bilten 07 08radar.dhz.hr/~stars2/bilten/2008/bilten0708.pdf · 2015-01-26 · 7 bilten 7 / 2008...

72008

ISSN 1334-3017god.XXII

DRÆAVNI HIDROMETEOROLO©KI ZAVOD

ZAGREB, GRI» 3

UDK 551.5.63551.506.1551.509.617551.510.4551.515551.519.9551.577.13551.582.2551.586556.04627.51628.11630.431.1

METEOROLO©KI

I HIDROLO©KIBil t e n

07 / 2008

GODINA XXII SRPANJ 2008.

METEOROLO©KI I HIDROLO©KI BILTEN

I Z D A J E

Dræavni hidrometeoroloπki zavod Republike Hrvatske

Zagreb, GriË 3

telefon: (01) 45 65 782

telefax: (01) 45 65 757

http://meteo.hr

e-mail:[email protected]

Glavni i odgovorni urednik mr. sc. Ivan »aËiÊ

Glavni urednik Dragoslav DragojloviÊ, dipl.inæ.

Zamjenik glavnog urednika Davor NikoliÊ, dipl.inæ.

UreivaËki odbor dr. sc. Branka IvanËan-Picek

dr. sc. Kreπo PandæiÊ

dr. sc. Duπan TrniniÊ

dr. sc. Vlasta Tutiπ

Gordana Zuccon, dipl. oecc.

Lektor mr. sc. IvanËica MihoviliÊ

GrafiËko tehniËki urednik Ivan Lukac, graf.inæ.

Stalni suradnici Tomislava Boπnjak, inæ.

Ksenija CindriÊ, dipl.inæ.

dr. sc. Branka Grbec**

Ivona HerljeviÊ, dipl.inæ.*

Ivana Hrga, dipl.inæ.*

mr. sc. Draæen KauËiÊ

Marina Mileta, dipl.inæ.

Domagoj MihajloviÊ, dipl.inæ.

Marija MokoriÊ, dipl.inæ.

Damir Peti, dipl.inæ.

Krunoslav Premec, dipl.inæ.

Lidija Srnec, dipl.inæ.

mr. sc. Viπnja ©ojat

Sanda BritviÊ PejkoviÊ, dipl.inæ.

mr. sc. Ksenija ZaninoviÊ

* vanjski suradnici iz Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba

** vanjski suradnik iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita

Naslovnica: Halo oko Sunca, snimljen 17. srpnja 2008. na otoku Paπmanu (snimio Dragan KvakiÊ)

Naklada 200 primjeraka

Tisak: Tiskara PeËat

S A D R Æ A J

VREMENSKE PRILIKE .................................................................................................................................................. 5SinoptiËka situacija (Marija MokoriÊ, dipl. inæ.) ............................................................................ 5Klimatoloπka analiza (Marina Mileta, dipl. inæ.) ............................................................................ 7PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta (Ksenija CindriÊ, dipl. inæ., Domagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.) ...... 11Temperatura mora (dr. sc. Branka Grbec, Sanda BritviÊ PejkoviÊ, dipl. inæ.) .............................. 14

HIDROLO©KE PRILIKE .............................................................................................................................................. 16Povrπinske vode (Tomislava Boπnjak, inæ.) .................................................................................. 16Podzemne vode (Tomislava Boπnjak, inæ.) .................................................................................. 19

EKOLO©KE PRILIKE .................................................................................................................................................... 21Meteoroloπke karakteristike (Domagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.) .................................................... 21OneËiπÊenje zraka i oborine (mr. sc. Viπnja ©ojat) ...................................................................... 24KakvoÊa zraka (Ivona HerljeviÊ, dipl. inæ.) .................................................................................. 26

BIOMETEOROLO©KE PRILIKE (mr. sc. Ksenija ZaninoviÊ) .................................................................................... 28

SUN»EVO ZRA»ENJE (Krunoslav Premec, dipl. inæ.) ................................................................................................ 28

PRIZEMNI OZON (Krunoslav Premec, dipl. inæ.) ........................................................................................................ 33

AGROMETEOROLO©KE PRILIKE (mr. sc. Draæen KauËiÊ) ...................................................................................... 34

MJERENJE KONCENTRACIJE PELUDA U ZRAKU (Lidija Srnec, dipl. inæ., Ivana Hrga, dipl. inæ.) .................... 38

OBRANA OD TU»E (Damir Peti, dipl. inæ.) ................................................................................................................ 40

PRILOZI

IN MEMORIAM JERKO KIRIGIN(mr. sc. Ivan »aËiÊ) ........................................................................................................................................................ 43

U SPOMEN: JERKO KIRIGIN (1942.-2008.)(Tomislav BariËeviÊ) ........................................................................................................................................................ 45

HALO POJAVA NA JADRANU(Krunoslav Mikec, dipl. inæ.) .......................................................................................................................................... 46

IZVANREDNI METEOROLO©KI I HIDROLO©KI DOGA–AJI U NOVINSKIM IZVJE©ΔIMA U HRVATSKOJ U SRPNJU 2008. GODINE(Davor NikoliÊ, dipl. inæ.) ................................................................................................................................................ 47

5

BILTEN 7 / 2008 Srpanj

VREMENSKE PRILIKE

SinoptiËka situacija

Od 1. do 3. srpnja je prevladavalo sunËano i

vruÊe.

Pod utjecajem anticiklone je bilo uglavnosuho, te sunËano. U veÊini mjesta temperatura zra-ka je bila viπa od 30 Celzijevih stupnjeva.

Zatim je 4., 5. i 6. srpnja u unutraπnjosti i na

dijelu sjevernog i srednjeg Jadrana bilo nesta-

bilno s mjestimiËno izraæenijim pljuskovima i grm-

ljavinom uz pojavu tuËe.

Hladna fronta se potkraj 5., te 6. srpnja prem-jestila preko naπe zemlje, pa je uz pritjecanje svje-æijeg zraka bilo mjestimice izraæenije kiπe uz grm-ljavinu i tuËu, osobito na sjeverozapadu zemlje.NajsunËanije se zadræalo u Dalmaciji. U poËetku jepuhalo umjereno do jako jugo i jugozapadnjak, a 5.je na sjevernom i srednjem Jadranu zapuhala um-jerena i jaka bura i sjeverozapadnjak.

Od 7. do 12. srpnja je bilo preteæno sunËano

i vrlo toplo, u unutraπnjosti povremeno s um-

jerenom naoblakom.

Nad naπim podruËjem se nalazilo polje poviπenogtlaka zraka, a po visini termobariËki greben, koji jeprema kraju razdoblja oslabio. Bilo je prevladava-juÊe sunËano i suho. Potkraj razdoblja zapuhao je ju-gozapadnjak i jugo.

Dana 13. i 14. srpnja se prolazno naoblaËilo,

a mjestimice je u sjeverozapadnim krajevima

bilo i olujnog nevremena.

Preko naπe zemlje se premjestila hladna fronta,

a plitka ciklona se produbila na sjevernom Jadranu.

U kontinentalnim predjelima i na sjevernom Jadranu

se potkraj 13. i 14. srpnja naoblaËilo, pa je bilo prom-

jenljivo s mjestimiËnom kiπom, pljuskovima i grml-

javinom. Meutim, najviπe oborine je bilo u sjeveroza-

padnim predjelima gdje je lokalno bilo izraæenog

nevremena s tuËom. U Dalmaciji je samo ponegdje

Slika 1. Prizemna sinoptiËka situacija

23. srpnja 2008. u 00 UTC

6

Srpanj BILTEN 7 / 2008

bilo neverina. Osvjeæilo je, a s jaËanjem zapad-noeuropske anticiklone 14. srpnja se tijekom danadjelomice razvedrilo, ali je i dalje bilo nestabilno.Puhao je umjeren, na Jadranu mjestimice i jak sjeveroza-padnjak i bura.

Od 15. do 17. srpnja je bilo djelomice ili preteæno

sunËano.

Na vrijeme je utjecao ogranak anticiklone iz za-padne Europe. Bilo je sve sunËanije i toplije. Vjetarje malo oslabio. Bilo je ugodno toplo, a na Jadranui vrlo toplo.

17. srpnja u Dalmaciji je primijeÊena poja-

va haloa oko Sunca. Efekt nastaje zbog loma zra-

ka svjetlosti u boje spektra na ledenim kristaliÊi-

ma od kojih se sastoje visoki oblaci.

18. srpnja bilo je kiπe i grmljavine uz osvjeæe-

nje. U Dalmaciji je bilo djelomice sunËano.

Hladna fronta premjestila se preko naπe zemljena istok kontinenta, a po visini je pritjecao malo svje-æiji zrak. U kopnenom podruËju i na veÊem dijelusjevernog Jadrana naoblaËilo se uz kiπu i lokalnepljuskove s grmljavinom. U Senju je primjerice ukratkom vremenskom razdoblju palo 55 mm kiπe. UDalmaciji se zadræalo uglavnom suho i djelomicesunËano vrijeme. Kratkotrajno je zapuhala bura isjeverozapadnjak.

Zatim je 19. i 20. srpnja bilo sunËano i vrlo

toplo.

Nad naπim je podruËjem bio ogranak anticik-lone, a po visini je u juænoj i jugozapadnoj struji prit-jecao topao zrak. Stoga je prevladavalo sunËano i vr-lo toplo vrijeme. Zapuhao je jugozapadnjak i jugo.

Izmeu 21. i 26. srpnja bilo je hladno za ovo

doba godine, na Jadranu mjestimice s olujnom

burom, te sjevernim i sjeverozapadnim vjetrom.

Povremeno je bilo kiπe i pljuskova s grmljavinom.

Najprije se 21. srpnja hladna fronta premjestilana jugoistok kontinenta. Nad istoËnim Balkanom jebilo ciklonalno polje, a s pritjecanjem hladnijeg zra-ka po visini produbila se visinska ciklona, koja jesljedeÊih dana utjecala na vrijeme u naπoj zemlji. Uunutraπnjosti je bilo veÊinom umjereno do znatnooblaËno s Ëestom kiπom, ponegdje i pljuskovima sgrmljavinom. Na Jadranu je bilo sunËanih razdoblja,ali i lokalnih neverina. Kiπa veÊinom nije bila obil-

Slika 2. Satelitska slika naoblake u infracrvenom dijelu

spektra 23. srpnja 2008. u 12 UTC





7


Slika 5 prikazuje kiπno i neuobiËajeno hladnosrpanjsko jutro (23. srpnja 2008.) u Komiæi sa min-imalnom temperaturom zraka od 17.0°C, a srednjomdnevnom 20.7°C. Radi se o najhladnijem danu zabi-ljeæenom na taj datum u periodu mjerenja.

Najviπe izmjerene temperature zraka, apsolutnimaksimumi iznosili su u Kninu 36.2°C, u SlavonskomBrodu 35.2°C, u Komiæi 35.0°C, do najniæih 23.0°Cna Zaviæanu.

Najniæe izmjerene temperature zraka, apsolutniminimumi kretali su se od 2.8°C na Zaviæanu do18.5°C na Hvaru.

Analiza izuzetnosti srednjih dnevnih temperatu-ra zraka napravljena je za Opservatorij Zagreb-GriË,Split-Marjan i Rijeku. Za proraËun dugogodiπnjihsrednjaka i standardne devijacije koriπteni su cijeliraspoloæivi nizovi podataka temperature to jest zarazdoblje 1862.-2007. za Zagreb-GriË te 1948.-2007.za Split Marjan i Rijeku.

Ocjena izuzetnosti se temelji na kriteriju premakojem se izvanredno toplim smatra dan u kojem pozi-tivna anomalija srednje dnevne temperature zrakapremaπi dvije standardne devijacije, dok se izuzetnohladnim smatra dan u kojem negativna anomalijapremaπi dvije standardne devijacije.

U srpnju su zabiljeæeni izvanredno hladni danis obzirom na prosjek u Zagrebu na GriËu i u Splituna Marjanu, dok u Rijeci nije bilo izvanrednihdana.

na. Zahladilo je, pa su u unutraπnjosti 23. i 24. srpnjatemperature zraka tijekom dana bile veÊinom izmeu13 i 18 Celzijevih stupnjeva, πto je znatno hladnijeod srpanjskog prosjeka. Vjetar je i u kontinentalnimpredjelima bio povremeno umjeren, mjestimice naudare i jak sjeverni i sjeveroistoËni. Na Jadranu jepuhala umjerena i jaka, na udare mjestimice i olujnabura i tramontana. Temperatura mora bila je za 2 do3 stupnja niæa od one prethodnih dana. Potkraj raz-doblja je bilo sunËanije i toplije s manje kiπe, a burana Jadranu je oslabila. U tom je razdoblju visinskaciklona oslabila i pomakla se na istok. Postupno jejaËao ogranak anticiklone.

Od 27. do 31. srpnja je bilo preteæno sunËano

i vrlo toplo.

Na vrijeme je utjecao ogranak anticiklone, a povisini je poËeo jaËati termobariËki greben. Prevladavaloje sunËano i suho, te vrlo toplo, pa i vruÊe. Vjetar jebio veÊinom slab, na Jadranu je poËeo puhati vjetarobalne cirkulacije.

Slika 1 prikazuje prizemnu sinoptiËku situaciju23. srpnja 2008. godine (analize NjemaËke meteoroloπkesluæbe). Slike 2, 3 i 4 su satelitske snimke oblaka uinfracrvenom dijelu spektra 23., 24. i 25. srpnja 2008.godine.

Klimatoloπka analiza

Srednje mjeseËne temperature zraka bile su u srp-nju 2008. godine viπe od viπegodiπnjeg prosjeka (1961-1990.). Temperaturna odstupanja kretala su se od0.4°C u Daruvaru do 2.6°C u PoreËu.

Prema raspodjeli percentila, najveÊi dio zemljesvrstan je u kategorije toplo i vrlo toplo, o u ostalomdijelu zemlje bilo je i kategorija ekstremno toplo inormalno.

Srednje mjeseËne temperature zraka su bile iz-nad 20.0°C na svim promatranim postaja osim onihna viπim nadmorskim visinama (Zaviæan, Puntijarkai Parg) i kretale su se od 13.7°C na Zaviæanu do 26.9°Cu Splitu na Marjanu.

Srednje dnevne temperature zraka kao i dnevnemaksimalne i dnevne minimalne temperature sunajËeπÊe bile tijekom mjeseca viπe od odgovarajuÊihprosjeka. Rijetke negativne anomalije imale su poËetkomtreÊe dekade (23. i 24. srpnja) znatne iznose u ci-jeloj zemlji.

Slika 5. Jutro u Komiæi

8


ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

PERCENTILI

odstupanje temp. (°C)postajapercentili

A

P

Dubrovnik

1.8

1.7

97

0.7

2.1

99

Osijek73

Knin

65

1.5

0.4

Komiæa

89

1.5

1.0

81

93

1.3

M. Loπinj

Rijeka94

Varaædin88

90Zagreb Bjelovar

Sisak88

1.2

Sl. Brod1.2

1.8

Pazin1.6

Ogulin

Zadar99

1.4

2.2GospiÊ98

1.5Split

Daruvar

1.4

93

Karlovac

1.5Hvar

96

1.4Lastovo

92

94

91Zaviæan

85

1.5

93

PoreË

Senj

©ibenik

>99

2.6

94

1.5

93

1.7

Slika 6. Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u SRPNJU 2008. od prosjeËnih vrijednosti (1961-1990.)

ekstremno suπno

vrlo suπno

suπno

normalno

kiπno

vrlo kiπno

ekstremno kiπno

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

PERCENTILI

odstupanje (%)postajapercentili

A

P

68

31

52

30

8

71

122

Ogulin93

51

9

Pazin

Split

Knin

Daruvar67

76

11941

50

50

39

Karlovac

116

M. Loπinj

Rijeka

19Zaviæan

106

Varaædin66

Zagreb Bjelovar

89

156

Zadar

SisakOsijek

74

31

DubrovnikLastovo3

10

658

Komiæa70

32Hvar

39

17 Sl. Brod

22

PoreË

Senj

©ibenik

104

43

GospiÊ

15

35

110

62

24

20

48

58

59

13

131

76

Slika 7. MjeseËne koliËine oborine u SRPNJU 2008. izraæene u (%) prosjeËnih vrijednosti (1961-1990.)

9


Slika 8. Maksimalne i minimalne dnevne temperature zraka (°C) i dnevne koliËine oborina (mm)

za SRPANJ 2008. godine

ZAGREB MAKSIMIR

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50mm OSIJEK

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

mm

RIJEKA

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50mm

SPLIT MARJAN

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

mm

OGULIN

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

mm

DUBROVNIK

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

mm

Maksimalne dnevne Minimalne dnevne Dnevne koliËinetemperature zraka temperature zraka oborina

10


Slika 9. Srednje dnevne temperature zraka (°C) i njihove anomalije (°C) od dnevnog srednjaka

za razdoblje 1961-1990. za SRPANJ 2008. godine

ZAGREB MAKSIMIR

-8

-4048

12

162024283236

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani

°C OSIJEK

-8-4048

1216202428323640

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

RIJEKA

-8-4048

1216202428323640

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

SPLIT MARJAN

-8-4048

1216202428323640

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

OGULIN

-8-4048

1216202428323640

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

DUBROVNIK

-8-4048

1216202428323640

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

Srednje dnevne temperature zraka Anomalije srednje dnevne temperature zraka

11


U Zagrebu na GriËu izvanredno hladni dani zabi-ljeæeni su 22. i 23. srpnja kad su srednje dnevne tem-perature zraka iznosile 15.5°C i 14.9°C.

I u Splitu su 22. i 23. srpnja zabiljeæeni izvanred-no hladni dani. Srednje dnevne temperature zrakaiznosile 19.0°C i 18.7°C i radi se o najniæim tempera-turama izmjerenim na te datume.

KoliËine oborine su se kretale u rasponu od 3 %prosjeËne srpanjske u Dubrovniku do 156 % u Sisku.Oborinske prilike su bile u kategorijama normal-

no, suπno, vrlo suπno (GospiÊ) , te oko Karlovcakiπno.

Najmanje koliËine oborine u srpnju su zabiljeæeneu Dubrovniku i Lastovu i iznosile su 0.8 mm, dokje najviπe oborine izmjereno na Pargu, 228 mm iPuntijarci 127 mm.

Dnevne maksimalne koliËine oborine iznosilesu 84.4 mm na Pargu, slijedi 54.5 mm u Senju.

Srednja mjeseËna temperatura mora iznosila jeu Komiæi 24.9°C, a maksimalna temperatura moraizmjerena je 6.srpnja i iznosila je 27.2°C, dok se mini-malna spustila do 21.7°C (24. srpnja)

U Splitu je srednja mjeseËna temperatura moraiznosila 24.2°C. Maksimalna temperatura iznosila je27.0°C (3. srpnja) a najniæa 18.5°C (26. srpnja).

PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta

PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta na dnevnoj skali

U srpnju su kiπni i suπni uvjeti na dnevnoj skalianalizirani pomoÊu dvije metode za 24 postaje uHrvatskoj. PraÊene su kumulativne koliËine obo-rine unatrag, od kraja prema poËetku srpnja i anali-zirani su sljedovi suπnih i kiπnih dana s dnevnomkoliËinom oborine, Rd, manjom odnosno veÊom od1 mm.

Na podruËju Slavonije su vrijednosti kumula-tivnih koliËina oborine zadnjih pet dana srpnja bileu granicama normale (percentil 33 do 75). Od krajamjeseca 19 dana unazad na postaji Osijek su pre-vladavale vrlo kiπne (percentil 93 do 98), a na posta-ji Slavonski Brod kiπne (percentil 78 do 90) prilike.Prema poËetku mjeseca na postaji Osijek te su vri-jednosti ukazivale na kiπne (percentil 78 do 90), a napostaji Slavonski Brod normalne prilike (percentil65 do 70) u usporedbi s dugogodiπnjim razdobljem.Prema poËetku mjeseca na postaji Osijek je bilo kiπno(percentil 78 do 90), a na podruËju Slavonskog Brodasu vrijednosti kumulativnih koliËina oborine bile ugranicama normale (percentil 35 do 73). Analiza slje-dova dana s dnevnom koliËinom oborine veÊom od1 mm pokazuje da je 22. srpnja zapoËeo kiπni slijedkoji je na postaji Slavonski Brod trajao 5 dana.Takvo

12131415161718192021222324252627282930

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

151617181920212223242526272829303132333435

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

151617181920212223242526272829303132333435

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

ZAGEB - GRI» (1862-2007) SPLIT - MARJAN (1948-2007) RIJEKA (1948-2007)

-t+2σ

-t+σ

-t+2σ

-t-σ

-t-σ

-t+σ

-t+2σ

-t-σ

-t+σ-

t-t

-t

Slika 10. Srednja dnevna temperatura zraka za Zagreb-GriË, Split-Marjan i Rijeku u SRPNJU 2008. godine

u usporedbi s dugogodiπnjim srednjim vrijednostima (t—

) i standardnim devijacijama (σ).

-t-2σ

-t-2σ

12


se kiπno razdoblje na ovom podruËju u srpnju moæeoËekivati jednom u 46 godina.

Srpanj je na podruËju Siska bio vrlo kiπan (per-centil 93 do 98), na postajama Varaædin i Karlovackiπan (percentil 75 do 85), a na ostalim postajamasjeverozapadne i unutraπnje Hrvatske u granicamanormale. Meutim, na svim postajama su se tijekommjeseca izmjenjivale normalne i kiπne, a na postajiSisak i vrlo kiπne prilike. NaroËito su vrijednosti ku-mulativnih koliËina oborine u razdoblju od 24. srp-nja do 13. srpnja ukazivale na kiπne prilike na svimpostajama, osim u Varaædinu i Karlovcu gdje su tevrijednosti bile u granicama normale. Analiza slije-dova dana s oborinom veÊom od 1 mm takoer pokazu-je da je najkiπovitije bilo u Sisku, gdje je 21. srpnjazapoËeo kiπni slijed koji je potrajao πest dana. Takvokiπno razdoblje na podruËju Siska moæe se oËekivatijednom u 168 godina. U ovom kiπnom slijedu jeËak pet dana uzastopce koliËina oborine bila veÊa od5 mm.

Na podruËju gorske Hrvatske su vrijednostikumulativnih koliËina oborine bile najveÊe na posta-

ji Parg i tijekom cijelog mjeseca su bile veÊe od medi-jana. Od kraja srpnja devet dana unazad prevladavalesu normalne prilike (percentil 50 do 60). U razdobljudo polovice mjeseca vrijednosti kumulativnih koliËi-na oborine ukazivale su na kiπne prilike (percentil 83do 88), u razdoblju do 21 dan unazad ekstremno kiπne,a prema poËetku mjeseca vrlo kiπne prilike (percenitl98). Na podruËju GospiÊa vrijednosti kumulativnihkoliËina oborine od kraja mjeseca pa 23 dana unazadbile su u granicama normale, ali u razdoblju premapoËetku mjeseca su prevladavale suπne prilike (per-centil 8 do 25). Iako je srpanj na postaji Parg premavrijednostima koliËine oborine bio vrlo kiπan,analiza kiπnih sljedova pokazuje da najdulji kiπni sli-jed nije trajao dulje od Ëetiri dana i moæe se oËeki-vati na ovom podruËju jednom u 11 godina.

Na podruËju Istre i primorske Hrvatske ti-jekom srpnja su prevladavale normalne prilike.Meutim, na podruËju Senja su u razdoblju od krajamjeseca 12 do 27 dana unazad prevladavale kiπneprilike (percentil 75 do 85). Na postajama Pula i MaliLoπinj su vrijednosti kumulativnih koliËina oborine

Slika 11. Kumulativne koliËine oborine (mm) od 31. do 1. srpnja 2008., za meteoroloπke postaje Osijek, Zagreb Maksimir,

Rijeku i Split Marjan, i pripadni 95., 50. i 5. percentil za viπegodiπnje razdoblje.

13


Slika 12. Prostorne razdiobe SPI-a na vremenskim skalama od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci u srpnju 2008.

14


od kraja srpnja 25 do 30 dana unazad ukazivale nasuπne prilike (percentil 18 do 23). Analiza suπnih raz-doblja (Rd < 1 mm) pokazuje da je na postaji MaliLoπinj bilo najsuπnije. Suπni slijed koji je zapoËeo20. lipnja se nastavio do 21. srpnja. Takav suπni sli-jed u trajanju od 33 dana je rijedak dogaaj i moæese na ovom podruËju oËekivati jednom u 170 godi-na. SliËno je bilo u Puli gdje je suπni slijed zapoËeo29. lipnja i nastavio se do 18. srpnja, zatim je preki-nut samo jednim oborinskim danom i do kraja mjese-ca nije bilo oborine.

Na postajama srednjeg Jadrana (Zadar, Knin,©ibenik) vrijednosti kumulativnih koliËina oborinesu cijeli mjesec bile u granicama normale. Na po-druËju Splita su vrijednosti kumulativnih koliËinaoborine od kraja srpnja 22 dana unazad ukazivale nakiπne, pa i vrlo kiπne prilike (percentil 75 do 98). NapodruËju juænog Jadrana su zadnja tri dana srpnja bilikiπni (percentil 75 do 85), u razdoblju do 14. srpnjau Dubrovniku odnosno 9. srpnja na Lastovou te suvrijednosti bile u granicama normale. Prema poËetkumjeseca su prevladavale suπne (percentil 15 do 23),a na postaji Dubrovnik i vrlo suπne prilike (percentil5 do 23). Na ovim je postajama cijeli srpanj bio bezoborine. Taj suπni slijed se nastavio iz lipnja te je tra-jao 51 dan. Takav suπni slijed se moæe oËekivati jed-nom u 100 godina.

PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta na vremenskoj

skali od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci

U srpnju 2008. su mjeseËne koliËine oborinana postajama u istoËnom i srediπnjem dijelu Hrvatskebile unutar granica normale, no veÊe od medijana(medijan = 50 percentil). Umjereno kiπni uvjeti suzabiljeæeni u Sisku, a vrlo kiπni uvjeti na postaji Parg(mjeseËna koliËina oborine 228 mm). Na postajamasjevernog Jadrana (Mali Loπinj i Rijeka) su zabi-ljeæeni umjereno suπni uvjeti. SliËno stanje je zabi-ljeæeno u GospiÊu. No, na juænom dijelu Hrvatske,na postaji Dubrovnik, prevladavali su vrlo suπni uvjeti(mjeseËna koliËina oborine je iznosila samo 0.8 mm).

Na vremenskoj skali od 3-mjeseca su koliËineoborine u srpnju 2008. na veÊini postaja u srediπnjemi istoËnom dijelu Hrvatske bile unutar granica nor-male. Umjereno kiπni uvjeti su zabiljeæeni u Karlovcui Sisku, a vrlo kiπni uvjeti na postaji Parg. Na posta-

jama Rijeka i Zaviæan su zabiljeæeni umjerenosuπni uvjeti, dok su ekstremno suπni uvjeti zabiljeæenina postaji Pazin.

SliËno stanje je zabiljeæeno na 6-mjeseËnoj vre-menskoj skali. Vrlo kiπni uvjeti su zabiljeæeni napostaji Parg, gdje je u proteklih πest mjeseci zabi-ljeæena koliËina oborine iznosila 1111 mm. Izvangranica normale su bili oborinski uvjeti u Karlovcu(umjereno kiπni uvjeti), te u Pazinu i Dubrovniku(umjereno suπni uvjeti). Na preostalim postajama sukoliËine oborina bile u granicama normale.

Prostorna razdioba SPI12 je sliËna prostornojrazdiobi SPI6, to jest 12-mjeseËne koliËine oborinesu na veÊini postaja u Hrvatskoj bile unutar granicenormale. Umjereno suπni uvjeti su zabiljeæeni napostajama GospiÊ, Zadar, Pazin i Dubrovnik, te um-jereno kiπni uvjeti u Sisku, Daruvaru i SlavonskomBrodu.

Ekstremno suπni uvjeti su u protekla 24-mjese-ca zabiljeæeni u Zadru i GospiÊu, a vrlo suπni uvjetiu Dubrovniku, ©ibeniku i Pazinu. Na veÊini ostalihpostaja su uvjeti bili u granicama normale.

KoliËine oborina u srediπnjem dijelu Hrvatskesu na 48-mjeseËnoj vremenskoj skali bile unutar grani-ca normale. Vrlo kiπni uvjeti su zabiljeæeni na posta-ji Osijek, a umjereno kiπni uvjeti u Slavonskom Brodu.Jedino su na postaji Zadar prevladavali umjerenosuπni uvjeti.

Klasifikacijska skala za vrijednosti SPI

Vrijednosti SPI Klase2.0 i viπe ekstremno kiπno

1.5 do 1.99 vrlo kiπno1.0 do 1.49 umjereno kiπno

-0.99 do 0.99 u granicama normale-1.0 do -1.49 umjereno suho-1.5 do -1.99 vrlo suho-2.0 i manje ekstremno suho

Temperatura mora

Tijekom srpnja 2008. godine nastavilo se zagri-javanje povrπinskog sloja sve do poremeÊaja koji jezahvatio Jadran 21-24. srpnja. Temperature su bileznatno iznad klimatoloπkih vrijednosti. Uz pad

RAB

468

10121416182022242628

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

-6-4-2024681012141618

Anomalija (°C) MALI LO©INJ

468

10121416182022242628

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

-6-4-2024681012141618

Anomalija (°C)°C

©IBENIK

468

10121416182022242628

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

-6-4-2024681012141618

Anomalija (°C)°C

KOMIÆA

468

10121416182022242628

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

-6-4-2024681012141618

.

Anomalija (°C)°C

SPLIT

468

10121416182022242628

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

-6-4-2024681012141618

Anomalija (°C)°C

HVAR

468

10121416182022242628

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

-6-4-2024681012141618

Anomalija (°C)°C

Srednje dnevne temperature mora Anomalije srednje dnevne temperature mora

Slika 13. Srednje dnevne temperature mora (°C) za SRPANJ 2008., za meteoroloπke postaje Rab, Mali Loπinj, ©ibenik, Split,

Komiæu i Hvar i njihovo odstupanje od dnevnog srednjaka za viπegodiπnje razdoblje.

15


16


temperature zraka te uz jak vjetar i izraæeno povrπin-sko ohlaivanje, temperatura mora spustila se do vr-lo niskih vrijednosti za ovo doba godine. Iako su sred-nje mjeseËne temperature mora duæ istoËne obaleJadrana bile viπe od klimatoloπkog prosjeka, od 24.1°Cu ©ibeniku do 25.3°C u Rabu, treba napomenuti kakosu one rezultat vrlo zagrijanog povrπinskog sloja mo-ra poËetkom mjeseca te znatno hladnijeg sloja kojije zabiljeæen na svim postajama nakon prolaska sinop-tiËkog poremeÊaja. Srednje dnevne temperaturepovrπine mora znatno su pozitivno i negativno odstu-pale od uobiËajenih vrijednosti, od vrlo visokih (prim-jerice 26.8°C u Rabu, 5. srpnja) do niskih vrijednos-ti (19.0°C u ©ibeniku 23. srpnja).

Zbog ovakvog hoda temperature povrπinskogsloja mora, na veÊini se postaja uoËavaju znatna pozi-

tivna i negativna odstupanja srednjih dnevnih vrijed-nosti od uobiËajene klimatoloπke slike. ApsolutnonajveÊe pozitivno odstupanje od 3.8°C zabiljeæenoje u Rabu 5. u mjesecu, te negativno odstupanje od4.6°C 23. srpnja u ©ibeniku, te dan kasnije u Splituiznosa 4.1°C. To je i razlogom πto je osobina ovogamjeseca postojanje viπe dana s ekstremnim vrijed-nostima temperature povrπinskog sloja mora.

HIDROLO©KE PRILIKE

Povrπinske vode

Na Savi su vodostaji u prvoj polovici srpnja imalilagani trend opadanja i kretali se u domeni niskih vo-dostaja. Sredinom mjeseca dolazi do porasta vodosta-ja na cijelom toku da bi pred sam kraj mjeseca vo-dostaji opet imali lagani trend opadanja. U drugojpolovici mjeseca kretanje vodostaja bilo je unutardomene srednje niskih vodostaja. Tijekom srpnja nauzvodnom dijelu Save, kod Zagreba, biljeæimovodnost iznad prosjeka za srpanj sa suficitom otje-canja od 18%, dok je nizvodnije vodnost bila ispodprosjeka i s deficitom otjecanja od 25 do 40%.

Na Dravi je kretanje vodostaja bilo vrlo sliËnokretanju Save. U prvoj polovici mjeseca vodostaj jena cijelom potezu toka imao lagani trend opadanja ikretanja unutar domene srednje niskih vodostaja. Udrugoj polovici, uz neznatne oscilacije, vodostaj jelagano rastao, s kretanjem na veÊem dijelu toka unu-tar domene srednje niskih vodostaja, jedino na naj-nizvodnijem dijelu unutar domene srednjih vodosta-ja. Vodnost Drave je bila malo ispod prosjeËnih vri-jednosti za srpanj. Deficit otjecanja kretao se oko20%. Na Dunavu su vodostaji do sredine mjesecakontiniuirano opadali, a nakon toga uslijedio je ponovnoporast do kraja mjeseca. Na poËetku su se vodostajikretali unutar domene srednje niskih vodostaja da bikasnije bili unutar domene srednjih vodostaja.

Tijekom srpnja je na Kupi bilo izrazito mirno.Vodostaji su se kretali bez veÊih oscilacija u domeniniskih vodostaja. Dok u gornjem toku Kupe, kodKamanja, imamo neπto manju vodnost (deficit otje-canja oko 10%), dotle je na donjem dijelu toka vod-nost veÊa od prosjeËnih vrijednosti za srpanj (su-ficit otjecanja oko 35%).

SPLIT

16

18

20

22

24

26

28

30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

Slika 15. Srednje dnevne temperature mora za Split za

SRPANJ 2008. godine u usporedbi s dugogodiπnjim sred-

njim vrijednostima (t—

) i standardnim devijacijama (σ)

-t+σ-t-t-σ

-t+2σ

-t-2σ

-t+3σ

-t-3σ

©IBENIK

16

18

20

22

24

26

28

30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

Slika 14. Srednje dnevne temperature mora za ©IBENIK

za SRPANJ 2008. godine u usporedbi s dugogodiπnjim

srednjim vrijednostima (t—

) i standardnim devijacijama (σ)

-t+σ-t-t-σ

-t+2σ

-t-2σ

17


0

100

200

300

400

500

600

700

800

900

1000

ZAGREB JASENOVAC SL.BROD ÆUPANJA KAMANJE J.KISELICA M.SREDI©ΔE BOTOVO D.MIHOLJAC

Q (m3/s)

0

100

200

300

400

500

600

700

800

900

1000

1100

1200

1300

1400

1500


Q (m3/s)

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

1800

2000

2200

2400

2600

2800

3000


Q (m3/s)

Qsred srpanj 2008. srpanj 1961-2005.

Qmin srpanj 2008. srpanj 1961-2005.

Qmaks srpanj 2008. srpanj 1961-2005.

Slika 16. Minimalni (Qmin), srednji (Qsred) i maksimalni (Qmaks) protok u SRPNJU 2008. s primjerom pripadajuÊih

karakteristiËnih vrijednosti (nQmin, sQmin, vQmin, nQsred, sQsred, vQsred, nQmaks, sQmaks, vQmaks)

za razdoblje 1961-2005.

Legenda: Qmin, Qmaks apsolutno minimalni odnosno maksimalni protok u mjesecu (satna vrijednost),

Qsred srednji dnevni protok (srednja vrijednost iz dva mjerenja, 06 i 18 sati).

18


-300

-200

-100

0

100

200

300

400

500

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

H (cm) Sava - Zagreb Sava - Jasenovac

Sava - Slavonski Brod Sava - Æupanja

..

-100-50

050

100150200250300350400

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

H (cm)

Mura - Mursko SrediπÊe Drava - Botovo

Drava - Donji Miholjac Drava - Osijek

Dunav -Vukovar

.

-100

-50

0

50

100

150

200

250

300

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

H (cm) Kupa - Kamanje Kupa - Karlovac

Kupa - JamniËka Kiselica Neretva - MetkoviÊ

0100200300400500600700800900

1000

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

Q (m3/s)

Sava - Zagreb Sava - Jasenovac

Sava - Slavonski Brod Sava - Æupanja

0100200300400500600700800900

1000

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

Q (m3/s)

Mura - Mursko SrediπÊe Drava - Botovo

Drava - Donji Miholjac

0

50

100

150

200

250

300

350

400

450

500

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

Q (m3/s) Kupa - Kamanje Kupa - JamniËka Kiselica

Slika 17. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja rijeka

u SRPNJU 2008.

Slika 18. Hidrogrami srednjih dnevnih protoka rijeka

u SRPNJU 2008.

Minimalni protoci bili su uglavnom manji odsrednjih minimalnih protoka u razdoblju 1961.-2005.

Srednji protoci bili su uglavnom manji od sred-njih protoka u razdoblju 1961.-2005.

Maksimalni protoci bili su uglavnom manji odsrednjih maksimalnih protoka u razdoblju 1961.-2005.

Podzemne vode

Na slivnom podruËju rijeke Save, na obje mjernepostaje Borovje i MiËevec, u prvoj polovici mjesecazabiljeæen je pad razine podzemne vode. U drugomdijelu mjeseca doπlo je do znatnog porasta razinepodzemne vode osobito na mjernoj postaji MiËevec.Porast vodostaja bio je sve do sredine zadnje dekade

kada je razina podzemne vode znatno opadala. Naobje mjerne postaje izmjereni minimalni, srednji imaksimalni vodostaji kretali su se ispod srednjih vri-jednosti u usporedbi s viπegodiπnjim nizom u srp-nju u razdoblju 1982.-2006.

Najviπe mjeseËne razine podzemne vode na po-druËju dravskog sliva, na uzvodnijim mjernim posta-jama Repaπ i Gornja ©uma zabiljeæene su poËetkommjeseca. Do sredine mjeseca razina podzemnevode imala je trend laganog opadanja nakon Ëega jeuslijedio, uz manje oscilacije, neznatan porast. Predkraj mjeseca razina podzemne vode opet jeopadala. Na nizvodnijim mjernim postajama GornjiMiholjac i »aavica razina podzemne vode svojemaksimalne vrijednosti takoer biljeæi na poËetkumjeseca nakon Ëega do poËetka zadnje dekade sli-jedi kontinuirani pad razine podzemne vode, neπto

19


SRPANJ 2008. SRPANJ 1961-2005.

Rijeka Postaja Qmin nQmin sQmin vQminm3/s dan m3/s m3/s m3/s

Zagreb 129 07.07. 51,5 117 235

SavaJasenovac 192 15.07. 120 256 498Slavonski Brod 288 16.07. 188 351 637Æupanja 352 16.07. 234 411 731

KupaKamanje 15,3 14.07. 6,26 13,0 21,9JamniËka Kiselica 66,4 13.07. 19,2 37,5 59,8

Mura Mursko SrediπÊe 118 13.07. 56,6 129 247

DravaBotovo 210 14.07. 24,9 349 738Donji Miholjac 438 14.07. 209 470 805

Qsred nQsred sQsred vQsredZagreb 261 72,9 222 477

SavaJasenovac 266 132 427 1023Slavonski Brod 426 213 576 1195Æupanja 468 278 665 1350

KupaKamanje 26,7 9,54 30,5 86,7JamniËka Kiselica 106 27,3 79,2 184

Mura Mursko SrediπÊe 192 80,4 214 523

DravaBotovo 525 301 647 1392Donji Miholjac 574 327 676 1392

Qmaks nQmaks sQmaks vQmaksZagreb 698 15.07. 140 638 1768Jasenovac 373 26.07. 150 775 1890

Sava Slavonski Brod 815 26.07. 296 989 1943Æupanja 875 27.07. 302 1106 2316

KupaKamanje 73,8 22.07. 14,6 174 662JamniËka Kiselica 189 23.07. 54,8 243 739

Mura Mursko SrediπÊe 343 15.07. 117 446 1357

DravaBotovo 790 15.07. 492 1106 2652

Donji Miholjac 756 17.07. 426 1016 2288

Tablica 1. Minimalni, srednji i maksimalni protok u SRPNJU 2008. i pripadajuÊi protoci u razdoblju 1961-2005.

Qmin = minimalni protok u mjesecu

(satna vrijednost)nQmin = najmanji minimalni protok

u razdobljusQmin = srednji minimalni protok

u razdobljuvQmin = najveÊi minimalni protok

u razdobljuQsred = srednji protok u mjesecu

(srednja vrijednost, 06 i 18 sati)

nQsred = najmanji srednji protok

u razdobljusQsred = srednji protok u razdoblju

vQsred = najveÊi srednji protok

u razdobljuQmaks = maksimalni protok u

mjesecu (satna vrijednost)nQmaks = najmanji maksimalni protok

u razdobljusQmaks = srednji maksimalni protok

u razdobljuvQmaks = najveÊi maksimalni protok

u razdoblju

20


103.5

103.6

103.7

103.8

103.9

104.0

104.1

104.2

104.3

104.4

104.5

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.)

Borovje

115.3

115.4

115.5

115.6

115.7

115.8

115.9

116.0

116.1

116.2

116.3

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.) Repaπ

116.1

116.2

116.3

116.4

116.5

116.6

116.7

116.8

116.9

117.0

117.1

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.) Gornja ©uma

99.8

99.9

100.0

100.1

100.2

100.3

100.4

100.5

100.6

100.7

100.8

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.)

MiÊevec

104.2

104.3

104.4

104.5

104.6

104.7

104.8

104.9

105.0

105.1

105.2

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.) Gornji Miholjac

96.6

96.7

96.8

96.9

97.0

97.1

97.2

97.3

97.4

97.5

97.6

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.) »aavica

Slika 19. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja podzemne vode za SRPANJ 2008. godine na podruËju Save-MiËevec,

Borovje kod Zagreba i podruËju Drave-Gornji Miholjac, »aavica, Repaπ, Gornja ©uma.

21


izraæeniji na mjernoj postaji »aavica. Nakon ma-

njeg porasta uslijedio je do kraja mjeseca daljnji pad

razine podzemne vode. Osim na mjernoj postaji Gornja

©uma gdje su minimalni, srednji i maksimalni vo-

dostaji bili viπi od apsulutno najviπih vrijednosti u

srpnju u usporedbi s viπegodiπnjim nizom mjere-

nim u razdoblju 1988.-2006., na svim ostalim posta-

jama te vrijednosti kretale su se oko srednjih viπegodiπnjih

vrijednosti.

EKOLO©KE PRILIKE

Meteoroloπke karakteristike

Visine sloja mijeπanja tijekom srpnja 2008. napostajama Zagreb-Maksimir i Zadar u terminima00 i 12 UTC su prikazane na slici 22. Na osnovi pro-raËuna je vidljivo, da je u Zagrebu visina sloja mijeπa-nja tijekom noÊi bila najveÊa 15. srpnja (1392 m), au Zadru 28. srpnja (218 m). NajveÊa visina sloja

Tablica 3. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u SRPNJU 2008.

na podruËju Save, te pregled istih za razdoblje 1982-2006.


PodruËje Postaja NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

Zagreb-Borovje 103,67 14.07. 103,36 104,44 106,00Zagreb-MiËevec 99,99 14.07. 99,72 101,12 102,47

SV SVmin SVsr SVmaks

SAVAZagreb-Borovje 103,87 103,49 104,75 106,16Zagreb-MiËevec 100,30 99,88 101,41 102,83

VV VVmin VVsr VVmaksZagreb-Borovje 104,04 23.07. 103,56 105,09 106,49 Zagreb-MiËevec 100,66 23.07. 100,11 101,85 104,01

Tablica 2. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u SRPNJU 2008.

na podruËju Drave, te pregled istih za razdoblje 1988-2006.

m.n.m. - metara nad moremNV, SV, VV - minimalni, srednji i maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecuNVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi minimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdobljuSVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi srednji vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdobljuVVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi maksimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdoblju


PodruËje Postaja NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

Repaπ 115,66 14.07. 115,21 115,66 116,04Gornja ©uma 116,61 14.07. 114,97 115,80 116,11Gornji Miholjac 104,77 21.07. 103,41 104,58 105,62»aavica 96,98 22.07. 96,32 97,08 98,09

SV SVmin SVsr SVmaksRepaπ 115,74 115,32 115,83 116,37

DRAVAGornja ©uma 116,65 115,06 115,89 116,29Gornji Miholjac 104,84 103,47 104,65 105,65»aavica 97,13 96,38 97,27 98,54

VV VVmin VVsr VVmaksRepaπ 115,81 01.07. 115,40 116,04 116,92Gornja ©uma 116,73 01.07. 115,17 115,97 116,42Gornji Miholjac 104,94 01.07. 103,51 104,73 105,69»aavica 97,40 01.07. 96,41 97,48 99,52

22


Slika 20. Vertikalni presjek stabilnosti atmosfere (od tla do 3 km visine) po slojevima, dobiven pomoÊu modificirane

Pasquillove metode na postaji Zagreb-Maksimir za SRPANJ 2008. u terminu 00 UTC

(1=A, 2=B, 3=C, 4=D, 5=E, 6=F i 7=G klasa stabilnosti).

Slika 21. Vertikalni presjek stabilnosti atmosfere (od tla do 3 km visine) po slojevima, dobiven pomoÊu modificirane

Pasquillove metode na postaji Zagreb-Maksimir za SRPANJ 2008. u terminu 12 UTC

(1=A, 2=B, 3=C, 4=D, 5=E, 6=F i 7=G klasa stabilnosti).

23


mijeπanja je u terminu 12 UTC u Zagrebu proraËu-

nata 27. srpnja (2368 m), a u Zadru 28. srpnja

(3067 m). ProsjeËna mjeseËna visina sloja mijeπanja

u terminu 00 UTC je u Zagrebu iznosila 146 m, dok

je u Zadru bila samo 28 m. U terminu 12 UTC pros-

jeËne vrijednosti visine sloja mijeπanja su iznosile1488 m (Zagreb) i 2033 m (Zadar).

Tijekom noÊi je na postaji Zagreb-Maksimirprizemni sloj atmosfere bio najËeπÊe neutralan i um-jereno stabilan (D i F klase stabilnosti; s Ëestinom od

Slika 22. Visina sloja mijeπanja na postajama Zagreb Maksimir i Zadar

u SRPNJU 2008. godine u terminima 00 UTC i 12 UTC

Sloj inverzijeNOΔ DAN NOΔ DAN

Sloj inverzijeN % N % N % N %

ne postoji 1 2 15 45 0 0 13 37 ne postojiprizemna 26 63 0 0 4 27 0 0 prizemnapodignuta 2 5 3 10 2 13 2 6 podignutavisinska 12 30 15 45 9 60 20 57 visinska

Z A G R E B Z A D A R

Tablica 5. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa slojem temperaturne inverzije prema visinskim mjerenjima u Zagrebu i

Zadru za SRPANJ 2008. u terminima 00 UTC (NOΔ) i 12 UTC (DAN).

Stabilnost atmosfereNOΔ DAN NOΔ DAN

Stabilnost atmosfereN % N % N % N %

A - jako labilno 0 0 7 23 0 0 2 7 jako labilno - AB - umjereno labilno 0 0 11 35 0 0 17 57 umjereno labilno - BC - malo labilno 1 3 10 32 0 0 4 13 malo labilno - CD - neutralno 7 24 3 10 9 30 7 23 neutralno - DE - malo stabilno 1 3 0 0 9 30 0 0 malo stabilno - EF - umjereno stabilno 18 63 0 0 11 37 0 0 umjereno stabilno - FG - jako stabilno 2 7 0 0 1 3 0 0 jako stabilno - G

Z A G R E B Z A D A R

Tablica 4. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana s pojedinom kategorijom stabilnosti (modificirana Pasquillova metoda)

u prizemnom sloju atmosfere u Zagrebu i Zadru tijekom SRPNJA 2008. u terminima 00 UTC (NOΔ) i 12 UTC (DAN).

24


24 i 63%, tablica 4). U terminu 12 UTC, dakle, sredi-nom dana, najËeπÊe su zabiljeæene A, B i C Pasquilloveklase stabilnosti (23%; 35%; 32%), dok nisu zabi-ljeæeni termini s E, F ili G klasom stabilnosti. SliËnoje bilo na podruËju Zadra: u 00 UTC je atmosferanajËeπÊe bila neutralna, malo i umjereno stabilna (D,E i F klase stabilnosti; 30%, 30% i 37%), u 12 UTCatmosfera je bila jako labilna (A klasa stabilnosti;7%), umjereno labilna (B klasa stabilnosti; 57%), ma-lo labilna (C klasa stabilnosti; 13%) i neutralna (Dklasa stabilnosti; 23%).

Stabilnost prizemnog dijela atmosfere je izravnopovezana s temperaturnim inverzijama u atmosferi.U Zagrebu je u terminu 00 UTC zabiljeæeno 26 sluËa-jeva (63%) s prizemnom, 2 sluËaja (5%) s podignu-tom inverzijom, 12 sluËaja s visinskom inverzijom(30%) i 1 sluËaj (2%) bez inverzije. U terminu 12UTC visinska inverzija je zabiljeæena u 15 sluËaja(45%), podignuta inverzija u 3 sluËaja (10%), a biloje i 15 sluËaja (45%) bez inverzije. U Zadru su ti-jekom noÊi najËeπÊe zabiljeæene visinske inverzije (9sluËajeva, 60%) i prizemne inverzije (2 sluËaja, 13%),dok su u terminu 12 UTC najËeπÊe zabiljeæeni sluËa-jevi s visinskom temperaturnom inverzijom (20 sluËa-ja; 57%) i bez inverzije (13 sluËaja; 37%).

Vertikalni presjeci Pasquillovih klasa stabilnos-ti na postaji Zagreb Maksimir u srpnju 2008. (slike20 i 21) omoguÊuju detaljniji uvid u vertikalnu struk-turu atmosfere od tla do 3 km visine. Tijekom noÊi(termin 00 UTC) je atmosfera u Zagrebu pri tlu veÊi-nom umjereno stabilna ili neutralna, a s porastom vi-

sine, atmosfera vrlo brzo postaje neutralno stabilna.U terminu 12 UTC je atmosfera pri tlu ËeπÊe nesta-bilnija, no s porastom visine dolazi do rasta stabil-nosti atmosfere, i ona postaje neutralna.

Koeficijenti provjetravanja su bili poveÊani napostajama Senj (13.95) i Kriæevci (1.50). Na veÊiniostalih postaja u Hrvatskoj su koeficijenti provje-travanja bili manji od 1 (slabo provjetravanje). Razloziza takvo stanje su niske srednje vrijednosti modulavjetra. Vektorski srednjak vjetra je na postajama uHrvatskoj bio promjenjivog smjera (slika 24).

Na postajama u srediπnjem i istoËnom dijeluHrvatske su mjeseËne koliËine oborine bile u grani-cama normale. No, na postajama uz Jadransku obalusu zabiljeæeni umjereno suπni uvjeti, a na postajiDubrovnik i ekstremno suπni uvjeti. Zato se moæepretpostaviti, da je mjeseËno taloæenje oneËiπÊujuÊihtvari oborinom (mokra depozicija) bilo izraæenije ukontinentalnom dijelu Hrvatske.

OneËiπÊenje zraka i oborine

Masene koncentracije duπik dioksida - NO2 sui tijekom slabo kiπovitog srpnja pokazivale trend po-rasta, dok su na visinskim postajama Puntijarka-Sljeme i Zaviæan - Velebit ostale na istoj razini. USlavonskom Brodu je izmjerena najveÊa srednja mje-seËna koncentracija duπik dioksida od 10 μg/m3, anajveÊa dnevna koncentracija je izmjerena 14/15. srp-nja i iznosila je 20 μg/m3. NajveÊa 24-satna koncen-

Slika 23. Ukupno mjeseËno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata za SRPANJ 2008.

0

0.1

0.2

0.3

0.4

0.5

0.6

0.7

0.8

0.9

1

1.1

1.2

Puntijarka Krapina Bilogora Sl. Brod Karlovac Ogulin GospiÊ Zaviæan Pazin Rijeka Zadar

POSTAJE

kg/ha SO4 - S NO4 - N

25


tracija duπik dioksida je izmjerena 2/3.srpnja u Rijecina Kozali i to 34 μg/m3. Na promatranim postaja-ma su dnevne koncentracije duπik dioksida i tijekomsrpnja bile unutar propisanih graniËnih vrijednosti(Uredba o graniËnim vrijednostima oneËiπÊujuÊihtvari u zraku, NN broj 133/2005., str. 2467, GV-graniËna vrijednost je 80 μg/m3 za 24-satni uzorak,a god. srednjak je 40 μg/m3). KoliËina kiπe tijekomsrpnja je bila uglavnom manja nego u lipnju, osobitou priobalnom dijelu i kretala se od 15.3 mm uZadru (u Dubrovniku samo 0.8 mm πto nije bilo do-voljno za analize) do 126.8 mm na Puntijarci-Sljeme.

Kiπe su bile slabo kisele do blago luænate (pHod 5.01 u Karlovcu do 7.69 u Rijeci, tablica 6). Kiselekiπe zabiljeæene su u Karlovcu i Ogulinu s udjelomod 30%, u Krapini i na Puntijarci-Sljeme s iznosomod 8%, te u Slavonskom Brodu 7%. Na ostalim mjer-nim postajama kisele kiπe nisu zabiljeæene, πto moæe

biti i zbog djelomiËnog utjecaja suhog-gravitacijskogtaloæenja u razdoblju bez kiπe.

Ovisno o koncentraciji (mgL-1) i koliËini kiπe(mm=L/m2), ukupno mjeseËno taloæenje (kg/ha) po-jedinih komponenata se viπe ili manje razlikovalo odpostaje do postaje.Tijekom srpnja mjeseËno taloæe-nje sumpora odreenog u obliku sulfata je iznosilood 0.117 kg/ha u GospiÊu (samo 9.8 mm kiπe) do0.615 kg/ha na visinskoj postaji Puntijarka. Najmanjeukupno mjeseËno taloæenje anorganskog duπika iznitrata je zabiljeæeno takoer u GospiÊu i to s istimiznosom kao i sumpora iz sulfata, 0.117 kg/ha, anajviπe u Ogulinu, 0.509 kg/ha (slika 24).

Tijekom srpnja su ekosustavi na podruËju RHbili pod djelomiËnim utjecajem mokrog oborinskogtaloæenja oneËiπÊenja, a u razdoblju bez kiπe znatnosu optereÊeni i suhim-gravitacijskim taloæenjemuglavnom kiselih aerosola iz atmosfere. To je djelomiËno

Rijeka

GospiÊ

Dubrovnik

Zagreb

Ogulin

Zaviæan

Split

Krapina

Puntijarka

©ibenik

Zadar

Bilogora

Pazin

Senj

Kriæevci

Daruvar

Sl. Brod

Varaædin

Karlovac

0.159

Komiæa

0.421

sumpor

duπik

0.362

0.509

0.351

0.389

0.4190.385

-

0.359

0.117

0.5420.499

0.306

0.452

-

0.6150.465

0.444

0.117

0.732

0.23

0.49

0.38 0.9

0.7

K.P.

1 m/s

Osijek0.20

0.55

1.50

0.58

0.02

0.72

0.45

0.45

0.96

0.83

0.40

0.21

0.76

13.95

0.31

Slika 24. Ukupno mjeseËno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata (kg/ha) i prosjeËna brzina i smjer strujanja,

te koeficijent provjetravanja (K.P.) u Hrvatskoj za SRPANJ 2008. godine

26


posljedica lokalnih i regionalnih emisija, te utjecajadaljinskog prijenosa oneËiπÊenja pod utjecajemmeteoroloπkih Ëimbenika.

KakvoÊa zraka

Mjerenja na automatskoj mjernoj

postaji - Mirogojska 16, Zagreb

Tijekom srpnja 2008. je dominantni oneËiπÊivaËbio ozon (O3) πto je karakteristiËno za ovo doba go-dine. Dnevni srednjaci koncentracija ove oneËiπÊu-juÊe tvari kretali su se od min. 36.72 do max. 101.84.Srednja mjeseËna koncentracija je bila 76.49, a per-centil 98, 99.74 μg/m3.

Iz prikaza dnevnih srednjaka vidljivo je da jeoneËiπÊenje zraka uglavnom bilo slabo i cijeli mjesecujednaËeno.

Indeks kakvoÊe zraka

Iz prikaza dnevnih indeksa kakvoÊe zraka zapostaju u Mirogojskoj 16, kroz mjesec srpanj, vidlji-vo je da je zrak sve dane bio dobre kakvoÊe (indeksmanji od 50).

StatistiËka obrada podataka

StatistiËkom obradom izmjerenih vrijednosti pre-ma Uredbi o ozonu u zraku i Uredbi o graniËnim vri-

Tablica 6. Rezultati kemijske analize oborine i oneËiπÊenja zraka u Hrvatskoj za SRPANJ 2008.

O B O R I N A Z R A K

Postaja RRu pH SO42-- S NO3

- - N NO2 NO2max

RRmj %NA pH

min-max mg / L μg / m3

Puntijarka 100 12 6.05 5,47-7,23 0.485 0.329 0 2Krapina 100 12 5.9 5,41-7,22 0.514 0.442 - -Bilogora 100 14 5.93 5,52-7,13 0.484 0.401 - -Slavonski Brod 100 10 5.98 5,62-6,99 0.534 0.431 10 20Karlovac 100 10 5.72 5,01-6,01 0.593 0.341 - -Ogulin 100 10 5.85 5,53-7,08 0.452 0.454 8 18GospiÊ 79 2 6.28 6,12-7,08 1.195 1.196 5 9Zaviæan 100 5 6.16 5,95-6,60 0.642 0.736 0 1Pazin 100 8 6.46 5,83-7,42 0.862 0.668 - -Rijeka 99 9 6.57 6,09-7,69 1.286 0.86 7 34Zadar 100 4 6.74 6,30-7,30 1.504 1.041 5 14Dubrovnik nije bilo dovoljno kiπe za analize

0.02.04.06.08.0

10.012.014.016.018.020.022.024.0

1.7.

2.7.

3.7.

4.7.

5.7.

6.7.

7.7.

8.7.

9.7.

10.7

.11

.7.

12.7

.13

.7.

14.7

.15

.7.

16.7

.17

.7.

18.7

.19

.7.

20.7

.21

.7.

22.7

.23

.7.

24.7

.25

.7.

26.7

.27

.7.

28.7

.29

.7.

30.7

.31

.7.

Dan

CO SO2

Slika 25. Dnevni srednjaci koncentracija ugljiËnog monoksida i sumpornog dioksida (μg/m3) za SRPANJ 2008. godine

μg/

m3

27


Tablica 7. StatistiËka obrada i ocjena zraka u SRPNJU 2008. (Koncentracije izraæene u μg/m3 osim za CO (mg/m3).

StatistiËki L. »estice CO NO2 O3 Benzenparametar PM 10

Min 12.16 0.51 7.56 36.72 12.23Dana 1. srpanj 19. srpanj 23. srpanj 24. srpanj 19. srpanjMax 30.78 1.16 23.09 101.24 18.68Dana 30. srpanj 1. srpanj 24. srpanj 17. srpanj 11. srpanjSr.vrj. 19.99 0.72 16.04 76.49 14.66Median 18.225 0.705 15.435 78.03 14.695Percentil 98 28.02 1.14 22.2206 99.735 18.57Br. dana preko GV za 24 h 0 0 0 -Br. dana preko TV za 24 h 0 0 0 -

Legenda:

SkraÊenice: PM 10 LebdeÊe Ëestice aerodinamiËkog promjera 10 i manje mikrometara.98. precentil Vrijednost ispod koje se nalazi 98 % izmjerenih vrijednostimedijan Vrijednost ispod koje se nalazi 50 % izmjerenih vrijednostidnevni srednjak AritmetiËka sredina satnih vrijednosti od 0:00 do 24:00GV GraniËna vrijednost kakvoÊe zraka - graniËna razina oneËiπÊenosti ispod koje,

na temelju znanstvenih spoznaja, ne postoji ili je najmanji moguÊi, rizik πtetnih uËinakana ljudsko zdravlje

TV Tolerantna vrijednost predstavlja graniËnu vrijednost uveÊanu za granicu tolerancije za2007. g. (granica tolerancije je postotak graniËne vrijednosti za koji ona moæe biti prekoraËena pod za to propisanim uvjetima). Vrijednost se svake godine smanjuje da bi 2010. godine bila jednaka nuli.

Regulirano Zakonom o zaπtiti zraka (NN178/04), Uredbom o ozonu u zraku i Uredbom o graniËnim vrijednostima oneËiπÊujuÊih tvari u zraku (NN133/05).

manje od GV veÊe od GV veÊe od TV nije regulirano

jednostima oneËiπÊujuÊih tvari u zraku (NN133/05)

zrak je za ovo podruËje u srpnju ocijenjen na sljedeÊi

naËin (tablica 7).

Usporeene su 24 satne koncentracije za GV i

TV za 24 satno vrijeme usrednjavanja za oneËiπÊu-

juÊe tvari odreene Uredbama.

0

20

40

60

80

100

120

1.7.

2.7.

3.7.

4.7.

5.7.

6.7.

7.7.

8.7.

9.7.

10.7

.11

.7.

12.7

.13

.7.

14.7

.15

.7.

16.7

.17

.7.

18.7

.19

.7.

20.7

.21

.7.

22.7

.23

.7.

24.7

.25

.7.

26.7

.27

.7.

28.7

.29

.7.

30.7

.31

.7.

Dan

NO2 PM 10 O3

Slika 26. Dnevni srednjaci koncentracija lebdeÊih Ëestica i ozona (μg/m3) za SRPANJ 2008. godine

μg/

m3

28


Koncentracije niti jedne od mjerenih oneËiπÊu-juÊih tvari nisu preπle graniËnu vrijednost.

BIOMETEOROLO©KE PRILIKE

U Zagrebu, Slavonskom Brodu i GospiÊu je sr-panj bio topao, a u Splitu vruÊ. U usporedbi s pros-jeËnim srpnjem u klimatskom razdoblju 1961.-1990.ovaj je srpanj u Slavonskom Brodu i Splitu bio topli-ji, a u Zagrebu i GospiÊu znatno topliji od normale.

U prvoj dekadi je u unutraπnjosti u jutarnjim iveËernjim satima prevladavalo ugodno ili toplo, doksu popodneva bila uglavnom vruÊa ili vrlo vruÊa,rjee topla. U Splitu je vruÊe bilo ujutro i naveËer, apopodneva su uglavnom bila vrlo vruÊa. Ova je deka-da bila znatno ili izvanredno toplija od prosjeËne prvesrpanjske dekade (veËeri u Zagrebu, popodneva uGospiÊu te jutra i veËeri u Splitu).

Druga je dekada bila svjeæija od prve zbog prom-jenjivijeg vremena. PoËetak dekade je obiljeæilo joπtoplije vrijeme nego u prvoj dekadi, pa je u popod-nevnim satima u Zagrebu, Slavonskom Brodu i Splitubilo vrlo vruÊe, a u GospiÊu vruÊe. Kratkotrajno os-vjeæenje sredinom dekade je u svim dijelovima Hrvatskedonijelo prevladavajuÊi osjet ugodnoga, ali je nakontoga do kraja dekade bilo neπto svjeæije nego u njenompoËetku. Jutra i veËeri u kontinentalnim predjelimasu bila preteæno ugodna, a popodneva topla ili vruÊa,dok je u Splitu prevladavalo vruÊe. Ova je dekadabila u granicama normale ili toplija, a toplija od nor-male su bila popodneva i veËeri u Zagrebu, popod-

neva u Slavonskom Brodu i GospiÊu te svi termini uSplitu.

PoËetak posljednje srpanjske dekade je obiljeæi-lo znatno osvjeæenje, koje je uz prevladavajuÊi os-jet ugodnoga, povremeno donijelo i osjet svjeæega,a u Splitu zbog pojaËanoga vjetra Ëak i hladnoga. Odsredine dekade je ponovo zatoplilo, pa je u kontinen-talnim dijelovima do kraja mjeseca bilo uglavnomtoplo ujutro i uveËer, uz ugodna jutra u GospiÊu, doksu popodneva bila topla a kasnije i vruÊa. U Splitu jebilo neπto toplije, jutra i veËeri su bili topli a popod-neva vruÊa ili krajem dekade vrlo vruÊa. Zbog veli-kih razlika izmeu osjeta ugode poËetkom i krajemdekade, ova je dekada u prosjeku uglavnom bila ugranicama normalnih biometeoroloπkih prilika. Samosu u Zagrebu jutra i veËeri bili topliji od prosjeka.

SUN»EVO ZRA»ENJE

Globalna ozraËenost

NajveÊa srpanjska globalna ozraËenost izmjere-na je na zadarskom podruËju i iznosila je neπto viπeod 81000 J/cm2. U Dalmaciji su dozraËene sume zaoko 4000 J/cm2 manje, a gospiÊko i zagrebaËko po-druËje je primilo izmeu 65000 J/cm2 i 70000 J/cm2.Dekadne sume su uglavnom bile izmeu 25000 J/cm2

i 30000 J/cm2 na Jadranu, a neπto niæe u kontinen-talnom dijelu. NajveÊe ozraËenosti su izmjerene u pr-voj dekadi, a najniæe u treÊoj u kojoj su na zagre-baËkom i gospiÊkom podruËju bile ispod 20000 J/cm2.

05

101520253035404550

1.7.

2.7.

3.7.

4.7.

5.7.

6.7.

7.7.

8.7.

9.7.

10.7

.11

.7.

12.7

.13

.7.

14.7

.15

.7.

16.7

.17

.7.

18.7

.19

.7.

20.7

.21

.7.

22.7

.23

.7.

24.7

.25

.7.

26.7

.27

.7.

28.7

.29

.7.

30.7

.31

.7.

Dan

PM10 O3

Slika 27. Dnevni indeksi kakvoÊe zraka za SRPANJ 2008.

29


Prosjek 1961-1990. Prosjek 1961-1990. Prosjek 1961-1990. Prosjek 1961-1990.

Odstupanje 2008. od 1961-1990. Odstupanje 2008. od 1961-1990. Odstupanje 2008. od 1961-1990. Odstupanje 2008. od 1961-1990.

Slika 28. Osjet ugodnosti prema indeksu TWH za Zagreb, Slavonski Brod, Split-Marjan i GospiÊ

za SRPANJ 2008. godine

Zagreb Slavonski Brod Split-Marjan GospiÊ7 14 21 7 14 21 7 14 21 7 14 21

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

31

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

31

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

31

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

31Prosjek 2008. Prosjek 2008. Prosjek 2008. Prosjek 2008.

izvanredno hladnovrlo hladnohladnosvjeæeugodnotoplovruÊevrlo vruÊeizvanredno vruÊe

izvanredno ispod normaleznatno ispod normaleispod normalenormalnoiznad normaleznatno iznad normaleizvanredno iznad normale

1

2

3

30


Srednje dnevne ozraËenosti su bile izmeu 2120J/cm2 u Zagrebu i 2630 J/cm2 u Zadru, dok su mak-simalne iznosile oko 3000 J/cm2. Maksimalne dnevneozraËenosti bile su 1.2 puta veÊe od srednjih na Jadranu,a 1.4 puta u GospiÊu i Zagrebu. Najviπe globalnogzraËenja izmjereno je 1. srpnja u Zadru, 6. u GospiÊu,Splitu i Dubrovniku, te 19. u Zagrebu.

ProsjeËno su najmanje satne ozraËenosti bile uZagrebu, gdje niti sredinom dana nisu prekoraËile vri-jednost od 240 J/cm2. Kao i u Zagrebu i u GospiÊu jeu prosjeku najviπe ozraËenosti bilo u 13 sati, ali suvrijednosti bile 275 J/cm2. Na Jadranu su najveÊe sred-nje satne ozraËenosti bile izmeu 290 J/cm2 i 300J/cm2 i izmjerene su u 12 sati. U prijepodnevnim sati-ma su u prosjeku najveÊe satne ozraËenosti zabiljeæeneu Dubrovniku, a poslije podne u Zadru.

Maksimalne satne ozraËenosti u srpnju iznosilesu izmeu 329.6 J/cm2 u Dubrovniku i 358.7 J/cm2

u GospiÊu, a izmjerene su 1. srpnja u 12 sati u Dubrovniku,8. u 13 sati u GospiÊu, 15. u 12 sati u Splitu, a u 13sati u Zadru, te 20. srpnja u 13 sati u Zagrebu.

Difuzna ozraËenost

Pribliæno 19700 J/cm2 energije pristiglo je di-fuznim putem u srpnju u Zagrebu, a neπto manje od16000 J/cm2 u Splitu. Udio u globalnoj ozraËenostije iznosio 30% u Zagrebu, te svega 20% u Splitu.Na zagrebaËkom podruËju je u prve dvije dekadepristiglo gotovo isto difuznog zraËenja, oko 6000

J/cm2, dok je na splitskom podruËju u prvoj dekadibilo 4306 J/cm2, u drugoj 1000 J/cm2 viπe, a u treÊoj1000 J/cm2 viπe nego u drugoj dekadi. NajveÊe dekadneozraËenosti na obje postaje su bile u treÊoj dekadi ka-da je pristiglo oko 40% mjeseËne difuzne ozraËenos-ti.

Dnevno je u prosjeku izmjereno oko 635 J/cm2

difuznog zraËenja u Zagrebu te 513 J/cm2 u Splitu.Maksimalne dnevne ozraËenosti su bile 1.6 puta veÊeod srednjaka u Zagrebu, odnosno Ëak 2.3 puta u Splitu,a izmjerene su 8. srpnja u Zagrebu, te18. u Splitu.

U prosjeku je naviπe difuznog zraËenja u Zagrebubilo u 13 sati kada je srednja satna ozraËenost iznosi-la 68 J/cm2, a u Splitu sat vremena kasnije, 60 J/cm2.Prema dnevnom hodu, u Zagrebu su svi sati izmeu

SRED MAKS MIN SUMA SD1 SD2 SD3 NPZG-Maksimir 2120,2 2907,3 553,9 65725,8 24325,9 23133,7 18266,2 0Parg 744Rijeka 2546,8 2893,1 1753,7 33108,4 25741,7 7366,7 0,0 428GospiÊ 2202,6 3067,8 640,8 68282,1 23787,5 24713,3 19781,3 49Zadar 2627,2 3043,5 1502,0 81443,3 29128,0 25999,2 26316,1 0Split 2499,3 2979,3 908,6 77477,4 28608,0 25794,4 23075,0 0Dubrovnik 2518,6 2949,9 1265,8 78077,9 26553,5 27435,9 24088,5 7ZG-Maksimir 635,2 985,0 318,6 19691,7 6061,4 5953,2 7677,1 0Split 513,4 1197,2 240,1 15916,5 4305,8 5270,8 6339,9 0

SRED - mjeseËna srednja dnevna ozraËenost SD1 - Suma ozraËenosti prve dekadeMAKS - mjeseËni maksimum dnevne ozraËenosti SD2 - Suma ozraËenosti druge dekadeMIN - mjeseËni minimum dnevne ozraËenosti SD3 - Suma ozraËenosti treÊe dekadeSUMA - mjeseËna ozraËenost NP - NedostajuÊi podaci u satima

Tablica 8. MjeseËna statistika globalne i difuzne (donji dio tablice) ozraËenosti (J/cm2) - SRPANJ 2008.

0

50

100

150

200

250

300

350

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Satn

a oz

raËe

nost

(J/c

m2 )

ZGMRIJGOSZADSPLDUB

Slika 29. Srednja satna globalna ozraËenost

u SRPNJU 2008. godine

31


0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

3200

3600

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

16

Traj

anje

sija

n ja

Sunc

a (s

a ti)

ZGM-G ZGM-D ZGM-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

3200

3600

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

ozra

Ëen o

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

16

Traj

anje

sija

n ja

S un c

a (s

a ti )

RIJ-G RIJ-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

3200

3600

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

16

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

SPL-G SPL-D SPL-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

3200

3600

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

ozra

Ëen o

s t (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

16

Traj

anje

sija

n ja

S un c

a (s

a ti )

GOS-G GOS-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

3200

3600

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

ozra

Ëen o

s t (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

16

Traj

anje

sija

n ja

S un c

a (s

a ti )

DUB-G DUB-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

3200

3600

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

ozra

Ëen o

s t (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

16Tr

ajan

je s

ijan j

a S u

n ca

(sa t

i )PAR-G PAR-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

3200

3600

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

ozra

Ëen o

s t (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

16

Traj

anje

sija

n ja

S un c

a (s

a ti )

ZAD-G ZAD-S

Slika 30. Dnevne globalne i difuzne ozraËenosti i trajanje sijanja Sunca u SRPNJU 2008. godine

32


10 i 16 sati prosjeËno imali vrijednosti iznad 50 J/cm2,dok je u Splitu to bio sluËaj izmeu 12 i 14 sati.Uglavnom je u Zagrebu bilo viπe difuznog zraËenjaprije podne nego poslije podne. Jutarnji sati uSplitu su imali manje zraËenja nego kasni poslijepod-nevni, ali su ipak rani poslijepodnevni sati imali viπezraËenja nego relevantni sati prije podne. Apsolutnisatni maksimum u Splitu je izmjeren 18. srpnja u12 sati i iznosio je 147.4 J/cm2. ZagrebaËki maksi-mum je izmjeren 22. srpnja u 14 sati, a iznosio je156.2 J/cm2.

Udio difuznih satnih ozraËenosti u globalnim jeu Zagrebu izmeu 8 i 15 sati bio manji od 0.3, a na-jmanja vrijednost od 0.26 je bila u 11 sati. U Splitunije bilo viπe od treÊine difuznog zraËenja u global-nom. U vremenu od 9 do 12 sati udio difuznog zraËe-nja je bio Ëak i manji od 0.2, a najmanji udio je biou 11 sati i iznosio svega 0.17.

Trajanje sijanja Sunca

U srpnju, 2008. godine, osunËavanje na Parguiznosilo je 263 sata, u Zagrebu 276, a na svim osta-lim postajama viπe od 300 sati. NajveÊe trajanje si-janja Sunca bilo je u Zadru, Ëak 360 sati. NajsunËanijaje bila prva dekada, u kojoj su osim na Pargu, svedekadne sume veÊe od 100 sati, a najmanje sijanjaSunca je bilo u treÊoj dekadi, kada je u Zagrebu zabi-ljeæeno svega 69 sati. U Zadru i u Splitu su sve dekadnesume veÊe od 100 sati.

ProsjeËno je svaki dan Sunce sjalo neπto manjeod 9 sati u Zagrebu i na Pargu, oko 10 sati u Rijeci,neπto viπe u GospiÊu i Dubrovniku, te viπe od 11 satiu Splitu i Zadru. Najmanje maksimalno dnevno osun-Ëavanje, u iznosu 12.7 sati, zabiljeæeno je u Dubrovniku,9., 10. i 12. srpnja. RijeËki maksimum je zabiljeæen16. srpnja, splitski 6. i 15. srpnja, a zagrebaËki 9. srp-

0

10

20

30

40

50

60

70

80

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Satn

a d

ifuzn

a o z

raËe

n ost

(J/c

m2 )

ZGMSPL

Slika 31. Srednja satna difuzna ozraËenost,


SRED MAKS SUMA SD1 SD2 SD3ZG-Maksimir 8,9 13,9 275,5 107,1 99,2 69,2Parg 8,5 14,1 263,2 93,9 92,1 77,2Rijeka 10,1 13,5 313,9 113,9 108,6 91,4GospiÊ 10,6 14,4 328,8 129,6 121,8 77,4Zadar 11,6 14,4 360,3 130,7 118,9 110,7Split 11,2 13,9 347,6 130,9 116,6 100,1Dubrovnik 10,8 12,7 334,0 119,3 118,4 96,3

SRED- mjeseËna srednja dnevna ozraËenost SD1 - Suma ozraËenosti prve dekadeMAKS-mjeseËni maksimum dnevne ozraËenosti SD2 - Suma ozraËenosti druge dekadeSUMA- mjeseËna ozraËenost SD3 - Suma ozraËenosti treÊe dekade

Tablica 9. MjeseËna statistika trajanja sijanja Sunca (sati) - SRPANJ 2008.

0

0.1

0.2

0.3

0.4

0.5

0.6

0.7

0.8

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Om

jer

D/G

ZGMSPL

Slika 32. Omjer srednjih dnevnih difuznih i globalnih

ozraËenosti u SRPNJU 2008. godine

33


0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23

Maks Sred Min

Vol

umni

ud

io o

zona

(pp

b)

Sati

Slika 36. Dnevni hod volumnih udjela ozona u Gradiπtu u

SRPNJU 2008.

Gradiπte

Slika 35. MjeseËni hod volumnih udjela prizemnog ozona u

Gradiπtu u SRPNJU 2008.

GRADI©TE

Vol

umni

ud

io o

zona

(pp

b)

nja. Maksimalno dnevno osunËavanje u iznosu od14.4, sata zabiljeæeno je 1. srpnja u Zadru, te 12. i 16.u GospiÊu. Iako je Parg imao najmanje mjeseËno tra-janje sijanja Sunca, najveÊe dnevno je iznosilo Ëak14.1 sat i zabiljeæeno je 16. srpnja.

Uglavnom je na svim postajama u prosjeku izmeu7 i 12 sati Sunce sjalo svaki sat viπe od 7 desetina. UZadru, Splitu i Dubrovniku je izmeu 8 i 18 sati bi-lo prosjeËno viπe od 8 desetina sunca svaki sat.NajsunËanije je na Pargu, u Rijeci, u Zadru i u Splitubilo u 10 sati, u Zagrebu i Dubrovniku sat vremenakasnije, a u GospiÊu u 12 sati.Uglavnom je na svimpostajama bilo viπe osunËavanja prije podne negoposlije podne.

Srpanj je bio iznadprosjeËno sunËan mjesec uusporedbi s viπegodiπnjim prosjekom na svim posta-jama osim u Dubrovniku, gdje je zabiljeæen manjak

od 5%. NajveÊe pozitivno odstupanje u iznosu od11% zabiljeæeno je na Pargu i u GospiÊu, u Rijeci jebilo oko 6% viπe sijanja Sunca, u Zadru 4%, dok suu Zagrebu i Splitu, vrijednosti tek neznatno veÊe odprosjeka.

PRIZEMNI OZON

Dostupni podaci mjerenja prizemnog ozona zaprvu polovicu srpnja 2008. godine pokazuju medi-jane uglavnom veÊe od 25 ppb u prva tri dana, nakonËega je uslijedio lagani pad do 9. srpnja. Taj dan jezabiljeæen najmanji medijan, 16.1 ppb. U preostalimdanima su vrijednosti ponovno bile iznad 20 ppb.

PoËetkom srpnja je bila i najveÊa dnevna prom-jenljivost, Ëak 40 ppb, da bi sredinom promatranog

00.10.20.30.40.50.60.70.80.9

1

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Traj

naje

sija

n ja

Sunc

a (s

ati) ZGM

PARRIJGOSZADSPLDUB

Slika 33. Srednje satno trajanje sijanja Sunca


-6

-4

-2

0

2

4

6

8

10

12

ZGM PAR RIJ GOS ZAD SPL DUB

Od

stup

anje

(%)

Slika 34. Odstupanje mjeseËnog trajanja sijanja Sunca u

SRPNJU 2008. godine od viπegodiπnjeg prosjeka

34


Maks-D Dan Maks-H Dan/Sat ND(>60) ND(>55) NPGradiπte 29,4 03. 44,1 02 / 14 0 0 432Makarska 744

Tablica 10. ZnaËajne vrijednosti prizemnog ozona (ppb), SRPANJ, 2008.

Maks-D - najveÊa srednja dnevna vrijednostMaks-H - najveÊa srednja satna vrijednost,Dan/Sat - vrijeme pojave najveÊih vrijednosti,ND(>60)- broj dana u kojima je osmosatni klizni srednjak bio veÊi od 60 ppb,ND(>55)- broj dana sa srednjom vrijednoπÊu veÊom od 55 ppb,NP - broj nedostajuÊih podataka u satima

razdoblja promjenjivost bila oko dvostruko manja.Maksimalna satna vrijednost zabiljeæena je isti dankad i najveÊi medijan koji je iznosio 29 ppb.

Prema srednjem dnevnom hodu najniæe vrijed-nosti, u iznosu 11 ppb, bile su u 5 i 6 sati, a najviπe32 ppb u 14 sati. Poslije podne su prosjeËno vrijed-nosti bile veÊe od 30 ppb, dok su noÊu bile uglavnommanje od 20 ppb. Apsolutni maksimumi su cijeloposlije podne bili veÊi od 40 ppb, a apsolutni mini-mumi izmjereni su noÊu i bili su manji od 10 ppb.

Kvar analizatora ozona u Makarskoj uzrokovaoje nedostatak podataka o prizemnom ozonu cijelimjesec.

Prema Uredbi o ozonu u zraku, u Gradiπtu, u pro-matranom razdoblju nije bilo dana s prekoraËenimvrijednostima.

AGROMETEOROLO©KE PRILIKE

Temperature tla

Prema raspodjeli percentila je tlo na 5 cm du-bine u veÊem dijelu sjeverozapadnih krajeva bilo uklasi toplo. U klasi vrlo toplo bilo je tlo u okoliciKriæevaca, u istoËnim dijelovima Hrvatske te uGorskom kotaru i dijelu Like. U Bjelovaru, Istri iDalmaciji tlo je bilo u kategoriji ekstremno toplo.

U sjeverozapadnim dijelovima Hrvatske je tlona 5 cm dubine bilo najtoplije u Bjelovaru, dok je uistoËnim dijelovima bilo najtoplije u Osijeku. U us-poredbi s prosjeËnim viπegodiπnjim vrijednostima,tlo je na toj dubini u sjeverozapadnim i istoËnim di-jelovima Hrvatske prosjeËno bilo toplije za 2.1°C,

u Lici i Gorskom kotaru za 2.6°C, u Istri za 3.6°C, au Dalmaciji za 4.1°C.

Najtoplije je bilo u prvoj dekadi mjeseca, kad jesrednja dekadna temperatura tla na 5 cm dubine bi-la viπa od prosjeËne viπegodiπnje u Zagrebu za 3.6°C,u –akovu za 4.6°C, u Kriæevcima za 5.0°C i Osijekuza 5.5°C. Najhladnije je bilo u treÊoj dekadi. Srednjadekadna temperatura je bila niæa od prosjeËne viπegodiπnjeu Osijeku i Varaædinu za 0.6°C, u Zagrebu i –akovuza 1.1°C, a u Kriæevcima za 1.3°C.

Terminska maksimalna temperatura tla na 5 cmdubine je narasla u istoËnim i sjeverozapadnim di-jelovima Hrvatske do 40.2°C (Zagreb), a u Dalmacijido 43.6°C (Dubrovnik). Na 20 cm dubine se tlo u is-toËnim i sjeverozapadnim dijelovima Hrvatske za-grijalo do 30.9°C (Zagreb), a u Dalmaciji do34.0°C (Dubrovnik).

U Osijeku, Kriæevcima, PoreËu i Zadru je tlo na5 cm dubine bilo najtoplije od 2. do 7. srpnja, dokje u Ogulinu bilo najtoplije 12. srpnja. Tog je danamaksimalna terminska temperatura narasla do 32.7°C.Na svim promatranim postajama je bilo najhladnijeod 22. do 24. srpnja. U Ogulinu se terminska mini-malna temperatura spustila na 15.2°C.

Bilanca vode

Vodna bilanca predstavlja razliku izmeu refe-

rentne evapotranspiracije i koliËina efektivne oborine.Poznato nam je da biljka koristi samo jedan dio obo-rina - efektivnu oborinu, jer dio oborina otjeËe, a jedandio se filtrira u dublje slojeve tla. Referentna eva-potranspiracija (Eto) je definirana kao vrijednost eva-potranspiracije s odreene povrπine 8 do 15 cm jed-noliËno visokog i aktivno uzgajanog travnatog pokri-

35


Slika 37. Bilanca vode po mjesecima

Daruvar

-200-150-100

-500

50100150200250300

mm

Bilanca vode 11.9 -18.7 28.5 -11.4 -85.0 0.4 -35.8

Efekt. oborine 40.0 7.4 78.1 51.6 20.4 120.4 85.1

Evapotranspiracija 28.1 26.1 49.6 63.0 105.4 120.0 120.9

I II III IV V VI VII

Krapina

-200-150-100

-500

50100150200250300

mm

Bilanca vode -8.7 -27.1 37.6 -4.3 -59.8 -10.6 -45.3

Efekt. oborine 6.6 10.6 90.3 49.7 42.5 100.4 75.6



Ogulin

-200-150-100

-500

50100150200250300

mm

Bilanca vode 48.6 -1.5 39.1 22.7 -23.8 -6.0 -29.4

Efekt. oborine 65.2 36.2 85.6 85.7 75.4 105.0 91.5



Dubrovnik

-200-150-100

-500

50100150200250300

mm

Bilanca vode 18.1 -8.1 -6.8 -6.5 -95.0 -75.0 -144.9

Efekt. oborine 63.2 64.4 83.1 65.5 22.8 57.0 0.8



GospiÊ

-200-150-100

-500

50100150200250300

mm

Bilanca vode 49.5 2.1 83.3 18.8 -7.0 5.2 -104.7

Efekt. oborine 69.2 36.9 132.9 81.8 92.2 125.2 19.3



SlavonskiBrod

-200-150-100

-500

50100150200250300

mm

Bilanca vode 18.8 -30.8 21.3 -1.3 -39.8 -44.5 -44.7

Efekt. oborine 31.8 6.9 83.3 61.7 62.5 75.5 73.1



Varaædin

-200-150-100

-500

50100150200250300

mm

Bilanca vode -16.7 -38.5 9.5 -38.0 -77.4 -1.5 -29.1

Efekt. oborine 5.9 7.9 74.6 28.0 28.0 109.5 88.7



PoreË

-200-150-100

-500

50100150200250300

mm

Bilanca vode -6.3 -44.2 -19.5 9.7 -84.4 -65.3 -120.7

Efekt. oborine 43.5 13.8 61.1 90.7 30.3 54.7 18.8



36


Slika 38. Ocjena srednje mjeseËne temperature tla (°C) na 5 cm dubine pomoÊu percentila za SRPANJ 2008. godine

Tablica 11. Terminske temperature tla (°C) na 5 cm i 20 cm dubine za SRPANJ 2008. godine

I dekada II dekada III dekadaPostaja 5 cm 20 cm 5 cm 20 cm 5 cm 20 cm

maks. min. maks. min. maks. min. maks. min. maks. min. maks. min.Osijek 34.2 20.9 29.7 24.5 33.2 20.2 28.7 22.9 31.0 17.4 26.1 19.4Slavonski Brod 35.5 18.4 28.5 22.8 36.1 19.2 27.4 22.0 34.0 15.5 26.4 18.4Daruvar 35.0 17.4 29.5 22.2 34.0 19.0 28.1 22.2 32.2 15.4 26.5 17.8Kriæevci 37.0 17.0 29.4 20.6 35.3 17.1 28.7 20.5 32.6 14.8 26.3 17.1Varaædin 38.0 16.9 28.3 19.7 35.9 17.6 27.3 19.6 33.7 14.0 26.3 17.0Krapina 35.5 17.2 27.6 20.5 34.4 17.0 26.8 20.2 32.2 14.8 25.6 17.2Zagreb 40.2 17.5 30.9 21.4 34.9 16.6 28.4 21.0 33.6 15.3 27.4 17.4Ogulin 32.4 17.4 27.5 20.5 32.7 16.3 27.4 18.5 31.2 15.2 26.2 17.0GospiÊ 36.0 19.1 28.4 20.7 35.1 17.1 27.7 20.0 30.4 14.7 25.2 16.2PoreË 39.1 24.6 26.7 26.3 38.5 18.0 - - 38.2 20.3 - -Pazin 37.1 20.2 27.5 23.5 35.4 17.6 26.9 21.9 34.9 16.5 26.2 21.7Rijeka - - - - - - - - - - - -Rab 41.7 24.1 31.7 27.6 42.0 21.6 31.5 25.5 43.2 18.3 30.6 23.0Mali Loπinj 37.3 25.9 31.4 28.4 38.5 24.3 30.9 27.3 39.4 21.1 31.2 25.0Zadar 35.2 25.7 30.4 27.8 35.8 20.4 30.5 24.5 36.4 19.7 30.1 23.4Komiæa 36.4 25.7 32.8 30.3 37.7 25.7 33.2 29.3 38.5 20.0 33.1 25.0Dubrovnik 43.0 26.8 34.0 30.0 43.6 25.4 33.6 29.4 41.0 22.8 32.4 26.2

37


OSIJEK

14

16

18

20

22

24

26

28

30

32

34

36

38

40

42

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani

°C KRIÆEVCI

14

16

18

20

22

24

26

28

30

32

34

36

38

40

42

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani

°C

OGULIN

14

16

18

20

22

24

26

28

30

32

34

36

38

40

42

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani

°C PORE»

14

16

18

20

22

24

26

28

30

32

34

36

38

40

42

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani

°C

ZADAR

14

16

18

20

22

24

26

28

30

32

34

36

38

40

42

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani

°C

Slika 39. Dnevne terminske minimalne i maksimalne temperature tla (°C)

na 5 cm dubine za SRPANJ 2008. godine

Minimalna temperatura

Maksimalna temperatura

vaËa, koji potpuno zasjenjuje povrπinu i ne oskudi-jeva u vodi. Evapotranspiracija je izraËunata po meto-di Penman-Monteeithu, a efektivne oborine metodomUSBR.

U srpnju se evapotranspiracijom dnevno gubi-lo iz tla u istoËnim i sjeverozapadnim dijelovima

Hrvatske prosjeËno 3.8 mm, a u Istri i Dalmaciji 4.7mm vode.

U Osijeku i u Zadru je bilo najmanje efektivneoborine u prvoj dekadi mjeseca. Upravo zato je nega-tivna bilanca vode u tlu tada bila najveÊa. U Zagrebuje najmanje efektivne oborine bilo u drugoj dekadi,

38


pa je negativna bilanca vode u tlu bila naveÊa u tojdekadi.

U odnosu na prosjeËne viπegodiπnje vrijednos-ti, u srpnju je ipak bilo viπe vode u tlu. Naime, nega-tivna mjeseËna vodna bilanca je bila manja od viπe-godiπnjeg prosjeka u Varaædinu za 49%, u Osijekuza 50%, u Slavonskom Brodu za 32% te u Ogulinuza 27%. No, u Zagrebu i GospiÊu je negativna mje-seËna bilanca vode u tlu bila veÊa od viπegodiπnjegprosjeka.

MJERENJE KONCENTRACIJE

PELUDA U ZRAKU

Srpanj je na podruËju opservatorija ZagrebMaksimir bio vrlo topao. Srednja mjeseËna tempera-tura zraka je iznosila 21.9°C, πto je 1.8°C toplije odprosjeka. Ukupno je u srpnju palo 86.3 mm obo-rine, odnosno samo 4% viπe od uobiËajene srpanjskekoliËine. Prema raspodjeli precentila srpanj je imaonormalne oborinske karakteristike. PoËetak mjesecaje bio sunËan i vruÊ s dnevnim koncentracijama ko-je su iznosile pribliæno 50 peludnih zrnaca u m3

zraka. 6. srpnja je koncentracija peludi bila neπto veÊa(78 peludnih zrnaca u m3 zraka), ali je kiπa koja je

padala u noÊi 6. srpnja, te ponovo u noÊi sa 7. na 8.srpanj, djelomiËno isprala pelud iz zraka. Dnevnekoncentracije peluda u zraku su sve do 28. srpnja bileispod 50 zrnaca/ m3 zraka, uz tek poneki dan s nez-natno veÊim vrijednostima. Od 18. pa sve do potkrajmjeseca vrijeme je bilo nestabilno, pa je kiπa kojaje gotovo svakodnevno padala, ispirala pelud iz at-mosfere. Koncentracija peludi u zraku je naglo po-rasla 28. srpnja i to s 33 na 236 peludnih zrnaca u m3

zraka, a zatim je do kraja mjeseca bila neπto manja,ali ipak iznad 100 peludnih zrnaca u m3 zraka. Ukupnoje tijekom srpnja zabiljeæeno 1685 peludnih zrnaca/m3

zraka.

U srpnju je najzastupljeniji bio pelud kopriva(Urticaceae) s ukupnom mjeseËnom koncentracijomod 1073 peludna zrnca u m3 zraka, odnosno 64%od ukupne mjeseËne koncentracije. Zatim slijedi pe-lud trava (Poaceae) s 250 peludnih zrnaca u m3 zra-ka (15%), pelud trputca (Plantago sp.) s 8% te peludpitomog kestena (Castanea sp.) sa 7% udjela.Pelud ambrozije (Ambrosia sp.) i pelina (Artemisiasp.) bio je zastupljen s udjelom od 2%. Udjel od 2%zajedno su Ëinili pelud glavoËika, lobode, bora, kiselicei lipe.

U srpnju je prevladavao pelud koprive, a viso-ki udio je imao i jako alergen pelud trava. NajveÊe

0

50

100

150

200

250

300

350

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

Dani

Bro

j zrn

aca /

m3 z

raka

0

5

10

15

20

25

30

35

Sr. t

emp

. zra

ka (º

C) i

dne

v . k

o l.

obo r

ine

(mm

)LL

Dn. kol. oborine (mm) Br. peludnih zrnaca u m3 Sr. dnev. temp.(ºC)

Min. temp.(ºC) Max. temp. (ºC)

Slika 40. Ukupne dnevne koncentracije peludi u m3 zraka grada Zagreba (mjereno na postaji Zagreb-jug), mjeseËni hod

srednje dnevne, maksimalne i minimalne temperature zraka i oborine na opservatoriju Zagreb Maksimir u SRPNJU 2008.

39


koncentracije peludi koprive zabiljeæene su u zadnjoj

dekadi mjeseca, s vrπnom koncentracijom 28. srpnja

(211 peludnih zrnaca/m3 zraka). Visoka koncentraci-

ja vrlo alergenog peluda trava zabiljeæena je 13. srp-

nja i to je bio mjeseËni maksimum (26 peludnih

zrnaca/m3 zraka). Pelud ambrozije je bio prisutan u

zraku Ëitav mjesec, uz niske vrijednosti koncentracije.

Srpanj je i dalje bio nepovoljan za osobe alergiËne

na jako alergen pelud trava. BuduÊi da su koncen-

tracije vrlo alergenog peluda ambrozije i pelina Ëi-

tav mjesec bile niske, samo su na te vrste izuzetno

osjetljive osobe mogle imati tegobe. Stupanj aler-

gogenosti peludi prisutnog u zraku grada Zagreba u

srpnju prikazan je u tablici 12.

Slika 42. Dnevni hod peludi koprive, trava, trputca i pitomog kestena u zraku grada Zagreba u SRPNJU 2008.

Slika 41. Ukupne koncentracije peludi pojedinog taksona (vrsta/rod/porodica) u Zagrebu u SRPNJU 2008.

0

50

100

150

200

250

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

Dani

Bro

j zrn

aca/

m3 z

raka

P. Kesten TrputacTrave Koprive

Alergogenost Vrsta peluda

JAKA i VRLO JAKA trave, ambrozija, pelin

UMJERENA pitomi kesten, trputac

SLABA koprive

Tablica 12. Stupanj alergogenosti peluda u zraku grada Zagreba u SRPNJU 2008.

40


OBRANA OD TU»E

Stanje sustava obrane od tuËe

U sustavu OT tijekom srpnja nije bilo bitnihpromjena. Opskrbljenost sredstvima djelovanja je nasvim postajama bila zadovoljavajuÊa. Na podruËjuMeimurske i Varaædinske æupanije se kao i proπlegodine od 24. srpnja radilo samo sa prizemnim gene-ratorima. Ove dvije æupanije su donijele odluku, uzsuglasnost nadleænog ministarstva da se umjesto rake-tama, djelovanje eksperimentalno provodi avionimau organizaciji Aero kluba »akovec.

Djelovanje sustava prizemnim generatorima usrpnju je provedeno u 16 dana πto je znaËajno iznadprosjeka posljednjih 10 godina. Utroπeno je 18.807l meteoroloπke otopine, πto je u okvirima prosjekaposljednjih 10 godina. U 7 dana je provedeno i djelo-vanje raketama, te je utroπeno 1045 komada raketa,πto je u okviru prosjeka posljednjih 10 godina. Prilikomdjelovanja, 27 raketa je bilo neispravno. Ovi podaciukazuju na poveÊanu uÊestalost pojava tuËoopasnihnestabilnosti na branjenom podruËju u odnosu naprosjek zadnjeg desetljeÊa.

Pregled djelovanja obrane od tuËe u razdobljuod 1. srpnja do 31. srpnja 2008. dan je u tablici 13.

Vremenska situacija i pojave

U 20 dana srpnja je, na branjenom podruËju,postajala opasnost od pojave tuËe. Nevremena su za-hvaÊala uglavnom W dio branjenog podruËja i bilasu vezana uz prolazak hladnih fronti. Kumulonimbusisu bili praÊeni, uz oborine, olujnim vjetrom neuo-biËajeno jakog intenziteta te pojavama pijavica.

U 7 dana je bilo sugradice ili tuËe na 97 posta-je. U 5 dana je zabiljeæena πteta od tuËe na ukupno41 postaji. ©tete su bile od 10 do 90 % lokalnog karak-tera. Ove brojke su takoer iznad prosjeka posljed-njih 10 godina i ukazuju i na jaËi intenzitet nestabil-nosti u ovogodiπnjem srpnju.

Slika 43. Postotni udjeli peludi pojedinog biljnog taksona

(vrsta/rod/porodica) u Zagrebu u SRPNJU 2008.

Slika 44. Radarska slika, produkt MAX Z, oblaka nad po-

druËjem Varaædinske æupanije u 4.30 UTC 14.07.2008.

snimljeno sa radarom RC-a Bilogora.

Slika 45. Radarska slika, produkt MAX Z, oblaka nad po-

druËjem Meimurske æupanije u 4.45 UTC 14.07.2008.

snimljeno sa radarom RC-a Bilogora.

41


Najintenzivnija nevremena su bila 4., 7. na 8. i14. srpnja.

Nevrijeme 4. srpnja bilo je posljedica prolaskarepa hladne fronte Ëija glavnina se premjeπtalasjevernije od Alpa i dovlaËenja vlaænog i nestabilnogoceanskog zraka sa W te prisustva mlazne struje uvisini. Oko 13.30 h iz Slovenije na NW dio branjenogpodruËja nailazili su oformljeni kumulonimbusi re-fleksivnosti do 60 dBz i visine do 13 km i kretali suse pema istoku. Oko 18 h su iz Bosanske Posavinena juæni dio Brodsko-posavske i Vukovasko-srijemskeæupanije prodrli kumulonimbusi. Gibali su se u smje-ru istok-sjeveroistok. Oblaci su tog dana bili, uzpljuskove kiπe i mjestimiËno krute oborine, praÊeniolujnim vjetrom. On je najintenzivniji bio na podruËjuVaraædinske i Brodsko-posavske æupanije. ©teta odtuËe, od 10 do 30 % , je bilo na 4 postaje na podruËjuRC-a Varaædin i RC-a Gradiπte. Djelovanje prize-mnim generatorima provedeno je na cijelom bra-njenom podruËju tijekom prijepodneva i poslijepod-neva i utroπeno je 4.243 l otopine meteoroloπkogreagensa, a raketama u NW dijelu i SE dijelu bra-njenog podruËja i utroπen je 381 komad protugrad-nih raketa od kojih je 12 bilo neispravno.

Nestabilnosti 7. na 8. srpnja bile su posljedicaprolaska hladne fronte sa NW tijekom predveËeri inoÊi, te pritjecanja hladnog i nestabilnog zraka saNW po prolazu hladne fronte tijekom noÊi. OblaË-na masa unutar koje je bilo izdvojenih kumulonim-busa zahvatila je oko 20 h NW dio branjenog poduË-ja. Oblaci su imali intenzitet do 60 dBz i visine do 12km. Kretali su se ka zapadu i oko 22 h su oslabljeniizaπli iz branjenog podruËja. Oblaci su bili praÊenipojavom pljuskova kiπe, ponegdje sugradicom i tuËom,a na 3 postaje bilo je pojava manje πtete na po-druËju RC-a Sljeme i Trema. Djelovanje prizemn-im generatorima provedeno je na cijelom branjenompodruËju tijekom poslijepodneva i predveËeri i utroπenoje 2.980 l otopine meteoroloπkog reagensa. Djelovanjeraketama provedeno je u zapadnim djelovima bra-njenog podruËja i lansirano je 346 raketa za obranuod tuËe.

Nevrijeme 14. srpnja bilo je posljedica brzogprolaska hladne fronte sa W vezane uz Genovsku cik-lonu. Kumulonimbusi su u serijama poËeli, oko 5.30h sa SW iz Slovenije, prodirati u N dio branjenog po-druËja. Intenzitet im je bio preko 65 dBz i visina preko13 km, oblik izduæen, a dimenzije duæe osi jezgre (re-

Tablica 13. Pregled djelovanja obrane od tuËe za mjesec SRPANJ 2008. godine

Rbr Broj LP u Utroπak Utroπak Utroπak Broj LP u Utroπak Broj LP Broj LP Broj LPDatum za akciji sa raketa raketa raketa akciji sa otopine sa sa sa

datum raketama neispr. otkazi generat. sugradicom tuËom πtetom2.7.2008 1 184 390,003.7.2008 1 78 175,004.7.2008 1 51 381 12 17 581 4.243,00 4 17 46.7.2008 1 238 706,007.7.2008 1 46 298 4 23 576 2.980,00 3 1 18.7.2008 1 8 48 2 0 1 3 213.7.2008 1 10 87 1 6 258 1.289,00 3 314.7.2008 1 32 207 7 14 439 2.623,00 20 43 3117.7.2008 1 186 728,0020.7.2008 1 328 1.115,0021.7.2008 1 2 11 1 1 251 379,0026.7.2008 1 245 680,0027.7.2008 1 572 1.684,00 128.7.2008 1 4 13 0 0 143 447,00 130.7.2008 1 250 602,0030.7.2008 2 106 206,0031.7.2008 1 201 560,00Ukupno 153 1.045 27 61 4.636 18.807,00 28 69 41

42


fleksivnost 35 dBz) preko 40 km kada su bili na po-druËju Varaædinske i Meimurske æupanije, oko 6.30h. Kretali su se vrlo velikom brzinom na sjeverois-tok. Uz pljuskove kiπe i krute oborine bili su praÊeniolujnim vijetrom. Tijekom posljepodneva je u is-toËnom dijelu branjenog podruËja bilo pojava nesta-bilnosti znatno manjeg intenziteta od jutarnjeg prodo-ra. Pojava sugradice ili tuËe bilo je zabiljæeno na 63postaje od kojih na 31 πteta, ponajviπe na podruËjuKrapinsko-Zagorske, Varaædinske i Meimurske æu-panije. U djelovanjima obrane od tuËe je utroπeno2.623 l otopine za prizemne generatore i 207 raketaza obranu od tuËe.

43


Dragi Jerko, dragi prijatelju

Sad Ti mogu slobodno reÊi: znali smo da se boriπ u svojoj zadnjoj bici. VeÊ dugo, znali smo i za ishod.Osobno, to me potreslo negdje pred ljeto proπle godine. Mi smo bili potreseni, a Ti - pun æivota. »ak i kad sifiziËki pao. Joπ nedavno, u bolnici Sveti Duh, neuobiËajeno dugo za Tebe, trebalo Ti je sjesti na krevet. No, kadsi sjeo - glas Ti je ostao snaæan, a oËi jednako æive. Tvoje suoËavanje s neumitnim za mene, a vjerujem i zamnoge, bila je najbolja lekcija æivota. Moæda najbolje πto si ikad mogao dati.

A dao si puno - svojim predanim radom i ponaπanjem. Bio si primjer poπtenja i iskonske jednostavnosti.Tvoja prozaika, po kojoj si poznat, objedinjavala je odgovornost i odluËnost voe i djeËju ËistoÊu - gotovo dorazine izvan æivotnih optereÊenja. Ta izravnost i zdrav razum rodili su se s Tobom u listopadu 1942. godineovdje u Zagrebu s kojim si æivio od osnovne πkole, gimnazije, Prirodoslovno matematiËkog fakulteta gdje si1971. diplomirao na smjeru Eksperimentalna fizika.

Kao diplomirani inæenjer fizike, nakon kratke epizode profesora fizike i matematike u srednjoj πkoli uZaboku, iste godine - 1971. - do prije par dana bio si poslovno, ali i viπe od toga, vezan uz Dræavni hidrometeoroloπki

IN MEMORIAM

JERKO KIRIGIN

21. listopad 1942. - 19. srpnja 2008.

44


zavod. Preteæni dio radnoga vijeka naπ Jerko je proveo kao uspjeπan voditelj mreæe meteoroloπkih postaja, sret-no oæenjen sa suprugom Marjanom s kojom je djelio brigu i radost odgoja kÊeri Barbare te sinova Petra, Antei Viktora. U teπkim vremenima 1991. osjetio je svoju novu misiju i veÊ u rujnu postao dragovoljac domovin-skog rata u kojem je aktivno sudjelovao, na sebi svojstven naËin, u specijalnoj jedinici koju je napustio tek uprosincu 1995. u Ëinu bojnika. Nikad se s time nije hvalio, nikad isticao. Smatrao je to normalnim. SvojomduænoπÊu. I u tim vremenima bio je vezan sa svojim Zavodom. Mi smo mu redovno davali potrebne informa-cije o vremenu. Malo tko je znao o tome. Svojim povratkom s bojiπta osjetio je novi zamah - svoju novu misi-ju u razvoju Zavoda, kao svoj prilog izgradnji Hrvatske. Zato i nije sluËajno 2000. godine postao zamjenik rav-natelja u Dræavnom hidrometeoroloπkom zavodu s Ëime je zavrπio svoj radni i æivotni vijek.

Pored svoje porodice i posla, Jerko je, znamo, imao i joπ jednu veliku ljubav. Premda porijeklom s BraËa,hvalio je more, ali dræao se planina. Bio je poznati hrvatski alpinist, uËitelj i popularizator alpinizma u Hrvatskoj,ali i uvaæeni Ëlan Planinarskog druπtva SveuËiliπta "Velebit" i Gorske sluæbe spaπavanja - na koju je bio oso-bito ponosan. Strast prema planinama odvela ga je fiziËki tamo gdje su mnogi samo sanjali. Teπko je nabrojatigdje je sve bio. Organizira alpinistiËku ekspediciju u juænoameriËke Ande, posjeÊuje krov svijeta - Himalaju.Zadnji pohodi nisu bili tako visoki i tako daleki - premda je izazov moæda bio najveÊi. Prkosio je, gotovo senarugao svojoj bolesti i dva puta posjetio Zaviæan. U jesen 2007. aktivno je sudjelovao u proslavi 80-te obljet-nice planinarskog doma, a ove godine na Zaviæanu smo zajedno proslavili prvo snjeæno vozilo. ZnajuÊi u kakvomje zdrastvenom stanju bilo nam je nestvarno gledati ga kako prkosi jakom vjetru pri temperaturi od -10 Celzijevihstupnjeva.

Vrlo pragmatiËan i izravan, Ëesto je upozoravao da se treba na vrijeme prizemljiti kako let u visine ne bibio bez povratka.

Dragi Jerko, ipak si uzletio, vjerujem u nebeske visine gdje ljubav zasjenjuje bol. Zaduæio si nas svojomosobnoπÊu i poduËio o vrijednostima æivota.

Neka Ti je laka zemlja i vjeËna slava.

mr. sc. Ivan »aËiÊ Ravnatelj DHMZ-a

Zagreb, 21. srpnja 2008. godine

45


OBJAVLJENO U HRVATSKOM SLOVU 15. KOLOVOZA 2008.

U SPOMEN: JERKO KIRIGIN (1942.-2008.)

Odlazak iskrenog rodoljuba

Dana 19. srpnja u Zagrebu je preminuo Jerko Kirigin, dipl. ing, atomske fizike, izvrsni planinar i alpinis-tiËki instruktor, priËuvni bojnik HV i zamjenik ravnatelja Dræavnog hidrometeoroloπkog zavoda. Kao æupnikpod Velebitom u vrijeme Domovinskog rata Ëesto sam ga susretao kao zapovjednika Planinske satnijeVelebit. Bio je vrhunski intelektualac, iskreni rodoljub i dobar Ëovjek!

Kip Domovine leta 188*. kada, Matoπ nam prenosi, tui soldati ideju kukavelj bjeæi, a tek Ëovjek od duhaustaje i govori … ne idem, kaj mi moreju(!) i kip Domovine ljeta '91., svi smo joπ svjedoci tome kada straπni-je nego ikada, nam iznad glava objesiπe vjeπala, a ispod nogu iskopaπe jamu. Jerko sa svojim deËkima, Domoviniiskreno odanima, a u planini i alpinizmu vrsnima dragovoljno doe na Velebit i, opet se druæim s Matoπem, izËistog domoljublja u kobnu: rupu skoËi i krvavim se njenim znojem smoËi.

Svega, sjeÊam se svega - kada onu veËer veÊ u listopadu '91. na moja vrata Jerko doe i reËe kako su odsadon i njegovi deËki moji æupljani. I kroz cijelo vrijeme rata i naπeg muËnog oslobaanja zbilja su bili moji, snjima pod znakom runolista πto je kao i njihova Planinska satnija Velebit, bila posebnost cijelog ratnog podruË-ja, rado sam se u raznim zgodama i nezgodama susretao i druæio. Neizvjesnost ljudi iz satnije u svakoj smjenii pri svakoj straæi. Lukina pogibija veÊ u srpnju '92., Zagreb i vlastita obitelj, koju je povremeno znao posjeti-ti i iz vlastitog doma, svjedok sam razgovara, nazvati druπtvo na terenu kako se doma, tj. njima u Velebit, vraÊatada i tada ... uvjeren sam kako je sve ovo πto se je onda intenzivno æivjelo i πto je duboko boljelo odnekudadanas ovu smrtnu brazgotinu i utrlo ili ju ubrzalo.

I dok je u zadnje vrijeme s prijateljima razmiπljao o kriæu na Svetom Brdu s leÊom, po kojoj Êe iskrenjesunËeva svjetla biti vidljivo iz Like i Dalmacije, po bolesti koja dode Jerkov se æivot sav pretvori u kriæ patnjeu kojem je zadivljujuÊe iskrila njegova ljudska strpljivost i duboka vjera.

Dana 7. lipnja u naπem zadnjem telefonskim razgovoru reËe mi s posebnom ozbiljnoπÊu: - Znaπ, Toma, kodmene je bio pater Duda i ja sam primio sve sakramente. A meni tada kroz misao prostruji oproπtajno pismopred pogibiju Petra Zrinskog Katarini u kojem izmeu ostaloga piπe

... budi Bog hvaljen, ja sam smrti

dobro pripravan, niti se plaπim ... ja

sam sve na Boæju volju ostavil ...

I tako oni, Zrinski i Jerko, samo tako ljudi od duha prelaze i iz tijela i sa zemlje u neke druge beskraje ko-jima su vjerovali i iz kojih su se ovdje u zgodama i nezgodama snaæili.

A mi ih, neka me svi Ëuju, i danas kao i nekoÊ, vraÊam se Matoπu i njegovu vremenu, zakapamo gotovokriomice, samo kriomice ...

Tomislav BariËeviÊ

46


Dana 17. srpnja duæ obale Jadrana mnogi sustanovnici Hrvatske kao i turisti koji su se zateklina naπem moru svjedoËili, kako su sami pomislili,neuobiËajenoj atmosferskoj pojavi. Naime, gledajuÊiu nebo, mnogi su primijetili prsten oko Sunca zbogËega su naπi operativci primili nemalen broj pozivas opisom te pojave.

Od jednog od njih, Dragana KvakiÊa smo i primi-li ove jako lijepe fotografije halo pojave na otokuPaπmanu.

InaËe, halo pojava nastaje zbog loma i refleksi-je svjetlosti na kristalima leda u visokim slojevitimoblacima. Prsten koji se u tom sluËaju formira oko

Sunca (ili Mjeseca) je najËeπÊe blijed ili slabo obo-jen.

Promatranja su pokazala da se ova pojava obiËnoopaæa na prednjoj strani ciklone, pa moæe sluæiti i kaopredznak njezina pribliæavanja, odnosno promjenevremena. To je i bio sluËaj spomenutog dana, 17. srp-nja, jer su se atmosferski uvjeti nakon toga mijenjali.

U stara vremena ljudi su pojavu prstena okoSunca smatrali loπim nebeskim znakom, koji najavlju-je kugu, poæare i rat.

Halo se inaËe ËeπÊe via u polarnim krajevimanego na naπim geografskim πirinama.

Krunoslav Mikec, dipl. inæ.

HALO POJAVA NA JADRANU

17. srpnja 2008.

47


3. srpanj 2008.

Potres, u blizini »akovca. Dogodio se u 17 satii 54 minute. Magnituda po Richteru bila je 2.8, a in-tenzitet je procijenjen na IV stupanj MCS ljestvice.©tete nisu zabiljeæene.

4. srpanj 2008.

Grmljavinsko nevrijeme, obilne oborine, tuËa,na podruËju Æupanje. Vjetar je puhao brzinom veÊomod 100 km/h, dizao krovove, lomio drveÊe, kidaoelektrovodove. Na gradskim su se ulicama stvorilebujice koje su onemoguÊile promet. TuËa koja jepadala bila je veliËine graπka, nastale su πtete na kuku-ruzu i soji. ZahvaÊeno je bilo i podruËje Otoka u opÊi-ni Vinkovci. Bilo je stabala koja su iπËupana iz ko-rijena. I tamo je nastala πteta na usjevima. Nevrijemeje trajalo pola sata.

SliËno je bilo i na podruËju Karlovca.

U gornjem Meimurju padala je gusta tuËa ko-ja je uniπtila vinograde, ali i ostale poljoprivrednekulture. Mjeπtani kaæu da od napadale tuËe nisu mogliotvoriti vrata kuÊa. Okoliπ se sav bijelio od tona na-padalog leda, pa je prizor podjeÊao na zimu. PrijepoËetka oborina nastalo je potpuno pomraËenje. TuËaje bila veliËine graπka do oraha, ali mjestimice jebila i veÊa, zrna su bila veliËine breskve. Padala jedeset minuta, a na mjestima i pola sata. Svaki grozdili plod voÊaka je dobio nekoliko udaraca. Zabiljeæenaje i pijavica nad Robadjem koja je izgledala kao i onena ameriËkom jugu. Zbog obilnih oborina brzo su senapunili lokalni vodotoci i prelili u polja i na okuÊnice.Bilo je poplavljenih podruma, poplavljeni su bili imostiÊi preko potoka. Bujice su napravile veliku πtetuna prometnicama. Proglaπeno je stanje elementarnenepogode. NajveÊe su πtete na povrtlarskim i ratarskimkulturama, te u voÊnjacima i vinogradima i to na po-druËju naselja Sveti Juraj na Bregu, (oko 20 miliju-na kuna). ©tete se na usjevima kreÊu od 60 do 90%.

IZVANREDNI METEOROLO©KI I HIDROLO©KI DOGA–AJI

U NOVINSKIM IZVJE©ΔIMA U HRVATSKOJ U SRPNJU 2008. GODINE

Bujica u Meimurju 4. srpnja 2008.

Odgrtanje tuËe u Meimurju 4. srpnja 2008.

Pijavica nad Robadijem u Meimurju 4. srpnja 2008..

48


Na πirem podruËju Poæege uglavnom su zrakomletjeli crijepovi. U Zagrebu je vjetar razbacao sunco-brane, stolove i stolce. Jedna stoljetna lipa je iπËu-pana iz zemlje. Na autobus javnog prijevoza palo jestablo. Nestajalo je struje zbog pokidanih vodova isruπenih elektrostupova, pa je stao tramvajski promet.Stabla su padala u svim dijelovima grada i oπteÊivalaautomobile i kuÊe. U Zelini je vjetar odnio kroviπtadesetak objekata. Za podruËje opÊine Gradec proglaπenoje stanje elementarne nepogode zbog olujnog vjetrakoji je sruπio 18 gospodarskih objekata, oπtetio zgraduopÊine i crkvu. ©teta se cijeni na 3 milijuna kuna. Pijavica u mjestu Lisac pored Rijeke 7. srpnja 2008.

7. srpanj 2008.

Pijavica, u opÊini Klana iznad Rijeke. »ula sejaka buka, lomljava, mjeπtani su opazili vrtloæni vje-tar, “kao tornado u Americi”. Zrakom su letjeli cri-jepovi, voÊnjaci su pokoπeni, stabla iπËupana sa ko-rijenom. Bilo je oπteÊenih automobila, padali suËak i betonski stupovi elektromreæe, pa je nestajalostruje i telefonije. U mjestu Lisac pola kuÊa (dvade-set), je ostalo bez krovova. Pijavica je trajala pet minu-ta, ruπila je sve u πirini 20 do 50 metara, te u duæinijedan kilometar. Poruπeno je na stotine stabala kojasu uglavnom ostala bez kroπnji. Padali su stupovijavne rasvjete. OËevici govore da putanja pijavice ni-je bila ravna, nego u izlomljenoj liniji, (slalom).Pijavica je digla u zrak i vitlala jednu prikolicu teπkupar stotina kilograma. Proglaπeno je stanje elemen-tarne nepogode za mjesto Lisac, πteta je procijenje-na na preko 4 milijuna kuna. Uniπteno je 11 000 pros-tornih metara drvne mase.

Olujni vjetar, priËinio πtetu u πest æupanija, ruπioje drveÊe i oπteÊivao kroviπta kuÊa. U Varaædinskojæupaniji je u mjestu Klenovnik vjetar odnio tri kroviπta,jedno je pronaeno 200 metara dalje. Bilo je sruπenihspomenika na groblju, nestalo je struje, telefonije,stradao je i park bolnice za pluÊne bolesti. Proglaπenoje stanje elementarne nepogode. OËevici spominju ipojavu pijavice.

Olujni vjetar sruπio je gospodarski objekt u Babotoku

7. srpnja 2008.

Uredno poloæen vinograd od snaænog zapuha vjetra u

okolici –akova 7. srpnja 2008.

49


U Kriæevcima i okolici je 20 000 kuÊanstava os-talo bez struje zbog udara groma u dvije trafo stani-ce. Po gradu je olujni vjetar ruπio stabla i lomio granekoje su kidale elektrovodove, padale na promet-nice, zbog Ëega su vatrogasci izlazili na teren i uk-lanjali razni materijal koji se naπao na cestama. Vjetarje iz jedne gospodarske zgrade izbacio i gurao 60metara teπku traktorsku prikolicu. Za Sveti Ivan Æabnoproglaπeno stanje elementarne nepogode. ©teta odnevremena je procijenjena na 1.7 milijuna kuna.

Na podruËju Bjelovara oπteÊen je elektrosustav,pa je nestajalo struje. NajveÊe su πtete nastale u RoviπÊui Babotoku. Zrakom su letjeli crijepovi, grede,ruπili su se betonski zidovi gospodarskih objekata.Proglaπeno je stanje elementarne nepogode.

Zbog udara groma u Zagorju u mjestu MaËedoπlo je do poæara gospodarskog objekta. I tamo jezabiljeæen olujni vjetar i pijavica koja je nosila kroviπtakuÊa. Najviπe πtete nastalo je u Humu na Sutli. Nagroblju je uniπteno dvadesetak nadgrobnih ploËa,vinogradi sa betonskim stupovima su poloæeni nazemlju, a dijelom su i trsovi iπËupani iz zemlje.

Grom je udario u mjestu Sladojevci u Slavoniji,a tom je prilikom oπteÊena æeljezniËka infrastruktu-ra. Na podruËju –akova olujni vjetar u potpunostije polegao vinograde sa stupovima. I tamo se spomi-nje pojava dvije pijavice, s obzirom da je oπtra grani-ca nedirnutih redova vinograda od onih poloæenih. Ugradu je bilo slomljenih stabala i poruπenih promet-nih znakova.

U sjevernoj Istri uz granicu sa Slovenijom prim-jeÊena je pijavica koja je lomila stoljetne lipe i kestene.

8. srpanj 2008.

Pijavica, u Poæegi. S jedne je kuÊe dignut cijelikrov i odneπen tridesetak metara dalje. OπteÊeni subili i elektrovodovi, pa je nestajalo struje. Padale sui cigle sa objekata i dimnjaka.

13. i 14. srpanj 2008.

Grmljavinsko nevrijeme, tuËa, olujni vjetar, uMeimurju i okolici Varaædina. Mjeπtani spominju ipijavicu, jer je sruπeno na jednom mjestu dvadesetstabala. TuËa koja je padala je u poËetku bila veliËine

Posljedice nevremena u Zagrebu 7. srpnja 2008.

Vjetar je u centru Zagreba razbacao suncobrane

7. srpnja 2008.

Vinograd u Zagorju na meti oluje 7. srpnja 2008.

50


graπka, a kasnije i veliËine oraha. Nastale su, (za tajdio sjevernog Meimurja veÊ treÊi put ove godine),velike πtete u poljoprivredi, najviπe na voÊnjacima,vinogradima i povrtlarskim kulturama. ©tete od oluj-nog vjetra nastale su i na elektrovodovima, kroviπtima.Kanali uz ceste su se prepunili od obilne kiπe i pre-lijevali preko cesta. Voda je ulazila i u kuÊe, pa suvatrogasci imali pune ruke posla. Nestajalo je struje.Najviπe je stradalo naselje Sveti Juraj na Bregu. Olujnivjetar je u trenutku ruπio i doslovce Ëupao stabla,raskrivao krovove, a u podrume i prizemlja je uπlavoda sa muljem. Jedno se stablo sruπilo na automo-bil koji je bio u voænji. Sva su sruπena stabla bila zdra-va. Na prometnicama je naneπena velika koliËinaraznog materijala, drveÊa, grana, liπÊa, πljunka, mu-lja, pa je promet na viπe mjesta prekinut dok se ces-

te nisu raskrËile. Za pogoena podruËja Meimurskei Varaædinske æupanije proglaπeno je stanje ele-mentarne nepogode. Velike su πtete na ratarskim ipovrtlarskim kulturama, te voÊnjacima i vinogradi-ma. ©tete u Meimurskoj æupaniji se kreÊu oko 60milijuna kuna, a u Varaædinskoj oko 9 milijuna ku-na.

U Zagorju je bilo sliËno. U opÊini Hum naSutli takoer je padala tuËa veliËine oraha, a olujnivjetar Ëupao je stabla. U dvoriπtu dvorca Mali Taborsruπena je agacija stara 150 godina, koja je pri padupolomila crijep na dvorcu. TuËa je otukla vinogradei voÊnjake, probijala krovne ploËe, oπteÊivala auto-mobile. Nevremenom je bilo zahvaÊeno pola Zagorja,pa posvuda ima velikih πteta u poljoprivredi. Zapogoena podruËja proglaπeno je stanje elementarnenepogode. ©teta je procijenjena na 24 milijuna kuna.

TuËa sa πtetom zabiljeæena je i na podruËju SvetogIvana Zeline. Najviπe su stradali voÊnjaci i vinogra-di, πteta se cijeni na 70%. Proglaπeno je stanje ele-mentarne nepogode.

14. srpanj 2008.

Udari groma, uzrokovali su kvar na visokona-ponskoj mreæi na πirem podruËju Rijeke, pa je u neko-liko naselja nestalo struje.

23. srpanj 2008.

Niske temperature zraka. U cijeloj zemlji sudnevne temperature bile ispod 20°C, osim na moru

Sruπeno drvo agacije staro 150 godina u dvoriπtu dvorca

Mali Tabor u Zagorju 13. srpnja 2008.

Blokirane prometnice u Meimurju 13. srpnja 2008.

Æalostan izgled vinograda poslije tuËe u Meimurju

14. srpnja 2008.

51


gdje nisu prelazile 25°C. Bura koja je puhala ohladi-la je more, u ©ibeniku mu je temperatura bila 19°C,a u Splitu 20°C.

26. srpanj 2008.

Pijavica, u dijelu Slavonskog Broda. Pojavila seu rano poslijepodne (oko 14 sati), trajala je oko jedneminute i oπtetila krovove dvadesetak kuÊa i nekoliko

automobila. Vjetar je Ëupao stabla s korjenom. Kiπanije padala, a nakon pijavice sve je ponovo bilo mirno.Nekoliko stotina metara dalje pijavica se nije uopÊeosjetila. Pogoeno podruËje dugaËko je dvjestotinjakmetara. Pijavica se kretala od zapada prema jugois-toku. Pukao je i jedan betonski zid. Pijavica je po-makla prikolicu punu drvene grae teπku nekolikotona.

27. srpanj 2008.

Pijavica, u blizini Slatine. Dogodila se u 14sati i 50 minuta. Nastala je na otvorenom prostoru panije bilo veÊe πtete. Polomljene su grane u voÊ-njacima i povaljani usjevi. Trajala je nekoliko min-uta, pa se povukla u oblak.

31. srpanj 2008.

Potres. Epicentar je bio 10 km sjeverozapadnood Zagreba na podruËju Gornje Bistre. Dogodio se u7 sati i 44 minute, magnituda je bila 2.9 po Richteru,a intenzitet je procijenjen na IV stupanj MCS ljestvice.©teta nije zabiljeæena. Potres se osjetio i na podruËjuZagreba i πire okolice.

Pijavice kao sto je ova u Slatini 27. srpnja 2008. sve su

ËeπÊe i jaËe

bilten 07 08radar.dhz.hr/~stars2/bilten/2008/bilten0708.pdf · 2015-01-26 · 7 bilten 7 / 2008...

Documents