poštarina p laćena u gotovom. BILOGORA Ciena 3 Kune

• i b l i o t o k R . ,

POLITiČKO-PROSVJETNl TJEDNIK Bro j 101. Bjelovar, 22. svibnja 1943. Godina III.

Velika pučka svečanost hr-vatske i savezničke vojske B J E L O V A R , dne 19. svibnja. Dne 16. t. mj. održana je na športskom igralištu na logorišlu ve-

lika pučka svečanost hrvatskih i savezničkih vojska, ko ja ie u svakom pogledu nada sve uspjela. Igralište je u tu svrhu okićeno hrvatskim i savezničkim zastavama, a veliki bro j posjetilaca proživio je jedno vrlo ugodno i zabavno poslije podne.

Pozdravne govore održali su zapovjednik n jemačke posade u Bje-lovaru dopukovnik g. Vukics, te Veliki župan g. Vladimir Sabolić . G o -vori su bili vrlo burno pozdravljeni. Priređivači su si dali mnogo tru-da u svakom pogledu, pa je razpored b io obilan, a glasbe su se natjecale svojim nastupima. Posjetiocima su se osobito svidjeli nastupi ženske i mužke ustaške mladeži u narodnim plesovima, koji su bili izvedeni u narodnim nošnjama. Nastupili su pripadnici i pripadnice n jemačke mla-deži. Podpuni uspjeh priredbe postignut ie i u pogledu prehrane i o-kriepe. Broj posjetioca se je kretao od 6 - 8 0 0 0 .

O d odličnika uz naprijed navedenu dvojicu govornika, zapaženi su: gradski načelnik g S . Kolesarić, zapovjednik divizije g. pukovnik Zga-ga, zapovjednik oružničke škole pukovnik g. Pavelić, predstavnik ta-lijanske vojne misije g. dopukovnik Mosca, zapovjednik oružničke ško-le pukovnik g. Štefanović, predsjednik sudb. stola g. dr. Dane Miletić, stožernih velike župe Bilogora g dr. Milutin lurčić s drugim ustaškim dužnostnicima, zapovjednik mjesta g. bojnik Fingerhut i mnogi drugi.

Uspjeh svečanosti bio bi još veći, da svečanost nije omelo nevrie-me. S a v čisti prihod svečanosti fcoia je priređena radi međusobnog u-poznavanja i š to većeg zbliženja hrvatske i savezničke vojske, bit će predan Hrvatskom i Njemačkom crvenom križu, a visinu tog prihoda javit ć e m o u jednom od sliedećih brojeva.

Nasip od željeza, čelika i betona itili europsko kopno od svih neprijateljskih napadaja sa stra-

ne Atlantika. ( ES )

OBRANA EUROPE Z A G R E B , 22. svibnja Čitava Europa stoji uz bok sila Osovine spremna na obranu ti-

sućljetne uljudbe c elog Zapada protiv anglosaskog židovskog mason-skog glavničarstva i bezboznog prolukršćanskog sovjetskog boljševizma. Mjesecima su pripadnicima njemačke organizaci je Todt i drugih savez-ničkih naroda, medju kojima su sudjelovali i naši hrvatski radnici, pri izgradnji borbenih postava na raznim dielovima europskog kopna.

Anglosaska promičba na jadikovke svog boljševičkog saveznika o drugoj fronti stalno ie tvrdila, da ostvaruje to drugo bojište borbom u Africi za tuniski mostobran, koji su osovinske snage držale tako dugo d o b je tu bilo nuždno, d a se posvema izgradi obrana Europe.

Pokušaj invazije na Europu sa strane Anglosasa naići će na jedno-dušni odp.-r svih europskih naroda i doživjet će sudbinu prijašnjih pokušaja kod Sant Nazaire-a i Dieppe-a.

U današnjem broju našega tjednika donosimo nekoliko slika o iz-gradjenim utvrđenim postavima na Antlantiku.

Židovstvo i masonerija

Masoni su umjetni Židovi Goethe kaže : »Sve vjere ima-

du trk jednu svrhu, da prinude čovieka, neka prihvati, š to ga ne m o ž e mimoići.« (Vilfem Meisler). V jera u etičke i moralne zakone goni nas, da ih prihvatimo, jer im nismo u slaniu izbjeći. T o priznaje i ruski anarhist M. Fugan-Bara-novvskv riečima: . B e z etičke ideie

0 jednakoj vriednosti čov ječ j e lič-nosti izgubila bi teorija o iskori-štavanju sve praktično značenje" .

Ideja, t . j . zakon o iednakoi vriednosti čov ječ j e ličnosti najviše je pravilo sociologi je i niezin naj-viši zakon. Svu katastrofu današ-n j ice možemo zahvaliti kršenju tog zakona hod nacionalnih jedinica isto tako k a o i kod pojedinaca, ier i nacionalne jedinice predstav-ljaju k a o i pojedinci [organizam.

Internacionalno židovstvo or -ganizacijski i odgojem kršilo je taj zakon k a o zasadu .kršćanstva 1 nacionalizma, te k a o zaprieku na putu napredka židovske eko-nomske prevlasti putem svojih masonskih loža. a o v e putem tiska, slikokaza, kazališta, raznih orga-nizacija i škola.

Trabanti žido-masonskih loža, sjedeći na ministarskim stolicama i na drugim vodećim položajima, ne samo da nisu spriečavali šire-nje o v a k o kobnih zasada, nego su ih promicali i njihovu promičbu finansirali.

Budući da je u politici bila očita i izvan svake sumnje hege-monija židovske masonerije, nije čudo, što već 1937 godine u Niirn-bergu na kongresu nacional-soci-jalističke stranke slušamo Dra G o e b e l s a : .Ništa nas više nepr ie -či, dokazi su još više nego jasni, da j avno žigošemo Židove k a o podslrekače, zamislioce, koii jedino imaju koristi od o v o g a strašnog uništenja."

S a v konkretni kapital Evrope nalazio se d o sada u rukama Ži-dova, a što nije bilo u njihovim rukama, bilo je vlasničtvo maso-nerije, ko ja nije ništa drugo, nego izvršni organ židovstva. Najjasniji dokaz ovim tvrdnjama vidimo u podizanju hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu.

Družtvo naroda u Ženevi po-kazivalo je naročit interes za o v o sveučiliste, te je č a k biblioteku istoga učinilo svojim depositarom za Palestinu, te jo j je slalo sve svoje publikacije. Profesori istog sveučilišta Židovi Adler i Kligler bili su imenovani članovima i ekspertima Družtva naroda.

Mnoge vlade slale su naročite darove ovom sveučilištu. Tako je francuska vlada 1937. godine stvo-rila na istom sveučilištu »odjelenie za francuski jezik, literaturu i kul-turu", a talijanska vlada je sub-

"BILOGORA" Broj 101.

"Ustaša" označuje borca za oslobođenje

vencionirala d o e n t u r u za roman-ske Jezike i literaturu.

Biblioteku, o kojoi ie netom bila rieč, osnovala |e u Jeruzalemu 1893. godino masonska loža B'nai Brilh pod imenom „Bet sefarim midraš Abrabanel" . Sada bibliote-ka nosi ime „Bet ha-sclarlm ha-leumi veha-universitai". (Narodna i sveučilišna biblioleka) u koioj ie pohranieno 231.52-1 diela u 511.482 svezka; 3 4 . t S % svili kniiga su ži-dovsko- religiozne.

B'nai Brilh lože sačinjavaju samostalan masonski red (ordo), čiii članovi mogu biti samo Žido-vi. Osnovan ie 1S43. u Nc\v-Yorfcu. To ie zapravo vrhovna institucija masonerije, koja se dieli na čisto židovske lože, kao i na one u ko-jima se nalaze pomicšani Židovi s kršćanima.

B'nai B r i l h ima uvid u c io rad miešanih loža k a o i u njiho-vu imovinu, dob rad B'nai Britha ostaje poznat samo njihovim čla-novima, kojih ima u cielom svlclu o k o sto hiljada podieljenih u šest stotina loža.

Sami Židovi u svojim novi-nama priznaju, da su kod podi-zania i razvijanja njihova sveuči-lišta i biblioteke sudjelovale 24 države, medju njima i blagopo-kojna Jugoslavija preko svog ži-dovskog komiteta.

Kad samo ovdje izneseno u-očimo, zar ćemo još sumniati u židovstvo masonerije i u strašan utjecaj koji ono vrši na razvoj političkih, strategijskih, sociialnih i kulturnih zbivanja?

Dosta nam Je, da pročitamo u zapišcima sionskih mudraca br. II. sliedeće: „Potrebno je za naš uzpieh, da ratovi, posvuda ili ba -rem gdje to moguće, ne donesu nikakve koristi. Tako će se voditi rat na gospodarskom stanovištu, Sto ć e prisiliti narode, da priznaju našu prevlast". (Trojanski konj, 65., 7—11.)

Jasno je, da su narodi uočili pogibelj od ovakove rabote i u-potriebili sva sredstva da je spri-eče . Međutim Židovi nalaze i za to riešenje u talmudu: „Kada vla-d e Nežidova poduzimaju protiv Ži-d o v a antisemitske mjere, tada ne-b a buči sve židovstvo neka vapije: „ O nebo, zar mi nismo vaša bra-ć a ? Nismo mi l judi? Nemamo li mi ljudskih prava k a o i drugi na-r o d i ? Nemamo li mi' svi jednoga B o g a ? A kada nežidovi na ovu buku i krik popuste u svojim mie-rama, tada će Židovi onaj dan svetkovati k a o blagdan." Taanit lS .a TroJ. honj, 65, 21—27.

Masoneriia imade zadatak da putem državnih vlada pospješi dan svetkovanja. S toga nije čudo, što j e Ludendorff nazvao kršćane-ma-sone „umjetnim Židovima" nagla-sivši, da Je masonerija „židovska ustanova, či ja povjest, stupnjevi, službe, lozinke i izjave iesu od po-če tka do kraja židovske. . . Tajna masonerija jest židovstvo" (MOSK br.: 1. (13.) 3.),

To nije nikakav novum, ier či tamo u „londonskom Fog's lour-nal-u od 7. X. 1732., da je neki glasoviti ulični govornik imenom llenlev održao na londonskim uli-cama govore protiv „Židomasona". IMOSK br.: i . (13) 5 )

O d tada možemo pratili c io niz protesta poštenih ljudi protiv zakulisnih borba masonerije za po-litičku, a po tom gospodarsku pre-vlast čtdovslva.

Židomason Isaac Markussohn rekao je na jednom američkom diplomatskom banketu za vrieme svjetskog ra la : „Rat je ogromno poslovno poduzeće, pri čemu hc-roizam vojnika nije ono najljepše nego poslovna organizacija. Ame-rika je ponosna na povolian po-slovni položaj, koji uživa." (MOSK l . (13.) 20.)

P o svemu se vidi da u svim naiidcalnijim podhvatima svih na-roda židovstvo i masoneriia vide samo poslovna poduzeća iz bojili sc može crpsti korist. Radi toga potrebno je, da u svim vladama i na drugim odlučuiućim mjestima budu i zidovi, a a k o to nije mo-guće, onada „umjetni Židovi" ma-soni.-

Znamo da se Amerika u svjet-skom ratu opredjelila za Antantu, jer su tako litieli židomasoni ban-kari : Salomon, Blumenthal, Selig-man i dr., industrijalci: Levvisohn, Guggenheim, poblicisti: Becr, Fran-blin, Stranskv i t. d.

Domagoj Ružićić

Tri mjeseca pod crvenom zviezdom

Ovih dana izlazi iz tiska no-va knjiga reportaža poznatog hr-vatskog novinskog ratnog izvje-stitelja Franje Rubine pod naslo-vom „Tri mjeseca pod crvenom zviezdom". Pisac prikazuje život ljudi u kraju, gdje su tri mjeseca bili partizani, dok ih nije slavna »vražja divizija« porazila. Uz bor-be »vražje divizije« na Grmeču opisuje zlodjela, koja su počinili partizani u Bihaću i okolici, dok su „vladali" i niz najzaninmljivijih pojedinosti, boje prikazuju parti-zane : u pravom svietlu. Knjiga je pisana lakim stilom, veoma za-nimljivo, t a k o da ć e za niom ra-d o posegnuti svaki, tko želi imati jasnu sliku o partizanima i tko želi upozneti kako su se borili naši junaci i umirali naši mučeni-ci. Osim toga pisac iznosi niz svojih zapažanja, koja treba pro-čitati svaki Hrvat

Knjiga će obasizati o k o 120 stranica većega osminskog forma-ta s mnogo sliba. O ' e n a će Joj biti 40 Kuna + poštarina. Budući da Je naklada ograničena prepo-ručamo svima, da je naruče već u predplati. Naručuje se kod upra-ve dnevnika „Nova Hrvatska", Zagreb, dra ŠufflaYa 28a.

Ustaška borba proliv krvave tudjinske tiranije završila se sjaj-nom po'ajcdom hrvatske državne misli 10. travnja 1941. Hrvat>ki ustaški oslobodilački pokret vodio je tu borbu, podnosio žrtve u ži-volima i krvi s ciljem, da posiig-nc hrvatsko narodno i d ižavno oslobodjenjc: Postignuće tog sve tog cilja sprječavali su svi pro-tivnici hrvatskoga naroda. I zalo su u „Ustaši" — hrvatskom oslo-bodilačkom pokretu gledah svog najvećeg neprijatelja, a svakog su pojedinog ustašu smatrali „pobu-njenikom", odnosno „rebclom" „insurgentom", dakle čovjekom, koji sc buni protiv nekakvoga legalnog poredka.

No sva naša povicsl pokazuje da je ustaška borba icžila za ostvarenjem vrhovnoga hrvatskog nacionalnog ideala i da je išla samo za slobodom i državom, pa sc prema tome u hrvatskome na-rodu i kod prijateljskih naroda nije promatrala kao neka pobuna, nego kao prava pravcata borba za oslobodjenjem, to više Sto je to u isti mah bila i borba osno-vana na pravu, jer hrvatski narod polazeći sa stanovišta svoga dr-žavnog prava nije nikada priznao čin nasilnog brisanja hrvatske dr-žavnosti od 1. prosinca 19 iS. I zato ie hrvatska ustaška borba sa našega hrvatskoga nacionalnog stanovišta bila ne samo borba za slobodu, nego je ona temelje-na i na tisućgodišnjem hrvatskom državnom pravu, kojega je nit od bivše države bila nasilno preki-nuta.

Neprijatelji Hrvala nastojali sv nazivu »ustaša« dati razne oznake samo da ga prikažu u sviet-lu, ko je njima dobro dolazi. K a o p o nekom pravilu prevodi se na-ziv „ustaša" na njemački i ostale Jezibe sa „Rebell", ili „Insurgent". To ć e se lažno tumačenje naći po-sebno u onim basnijim riečnicima, boji su sastavljeni pod t. z. jugo-slavensbim utjecajem. Ali hrvatski riečnici još od god. 1875. Rao Fi-lipovićev — „ustašu" označuje kao borca za oslobođenje" . Isti taj riečnik (1869.) u njemačko-hr-vatskom dielu, na prvom mjestu (uz „bojnik za slobodu") bez ika-kvih drugih prievoda, koji se ja -vljaju u kasnijim riečnicima, pre-vodi rieč ustaša s „F.eiheitsbamp-fer" (t. j. borac za slobodu). Rieč „ustaša" prevedena je k a o Frei-heitskampfer i u Scherzerovu rječ-niku (Beč 1909.), a u malom izda-nju preveden je „Friheitskampfer" s „ustaša*. Ustaša je dable borac za slobodu, za oslobođenje. Ta-bvim su borcima smatrani i ustaše iz Bosne i Hercegovine od god. 1875. Riečnik "Razlika između hr-vatskog i srbskog književno? jezi-ka" od dra Krstića i dra Guberine

bilježi na srbsboj sirani rieči u s t a -n i k i u s I a 5, a na hrvatskoj u-s t a š a . Ali ni rieč u s t a š u tom svem nehrvatskom obličju (bez a na kraju) ricdka je u sibskom i e - , ziku, ier da nije tako ne bi R a k o -tić i Ristić-Kangrga, bilježeći je u podpunosli radi. upućivali na rieč u s t a n i k . I (Jod pridjeva ustaški upućuje Ristić-Kangrga: „v. usta-nički". A ustanik se bod Babotića tumači: pobunjenih, kod Ristića-Kangrge: Auta aandige(r), AufsiUn-dische(r). Rječnik dr. V. i I. Es'ha, boji je izašao u Zagrebu g. 1941. prije proglašenja Nezavisne Diža-ve Hrvatske označuje „ustašu* s „Landsturmann", a narodni ustanak „Landslurm". U doba Auslro-ugar-ske monarhije bio je hrvatski slu-žbeni naziv za Landsiurm „pučki ustanak", l.andsluiniaiia značio ie „pučkog ustašu", a Landslumregi-menter zvane su „pučke ustaške pukovnije".

Nastavljajući predaju bosan-sko hercegovačkih boraca od g. 1S75.-78 i pučkog ustanka Hrvata 1914.—1913, dobili su borci za oslobođenje od 1931. službeni na-ziv „uslaš-j", koji je, kabo je to posve razumljivo, zadržan i za vojničke postrojbe Hrvatskog usta-Sbog oslobodilačkog pokreta.

Iz ove kratke poviesli naziva „ustaša" jasno se vidi, da se ta rieč i taj naziv zasnivaju na sta-roj hrvatskoj predaji, a p o njoj su udomaćeni i u hrvatskom jeziku. A k o Srbi i t. zv. Jugoslaveni pod „ustašom" razumiju „Rcbella" o d -nosno nekog buntovnika, to je nji-hova stvar. Za svakoga koji vrši tuđinski vlčst, svakako je bora c za oslobođenje „Rebell" ili „Insur-gent", d o b je u vlastitoj narodnoj držažavi „ustaša" borac za oslo-bođenje ili čov jek pučkog ustanka. Zbog toga su u oružanim snaga-gama Nezavisne Države Hrvatske i dalje ostale na snazi oznake „domoran" i „ustaša", bo je su bile uobičajene staroj hrvatskoj vojsci i odatle poslale predajne. l i hrvatskom Jeziku ustaša dakle zna-či borca za oslobođenje. Medutiii] srbski borci od god. 1804. i ka-snije nikada se nisu nazivali „usta1-šama", već „hajducima ili „komi-tandji jama", odnosno „komitama 5

nazivima stranog, a nipošto srb^ skog podrietla. Nazivi „hajduk" \ „komitadžija", odnosno „komita"; ni izdaleka nemaju značenja b o r c a za ostobodjenje. Naprotiv je „usta-š a " čisto hrvatska rieč (nema Je q ni Jednom srbskom riečniku!), ba-' b o p o svome podrietlu, tako i PO, značenju, pa se dostojno upotre-' bl java b a o naziv za „Ustašu" hr-vatski oslobodilačbi ppbret, boji je pod vodstvom Poglavniba o b -novio hrvatsku državnost i uzpo-vio nezavisnost

Strana 2

Broj 101 "BILOGORA" Strana 3 .

USTAŠKI POKRET Logorno vieće

Bielovar, dne 9. svibnja. Logorno vieće bjelovarskog

logora održano je dne 1. t. mj u u prostorijama logora. Zastupani su bili svi tabori bjelovarskog lo-gora, osim dvaju, koji su se pi-smeno opravdali. Na logornom su vicću raspravljana tekuća pi-tanja logora, te su ustaški dužnost-nici pokazali' voliu i spremnost za rad, plodovi njihove djelatnosti već se osjećaju u narodu.

Preustrojstvo ustaškog logora Bjelovar

Logor Bjelovar je podieljen na logor Bjelovar 1. i logor Bje-lovar II. Logor Bjelovar I. obu-hvaća grad Bjelovar s područnim selima, a logor II. sve ostale ta-bore bjelovarskog kolara. Logor-nikom ovog logora imenovan je Andrija Kirin namjesto dosadaš-

ZA BLIŽNJEGA U ovom stupcu donosit ćemo

sve što se odnosi na ovu ustano-vu, kako bi javnost bila o tome obavještena.

Kada je nikla misao ukinuti u Bjelovaru prosjačenje i urediti sva ostala družlvovna pitania pod lo-zinkom ZA BLIŽNIEGA, primili su to neki ljudi izvjesnom sumnjom, l.icpo bi to bilo, rekli su, ali već prvo: da novčano pomognu, ne će uspjeti. Danas kan se ljudi bo-re za obstanak, nemaju oni ni vre-mena ni smisla . za bližnjega". Većina, rekoše, postala je sebična i žao je mnogima dati i samo jednu kunu u družtvovne svrhe. Ali eto, ljudi koji su tako sumnjali u uspjeh, prevarili su se. Ne po-znaju oni naše gradianstvo, ne zna-ju oni, da i u težkim vremenima mnogi ne samo da nisu izgubili

•osjećaj za bližnjega, nego žele, da mu prema svojim mogućnostima i :pomognu.

Počinjemo ovime s izkazom i z kojeg će se vidjeti, tko se je i •sa kolikom svotom. obvezao, da ć e mjesečno doprinositi u fond za bližnjega.

IZKAZ br. I. S a 1000 Kuna, Kolesarić S la-

•voljub. S a 500 Kuna, Rukavec Zvon-

ko, Ogorevc Branko i Dragutin Horvat.

S a 400 Kuna: Npvosel 1* drug i dr. Rudolf Wagner.

S a 300 Kuna Škalec Stjepko. S a 250 Kuna, \Verklein Karlo. S a 200 Kuna, Brajdić Stanko,

'Stockl Ljubica, Šminderovac Vilim. S a 150 Kuna, Veseli Julijaua. S a 100 Kuna, Anhalcer Hinko,

njeg logornika ing. Cvjelka Ivan-čana koji je na vlastitu molbu razriešcn od službe logornika radi preobterećcnosti posla u s v o m p o -sebničkom zvanju.

Razr ješenje ustaških dušnostnika u G. U. S . - u Odredbom Poglavnika razrieieni su dužnosti svi Doglavnici, poglav-ni pobočnici 1 povjerenici u G.U.S-U

Objavljena je sliedeća Poglav-nikova odredba:

Na temelju točke 5., 7. i 8. Ustava »Ustaše« — Hrvatskog o -slobodilačkog pokreta — razrje-šujem dužnosti sve Doglavnike, poglavne pobočnike, ustaške po-vjerenike, kao i povjerenike u Glav-nom ustaškom stanu.

Za Dom Spremni! Dano u Glavnom ustaškom

stanu, dne 10. svibnja 1943. POGLAVNIK

Dr. Aute Pavelić

Bajs dr. Dragutin, Bambić Dragu-tin, Barešić Ivan, Basariček Robert, Beck dr. Božidar, Brezak Josip, Čavlović Andrija, Čorda Milan, Druzinec Dragutin, Erben Dragica, Ficko Eduard, Frolov ing. Viktor, Gaščić dr. Ivan, Godri jan Dragu-tin, Graber Ivan. Hans Mijo, Hor-vat Milan, Hunth losip. Irutek Ivan, Jandrašić Srećko, Jandroković Fi-lip, Janjatović Uroš, Iarc Stanko, Junger Ivan, Jurki Jakob, Kesić Ni-kola, Kolačević Ivo, Kolonić Eu-gen, Laksar Dr. Marijan, Lutten-berger dr. Aleksije, Logožar Ivan, Markovina Špiro, Megerle Ivka, Pintarić Martin, Pavlić Gjuro, Pa-vlić Slavko, Petrić Erna, Petrović Ivka, Pintarić Martin, Pokopac Ni-kola, Politeo, Pondelak Gjuro, Pon-delak Viktor, Poupa Emilija, „Pro-svjeta", Protić Dušan, Radošević Josip, Rebić Mihajlo, Rukavec St je-pan, Sverak braća, Šabanović A -bidin, Štipek Branislav, Tajber Ivan, Tomić Dimitrije, Tribuson Andelo, Tribuson Rudolf, Tucić Erika, Urek Terezija Vitez Martin.

Proslava Florijanova a Bjelovara

U nedjelju dne 9. t mj. oba -vljena je proslava sv. Florijana, kojega slavi cjelokupno vatrogas-tvo kao svog zaštitnika.

Proslavi je prisustvovala glas-b a glasbenog družtva, te cjeloku-pno dobrovoljno vatrogasno dru-žtvo u svečanim odorama pod barjakom, a pod zapovjedničtvom Milana Bogdana. O d župne crkve je išla procesija a p kapelice sv. Florijana, gdje je dekan i vatro-gasni dušobrižnik prečasni g. Mi-lan Horvat služio svečanu misu i održao rodoljubivu propovied va-

trogascima, koji ove godine slave 70. godišnjicu osnutka svoga dru-živa u Bjelovaru.

Pred zgradom velike župe održan je mimohod pred predstav-nicima družtva i zapovjednikom mjesta.

Priredba .u korist gradnje Ustaškog radničkog doma

Bjelovar, 10. svibnja 1943. Dana S. svibnja 1943. g. u 20

sati, održana je u prostorijama sli-kokaza »Dom« u Bjelovaru »VE-D R A PRIREDBA« u korist gra-dnje hrv. ustaškog radničkog doma u Bjelovaru, a priredila ga iebul-turno-prosvjetna zajednica HRS-a Š . K. »Graničar« u Bjelovaru. '

Izvadači su bili članovi čla-novi KPZ-e HRS-a iz Zagreba, po-pularni »Zagorci« uz Članove Hrv. Drž. Kazališta u Zagrebu. O v o j priredbi prisustvovali su predsta-vnici ustaških, vojnih i gradjanskih vlasti. Režiju ie vodio poznati i omiljeni Joža Šeb. Pred dupkom punom dvoranom, izveli su izva-dači svoj veoma dpbro birani raz-pored. koji je sve prisutne razve-selio i razdragao tako, da su sve točke morale biti i po više puta ope-' tovane. Glasovirski pratnju dao je g. Oskar Legradić, povjerenik hr-vatske radničke komore u Bjelo-varu.

Goste — posjetioce — po-zdravio je župski povjerenik Ivan Grivić, koji je između ostalog nagla-sio, da će ovakove priredbe još j ače i čvrstije ujediniti sve da u ovim sudbonosnim časovima budu svi kao jedna obitelj čvrsti i jaki, na sve spremni za dobro domo-vine i svoga Poglavnika. Prisutni su ova j kratki ali sažeti govor, pozdravili burnim klicanjem Poglavniku i Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.

I ova priredba ustaškog rad-nika, dokazala je sviest zajedničke sloge i bratske, ljubavi svih staleža grada Bjelozara, koji je jedan oc) prvih gradova na poziv svoga Po-

glavnika digao zastavu slobode na sreću ciclog hrvatskog naroda.

Kako su se mnogi morali vra-titi kući, a da nisu mogli vidjeli priredbu, jer su sva mjesta bila popunjena, to se je isla priredba morala i drugi dan prije podne obnovili. I ta predstava bila je sjajno posjećena.

Poziv majkama. Molimo sve majke, koje imadu najmanje petero djece, da izvole javili po-vjerenici Ženske loze ustaškog po-kreta gđi Zlati Stahuljak Starčevi-ćeva ulica 7 najkasnije d o 25. t. mj., kako bi im se mogle poslati počastne ulaznice za proslavu maj-činog dana.

Majčin dan proslavit će se u našem gradu svečanom prired-bom dne 30. V. u pol 11 sati prije podne u dvorani slikokaza „Zora". Na priredbi gostuje poznati pjevač g. Zlatho Šir iz Zagreba. Priredbu priređuje Ženska loza ustaškog po-kreta.

Župsko povjereničtvo H, R. S - a u Bjelovaru ovim pu-tem najtoplije zahvaljuje svima o -nima gradjanima koji su kod za-dnje vedre priredbe koju je prire-dio naš odsjek športsko-nogome-tni klub „Graničar" preuzeti na na našu molbu dužnost da poje-dinim članovima hrvatskog. drža-vnog kazališta i KPZ. HRS-a iz Zagreba stave bezplatno na raz-polaganje stan i hranu, i time do-prinieli svoj obol u korist gradnje ustaškog radničkog doma u Bje-lovaru.

Umoljeni sa njihove strane,"že-limo iztaći da se svi oni također zahvaljuju na gostoprimstvo, koje su kod svojih domaćina dobili.

Župsko povjereničtvo HRS-a napose zahvaljuje velikodušnosti g. Vilima Šminderovca, koji je već tri puta stavio svoju dvoranu „Dom" slikokaza na razpolaganje našoj postrojbi HRS-u u Bjelovaru i to sasvim bezplatno, a još i da-rovao novčanu pripomoć u korist gradnje našeg doma u Bjelovaru

GRADSKE VIESTI

Oklopljeni bedemi tvrdjavica na Atlantiku. (ES)

Strana 4 "BILOGORA"

Prijave za pomoć G r a d s k i načelnik g. S . K o l e -

sarić i z d a o j e sl iedeći p r o g l a s : . S a v e z n o s moj im .proglasom

b r o j 4 4 6 5 - 4 3 . o d 15. travnja o . g. poz ivam, d a se j a v e u m o j o j ure-dovniei i t o :

1. Zaviča jn ic i g r a d a B j e l o v a r a koj i žele bili primljeni u d o m sta-r a c a i starica.

2. Roditel j i sa d jecom, ko ju žele p r e k o d a n a ostavil i p o d n a d -z o r gradskog O b d a n i š t a , k o j e ć e se uskoro otvori t i .

3. Sv i ostali , k o j i m a j e potre -bna bi lo k a k o v a p o m o ć . v

Pri jave p r i m a m svaki d a n o d 12 d o l-l sati p o č a m o d ponedje l j -k a 24. svibnja o . g. i to p r v o g I jedna (od 24 . d o 29. svibnja) u poned je l j ak o n e . koj ih prezimena počin ju s a s lovima A, B. C, Č . Ć i D ; u utorak , E, F, G . H i I; u sriedu sa j , K i L ; u če tvr tak sa M, N, O i P ; u p e t a k sa R , S i Š ; u subotu sa T, U, V . W, Z i Ž .

Kasni je pr i j ave primaju se svaki d a n u n a z n a č e n o vr ieme b e z obzira na p o č e t n a s lova. S v a t k o neka p o n e s e s a s o b o m sva d o k a -zala, k o j e pos jeduje , o svoj im o -bitcl jskim i imućstvenim pri l ikama.

U j e d n o molim p o s l o d a v c e , k o -j ima je p o t r e b n a r a d n a snaga , d a mi to j a v e us tmeno ili p ismeno je-dnos tavnom c edul j i c o m uz n a z n a -ku : za k a k o v u vrst r a d a bi j e tre-bali i dal i s a m o pr ivremeno ili stalno.

Z a D o m spremni !

Plemeniti dar. G. Oskar Uiberal iz Z a g r e b a mjesto v i e n c a na o d a r p o k . p u k o v n i k a Kar la S i -r o v v d a r o v a o j e putem našeg t je-dnika iznos o d 1000 Kn u svrhu b je lovarske d r u ž t v o v n e us tanove „Za b l ižn jega" .

Nadsatnik Petar Šikić po-ginuo j e vršeći dužnost za o b r a n u d o m o v i n e Hrvatske dne 2. svibnja t. g. u S r i e m s k o j R a č i . S p r o v o d vr log p o k o j n i k a o b a v l j e n j e d n e 6. t. mj. i isti j e p o k o p a n na b j e l o -v a r s k o m grobl ju sv. Andri je .

Nadsatnik P e t a r Š ik ić s n a m a je!

Svečani koncert Hrvatsko p j e v a č k o družtvo .

. G o l u b " u B je lovaru priređuje sve -čani k o n c e r t u p e t a k 2S. sv ibn ja 1943. u s p o m e n zas lužnog pred-s jednika Hrv. p j e v a č k o g s a v e z a i z a č a s n o g č l a n a HPD. „ G o l u b a " p o k . Nikole Fal lera u dvorani . .Dom" s l ikokaza sa sl iedećim r a s p o r e d o m :

.1 . M. Majer , Hrvatska himna, 2. S . Lovr ić , G i n e vene, 3. I. S t e -p a r o v , S l a v o n s k i m o m a č k i z b o r ,

4 . R . K r a n j č e v i ć , K a d p r v o sunce, 5. ]. Vrhovski , Ć i ć a Time, 6. Z . Š p o l j a r P o d o k n i c a . 7. G j . Eisenhut, Sari . P o g o v o r o Nikoli pl . Falleru, 8. N. Faller, P j e s m a r o d n o g kra ja , 9. B . Krnic, Krešimir Prvi, 10. J.

G o t o v a c , j e d a n mali b r o d i ć , 11 .1 . G o t o v a c , Mar jane, Mar jane . 1 2 . I. G o t o v a c , D o b r a v e č e r uzorita, 13. S . l .ovrić , U S l a v o n s k o m kolu, 14.-R . Malz, P jesma našeg zaviča ja .

P jevačk im z b o r o m ravna Ing. C v j e l k o Ivan. P o č e t a k u 2 0 ' 3 0 s a t l .

C i c n e s u : S j e d a l a Kn. 5 0 . — 4 0 . — 3 0 . — i s ta jan je Kn 10 —

Predproda ju ulaznica vršit ć e č l a n o v i družtva.

Novi predplatntnici izdanja HIBZ

Hrvatska enc ik lopedi ja r a z a -s lana j e svima predpla lnic ima u B je lovaru . U la tri svezka imadu sretni predplatnici obi l j e uputa za svakovrs lna znan ja , a p r e m a iz ja-v a m a samih predplatnlka , svi su presretni, š to su z a v r e m e n a 11.1:, nabavi l i .

Znanie i radost predplatili su : V l a s l a W a g n e r i s u d a c Andr i ja G u t m a n .

Četvrta knj iga II. I:. pos lana j e u tiskaru, k o j e su prezaposlene , a isto ta j io j e napisana i pos lana u tiskaru i 11. knj iga Z n a n j a i ra -

M A L I O G L A S N I K

Prodaje se 2 rali livade na odkos o v e g o d i n e t. j. s ieno i o t a v a . Upitati Ivan Gudlin (Hrv. č i t aon ica ) B je lovar .

Jav l jam cienjenim mušteri jama, d a preuzimam dizanje očica na čarapama te se na j topl i je pre-p o r u č a m . Mariia S v e r a k , ulica B a -ć a n i j e v a pri je Z a g r e b a č k a .

Stariji umirovljenik želio bi se priključiti

k a o podstanar obitel j i ili p o j e d i n o j osob i sa svo j im p o k u ć s t v o m i ostalim na stalnu obskrbu. Osta l i ime-

tak p o d o g o v o r u .

Molim adresu u kovert i na br. 2 5 predati u knj ižari Š k a l e c

Iz Obskrbnog ureda Izgubl jena j e p o t r o š a č k a iz-

k a z n i c a b r o j 1 0 5 Š n a ime Š t e -fanec Stjepan.

D o z n a k a na petroleum b r o j ' 1531 na ime Vnčenik Mafo, F r a n k o p a n s k a ul. 14.

P o t r o š a č k a izkaznica br. 4 6 / P na ime Josip Pavlović.

Moli se nalaznik d a ih preda o v o m uredu, a u s luča ju d a se ne nadu, 14 d a n a n a k o n o v o g o g l a -s a g u b e svo ju vr iednost .

dost i . R e d a k c i j a radi v e ć na III. knjizi.

S v i predplatnici Z n a n j a i R a -dost i su primili prvu knjigu i mno-gi o d njih mi j e i z k a z a o s v o j e za-d o v o l j s t v o s tom kn j igom, k o j e ć e biti j o š v e ć e d r u g o m i osta l im knji-g a m a ( lOisvezaka) . O v i m u p o z o -r a v a m predpla lnike na marl j ivi je uplać ivan je , š to j e u n j i h o v o m p r o -bitku, j er sve poskupl ju je p a bi i ta izdan ja m o g l a poskupiti . Albu-mi L iepe naše d o m o v i n e biti ć e svi go tov i sliedeći mjesec , a prvi a lbum su predplatnici primili s ko-jim su u p r a v o o b č a r a n i , Ic su bili uvjereni d a su p o s v e m a podmireni lim s v e z k o m za o n a j mali n o v a c ,

š to su g a uplatili. I znenađen je ć e bili za s v a k o g a . S u v r e m e n a hrvat -s k a umjetnost " , u k o j o j ć e izaći reprodukc i j e najznatnij ih predsta-vnika l ikovnog živola , K l j a k o v i ć a , M i ' e - a . O r e godine izaći ć e i dru-ge zbirke knjiga, k a o i sveukupna d je la Augusta HambaSića, R i k a r d a l o r g o v a n i ć a , i izašla su v e ć d j e l a Vladimira Nazora , F r a n a G a l o v i ć a i t. d. Na sva izdanja m o ž e se predplati l i na odplatu. S v e upute d a j e pov jerenik HIBZ (hrv. i z c a -v a l a č k o g bibl iografskog z a v o d a ) D. Pe l ranović , prof. u miru.

Čim savjestniji bude rad, tim će bliži biti konac rata!

J

JAVNA ZAHVALA

P o v o d o m smrti naše d r a g e i neprežal jene k ć e r k e

B R A N K E zahval ju jemo se svima onima, koj i nam u našo j vel ikoj boli izrazišc sućut, oki l išc o d a r v icnc ima i c v i e ć c m , te iz-prat išc našu milu B r an k u na v ječni p o č i n a k .

U B j e l o v a r u , m j e s e c a svibnja 1943. Tugujući'i roditelji

P E T A R I K A T A R I N A ČAPO

Oglas BJELOVARSKA ŠTEDIONICA D. D. u likvidaciji u Bjelovaru obavješćuje svoje ulagače i ine vjerov-nike, da novac uložen na uložnim knjižnicama i i tekućim računima isplaćuje u cielosti u : dopri-

nos odnosnih uložnica.

Izplatu obavlja blagajna Gradske štedionice u Bjelovaru.

L i k v i d a t o r

Oglas ( S R B S K I ) KREDITNI ZAVOD D. D. u Bjelovaru obavješćuje svoje ulagače i ine vjerovnike, da novac uložen na uložnim knjižicama i tekućim računima i s p l a ć u j e d o 50.000 Kn o d m a h uz doprinos od-nosnih uložnica, dok će se iznosi preko te svote

izplaćivati kasnije. Izplatu obavlja blagajna Gradske štedionice

u Bjelovaru.

L i k v i d a t o r

Vlastnik i izdavač: 1ZPOSTAVA GLAVNOG RAVNATELJSTVA ZA PROMIČBU U BJELOVARU. — Glavni urednik: IVAN SESTAK, Ulica 8. travnja 1941. br. 8/1. -Odgovorni urednik; DRAGUTIN KORČMAROŠ lvanovčanska cesta 13. — Tiiak STJEPKO ŠKALEC, BJELOVAR. — Za tiskaru odgovara Stjepko Skalec, Poglavnikom

trg 17. — CIENA LISTU: Pojedini kroj 3 Kn, četvrtgodišnja predplata 36 Kn, polugodiinja 72 Kn, a fodilnj i 144 Kn. — Broj čekovnog računa 32.311 .

Broj 101