je mini-malna temperatura zraka veÊa od 20°C) dan je u tabli-ci 1.

U svibnju ove godine je palo izmeu 17.5 mm(Pazin) i 108.5 mm (Zaviæan) oborine. KoliËine oborinesu iznosile od 18% u Rijeci do 121% u Komiæi pros-jeËnih svibanjskih vrijednosti. Samo je u Osijeku i

12 BILTEN 5 / 2001

Tablica 1. Broj toplih i vruÊih dana, te toplih noÊi u SVIBNJU 2001.

Postaja Broj toplih dana Broj vruÊih dana Broj toplih noÊi

Osijek 15 1 0

Slavonski Brod 15 2 0

Daruvar 16 1 0

Bjelovar 16 2 1

Varaædin 12 2 0

Zagreb-GriË 14 2 1

Zagreb-Maksimir 11 2 0

Sisak 13 2 0

Karlovac 12 2 0

Ogulin 8 0 0

GospiÊ 8 0 0

Knin 17 3 0

Pazin 11 2 0

Rijeka 12 0 0

Mali Loπinj 7 1 1

Zadar 10 0 1

Split Marjan 13 0 4

Hvar 9 0 0

Komiæa 7 0 1

Lastovo 8 0 1

Dubrovnik 7 0 3

Komiæi bilo u usporedbi s prosjeËnim koliËinamaneπto viπe oborine. Prema raspodjeli percentila, urazred ekstremno suπno uvrπteno podruËje sjeverneIstre, u razred vrlo suπno, juæni dio Istre i sjevero-zapadni dio Hrvatske te podruËje Daruvara. Suπno jebilo u dijelu Slavonije i gorskom djelu Hrvatske.Preostali dio Hrvatske bio je normalnih oborinskihprilika. Gledano po dekadama najkiπniji je bio poËetakmjeseca sa prosjeËno 4 dana s oborinom, tj. maksi-malnih 6 dana s oborinom u dekadi. NajveÊa dnev-na koliËina oborine je pala 7. svibnja i iznosila je 40.3°C.

U svibnju je na Zaviæanu u prosjeku 12 dana sasnjeænim pokrivaËem na tlu, a na Puntijarci 1 dan.Ove godine tijekom svibnja na tim postajama nijezabiljeæen niti jedan takav dan.

Svibanj je na svim postajama, osim krajnjegjuga Hrvatske bio sunËaniji od prosjeka. NajsunËani-je s obzirom na prosjek je bilo u Varaædinu uz 64.4sunËanih sata viπe.

HIDROLO©KE PRILIKE

Tijekom cijelog mjeseca vodostaji na veÊinivodotoka su imali trend opadanja. Na Savi su vo-dostaji bili u granicama niskih i srednje niskih, dokje vodostaj na Dravi kod D. Miholjca bio u granica-ma srednjih vodostaja. Na Kupi su vodostaji bili uusporedbi s prosjeËnim vrijednostima takoer niski.

Iz podataka o vodostajima vidljivo je da jevodnost bila niæa od uobiËajenih vrijednosti. Tako je

BILTEN 5 / 2001 13

-300

-200

-100

0

100

200

300

400

500

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31t(dan)

H(cm)

SAVA ZAGREB

SAVA SLAVONSKI BROD

DRAVA DONJI MIHOLJAC

KUPA KARLOVAC

Slika 11. Nivogrami Save, Drave i Kupe u razdoblju od 1. do 31. svibnja 2001. godine

Slika 12. Hidrogrami Save i Drave u razdoblju od 1. do 31. svibnja 2001. godine

0

300

600

900

1200

1500

1800

2100

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31t(dan)

Q(m3/s)

SAVA ZAGREB

SAVA SLAVONSKI BROD

DRAVA DONJI MIHOLJAC

na Savi kod Zagreba deficit otjecanja iznosio 36%,jednako kao kod Slavonskog Broda. Na Kupi kodKarlovca takoer se radilo o deficitu otjecanja, a jedi-no je na Dravi kod Donjeg Miholjca vodnost bila ugranicama prosjeËnih vrijedosti.

- Detaljan pregled hidroloπkih parametara zaSVIBANJ 2001.godine prikazan je u tablici 2, doksu nivogrami i hidrogrami kao i odnos prosjeËnih vri-jednosti H i Q za SVIBANJ 2001. prikazani na slika-ma 11, 12 i 13.

EKOLO©KE PRILIKE

Meteoroloπke karakteristike

Karakteristike prizemnog graniËnog sloja na po-druËju Zagreba u svibnju 2001. godine razlikuju seod uobiËajenih po manjoj uËestalosti nestabilnih stan-ja i veÊoj uËestalosti stabilnih stanja u najniæem

14 BILTEN 5 / 2001

Vrijednosti za Vrijednosti za SVIBANJRijeka Postaja Parametar SVIBANJ 2001. za period obrade*

min. sred. max. min. sred. max.

Sava Zagreb H (cm) -243 -208 -155 -315 -67 396Q (m3/s) 147 210 307 72.8 329 2245

Sava Sl. Brod H (cm) 92 197 376 21 343 783Q (m3/s) 453 728 1230 235 1132 2747

Drava D.Miholjac H (cm) 56 144 195 -72 142 373Q (m3/s) 514 692 829 272 711 1592

Kupa Karlovac H (cm) -67 -39 3 -86 80 796Q (m3/s) - - - - - -

* Period obrade 1946-1996.

Tablica 2. Pregled hidroloπkih parametara za SVIBANJ 2001. godine

Stanje voda u SVIBNJU 2001.SAVA - Vodnost ispod granica prosjeËnih vrijednostiDRAVA - Vodnost u granicama prosjeËnih vrijednostiKUPA - Vodnost ispod granica prosjeËnih vrijednosti

Slika 13. ProsjeËni mjeseËni protok Q, odnosno vodostaj H za SVIBANJ za razdoblje 1946-1995.

Srednji mjeseËni protok Q, odnosno vodostaj H za SVIBANJ 2001.

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

Sava Zagreb Sava Sl.Brod Drava D.Miholjac

Q(m3/s)

-100

-50

0

50

100

150

200

250

Kupa Karlovac

H(cm)

BILTEN 5 / 2001 15

sloju. Tako je tijekom noÊi u najniæih stotinjak metarauz tlo, u 32 sluËaja bilo jako stabilno (G kategorijastabilnosti po Pasquillu, tablica 5). U ostalim situaci-jama bilo je umjereno do malo stabilno ili neutralno,a samo jednom (29. svibnja) u plitkom sloju od 42metra bilo je jako labilno. Sredinom dana, najniæi slojzraka uz tlo (debeo izmeu nekoliko stotina, pa i do3500 metara) bio je neutralno stratificiran (tablica 5).Samo je u jednom sluËaju vrlo tanki sloj zraka biojako labilan, a u drugom, takoer vrlo tanki sloj, um-jereno stabilan. Tijekom noÊi, u 68% sluËajeva, pos-tojala je prizemna temperaturna inverzija, te u 48%sluËajeva podignuta ili visinska (tablica 3). Sredinomdana, u 47% sluËajeva nije bio temperaturne in-verzije, a u 50% sluËajeva je iznad sloja mijeπanjapostojao sloj podignute, odnosno visinske temper-aturne inverzije (tablica 3). Posljedica ovakve ver-tikalne raspodjele temperature bio je razvijen sloj mi-jeπanja svaki dan (tablica 4). Njegova srednja visi-na iznosila je 1500 metara, πto je neπto viπe od uo-biËajenog. I tijekom noÊi u 45% sluËajeva postojalisu uvjeti za mijeπanje zraka po vertikali.

Opisane karakteristike prizemnog graniËnog slo-ja zraka na podruËju Zagreba, omoguÊile su dobro

mijeπanje zraka po vertikali. Stoga, zbog meteoro-loπkih prilika, oneËiπÊenje zraka ne bi trebalo biti ve-liko.

Vjetar je na podruËju Zagreba bio uobiËajenoslab, promjenjivog smjera. Prevladavale su tiπine, ilislab sjeveroistoËni vjetar, a neπto jaËi je bio jugoza-padni vjetar. Bilo je 5-6 dana s pojavom jakog vje-tra. Zbog male vrijednosti modula vektorskog sred-njaka vjetra, a velikih dimenzija urbanog dijela gra-da, koeficijent provjetravanja Zagreba bio je mali,0.1 sat-1.

Na podruËju Zagreba palo je u usporedbi s pros-jekom manje oborine, pa je stoga ispiranje zraka obori-nom bilo slabije, a time i mokro taloæenje oneËiπÊen-ja na tlo.

Na podruËju kopnenog dijela Hrvatske ovogo-diπnjeg svibnja prevladavalo je strujanje iz sjevernogkvadranta (najËeπÊe sjeveroistoËno), a duæ obaleponegdje jugoistoËno. U prosjeku vjetar nije bio jak,osim u Senju i na Zaviæanu (vrh sjevernog Velebita).Meutim, na veÊini promatranih lokacija bilo je ponekoliko dana s pojavom jakog vjetra. IstiËe se situaci-ja s pojaËanim jugom ili jugozapadnjakom 15.-17.svibnja.

OneËiπÊenje zraka i oborine

Tijekom svibnja razina promatranih pokazateljaoneËiπÊenja zraka na dijelu mreæe postaja za praÊe-nje pozadinskog oneËiπÊenja bila je niæa nego u trav-nju. Znatnija odstupanja od uobiËajenih koncentracija,zapaæena su na mjernoj postaji Kozala u Rijeci, gdje

Visina sloja noÊ danmijeπanja (m) N % N %ne postoji 17 55 0 0< 250 m 7 23 1 3251-1000 m 0 0 8 271001-2500 m 2 6 20 67> 2500 m 5 16 1 3

ZBROJ 31 100 30 99

Tablica 4. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa visi-nom sloja mijeπanja prema visinskim mjerenjima u

Zagrebu za SVIBANJ 2001.

Sloj noÊ daninverzije N % N %ne postoji 2 6 14 47prizemna 21 68 1 3podignuta 6 19 2 7visinska 9 29 13 43

Tablica 3. Apsolutni (N) i relativni (%) broj sluËajeva saslojem inverzije temperature prema visinskim mjerenjima

u Zagrebu za SVIBANJ 2001.

Stabilnost noÊ danN % N %

A - jako labilno 1 3 1 3B - umjereno labilno 0 0 0 0C - malo labilno 0 0 0 0D - neutralno 7 23 28 94E - malo stabilno 5 16 0 0F - umjereno stabilno 8 26 1 3G - jako stabilno 10 32 0 0ZBROJ 31 100 30 100

Tablica 5. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa po-jedinom kategorijom stabilnosti prema Pasquillu u

prizemnom sloju zraka u Zagrebu za SVIBANJ 2001.

16 BILTEN 5 / 2001

Rijeka

GospiÊ

Dubrovnik

1.03

0.40

1.22

0.65

Varaædin

Zagreb

Osijek

Ogulin1.31

0.60

Zaviæan

1.41

0.57

Split

sumpor

duπik

K.P.

1 m/s

0.94

0.54Krapina

Puntijarka

0.55

©ibenik

Zadar0.97

0.27

0.96

0.311.28

0.31Bilogora

Pazin

Senj

0.12

0.90

0.33

0.30.5

1.3

0.5

1.12

0.55

2.6

Kriæevci

0.2

1.5

0.1

Daruvar

Sl. Brod0.72

0.33

0.8

Slika 14. Ukupno mjeseËno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata (kg/ha), prosjeËna brzina i smjer strujanja, te ko-eficijent provjetravanja (K.P.) u Hrvatskoj za SVIBANJ 2001. godine

Tablica 6. Rezultati kemijske analize oborine i oneËiπÊenja zraka u Hrvatskoj za SVIBANJ 2001.

O B O R I N A Z R A K

RRu pH SO42--S NO3

--N SO2 SO2max NO2 NO2maxRRmj % NA

pH min-max mg / L mg / m3

Zagreb-GriË 100 10 5.93 5.34-7.49 1.27 0.68 1 4 9 15

Puntijarka 100 10 6.08 5.30-6.95 1.42 0.45 - - 1 3

Krapina 99 9 5.72 4.51-7.04 1.14 0.65 - - - -

Bilogora 100 9 6.57 6.20-7.91 1.95 0.48 - - - -

Ogulin 100 13 6.46 5.97-7.59 1.13 0.52 - - 2 6

GospiÊ 99 8 6.61 5.88-7.31 1.25 0.62 - - 4 10

Zaviæan 99 12 6.21 5.60-7.60 1.13 0.46 - - 1 3

Pazin 100 7 6.25 5.85-6.93 2.05 0.74 - - - -

Rijeka 96 6 6.49 6.08-7.69 1.97 0.77 6 52 7 25

Zadar 99 7 6.99 6.19-7.86 2.36 0.66 - - 4 9

Dubrovnik 99 5 6.30 5.38-7.17 1.16 0.24 - - 2 6

Sl. Brod 98 7 6.30 6.01-7.90 1.20 0.55 - - - -

Postaja

BILTEN 5 / 2001 17

Slika 15. Ukupno mjeseËno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata za SVIBANJ 2001.

0

0.2

0.4

0.6

0.8

1

1.2

1.4

1.6

POSTAJE

Zag

reb-

GriË

Pun

tijar

ka

Kra

pina

Bilo

gora

Ogu

lin

Gos

piÊ

Zav

iæan

Paz

in

Rije

ka

Zad

ar

Dub

rovn

ik

Sla

vons

ki B

rod

kg/h

a

POSTAJE

je najviπa dnevna koncentracija SO2 iznosila 52 µgm-3

(2./3.), a NO2 25 µgm-3 zraka. Na ostalim postajama

maksimalne dnevne koncentracije NO2 iznosile suod 3 µgm-3 (Zaviæan i Puntijarka - EMEP postaje) do15 µgm-3 (Zagreb-GriË).

KoliËina oborine bila je manja nego u travnju irazlikovala se od postaje do postaje, pa je prema tomei koliËina istaloæenog oneËiπÊenja na eko-sustave bi-la razliËita. Oborinom istaloæeno oneËiπÊenje (tj. nje-gova kakvoÊa) ovisi o stupnju oneËiπÊenja atmosferena lokalnoj, regionalnoj, pa i na globalnoj skali (daljin-ski prijenos). Pokazatelj kiselosti oborine, pH-vri-jednosti upuÊuju na srednje do slabo kisele oborineu ovom razdoblju. Izmjerene pH-vrijednosti kiselihoborina iznosile su od 4.51 u Krapini do 5.60 naZaviæanu. Kisele oborine s udjelom do 22% zabi-ljeæene su joπ u Zagrebu na GriËu, Puntijarki naMedvednici te u Dubrovniku. Na ovim postajamaudio kiselih oborina bio je u usporedbi s prosjekom2-3 puta manji u odnosu na travanj, ali viπi nego usvibnju 2000. Iznimku u ovom mjesecu predstavljaDubrovnik sa 20% kiselih kiπa. To su prve kisele kiπezabiljeæene u ovoj godini na tom podruËju.

Na Zaviæanu je izmjereno samo 8% (u travnju34%) kiselih oborina. Oborinom istaloæeni sulfatiizraæeni kao sumpor iznosili su od 0.55 kgha-1 uDubrovniku do 1.31 kgha-1 u Ogulinu, a anorgan-ski duπik iz nitrata se kretao od 0.2 kgha-1 u Dubrovnik,do 0.65 kgha-1 u Zagrebu na GriËu.

Obzirom na stupanj oneËiπÊenja atmosfere i me-teoroloπke Ëinitelje, mokro taloæenje tvari bilo je usvibnju manje nego u travnju.

BIOMETEOROLO©KE PRILIKE

Svibanj 2001. godine u svim je podruËjimaHrvatske bio ugodan. U usporedbi s prosjeËnim svib-njem, koji je takoer ugodan, s izuzetkom GospiÊagdje je u prosjeku svjeæe, ovogodiπnji je svibanj biou veÊini krajeva topliji od normale, a u Zagrebu i znat-no topliji od prosjeËnog.

PoËetkom prve dekade u veÊini su se krajevauglavnom izmjenjivali osjeti ugodno i toplo, povre-meno sa svjeæim jutrima, posebno u GospiÊu. USlavonskom Brodu je 3. i 4. svibnja u popodnevn-im satima bilo Ëak i vruÊe. Sredinom dekade je zahladi-lo, pa je postalo svjeæe. Nakon toga do kraja dekadeje prevladavalo ugodno tijekom Ëitavih dana, dok seje u GospiÊu zadræalo svjeæe. U Slavonskom Brodui Splitu jutra i veËeri su bili topliji, a popodneva znat-no toplija od normalnih. U GospiÊu su toplija od nor-male bila jutra, dok su popodneva i veËeri bili znat-no topliji od normalnih. NajveÊa su odstupanja zabil-jeæena u Zagrebu, gdje je u biometeoroloπkom smis-lu u jutarnjim i veËernjim satima bilo znatno, a uveËernjim satima i izvanredno toplije od normale.

18 BILTEN 5 / 2001

Prosjek 1961-1990. Prosjek 1961-1990. Prosjek 1961-1990. Prosjek 1961-1990.

Odstupanje 2001. od 1961-1990. Odstupanje 2001. od 1961-1990. Odstupanje 2001. od 1961-1990. Odstupanje 2001. od 1961-1990.

Slika 16. Osjet ugodnosti prema indeksu TWH za Zagreb, Slavonski Brod, Split-Marjan i GospiÊ za SVIBANJ 2001. godine

Zagreb Slavonski Brod Split-Marjan GospiÊ7 14 21 7 14 21 7 14 21 7 14 21

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

28

29

30

31

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

28

29

30

31

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

28

29

30

31

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

28

29

30

31Prosjek 2001. Prosjek 2001. Prosjek 2001. Prosjek 2001.

izvanredno hladno

vrlo hladno

hladno

svjeæe

ugodno

toplo

vruÊe

vrlo vruÊe

izvanredno vruÊe

izvanredno ispod normale

znatno ispod normale

ispod normale

normalno

iznad normale

znatno iznad normale

izvanredno iznad normale

BILTEN 5 / 2001 19

veËeri, dok su od normale najviπe odstupala popod-neva u Zagrebu i GospiÊu koja su bila izvanrednotoplija od normalnih popodneva u posljednjoj sviban-jskoj dekadi.

AGROMETEOROLO©KE PRILIKE

Tijekom svibnja rast gotovo svih poljoprivred-nih kultura je vrlo inenzivan, pa je upravo u ovommjesecu vrijeme vrlo vaæno za uspjeπno nicanje, kli-janje i cvatnju mnogih voÊaka.

U prvom tjednu ovogodiπnjeg svibnja tlo je u is-toËnim i zapadnim dijelovima Hrvatske bilo zasiÊenodo poljskog vodnog kapaciteta, dok su temperaturetla na 5 cm dubine u Osijeku narasle do 25˚C, a uDaruvaru, Krapini i Zagrebu Ëak do 26°C. Maksimalnetemperature zraka su svakodnevno prelazile 25°C,pa je strah od neπto ranije pojave biljnih bolesti i πtet-nika bio opravdan.

Druga dekada bila je svjeæija od prve. PoËetkomdekade na svim je postajama bilo svjeæe, u Splitu zbogpojaËanog vjetra povremeno Ëak i hladno. Sredinomdekade u kontinentalnim je dijelovima zatoplilo. UZagrebu i Slavonskom Brodu popodneva su postalatopla, povremeno i vruÊa, dok je u GospiÊu bilouglavnom ugodno. U Splitu je zbog pojaËanog vjetraostalo uglavnom svjeæe, povremeno Ëak hladno. Ovaje dekada u Splitu bila hladnija od prosjeËne drugesvibanjske dekade, dok su biometeoroloπke prilikeu ostalim dijelovima Hrvatske bile u granicama nor-male.

Posljednja je dekada bila najtopliji dio ovogo-diπnjeg svibnja. U Ëitavoj je Hrvatskoj u jutarnjim iveËernjim satima prevladavalo ugodno, a samo su uGospiÊu jutra poËetkom dekade joπ ostala svjeæa. Upopodnevnim je satima poËetkom dekade joπ bilougodno, a kasnije toplo pa i vruÊe. Slavonski Brod iSplit u svim su terminima motrenja bili znatnotopliji nego πto je to uobiËajeno. U Zagrebu su znat-no toplija od normale bila jutra i veËeri, a u GospiÊu

18.3

Bjelovar

18.4

18.0

Osijek

17.4

Ogulin

17.1

16.5

Pazin

18.3

17.4

GospiÊ

17.6

15.3

Dubrovnik

21.4

20.8

20.6

19.6

18.1

17.1

20.1

22.9

19.5

Kriæevci

Zagreb

18.4

18.0

20.8

Knin

19.9

18.7

20.7

Makarska

- --

17.5

Zadar

21.7

23.1

Rab

21.5

21.4-

Postaja

°C °C

5 cm

20 c

m

30 c

m

°C

Sl. Brod

17.2

19.1

17.9

21.6

18.4

Slika 17. Srednje mjeseËne temperature tla na dubini 5 cm, 20 cm i 30 cm u mjesecu SVIBANJ 2001. godine

20 BILTEN 5 / 2001

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

200

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10Dubina ( cm )

(mm ) I dekada II dekada III dekada

47.8

31.2

36.2

33.6 29.6

2.8

1 2 3Dekada

mm

IspariteljGarnier

Oborine

Slika 19. Dekadne vrijednosti isparavanja iz isparitelja garnier i oborine u Kriæevcima u svibnju 2001. godine

Slika 18. Fizioloπki aktivna voda u tlu u Kriæevcima u mjesecu svibnju 2001. godine

Tijekom drugog tjedna svibnja u tlu je bilo do-voljno fizioloπki aktivne vode. Uostalom, kako i nebi,kad je u Zagrebu i Varaædinu do 13. svibnja izmje-reno ukupno 19, a u Osijeku 44 litre oborine na Ëetvornimetar. Oborine su u Krapini i Varaædinu padale svakod-nevno te je lisna povrπina biljaka bila neprestano vlaæ-na. Visoke temperature zraka i vlaænost, pogodovalisu razvoju biljnih bolesti i πtetnika. Temperaturniuvjeti za rast poljoprivrednih kultura bili su idealni,jer su uz vlaænost tla, temperature tla na 5 cm dubineu istoËnim i zapadnim dijelovima Hrvatske bile vr-lo visoke, kretale su se od 13˚C do 24°C.

U razdoblju od 14. do 20. svibnja iznenadila nasje pojava mraza. Naime, minimalna se temperaturazraka na 5 cm od tla spustila u Osijeku, SlavonskomBrodu, Sisku pa i Kriæevcima na -0.9°C. No, πteta na

poljoprivrednim kulturama nije bilo. Na oranicamaistoËnih i zapadnih dijelova Hrvatske doπlo je do po-jave pora koje su posljedica vrlo visokih temper-atura tla na 2 cm dubine, buduÊi su temperature tlau Slavoniji narasle do 33°C.

Na kraju vrijedno je istaknuti kako je tlo u is-toËnim i zapadnim dijelovima Hrvatske ovog mjese-ca na 5 cm dubine u usporedbi s viπegodiπnjim prosje-kom bilo toplije i to od 2.3°C (Osijek) do 4.5°C(Bjelovar). No, i na 30 cm dubine u Osijeku je bilotoplije 1.4°C, a u Bjelovaru Ëak 3.2°C. Fizioloπki ak-tivne vode u tlu do 50 cm dubine na Glavnoj agrom-eteoroloπkoj postaji u Kriæevcima bilo je najviπe ti-jekom prve dekade mjeseca. Gubitak vode iz tla (tj.evporacija) je ovog mjeseca bio najveÊi na kraju treÊedekade, iako je manjak oborina u odnosu na vrijed-

BILTEN 5 / 2001 21

nosti evaporacije bio najveÊi na kraju druge dekademjeseca, 33 mm.

OBRANA OD TU»E

Sezona obrane od tuËe i ove je godine poËela1. svibnja. Sustav radi na nivou proπle godine i tosa 489 generatorskih postaja, od kojih 238 radi ikao lansirne postaje. Postajama se upravlja preko 8radrskih centara. Branjeno podruËje je meurjeËjaSave i Drave bez Podunavlja, Meimurje i sjeverois-toËni dio meurijeËja Save i Kupe obuhvaÊa ukupno24 000 km2 . Zapadni dio ukljuËujuÊi djelove Poæeπko-slavonske i Brodsko-posavske æupanije brani seprizemnim generatorima i raketama dok se istoËnidio brani samo prizemnim generatorima. Suklano za-kljuËcima Meuresorne skupine i Vlade od 25. si-jeËnja 2001. ovisno o prilivu sredstava, djelovanjesustava Êe se proπiriti na Baranju i Podunavlje te Êese popunit postojeÊa mreæa postaja u prigorskim po-druËjima.

Uz operativni rad pokrenut je petogodiπnji pro-jekt utvrivanja uËinkovitosti i opravdanosti obraneod tuËe.Pored toga, organiziran je unos i obrada pov-jesnih podataka obrane od tuËe poËev od 1981. pa do2000. godine. U saborskoj proceduri je donoπenjenovog Zakona o sustavu obrane od tuËe. Zavrπava-ju se procedure nabave tuËomjera i ugovaranja novihkoliËina raketa.

Meteoroloπi gledano, vremenske prilike su usvibanu bile neuobiËajeno nestabine. U 17 dana nabranjenom podruËju je bilo nestabilnosti, u 13 danapotrebe za djelovanjima prizemnim generatorima teu 6 i raketama. Od navedenih 17 dana s nestabil-nosti u 12 je bilo sugradice ili tuËe, a u 6 πteta. Sugradiceje zabiljeæena na 141 postaji, tuËa na 62, a πtete na36, od kojih na 4 veÊih od 40 %.

U djelovanjima sustava obrane od tuËe je utroπeno1619 raketa tj., svega 19 raketa manje nego cijelepotekle godine. Utroπeno je i 22760 l otopine mete-

oroloπkog reagensa za prizemne generatore. Nevremenasu bila najuËestalija i najintezivnija u prvoj dekadisvibnja kada je svaki dan bilo pojava nestabilnosti teu drugoj polovici treÊe dekade.

Najintezivnija su bila nevremena 4., 5., 6., 30. i31. svibnja.

Nevremena su imala jaËe izraæen konvektivnirazvoj u zapadnom dijelu branjenog podruËja.

Najintenzivnije nevrjeme bilo je ono 30. svibn-ja koje je tijekom posljepodneva i predveËeri zah-vatilo cijelo branjeno podruËje. NajjaËi konvektivnirazvoj bio je na podruËju Slovenije, odakle su i dolaziliveÊ oformljeni oblaci viπeËelijske strukture i na po-druËju zapadne Hrvatske. Dva najjaËa vala kumu-lonimbusa taj dan su zahvatila podruËje radarskogcentra Puntijarka. Na ostalim je podruËjima razvojbio slabiji. Kao najjaËi dio prvog vala oformljeniviπeËelijski kumulonimbus sa podruËja Slovenijeproπao je sjevernije od Sljemena te preko istoËnihobronaka preπao na podruËje RC Trema gdje jeoslabio. Drugi val je proπao juænije od Sljemena ioslabio na podruËju RC Struæec. Oblak koji je biodio ovog vala uπao je iz Slovenije gdje je davao jakutuËu, na podruËje ZapreπiÊa i Samobora te nastavioput juænim dijelom Zagreba nesmanjenim intezite-tom a bio je praÊen jakim olujnim nevremenom.Dimenzije ovog oblaka su bile: preko 20 km u prom-jeru, visine vrha preko 14 km i vrlo kompaktne struk-ture. Zona refleksije 65 dBz protezala se do visinaod 8,5 km. NajveÊe πtete od prvog vala zabiljeæenesu juæno od Zeline na istoËnim obroncima Sljemena,a od drugog vala na ulaznom podruËju oko ZapreπiÊai Samobora. U djelovanjima toga dana na cijelombranjenom podruËju utroπeno je 596 raketa i 2356 lotopine AgI. Od ukupnog broja utroπenih raketa na-jviπe, 476, utroπeno je na podruËju RC Puntijarka, nadva spomenuta vala kumulonimbusa. Ukupno je na15 postaja bilo sugradice i na 20 tuËe od Ëega je na14 bilo i πteta od toga na 4 u okolici ZapreπiÊa i ZelineveÊih od 40% u .

22 BILTEN 5 / 2001

2. svibnja 2001.

TuËa, u Novom Vinodolskom, nastale su πtetena povrÊu i vinogradima.

3. svibnja 2001.

TuËa, u okolici ©estanovca, bila je veliËineoraha, uniπtene sve poljodjelske kulture i vinova loza.

4. svibnja 2001.

TuËa, u Maloj Subotici u Meimurju, bila jeveliËine oraha, padala je 10 minuta, te uniπtila voÊnjake,πteta ima i na povrtlarskim kulturama.

5. svibnja 2001.

Udar groma, u Gerovu, prouzroËio poæar na jed-noj kuÊi, πteta je procijenjena na 200 000 kuna.

6. svibnja 2001.

TuËa, u okolici Bjelovara, bila je veliËine oraha,πteta na poljoprivrednim kulturama, a posebno navinogradima se cijeni na 20%.

Obilne oborine, u Puli, za manje od pola sata pa-lo 24 l oborine po m2, voda na ulicama bila je mjes-timice duboka 1.5 metara, dolazilo je do zastoja uprometu.

11. svibnja 2001.

Bura, u podvelebitskom primorju, MasleniËkimost zatvoren za prvu kategoriju vozila.

19. svibnja 2001.

Bura, na podruËju Skradina, puhala na mahovebrzinom 160 km/h, lomili se 50-godiπnji jablanovi,stara stabla maslina, stabla treπanja, padali crije-povi sa krovova, otpadala æbuka sa kuÊa.

26. svibnja 2001.

Bura, MasleniËki most zatvoren za pojedineskupine vozila.

29.,30. svibnja 2001.

Nepovoljne biometeoroloπke prilike, tempera-ture zraka dosezale 32˚C, bilo je sparno, graani seæalili na vrtoglavicu, malaksalost, muËninu. PomoÊlijeËnika traæili u najveÊem broju srËani bolesnici, alii mlai ljudi. U Sisku preminulo sedam osoba, od ko-jih su tri mlae od 50 godina.

30. svibnja 2001.

TuËa, u Zagrebu i okolici. Grmljavinsko nevri-jeme je trajalo pola sata, crijepovi otpuhani sa kuÊa,strujni kablovi pokidani, drveÊe se ruπilo. Stradalivinogradi, voÊe i povrÊe. Pogoena su naselja GlavnicaDonja, Crnjanac, πteta ima i u Samoboru, Zagrebu;u PreËkom je tuËa razbila stakla na automobilima.TuËa u Zagrebu aktivirala alarme automobila, pa jenastala neopisiva buka, nestajalo struje. U Pregradi,Zlatar Bistrici, Zelini i Dugom Selu padala tuËa veliËineoraha. Pojedini podrumi u Zagrebu poplavljeni, zabi-ljeæene i prometne nezgode zbog nevremena, vlas-nici automobila sklanjali automobile od udara tuËe.U Samoboru padala tuËa veliËine jaja oπteÊujuÊi ikrovove kuÊa i automobile. U Dubravici kod ZapreπiÊaudar groma izazvao poæar na gospodarskim objek-tima. U Curkovcu kod Zeline udar groma zapaliovikendicu. TuËa je najveÊe πtete nanijela podruËjimaSvete Nedjelje, Samobora, ZapreπiÊa i Zeline, stradale

IZVANREDNI METEOROLO©KI I HIDROLO©KI DOGA–AJI U NOVINSKIM

IZVJE©∆IMA U HRVATSKOJ U SVIBNJU 2001. GODINE

su sve poljoprivredne kulture, a voÊnjaci i vinogradiÊe se godinama oporavljati. Radarski podaci pokazu-ju da je visina najrazvijenijeg tuËonosnog oblaka bi-la 14 km, a da mu je promjer bio 20 km, te da je tajoblak bio formiran i tuËoopasan veÊ na podruËjuSlovenije, gdje je zabiljeæen sloj 20 cm tuËe na tlu.Bilo je i ozlijeenih graana koji su usprkos nevre-menu pokuπavali spasiti materijalna dobra, ali su ihpogaala ledena zrna te su stoga morali odustati odnakane. Gaani spominju hir prirode koji meteorolozinisu predvidjeli, a koji u svom æivotu nisu vidjeli,mnogi su saËuvali komade tuËe u zamrzivaËu. USvetoj Nedjelji oπteÊeno je oko 1000 kuÊa, rolete po-razbijane, u Samoboru proglaπeno stanje elementarnenepogode. U Zagrebu zaprimljeno stotinjak prijavaπteta od oluje. Stanje elementarne nepogode proglaπenoi u Svetom Ivanu Zelini, ZapreπiÊu, Brdovcu, MarijiGorici, Svetoj Nedjelji, Samoboru, Pokupskom iopÊini Kravarsko. GradonaËelnik Zagreba MilanBandiÊ obiπao najviπe stradala podruËja u nevremenu,naselja Gornju i Donju Glavnicu, MoravËe, Jeædovec,neki su nasadi odneπeni i bujicama. U Strmcu stanovni-ci kaæu da kao posljedicu tuËe mogu gledati zvijezdeiz dnevne sobe. VoÊe u okolici Zagreba potpunouniπteno, predvia se da Êe proizvoaËi jabuka izgu-biti 20 milijuna kuna, ukupna πteta od tuËe u ZagrebaËkojæupaniji procijenjena je na 36 milijuna kuna. Pored

tuËe spominje se i mraz koji je oπtetio voÊe 14. i 15.travnja.

31. svibnja 2001.

Grmljavinsko nevrijeme, u Zagrebu, dogodilo seËak 60 prometnih nezgoda sa materijalnom πtetom.Obilne oborine su nanijele mulj i πljunak na tram-vajsku prugu Mihaljevac - Dolje, pa je tramvaj iskl-iznuo sa traËnica, zastoj je trajao dva sata, avioni sukasnili sa polijetanjem. TuËa, u okolici Karlovca, unaseljima Mala Jelsa i Zadobarje, bila je veliËineljeπnjaka, zabiljeæene su veÊe πtete na poljoprivred-nim kulturama. TuËa je potukla i vinograde u Istri,pogoeno je podruËje od Novigrada do Svetog LovreËagdje je stradalo 1500 ha vinograda, πtete se procjen-juju i do 70%, nuæna obrana od tuËe u Istri. Tamosu pale i obilne oborine, (35 l kiπe po m2 u pola sa-ta), nestajalo struje.

Jaki vjetar, u Vukovarsko srijemskoj æupanijipovaljao æitarice. NajveÊe πtete na podruËju Boπnja-ka, padala je i tuËa, ali nije priËinila πtetu.

Potres, u okolici Trogira i Kaπtela, dogodio seu 5 sati i 8 minuta. Magnituda potresa bila je 2.5 poRichteru, πtete se ne oËekuju.

BILTEN 5 / 2001 23