broj 25 | godina 2 | besplatni primjerak Utorak, 24. studenog 2009.

Virusom do golemih profita

Za dobra stara vremena

Farmaceutske tvrtke uz po-moć medija stvorile su paniku oko tzv. svinjske gripe

Praizvedba mjuzikla s hitovi-ma Novih fosila u Maloj dvorani Doma sportova 4. prosinca

Str. 4-5 Str. 28-29

Jelena Pavičić Vukičević v.d. gradonačelnica

Bandić predao ključeve grada

Sin

iša

KO

SIĆ

2 tema broja Utorak, 24. studeni 2009.zagreb.hr

Puštanje u promet 125. nisko-podnog tramvaja i susret sa slo-venskim veleposlanikom koji je bio u oproštajnom posjetu bile su završne aktivnosti gradona-čelnika Milana Bandića prije ne-go što se uputio u službenu pre-dizbornu pustolovinu, a kormilo grada prepustio svojoj zamjeni-ci Jeleni Pavičić Vukičević.

Gradonačelnik joj je zapravo dao punomoć da ga zamjenjuje za vrijeme njegove odsutnosti,

od 16. studenoga do 24. pro-sinca. Pozvao se na članak 60. Gradskog statuta, koji predviđa mogućnost određivanja jednog zamjenika koji će ga mijenjati u slučaju dulje spriječenosti ili odsutnosti. Gradonačelniko-va zamjenica će, dakle, u nje-govo ime potpisivati sve grad-ske odluke. On ipak ne presta-je biti odgovoran za postupke gradske uprave i za potpisane dokumente.

- Ništa se zapravo posebno nije dogodilo. I prije, kad je gra-donačelnik Bandić putovao, kad

je više dana izbivao izvan gra-da, na isti je način ovlašćivao jednog od svojih zamjenika. Samo što to prije nije bilo toli-ko zanimljivo kao danas, s obzi-rom na kampanju u koju je ušao - reći će nam privremena prva osoba na čelu Zagreba, premda smo primijetili da joj radni dan sada traje još malo dulje.

Može je se sada malo više vi-djeti i na terenu, a jedan od pr-vih susreta u novoj ulozi s gra-đanima bio je u znaku otvara-nja novog sportskog centra u Lučkom. Kako sada stvari stoje,

Riječ urednika

Poštovani čitatelji, evo nas opet. Imali smo krat-ku stanku i sada je 25. broj Zagreb.hr-a s vama. Kre-ćemo u drugu godinu s glavnim ciljem - stvoriti prave gradske novine. No-vine koje ćete tražiti, ko-je će biti vama na usluzi. Ubrzo će doći i web-stra-nice, pa ćemo vam i dnev-no donositi gradske vije-sti i informacije. To je i va-ša želja.

Dobru i kvalitetnu dis-tribuciju ne možemo rije-šiti bez vaše pomoći. Zo-vite i tražite svoj primjerak Zagreb.hr-a. Zasigurno da on neće doći u svaki dom, no to je i naš i vaš konačni cilj. Samo tako Zagreb.hr može potpuno opravdati novac koji se u njega ula-že. Vaš novac, novac pore-znih obveznika.

Ni u naredna 24 broja Zagreb.hr neće težiti cr-nim vijestima, jer u na-šem glavnom gradu ima dovoljno lijepih i dobrih stvari i lijepih i dobrih lju-di o kojima se uvijek može pisati. No, to ne znači da činjenične kritike neće bi-ti u vašim novinama. Pače, njoj ćemo težiti, jer činje-nice nikom ne smiju sme-tati, stalnim ukazivanjem na njih promijenit ćemo i sebe i sliku o svom gradu. Najljepšem na svijetu! Ti-me će i Zagreb.hr postati činjenica, novina koja pri-hvaća kritiku.

Zagreb.hr kao činjenica!

Branko Karapandža

Jelušić: Gradska uprava manjeg apetita Drugi zamjenik gradonačelnika Ivo Jelušić, me-đu ostalim zadužen za gospodarstvo, uz to što je zaokupiran predsjedničkom kampanjom Ive Josi-povića, obratio se javnosti u svezi s posljedicama velike rupe u gradskom proračunu – zamrzavanje plaća i preispitivanje socijalnih povlastica. – U si-tuaciji kada plaće u gospodarstvu stagniraju ili su u padu, zaposlenici u Gradskoj upravi i Holdingu trebaju dijeliti tu sudbinu – rekao je Jelušić. (jr) Ivo Jelušić

Gradonačelnik je stal I prije, kad je gradonačelnik Milan Bandić putovao, kad je više dana izbivao izvan grada, na isti je način ovlašćivao jednog od svojih zamjenika. Samo što to prije nije bilo toliko zanimljivo kao danas, s obzirom na kampanju u koju je ušao - reći će nam Jelena Pavičić Vukičević, privremeno prva osoba na čelu Zagreba

Jozo Renićjozo.renic@mmreza.hr

Sa Sljemena u osvajanje Hrvatske - zagrebački gradonačelnik Milan Bandić

Siniša

Kosić

3tema brojaUtorak, 24. studeni 2009.zagreb.hr

no na veziodsutnost Milana Bandića ne remeti ritam aktivnosti gradske uprave, a prema riječima njego-ve zamjenice, ona sa svim pro-čelnicima i suradnicima - Šosta-rom, Kojićem, Jelavićem i dru-gima - izvrsno surađuje. Svi su uglavnom na svojim mjestima i nisu operativno angažirani u Bandićevoj kampanji.

No, kako objašnjavaju, upra-vo radi potencijalnih prigovora, gradonačelnik Bandić odlučio je da će prvi put nakon deset godina koristiti godišnji odmor. Međutim, i taj mu je odmor dje-lomice radni, jer već ovih dana dolazi u Grad, među ostalim i zbog skupštinske sjednice, ko-ja na dnevnom redu, uz ostale važne teme, ima i proračun za 2010. godinu.

- Čujem se gradonačelnikom vrlo često, u kontaktu smo, jer to je posve normalno - otkriva nam Jelena Pavičić Vukičević. - S dru-ge strane, bez obzira na njegov godišnji odmor, on s velikom po-zornošću prati sve što se u Za-grebu događa, i to ne samo pu-tem medija, nego i preko naših neposrednih konzultacija. Milan Bandić je i dalje prvi čovjek Za-greba, ništa se nije promijenilo tim njegovim otvaranjem go-dišnjeg odmora. Ja sam ga pi-tala je li siguran da sam ja oso-ba koja ga može posve zamijeni-ti, a on je rekao da jest. Ja ću se pak truditi da opravdam grado-načelnikovo povjerenje, i ne sa-mo njegovo, nego i građana ko-ji su nam prije šest mjeseci na iz-borima dali podršku.

Gradonačelnik Bandić i Jelena Pavičić Vukičević

Pročelnici nisu operativno u kampanji

Neki od najbližih Bandićevih suradnika, pročelnici Jelavić, Šostar i Kojić, podržavaju njegovu kandidaturu, ali operativno nisu u kam-panji zbog obveza u uredima. “Za razliku od onih koji Bandića iz-bacuju iz stranke i pritom ne rade u interesu Hrvatske, ja i moj pri-jatelj Milan živimo za Hrvatsku i socijaldemokraciju više od 20 go-dina”, rekao je Davor Jelavić. Slavko Kojić ovih je dana duboko u proračunu, koji treba znati obraniti na Skupštini. O (ne)prihvaća-nju proračuna štošta će ovisiti glede odnosa snaga u Gradu. (jr)

Što kaže članak 60. Statuta

U skladu s člankom 60. Statuta Grada Zagreba, gradonačelni-ka u slučaju dulje spriječenosti ili odsutnosti zamjenjuje zamje-nik gradonačelnika, kojega odre-đuje gradonačelnik, a sukladno članku 61. Statuta gradonačelnik

može obavljanje određenih po-slova iz svoga djelokruga povje-riti svome zamjeniku. Povjera-vanjem poslova zamjeniku gra-donačelnika gradonačelnik ne prestaje biti odgovoran za nji-hovo obavljanje.

U povodu odluke o određivanju osobe koja će mije-njati gradonačelnika u njegovoj odsutnosti pojavili su se neobični komentari. Neki su se zapitali kako to da se nitko ne uzbuđuje što je na čelo Zagreba došla osoba koja nije bila na listi za kandidaturu zagrebač-kog gradonačelnika te što je zamjenica dosad radi-la, kakve su joj reference itd. No, stvari su vrlo jasne. Jelena Pavičić Vukičević, kao i drugi zamjenik gra-donačelnika Ivo Jelušić, na prošlim lokalnim izbori-ma bila je na listi skupa s Milanom Bandićem i pobi-jedili su. Od 31. svibnja ove godine obnašaju izvršnu vlast u Zagrebu. Prije je Jelena Pavičić Vukičević bila pročelnica Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport, zastupnica u Gradskoj skupštini te predsjedni-ca Odbora za kulturu. Od 2003. do 2007. godine dje-lovala i kao zastupnica u Hrvatskom saboru. (jr)

Tko je Bandićeva zamjenica

Gradonačelnika netko mije-nja? - upitno nas je pogledao predsjednik Gradske skupšti-ne Boris Šprem. Ipak, ubrzo je prekinuo naše zaprepašte-nje priznavši da je iz medija saznao da će umjesto njega, do 24. prosinca, gradonačel-ničke poslove obavljati Jele-na Pavičić Vukičević, a njega o toj promjeni nitko nije službe-no obavijestio. Prvog čovjeka Skupštine zamolili smo za ko-mentar aktualne situacije.

- Ustavno je pravo svakog građanina da se kandidira na izborima. Građani će na bi-ralištima reći što misle o od-nosu prema njima gradona-čelnika kojega su nedavno, prvi put neposredno, izabra-li. Nadam se samo da će Mi-lan Bandić stići obavljati i

gradonačelničku dužnost jer smo u razdoblju kad se dono-si strateški dokument Grada, proračun za iduću godinu - re-kao je Boris Šprem. (dkb)

Šprem: Gradonačelnika netko mijenja?

Siniša

Kosić

Boris Šprem

4 aktualno Utorak, 24. studeni 2009.zagreb.hr

Panikom i virusom do golemih Farmaceutske tvrtke uz pomoć medija stvorile su paniku oko tzv. svinjske gripe. Istina je da se novi virus brzo širi i zahva-ciju. No, za nekoliko dana, najčešće bez komplikacija, gripa se preboli. Kod starijih osoba i kroničnih bolesnika novi virus komplikacije, a rjeđe i smrt

Sporno cijepljenje u sezoni gripe

Preventiva - grgljanje tople vode

Simptomi gripe

Gripa je utjeha

Budući da je gripa već stigla, mnogi epidemiolozi protive se cijepljenju. U sezoni gripe oni koji se krenu cijepiti već mogu biti u stanju inkubacije - virus su “pokupili”, ali se još nije manife-stirao. Cijepljenje je u tom sluča-ju veliki rizik zbog mogućih teš-kih komplikacija. (dkb)

Pokupiti virus vrlo je lako, ali ga se može spriječiti da nas učini bolesnima. Virusi ulaze u tijelo kroz nos i usta pa se preporuču-ju često pranje ruku i što manje dodira rukom po licu. Dobro je i čistiti nosnice te grgljati dvaput dnevno toplu vodu s razmuće-nom soli. (dkb)

Simptomi svinjske gripe su vi-soka temperatura, glavobolja, podražajni kašalj, bolovi u mi-šićima, opća slabost, proljev i mučnina. Kod nas je mnogo potvrđenih slučajeva, ali ne i oboljelih. Neke zemlje su jed-nostavno prekinule navale na laboratorije. (dkb)

- Puno je afera, otkaza, rece-sija je, pa brojenje umrlih od nove gripe služi za odvraća-nje misli s tih tema. Podsjet-nik da je zdravlje najveće bo-gatstvo prihvatljiva je pomoć u ekonomskoj bespomoćnosti - odgovor je anketiranih u vre-vi šoping-centara. (dkb)

Ministar zdravstva Darko Milinović

ZGBH

R

Dok nekome ne smrkne, dru-gome ne svane - komentirao je ministar zdravstva Darko Milino-vić šuškanja o povezanosti pa-nike oko tzv. svinjske gripe i za-rada farmaceutskih tvrtki. Sve-mu, naravno, kumuju mediji. Rezultat su redovi ispred ljekar-ni, ambulanti, pritisak na bol-nice, očekivanje cjepiva. Medi-cinari se odlično nose s novo-nastalom situacijom, vrlo mali postotak ljudi umire, i to oni ko-ji obole od svinjske gripe pa do-đe do komplikacije njihovih teš-kih bolesti.

- Gripe se nikad nećemo rije-šiti jer se virus svake sezone u

manjem dijelu promijeni. Kod svinjske gripe riječ je o većoj promjeni, ali napravljeno je cje-pivo. Stručnih informacija o nje-govoj štetnosti nema, no mogu-će su jače lokalne reakcije. Ni-je nužno obavezno cijepljenje. Istina je, riječ je o novom tipu i virus se brzo širi. To je zato što nitko nema imunitet na tu gripu jer ga nikad nije mogao ni ste-ći. Zato ona pogađa prije svega mlađe osobe. No, one je za ne-koliko dana, najčešće bez kom-plikacija, i prebole. Starije oso-be oslabljenog imuniteta žrtve su često i obične sezonske gri-pe - objašnjava nam u Zavodu za javno zdravstvo stučnjaki-nja za to područje dr. Vladimi-ra Lesnikar. Gripe se nikad nećemo riješiti, jer virus se svake godine mijenja

U Kini i Njemačkoj zabilježeni su smrtni slučajevi kao posljedica

uzimanja cjepiva protiv svinjske gripe. Ono sadrži imuni sasto-

jak MF 59 koji izaziva autoimune bolesti poput multiplesklero-

ze i reumatoidnog artritisa.

- Cjepivo nije lijek, nego mu je zadatak potaknuti čovjekov imu-

nitet. Ako netko ima genetsku grešku, moguće su komplikacije

- tumači dr. Lesnikar. (dkb)

Cjepivo izaziva neke autoimune bolesti

Dajana Kos Bučardajanakb@mmreza.hr

5aktualnoUtorak, 24. studeni 2009.zagreb.hr

profitaća pretežno mlađu popula-može prouzročiti dodatne

Od gripe umirali milijuni ljudi

Cijepljenje - zdravo ili opasno

Urota i ucjena

U povijesti se događalo da od gripe umru stotine, tisu-će pa i milijuni ljudi. Samo 1918. u svijetu je umrlo 50 milijuna oboljelih. Godine 1968. od tzv. hongkonške gripe preminulo je milijun osoba. Ptičja gripa odnijela je pak 260 žrtava. Stotine ti-suća ljudi godišnje u svijetu umru od sezonske gripe, a broj umrlih u cijelom svije-tu od najnovije gripe zasad se mjeri u tisućama. (dkb)

Ivica Galić, magistar uprav-ljanja poslovanjem i vodi-telj predavanja o razumije-vanju trenutka u kojemu ži-vimo, tvrdi da su mediji u službi „viših“ interesa. - Pogledajte strukturu nji-hova vlasništva u našoj ze-mlji, tko ih podržava i lako ćete odmotati klupko. Tako misli i Mirjana Barba-rić, medicinska sestra koja će se pridružiti predavanju o temi „Cijepljenje - zdrav-lje ili opasnost?“ 27. stude-noga u dječjem vrtiću Po-točnica u Ulici grada Vuko-vara 18. (dkb)

Poljska ministrica zdravstva Ewa Kopacz prva je i dosad je-dina javno rekla što misli o no-vom cjepivu.

- Cjepivo ugrožava zdravlje i živote ljudi. Smatram ga urotom farmaceutske industrije kojom ucjenjuje svijet - rekla je među ostalim. (dkb)

Siniša

Kosić

Smrtonosnim cjepivom žele prorijediti stanovništvo!?Internetom kruže napisi austrij-ske novinarke Jane Bürgerme-ister i pisca Davida Ickea. Novi-narka je, kako je napisala, zbog urote FBI-u kazneno prijavi-la sve od Svjetske zdravstvene organizacije, preko državnika i farmaceutskih tvrtki do Uje-dinjenih naroda. Tvrdi da im je namjera stanovništvo prorijedi-ti smrtonosnim cjepivom pro-tiv svinjske gripe, te da su ptič-ja i svinjska gripa razvijene u la-boratorijima. Icke pak piše da

su Novartis i Baxter Internati-onal prijavili patent za to cje-pivo davno prije “izrežiranog” travanjskog “izbijanja” zaraze u Meksiku.

Novartis je svoju provizornu prijavu patenta napravio 2005., a odobrena mu je u veljači ove godine. Baxter International prijavio se za svoj patent u ko-lovozu 2008. i dobio ga u ožuj-ku, neposredno prije nego je virus “pušten” u Meksiku da bi zavrtio cijelu priču. (dkb)

Hrvatska je od švicarskog No-vartisa naručila 1,5 milijuna do-za cjepiva. To bi trebalo biti do-sta za cijepljenje 750.000 ljudi. Naime, kako doznajemo u Za-vodu za javno zdravstvo dr. An-drija Štampar, cijepljenje protiv svinjske gripe obavlja se dvaput

u razmaku od oko mjesec dana. No, kako će se točno cijepiti, još nitko ne može sigurno potvr-diti, kao ni kad će cjepivo stići. Zna se samo da će pristizati u tri do četiri navrata pa se odre-đuju prioritetne skupine za cije-pljenje. To su, naravno, kronični

bolesnici. Među priori-tetima su i trudnice koje su prošle prvo tromje-sječje trudnoće. Upravo se ovih dana prikupljaju podaci o njihovu broju. Ankete pokazuju da je veći interes za cijeplje-njem od sezonske gripe i ne očekuje se navala na cjepivo protiv svinj-ske gripe. Iz HZZO-a još nema ni informacije o cijeni cjepiva. (dkb)

Ljubi

ca H

EIDER

Protiv svinjske gripe - cijepljenje dvaput

6 događaji Utorak, 24. studeni 2009.zagreb.hr

Projekti se u 2010. neće prekidati

Gradski SDP zasad bez komentara

HDZ: Nema antirecesijskih mjera

Kojić: Grad je likvidan, račun stabilan

Jelena Pavičić Vukičević: “Ne odustajemo od projekata, ne-go ćemo samo u nekima koji još nisu započeti možda raz-misliti o drukčijoj dinamici. No, svi projekti koji su već započe-ti trebaju se nastaviti, za njih je osiguran novac”. (jr)

Iz vladajuće gradske stran-ke ne žele se još izjašnjavati o gradskom proračunu za 2010. godinu. - Moramo prije vidjeti o čemu se radi da bismo mogli komen-tirati - rekao je SDP-ov gradski zastupnik Jurica Meić. (jr)

Šef gradskog HDZ-a Jasen Me-sić očekuje moguće minimalne zahvate u budućem proraču-nu, a trpjet će kapitalne investi-cije i prometna infrastruktura. Zakazale su, smatra, antirece-sijske mjere i ne vidi pokreta-če gospodarske aktivnosti. (jr)

Grad je likvidan, a na žiro-raču-nu svaki dan ima 100 milijuna kuna za financiranje tekućih po-treba. Prihodi i rashodi su urav-noteženi i nema većih proble-ma - izjavio je u pripremi pro-računa pročelnik za financije Slavko Kojić. (jr)

Manje ulaganja, socijala ne gubiNeće se ukidati socijalna prava naših sugrađana, jer bi se inače i dodatno otežala njihova pozicija, a neće biti ni poskupljenja - tvrde autori gradskog proračuna

ZET-u iz proračuna za 2010. godinu 50 milijuna kuna više za subvenciju prijevoza putnika

Siniša

Kosić

S obzirom na to kako se tre-tirao rebalans proračuna za ovu godinu, možemo zamisli-ti što će ovog tjedna reći grad-ski zastupnici kada se otvori točka dnevnog reda o prora-čunu za 2010. godinu. Već se brusi kritička oštrica, a čini se da će glavna nit vodilja biti to da Prijedlog proračuna nije u skladu s vremenom u kojem živimo, tj. krizom, da nije an-tirecesijski itd. Međutim, za-mjenica gradonačelnika Je-lena Pavičić Vukićević tvrdi upravo suprotno:

- Treba naglasiti tri stvari: neće se ukidati socijalna pra-va naših sugrađana, jer bi se inače i dodatno otežala njiho-va pozicija, zatim se neće dira-ti u plaće zaposlenih i rashode naših institucija i treće - neće biti poskupljenja.

No, bilo kako bilo, grado-načelnik predlaže proračun u iznosu od 7,5 milijardi ku-na, dakle 4,5 posto manje ne-go 2009. Razinu od osam ovo-godišnjih milijardi zagrebački

proračun trebao bi ponov-no dosegnuti tek 2012. godi-ne. Proračun će se dopuniti sa 200 milijuna kuna od zadu-ženja, a od 5,3 milijarde pore-znih prihoda, 4,96 milijardi bit će od poreza na dohodak i pri-padajućeg prireza.

Budući da je ove godine, a očekuje se i iduće, znatno sma-njeno ulaganje u gradnju, na-stao je manjak u planiranom prihodovanju od komunalnih doprinosa i komunalnih nakna-da. Ubrano je oko 160 milijuna manje nego što se bilo planira-lo, pa su najavljene neke akci-je da bi se poboljšala naplata od investitora. Donosi se tako

odluka da će svaki investitor koji ne plaća na vrijeme svoje obveze izgubiti mogućnost na popuste i plaćanje komunalnih doprinosa u ratama.

S druge strane, redovite do-tacije iz proračuna ostaju i da-lje, čak se negdje i povećava-ju, na primjer ZET-u se diže 50 milijuna za subvenciju u prije-vozu putnika. No, glede novih ulaganja, osobito u kapitalne objekte, tu će dosta toga izo-stati - neće se graditi mosto-vi niti će biti većih ulaganja u prometnu infrastrukturu, a i četvrti će imati 40 milijuna kuna manje za male komunal-ne akcije.

Jozo Renićjozo.renic@mmreza.hr

Ne očekuje probleme oko proračuna

- Vjerujem da će i gradona-čelnik Milan Bandić biti na-zočan skupštinskoj sjednici i da će sudjelovati u raspravi o proračunu te i tako pokazati da sve ove optužbe koje ko-laju, da bježi od odgovorno-sti, da je proračun manjkav i slično, da to nije tako i argu-mentirano braniti prijedlog proračuna. Osobno ne oče-kujem nikakve probleme pri-donošenja proračuna - rekla nam je zamjenica gradona-čelnika Jelena Pavičić Vuki-čević. (jr)

7događajiUtorak, 24. studeni 2009.zagreb.hr

Globalna gospodarska kriza ostavila je traga i na zagrebačkom gospodarstvu - gradonačelnik Milan Bandić

Siniša

Kosić

Prijedlog proračuna Grada Za-greba za 2010. izrađen je u okol-nostima koje su u svakom po-gledu složenije od onih prošlih godina - poručio je gradonačel-nik Milan Bandić u uvodu pri-jedloga gradskog proračuna. Prema njegovim riječima, glo-balna gospodarska i financij-ska kriza ostavila je traga i na relativno stabilnom zagrebač-kom gospodarstvu i svim dru-gim djelatnostima.

- Antirecesijskim mjerama svakako smo pravovremeno pomogli kontroli štete takvo-ga stanja u Zagrebu. S druge strane, Zagreb je desetljećima bio podinvestiran u pogledu te-meljne prometne, komunalne i urbane infrastrukture.

Bandić se osvrnuo i na svoj program “Vizija Zagreba 21. stoljeća” te podsjetio da se u sklopu nje posljednjih godina

znatno unaprijedilo ulaganje u sanaciju grada, u socijalnu skrb i kulturu.

U obrazloženju proračuna Ko-jićev Ured za financije ističe da su se “poduzele mjere s ciljem suzbijanja učinaka krize te osi-guranja stabilnosti i likvidnosti Grada”. Osim toga, želi se u vri-jeme krize osigurati da se grad ravnomjernije razvija, i u po-gledu socijalnih davanja i u po-gledu ulaganja jednako u sve gradske četvrti. Proračunski

prioriteti koji se navode za ra-zvitak i poboljšanje uvjeta ži-vota u Gradu su ovi: oporavak gospodarstva, smanjivanje ne-zaposlenosti, izgradnja i kvali-tetno održavanje prometno-komunalne infrastrukture, rav-nomjeran razvoj svih četvrti, povećanje razine standarda u društvenim djelatnostima, soci-jalna pravednost i briga za soci-jalno najosjetljivije skupine, po-ticanje mjera populacijske poli-tike itd.

Proračun je u skupštinskoj proceduri

Proračun Zagreba za 2010. godinu upućen je u skup-štinsku proceduru. On je plod tromjesečnog rada u Gradskoj upravi, gdje su svi gradski uredi i službe iskaza-li svoje prioritete i svoj pro-gram u idućoj godini. Na te-melju financijskog okvira ko-ji je dao pročelnik Kojić, ali i na temelju smjernica koje je dalo Ministarstvo, iznjedrio se proračun od 7,5 milijardi kuna. (jr)

Gradonačelnikova vizija grada Zagreba 21. stoljeća

Siniša

Kosić

Uravnoteženi rashodi i izdaci

Prihodi i primici Proračuna Gra-da Zagreba za 2010. planiraju se u iznosu od 7.500.000.000,00 kuna. Od toga se 7,3 milijarde treba namaknuti od prihoda, a 200 milijuna kuna od zaduženja. Rashodi i izdaci uravnoteženi su s planiranim prihodima i primi-cima. Za 2011. godinu planira-no je povećanje prihoda u izno-su od 7.700.000.000 kuna, a za 2012. u iznosu od 8.000.000.000 kuna. (jr)

Prioriteti proračuna: oporavak gospodarstva, smanjivanje nezaposlenosti, izgradnja i kvalitetno održavanje prometno-ko-munalne infrastrukture, ravnomjeran razvoj svih gradskih četvrti, povećanje razine standarda u društvenim djelatnostima

Jozo Renićjozo.renic@mmreza.hr

8 od kvarta do kvarta Utorak, 24. studeni 2009.zagreb.hr

Kako je i planirano, nastavio se diljem grada ostvarivati projekt za najstariju populaciju, kaže Saša Molan. Radi se o uređenju boćali-šta u svakom naselju, i to tamo gdje građani požele. Dosad je bilo tzv. divljih boćališta na zemlji u nekom grmlju, gdje su ljudi priruč-no stvorili mjesto okupljanja. Ukupno 525.926 kuna potrošeno je za uređenje boćališta u Prečkom. Za najmlađe će se u parku Sred-njaci 2 postaviti dva betonska stola za stolni tenis, a u Parku Hrvo-ja Macanovića uredit će se dječje igralište sa spravama i antitrau-matskom podlogom. (sk)

MAP

E / Sa

ša Ko

ljan

MAP

E / Sa

ša Ko

ljan

Mjesni odbori postaju servis građana Uskoro vrtić i škola u Vrbanima IIITrešnjevka - jug ima šest mjesnih odbora i 62 vijećnika, a oni su zapravo nastavak razvoja Mjesne samouprave i način da se insti-tucije približe građanima i postanu njihov istinski servis. U tije-ku je projekt obilaska svake ulice u kvartu, a želi se ustanoviti što točno treba u ulici učiniti, a sve će se to arhivirati.- Da bismo se još više približili sugrađanima, tražimo partnera za trešnjevački portal, a izdajemo i besplatni list Glas Trešnjevke, ko-ji izlazi kvartalno - ističe predsjednik VGČ-a. (sk)

Na zahtjev ravnatelja OŠ Prečko, u Ulici Dekanići uz školu smo ure-dili ugibalište za autobuse. To mi u Vijeću nismo mogli odbiti i ulo-žili smo 49.441 kunu, priča nam predsjednik VGČ-a Molan. No, ve-liki zahvat na sanaciji ograde, uređenju igrališta i staza napravili smo i u OŠ Ivana Meštrovića. Za taj smo projekt izdvojili iz progra-ma MKA 619.004 kune. Među prioritetima su vrtić i škola u Vrbani-ma III, gdje je riješeno zemljište i počeo je postupak dobivanja lo-kacijske i građevinske dozvole. (sk)

Na inicijativu vlč. Marija Bičaka uređen je okoliš crkve u Vrbanima

Manjak parkirališnih mjesta već godinama ne muči samo sta-novnike centra grada. Taj se pro-blem posljednjih godina prese-lio i na periferiju. Gradska četvrt Trešnjevka - jug, uz Sesvete, naj-mnogoljudniji je kvart. U njoj ži-vi oko 74.000 stanovnika i ima gotovo isto toliko automobila. Kako ističe jedan od stanovnika Knežije Boris Davidović, veliki

problem su neispravni i nere-gistrirani automobili na javnim parkirališnima.

- Taj bi problem trebali riješiti vijećnici Gradske četvrti u surad-nji s policijom - kaže Davidović.

- Svako proljeće pokreće-mo akciju uklanjanja olupina, i opet ćemo - govori nam SDP-ov predsjednik VGČ-a Trešnjev-ka - jug Saša Molan, diplomirani ekonomist. - Mi u Vijeću nasto-jimo poboljšati svakodnevni ži-vot građana, a da dobro radimo,

potvrđuje i naš treći mandat.Ove godine Trešnjevka - jug na

raspolaganju ima budžet od 14 milijuna kuna, a novac će se ve-ćinom utrošiti u male komunal-ne akcije. U pojačano održavanje ulica i cesta uložit će se 1.871.513 kuna. Na popisu za uređenje su Kikićeva ulica, gdje se rješava oborinska odvodnja, Sibeliuso-va, gdje će se urediti i asfaltira-ti kolnik i parkirališna mjesta, te Tijardovićeva, u kojoj će se ure-diti 303 metra kolnika.

Sanja Knjazsanja.knjaz@mmreza.hr

Boćališta za starije, igrališta za najmlađe

Uređen okoliš oko crkve u VrbanimaOsim brige o komunalnim problemima, Vijeće četvrti Trešnjevka - jug uspostavilo je i dobru suradnju sa župama i udrugama civilnog društva na svom području

- No, ne bavimo samo komu-nalnim radovima, nego surađu-jemo i sa župama i udrugama civilnog društva - nastavlja Mo-lan. - Na inicijativu župnika cr-kve u Vrbanima, vlč. Marija Bi-ćaka, uređen je njezin okoliš. U kvartu djeluje i udruga Sun-ce. Trenutačno je njezin najve-ći program “Savjetovalište u za-jednici”, a provodi se u suradnji sa školama s našeg područja. Ri-ječ je o aktivnostima za djecu i mlade, roditelje i odrasle, poput savjetovanja i psihoterapije, po-moći u učenju, tečaja za buduće mame i tate…

9od kvarta do kvartaUtorak, 24. studeni 2009.zagreb.hr

BiserkaIzbacila bih promet iz Luč-kog. Ovo je na-selje posta-

lo tranzitno jer kroz njega pro-laze svi koji dolaze iz Karlovca ili Jaske. Zbog toga bih traži-la nova prometna rješenja i zaobilaznicu

SandraNapokon smo dočekali vr-tić u Blatu ko-ji je bio prijeko

potreban. Ovo je naš spas. Sa-da mogu biti mirna jer znam da će i moje drugo dijete imati ka-mo u vrtić

TadijaKanalizacija je najveći pro-blem Lučkog, a naselje je re-

lativno čisto zahvaljujući radu vijećnika

NenadParking i napla-ta parkinga ov-dje na periferi-ji grada, u Sige-

tu, nisu dobri i to treba ukinuti

NatašaJa sam za na-platu parkinga koji je na javnoj površini. Na

primjer, kada sam ja kupovala stan, morala sam kupiti i parkir-no mjesto

EmilNovi Zagreb ima dosta zele-nih površina i oaza za šetnje,

što je dobro. Čak imamo i park za pse, što je odlično

Obnova više od 60 dječjih igralištaU viziji naše četvrti obnova je svih dječjih igrališta, a ima ih više od 60 - govori predsjednik Vijeća četvrti Treš-njevke jug Saša Molan. - No, nezaobi-lazna su i sportska školska igrališta. Upravo je dovršena gradnja dječjeg igrališta u Ulici braće Domany ispred kućnog broja 2, za što je ove godi-ne utrošeno 352.726 kuna. Jednaka dječja igrališta sagrađena su ispred

preostala tri nebodera u Braće Do-many, za što svakodnevno dobivamo pohvale. U parku Srednjaci 2 postavit ćemo dva betonska stola za stolni te-nis. Osim toga, u čak pet dječjih vrtića obnovit će se oprema kao što su sta-ze, ograde, pješčanici, sprave za igru. Radi se o vrtiću Prečko, vrtiću Jarun, kući Krešimir, kući Zvonimir, kući Je-lena te vrtiću Matija Gubec. (sk)

Iduće godine planiraju se graditi vrtići u Lučkom i Hrašću

MAP

E / Si

niša K

osić

MAP

E / A

nton

io Po

zojev

ić

Svake godine dva nova vrtića

Gradska četvrt Novi Zagreb - zapad gradsko je područje na kojem se gradi najviše dječjih vrtića. Razlozi su povećan broj stanovnika zbog stambene iz-gradnje, loše zatečeno stanje komunalne infrastrukture, pa tako i manjak vrtića te dobar rad vijećnika Gradske četvrti. Upravo se ovih dana otvorio dječji vrtić u Blatu, u koji je ulo-ženo 4,5 milijuna kuna iz bla-gajne Gradske četvrti.

U novi montažni vrtić use-lile su se tri odgojne skupi-ne sa 80 djece. Vrtić je, iako montažni, građen po najvi-šim europskim standardima, s

garancijom na gradnju od sto godina. Osim toga, za smještaj djece u vrtić uzeli su se visoki svjetski standardi koji propisu-ju manje odgojne skupine. Ka-ko ističe predsjednik Vijeća u drugom mandatu Jadranko Ba-turić, gradnji vrtića u svakom kvartu cilj je spriječiti nepo-trebne gužve koje bi se stva-rale gradnom jednog velikog centralnog vrtića. Izbjegava-ju se i prometne gužve te vo-žnja djece iz jednog kvarta u drugi.

U gradskoj četvrti Novi Za-greb - zapad grade se po dva vrtića godišnje pa će se do kra-ja godine dovršiti i vrtić u Ma-loj Mlaki. Trenutačno Zrinje-vac uređuje hortikulturu parka

i okoliša vrtića koji će podjed-nako koristiti i vrtićka djeca i mještani. Vrijednost radova je oko pola milijuna kuna, a dio novca donirala je mještanka Slavica Kanić. I taj vrtić primit će 80 djece.

- U proračunu za ovu godi-nu raspolažemo sa 22 milijuna kuna, a iduće planiramo gradi-ti vrtić u Lučkom i Hrašću. Za te vrtiće gotovi su projekti i osi-gurana građevinska parcela, a gradit će se prema istom mo-delu kao vrtići u Blatu i Maloj Mlaki. Sveukupno, u vrtiće će-mo upisati 320 djece, nakon če-ga više neće bit neupisane dje-ce u vrtiće na našem području - poručuje prvi čovjek četvrti Jadranko Baturić.

Sanja Knjazsanja.knjaz@mmreza.hr

U nedavno otvoreni vrtić u Blatu, uloženo je 4,5 milijuna kuna iz blagajne Gradske četvrti. Do kraja godine otvorit će se i vrtić u Maloj Mlaki, a zatim slijede vrtići u Lučkom i Hrašću

Dobra suradnja s Elektrom

Za obnovu ulične rasvjete ove će se godine na Trešnjevci - jug po-trošiti 785.000 kuna. Treba ista-knuti dobru suradnju s Elektrom Zagreb, uz čiju smo pomoć ob-novili rasvjetu na Knežiji u Par-ku Hrvatskog proljeća, naglaša-va Molan. Za obnovu 16 rasvjet-nih tijela potrošena je 290.701 kuna. Na red za osvjetljenje i do-gradnju rasvjete dolaze Dječji vr-tić Matije Gubec, Roglićeva ulica, Poljana Miki-ne i Hanžeko-vića. Kao i sve ostale komu-nalne akcije, i ta se provo-di na zahtjev građana.

Anketa

10 gradom, gradom Utorak, 24. studeni 2009.zagreb.hr

Što se nudi u drvenim kućicama

Stigao i adventski čips tornado

U organizaciji Etno centra Osi-jek Zagrepčani će moći vidje-ti bošnjačke šlingeraje, boce i ostale predmete u zlatovezu iz Đakova, proizvodnju bakrenih kazana, šokačke reklje, rado-ve od kukuruzovine itd. Moći će se kušat i i stara slavonska rajkija, domaći pekmez i med. Sve to nudit će se u drvenim kućicama. (kb)

Na Kvatrić je stigao i advent-ski čips tornado. To je čips od krumpira koji se ne guli, a kroz stroj prolazi kao tornado. Spi-ralnog je oblika i vrlo ukusan. Prodaju ga Zagrepčani iz Du-brave slavonskog porijekla. Je-dan fišek košta 10 kuna. (kb)

Kovač čarda

Božić na Kvatriću

Posljednji vikend u stude-nom Kovač čarda Suza po-nudit će paletu baranjskih jela, a udruga Konopaš iz Darde, prvak Hrvatske u potezanju konopa, odmje-rit će snage sa sličnim udru-gama. Prvog vikenda u pro-sincu Etno kujna Štitarske snaše prezentirat će štitar-ska jela i običaje. Bit će tu i Sveti Nikola s darovima, a u vikendu koji slijedi upoznat ćemo stare zanate. (kb)

Na Božić na Kvatriću nema događanja, jer su svi u kru-gu obitelji. Ali već na Štefa-nje i dan poslije tamburaši će opet prašiti. Za Novu go-dinu nastupaju i u šatoru i na otvorenom, uz mnoge druge bendove iz Zagreba i okolice. Gastro-ponuda tu će noć biti još bogatija. Ako ste se zasitili dočeka Nove na Trgu, dođite na Kvatrić - mali trg s velikom ponudom. (kb)

Kotlić od 650 litaraVikend prije Badnjaka po promotivnim cijenama pro-davat će se slavonska jela i kuhano vino. Oni koje ne za-nima jelo mogu uživati u vje-štinama Stjepana Beloševića, prvaka u pucanju kandžijom. Bliži se i Badnjak, mnogi će u potragu za dobrom, a jefti-nom ribom. Ali, tko je ne ku-pi, neka ne očajava jer će se na Kvatriću na Badnjak ku-hati fiš-paprikaš u kotliću od 650 litara. (kb)

I na Kvatriću zabavaOtkako je Kvatrić obnovljen, na njemu se dugo ništa nije događalo i bio je uglavnom pust, a gra đani su bili vrlo nezadovoljni. No, počelo je i sad se nižu razne manifestacije: za Martinje, za advent, a na novom Kvatriću prired it će se čak i doček Nove godine

Slavonski tamburaši svojom su glazbom “probudili uspavani Kvatrić”Sin

iša Ko

sić

Otkako je obnovljen Kvatrić, nje-govi stanovnici, ali i oni iz obli-žnjih kvartova ne mogu se po-miriti s njegovim novim izgle-dom. Naviknuti su na živost na tržnici, pa im smeta pustoš plo-he i tišina koja je uistinu bila ne-snošljiva prije otvaranja slasti-čarnice Vincek.

Ali, stvari se kreću na bolje. Ovih dana Kvatrić je ponov-no oživio. Prvi put se na nje-mu događa nešto „ozbiljno“.

Tamburaši rasturaju, snaše nu-de slavonske kolače, pokazuju se stari zanati, igraju pastirske igre, nateže konopac, a od miri-sa jedva da možete proći. Htjeli ne htjeli, ne možete a da ne ku-šate čobanac, fiš-paprikaš, ko-tlovinu, šarana na rašljama itd. Mi smo imali prigodu probati te slavonske delicije i, vjerujte, ne-ma im premca.

Gotovo da smo zaboravili spomenuti glavne „krivce“ za sva ta uživanja za dušu i nepce. To je prije svega CKD - Centar za kulturne djelatnosti, nedavno

osnovan, ali s pravim idejama. Marta Raljević, koordinatorica događanja, rekla nam je da im je cilj oživjeti Kvatrić i ponuditi svim Zagrepčanima i njihovim gostima još jedno mjesto više na kojem se mogu proveseliti i osjetiti blagdanski ugođaj.

Program je osmišljen prema tradicionalnim događanjima u pojedinom mjesecu. Studeni je obilježen običajima vezanima uz Martinje, prosinac uz advent, a siječanj će biti posvećen skijaš-kom kupu na Sljemenu. Turisti i posjeitelji će na najbolji način,

Katarina Butkovićkatarina.butkovic@mmreza.hr

11gradom, gradomUtorak, 24. studeni 2009.zagreb.hr

Na Trgu bana Jelačića već ne-ko vrijeme traje poseban ugo-đaj. Na velikom šatoru piše da je Martin u Zagrebu, što zna-či da smo krstili mlado vino i uživali u brojnim koncerti-ma koji su se odvijali u šato-ru, uz bogatu gastronomsku ponudu.

Martin može polako i oti-ći jer se sprema vrijeme ad-venta. Paljenje prve svijeće na Manduševcu znak je da ćemo uživati u novim doga-đanjima, od 6. do 20. prosin-ca. Na pozornici ispred Male kavane odvijat će se brojne predstave za djecu, a odrasli će uživati u koncertima po-znatih izvođača od 20 do 21 sat, kao i u ostalim programi-ma koji će počinjati već u 18 sati. Vikendom će program trajati i dulje.

Domaćin u šatoru ove je godine Obrtnička komora, pa je i to jedan razlog više da očekujemo bogatu ponu-du jela, pića i zabave. Mališa-ni će uživati u posebnoj kući-ci, gdje će im darove dijeliti Sveti Nikola, dobre vile i Djed Božićnjak.

Na trgu i u okolnim ulica-ma trajat će Božićni sajam. U prigodnim kućicama proda-vat će se predmeti vezani uz

božićne običaje pa će svako, prema svojim mogućnostima, moći odabrati darove za nje-mu drage osobe.

Djed BožićnjakCijeli studeni pa sve do siječnja na Kvatriću će biti hrane, kulture i zabave. Bit će i natjecanja u izra-di fiš-paprikaša, raznih akcija, tu će doći Djed Božićnjak itd. (kb)

Božićni sajam na Trgu

Siniša

Kosić

uz kulturno-umjetnički i gastro-nomski program, upoznati sla-vonsko-baranjske običaje, ali i Zagreb i njegovu svakodnevi-cu, ljude, hranu i običaje.

U osmišljavanju tog progra-ma partner Centru za kulturne djelatnosti je Etno centar Osijek, koji je ponudio bogat program promocije osječko-baranjske kulture i običaja. Njima može-mo zahvaliti za odličan tambu-raški sastav “Banda odabrana”, koji već dva tjedna zabavlja po-sjetitelje Kvatrića.

Prvi put u povijesti grada na Kvatriću će biti organiziran i doček Nove godine. U najluđoj noći zabavljat će vas tko dru-gi nego “Banda odabrana”, ali i još neki bendovi iz Zagreba i okolice.

Katarina Butkovićkatarina.butkovic@mmreza.hr

Božićni sajam na TrguSvaki radni dan od 18 do 21 sat, vikendom i dulje, bit će na Trgu pjesme. Djeci je namijenjena kućica Djeda Božićnjaka

Kićenje gradskih trgova i ulica

Zagreb će za kićenje trgova i ulica te na-bavu božićnih drvaca ove godine potroši-ti više od sedam i pol milijuna kuna, što je oko pola milijuna kuna manje nego proš-le godine.

Glavno božićno drvce na središnjem trgu i ostala na Markovom i Kvaternikovom trgu, središtima gradskih četvrti i na još nekoliko lokacija postavit će Zrinjevac.

Ove godine prvi put će zasjati Bauero-va ulica i još nekoliko njih u užem centru koje su dosad bile izostavljene. Bit će po-stavljeno 20 posto više ukrasa nego proš-le godine.

Kićenje i ove godine obavlja tvrtka Eli-com, a sve bi trebalo biti završeno do 29. studenog. (kb)

12 gradom, gradom Utorak, 24. studeni 2009.zagreb.hr

Ide Sv. Nikola, i to svoj Blagdan 6. prosinca doći će i proći, a da mnoga dobra djeca to neće osobito osjetiti. Stoga će se Gradski ured za socijalnu u suradnji s ustanovom Dobri dom pobrinuti za djecu do 12 godina iz obitelji slabijeg materijalnog stanja.

Jedna priča ide ovako: Sve-ti Nikola živio je u davna vre-mena u šumi, pored jednog sela u kojem su živjela i bo-gata i siromašna djeca. Boga-ta su bila jer su imala rodite-lje koji ih vole, dovoljno hra-ne i prijatelje. Ali nisu imala

igračaka, a ni obuće. Samo je-dan par čizmica. Ipak su djeca vrijedno svaki dan čistila i pa-zila svoje čizmice, a na Niko-lin imendan posebno bi ih li-jepo ulaštila i stavila u prozor. Nikola bi navečer prolazio i u svaki prozor u kojem je bila li-jepa čizmica stavio bi jedno-stavnu drvenu igračku koju je sam napravio…

Skorašnji blagdan 6. prosin-ca doći će i proći, a da mno-ga dobra djeca to neće osobi-to osjetiti. Stoga će se Gradski ured za socijalnu zaštitu i oso-be s invaliditetom u suradnji s ustanovom Dobri dom pobri-nuti za djecu do 12 godina iz obitelji slabijeg materijalnog stanja.

- Budući da se ova

hvalevrijedna tradicionalna akcija održava u svrhu brige za naše najmlađe, i ove godi-ne priprema se prigodni pro-gram pun igre, zabave i vese-lja - poručuje Višnja Fortuna, pročelnica Odjela.

Da bi blagdan Sv. Niko-le unio toplinu i sreću u ma-la dječja srca, svečanost će se ove godine održati u Maloj

Na Nikolin imendan djeca bi posebno lijepo ulaštila cipele i stavila u prozor

Što je adventAdvent ili došašće razdoblje je pripreme vjernika za Božić. Poči-nje nedjeljom koja pada najbliže 30. studenom. Time se obilježava spomen na četiri tisućljeća koliko je, prema Bibliji, prošlo od stva-ranja svijeta do Kristova dolaska. U mnogim se župama organizi-raju i mise zornice, i to je općenito razdoblje molitve, posta, spe-cifičnih običaja i priprema za proslavu Kristova rođenja. U Europi je advent prisutan od 567. godine. (jr)

Sv. Nikola i Kra Početkom došašća uobičaje-no je da se darivaju djeca. Na blagdan Sv. Nikole, zaštitni-ka mornara, putnika, ali i ma-le djece, 6. prosinca, osobi-to se u gradskim sredinama organiziraju darivanja djece,

Jozo Renićjozo.renic@mmreza.hr

13gradom, gradomUtorak, 24. studeni 2009.zagreb.hr

djecizaštitu i osobe s invaliditetom

dvorani Doma sportova, u utorak 1. prosinca. Spremaju se paketi za 3000 djece koja su i inače korisnici gradske soci-jalne pomoći.

Osim toga, i djeca branitelja, kao i lani, dobit će 1400 po-klon-paketa, a to će se i ove godine obaviti u sportskoj dvorani Trnsko, i to 3. prosin-ca u 17 sati.

mpus Sv. Lucija i gatanje

Neizbježna komercijalizacija

Odakle Adventski vijenac

Blagdan Sv. Lucije nije samo poznat po sijanju pšenice. To-ga se dana i mnogo gatalo, a zanimljiv je i jedan običaj u vezi s neudanim djevojka-ma: na jedanaest papirića is-pisale bi imena momaka za ženidbu, a dvanaesti bi osta-vile prazan. Svaki su dan po jedan neotvoreni papirić ba-cale u vatru. Zadnji su papirić na Božić odmotale, pa ako je bio prazan, znale su da se ne-će udati, a ako je na njemu bi-lo ime, značilo bi da će se do-godine za toga udati... (jr)

“Adventski vijenci napravljeni od stakla različitih boja i mo-dela. Veličina je 130 mm x 300 mm, te ako imate želju mo-že biti druge boje i dimenzi-je. Prodaja se vrši isključivo te-lefonom”, tako glasi jedan od brojnih oglasa ovih dana. Ko-mercijalizacija predbožićnog vremena ne može se izbjeći, a ni prema tolikoj količini kiča nismo tih dana previše osjet-ljivi. (jr)

Adventski vijenac je veći ili manji krug od zimzelenog granja s četiri svijeće. Postav-lja se na stol u vrijeme doša-šća. Svake nedjelje u došašću pali se po jedna svijeća. Taj se običaj proširio iz germanskog miljea i kod nas je zaživio tek posljednjih desetljeća proš-log stoljeća. Adventski vije-nac tumači se kao znak Bož-je vjernosti zadanim obeća-njima te kao krug zemaljski s četiri strane svijeta. (jr)

Praksa za djecu branitelja Opet kreće program za djecu

hrvatskih branitelja grada Za-greba za praksu u inozemstvu. Gradski ured za zdravstvo i bra-nitelje prije dvije godine pokre-nuo je program stručnog usavr-šavanja - prakse u inozemnim tvrtkama za studente djecu hr-vatskih branitelje pod nazivom „Uči - radi - upoznaj - hospitacije u inozemstvu“. Polaznici mogu steći praktična znanja i vještine

nužne za zapošljavanje u zani-manju za koje se školuju, ali se i znati prilagoditi zahtjevima EU-a. Ove godine u istom progra-mu svoju višetjednu praksu u Njemačkoj, Francuskoj i Dan-skoj završilo je 35 studenata ra-zličitih studijskih smjerova. In-formacije o programu mogu se naći na www. zagreb.hr ili dobi-ti upitom na e-mail: andrija.pe-trovic@zagreb.hr. (jr)

Sve o vinu u Esplanadi

Ekstradjevičanski okusi u Kaptol centru

Već tradicionalno posljednji vi-kend u studenomu, u hotelu The Regent Esplanade održava se 4. Međunarodni festival vina i kulinarstva. Na jednom su mje-stu okupljeni svi najpoznatiji hr-vatski vinari i proizvođači masli-nova ulja, tartufa, pršuta, sireva, meda, slatkih delicija… - Naša misija iz godine u godinu ostaje ista: želimo podići kultu-ru pijenja vina i uživanja u hra-ni na višu razinu. Da bismo to postigli, na Festivalu će biti po-sebne vinske prezentacije te ku-linarske radionice koje će zado-voljiti i najizbirljivija nepca - re-kao je organizator Festivala Ivan Dropuljić. (jr)

Zagrepčani koji vole maslino-vo ulje imali su ovih dana prigo-du iskušati brojne kvalitetne vr-ste. Najbolji hrvatski maslinari, poput Olee bb - Oleum Viride, Agrolaguna, obitelji Balija, MIH-a, Fiore, Bibicha, Lesine, Brachije, Zigantea, Olynthije i brojnih dru-gi okupili su se na Festivalu ma-slinova ulja u Kaptol centru da bi svim ljubiteljima maslinova ulja predstavili svoje vrhunske proi-zvode. Marco Oreggia, urednik najpoznatijeg svjetskog vodiča maslinovih ulja L’Extravergine i vjerojatno najveći svjetski au-toritet za maslinova ulja, bio je gost Festivala. Prema Oreggii, Talijani, koji proizvode najbolja maslinova ulja na svijetu, iteka-ko moraju pogledati što se do-gađa u Hrvatskoj, posebice u Istri, jer tamo se posljednjih go-dina zbivaju nevjerojatne stvari. (jr)

Od 26. do 28. studenog u Pučkom otvorenom učilištu održat će

se IX. Sajam sajmova, koji objedinjuje dvije već tradicionalne

priredbe - Susret prijatelja knjige te Prirodu i zdravlje.

Na izložbeno-promotivnoj i prodajnoj priredbi predstavit će

se hrvatski izdavači te proizvođači zdrave hrane. Posjetitelji

će moći kupiti knjige i raznovrsne proizvode zdrave hrane po

promotivnim cijenama. U galerijama će se moći pogledati dvi-

je vrlo uspješne izložbe slika.

POUZ posjetiteljima poklanja besplatan ulaz i besplatan upis

u knjižnicu. (kb)

Sajam sajmova u Pučkom učilištu

i u krugu obitelji i šire. Prije je čak bio običaj da se netko preobuče u biskupa i obilazi djecu od kuće do kuće nose-ći darove, u pratnji Krampu-sa, koji nosi šibe za zločestu djecu. ( jr)

14 Utorak, 24. studeni 2009.zagreb.hrgradom, gradom

Potpisali, a ne brinu seČak 193 zemlje svijeta potpisale su Konvenciju UN-a o pravima djeteta, no svjedoci smo da je sve manje onih koje ta prava i poštuju, pa se briga o najmlađima potiče na razne načine

U Starogradskoj vijećnici 20. stu-denoga obilježene su dvije zna-čajne obljetnice za svu djecu. Ri-ječ je o 20 godina od donoše-nja Konvencije UN-a o pravima djeteta, dokumenta koji ima naj-više potpisa na svijetu, čak 193 zemlje su ga potpisale, te deset godina akcije Gradovi i općine prijatelji djece. Cilj je te akcije sti-mulirati odrasle da što potpunije

i brže ostvaruju prava djece iz Konvencije.

Hrvatski program razrađen je u 123 zahtjeva na deset područ-ja važnih za život djece, od fi-nancija preko podrške udruga-ma za djecu do zdravlja, odgoja, obrazovanja i pomoći roditelji-ma u skrbi za djecu. Konkretno to znači brigu o redovitoj i zdra-voj prehrani djece, redovito cije-pljenje, humanizaciju na dječjim odjelima u bolnicama, prevenci-ju ovisnosti i zlostavljanja, pomoć

djeci invalidima i žrtvama rata... Svaki grad koji ispuni barem 80 posto programa poziva komisi-ju i podnosi zahtjev za dobivanje počasne ploče. Ona se postavlja na ulaz u grad ili općinu i na njoj je istaknuto da je riječ o mjestu - prijatelju djece. U akciju je uklju-čeno 77 gradova i općina. Trenu-tačno njih 24 već nosi spomenuti prestižni naziv!

Akciju u Hrvatskoj pokrenu-li su Savez društava Naša djeca Hrvatska i Hrvatsko društvo za

preventivnu i socijalnu pedijatri-ju uz pokroviteljstvo Ureda UNI-CEF-a u Hrvatskoj. Oni su, u surad-nji s Gradskim uredom za obrazo-vanje, i organizatori savjetovanja pod nazivom Zajedno do gradova i općina prijatelja djece, u okviru kojeg su ove godine obilježena i dva spomenuta jubileja. Na savje-tovanju je ove godine bio i pred-sjednik Europske mreže Gradova prijatelja djece dr. Jan van Gil, a zahvaljeno je onima koji pomažu u ostvarenju programa.

U Gradskoj skupštini obilježene su značajne obljetnice za prava djeteta

Dajana Kos Bučardajanakb@mmreza.hr

Ljiljana Kuhta Jeličić posebna gošća

Ljiljana Kuhta Jeličić u vrije-me dok je bila zamjenica gra-donačelnika za društvene dje-latnosti napravila je mnogo na ovome području. Zato je ove godine skupu nazočila kao po-sebna gošća. Okupljene je po-zdravio i predsjednik Skupštine Boris Šprem. U govoru je ista-knuo da su prava djece impera-tiv i izrazio nadu da će Zagreb 2012. godine dobiti domaćin-stvo za održavanje međunarod-ne konferencije Child in the Ci-ty, na kojoj bi se trebalo okupi-ti oko 500 sudionika iz cijeloga svijeta. (dkb)

MAP

E / M

ario

Topić

Novčana pomoć za novorođenčad Pomoć umirovljenicimaUtvrđen je način ostvarivanja i korištenja prava na novčanu pomoć za opremu no-

vorođenog djeteta, koju u okviru Programa pronatalitetne politike osigurava Grad

Zagreb. Pravo na novčanu pomoć može ostvariti roditelj - za dijete rođeno nakon

31. ožujka 2009. - koji je državljanin Republike Hrvatske, s neprekidno prijavljenim

prebivalištem u Zagrebu od najmanje pet godina neposredno prije rođenja toga

djeteta i dalje neprekidno sve do isplate novčane pomoći u cijelosti, ako drugi ro-

ditelj ima prijavljeno prebivalište u Zagrebu ili ako je drugi roditelj stranac s privre-

menim ili stalnim boravkom u

Zagrebu u vrijeme podnošenja

zahtjeva i dalje neprekidno do

isplate novčane pomoći u cije-

losti. Visina novčane pomoći

ovisi o broju malodobne djece.

Više na www.zagreb.hr. (bk)

Pomoć umirovljenicima koju da-je Grad Zagreb za mjesec studeni isplaćuje se putem Hrvatske pošte od 16. studenoga. Umirovljenici koji je nisu primili na kućnu adresu moći će je podići u poštanskim ure-

dima do ponedjeljka 30. studenoga. Umirovljenici kojima su mirovina ili mirovina i ukupni prihod jednak ili manji od 900 kuna mjesečno pri-maju 400 kuna. Umirovljenici kojima je mirovina do 1200 kuna primaju 300 kuna, a umirovljenici kojima je mirovina do 1500 primaju 200 ku-na. Sve dodatne informacije mogu se dobiti u Gradskom uredu za so-cijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, na adresi Nova cesta 1. (tk)

15Utorak, 24. studeni 2009.zagreb.hr oglas

16 reportaža Utorak, 24. studeni 2009.zagreb.hr

Kužiš stari moj preko 1000 puta

Iz Dubrave se ‘pokrenuo svijet’

Saznali smo da će Renato Ča-nak u Kazalištu Tvornica lutaka dva do tri puta izvoditi pred-stavu Zvonimira Majdaka “Ku-žiš stari moj”. Bit će to prilika da i ostali Zagrepčani vide tog vrsnog glumca koji nikad nije bio na akademiji ni na daska-ma, čak ni u osnovnoj školi. No, presudio je talent s kojim se ro-dio. Predstava je dosad izvede-na više od tisuću puta. (kb)

Grupa djevojaka došla je vi-djeti “Djecu sa CNN-a” u Histri-onski dom u Ilici 90. Nisu nam htjele reći imena, jer kažu da je važnije što misle o Noći ka-zališta. Najvrednije je to što je ideja krenula iz malog kazali-šta, Dječjeg kazališta Dubra-va. Poticaj je to svima nama da možemu “pokrenuti svijet” ako to dovoljno želimo, kažu. Noć kazališta je ono što nam treba, da nas odvuče iz fotelja i obogati nas pravim stvarima. (kb)

F. Šovagović: Noć kazališta više puta godišnje

S Filipom Šovagovićem razgovara-li smo desetak minuta prije njegove predstave “Stanje nacije”. Smatra da Noć kazališta treba biti više puta u go-dini te da cijene ulaznica trebaju biti niže. Ponegdje su ulaznice i 10 posto budžeta nekih obitelji, a to nije malo. U kriznim vremenima treba omogući-ti većini da dođe i doživi što sve nude naša kazališta. (kb)

Da imam para, svaku bih nNOĆ KAZALIŠTA� Više od šest tisuća Zagrepčana, unatoč prohladnoj i maglovitoj noći te preporuci epidemiologa da se izbjegavaju javna okupljanja, obišlo je sa svojom djecom kaza-lišta, u kojima se program odvijao od ranih jutarnjih sati do poslije ponoći sljedećeg dana

Noć kazališta je iza nas. Svi koji su te večeri izišli iz svojih kuća zamijetili su da je Zagreb živnuo. Rijeke ljudi slijevale su se prema Dubravi, Ilici, Bijeničkoj, Savskoj, Vlaškoj itd. Nisu im smetali magla, prohladno vrije-me, gripa koja vreba baš na mjesti-ma okupljanja. Isto se događalo i u ostalim hrvatskim gradovima. U 22 grada prikazano je 85 predstava, u 43 kazališta, uz 60 popratnih pro-grama. Kazališta su posjetili deseci tisuća ljudi.

Zagreb je te večeri otvorio vrata 12 svojih kazališta i počastio Zagrepča-ne sa 30-ak predstava i nešto manje popratnih događanja. Ulaz u goto-vo sva kazališta bio je besplatan, ili je

cijena bila simbolična, oko 30 kuna. Primarna ideja organizatora, Dječjeg kazališta Dubrava, bila je omogućiti posjetiteljima upoznavanje kazališa iz druge vizure, odlaskom iza scene, u prostorije gdje publika inače nema pristup, pozvati ih na otvoreni dija-log s glumcima i ostalim osobljem, pozvati ih na nove izvedbe itd. Ideja je u cijelosti ostvarena, u što smo se uvjerili posjetivši te noći nekoliko ka-zališta. Put nas je na početku odveo u Gradsko kazalište Žar ptica. Mnoš-tvo mališana s roditeljima nestrplji-vo je čekalo početak predstave “Bi-lo jednom jedno vrijeme” Sunnyja Suninskog. Obitelj Špoljar Vekić bi-la je na okupu - mama Đurđica, tata Amelio i mala Julijana.

- Što mislite o Noći kazališta, što planirate još vidjeti i bojite li se gripe?

- bila su naša pitanja.- Noć kazališta je, kao i Noć muze-

ja, ono što Zagrebu treba. Svoja vra-ta mogle bi otvoriti i druge, i kultur-ne i gradske ustanove, da građani na drugi način upoznaju svoj grad.

Mala Julijana nada se da će pred-stava biti dobra, ali jedva čeka od-lazak u Dubravu, na predstavu “Po-vuci-potegni”, koja je primjerenija njenoj dobi. Na pitanje o gripi ma-ma kaže:

- Bilo bi mi žao da kći dobije gripu, ali još više bi mi bilo žao da je dobi-je u šoping-centru. Dominik Lice na predstavu je doveo svoje dvije dje-vojčice. Svi se slažu da je Noć kaza-lišta pravi pogodak, ali da bi trebala biti više puta u godini.

Ostavljamo zadivljenu publi-ku i odlazimo u Vlašku, u Kazalište

Više tisuća ljudi posjetilo je 12 zagrebačkih kazališta

MAP

E / M

arko

BILIĆ

U Noći kazališta publika zahvalnijaLeon Lučev igrao je u mo-nodrami “Radio Tesla”. Sma-tra da je publika bila puno za-hvalnija, jer većina je došla za-to što je besplatno. Budući da ne ide često u kazalište, osje-tila se njena glad za dobrom predstavom.- Ne želim reći da su oni koji idu često nezahvalna publika,

ali smatram da se ovi prvi s vi-še poštovanja odnose prema kulturi. (kb)

Katarina Butkovićkatarina.butkovic@mmreza.hr

17reportažaUtorak, 24. studeni 2009.zagreb.hr

AGM je i ove godine na Interli-beru predstavio novosti u pa-leti svojih proizvoda. Uz pri-godni sajamski popust mogao je svatko odabrati ponešto - od umjetnosti i znanosti pre-ko monografija do dječjih sli-kovnica i beletristike. Međuna-rodni sajam knjiga, koji se ove godine održao od 11. do 15. studenoga, bio je prilika i za brojne promocije. Izdvajamo promociju knjige Seada Alića o medijima, knjige “Ndrangheta - tko stoji iza najmoćnije mafije svijeta”, predstavljanja slikov-nica “Tajni život boja” i “Riječi

i riječi” te promociju bibliote-ke Obelisk urednika Krešimi-ra Mišaka. U njoj se mogu na-ći knjige koje govore o parap-sihološkim ratovima, učincima svjetlosti...

Uvodno govoreći na promo-ciji biblioteke Obelisk, direktor AGM-a Bože Čović istaknuo je još dva nova projekta. Prvi je obrađivanje svih starih hrvat-skih povijesnih gradova, i to na-kon što je „Stari Zagreb“ Brani-mira Špoljarića doživio veliki uspjeh. Novitet je i biblioteka Junior namijenjena djeci i mla-dima. (dkb)

Kako je sve počelo? U studenom 2008. godine Dječje kazalište Du-brava, zajedno s Eleonorom Rossi, francuskom kazališnom redatelji-com i dramskom pedagoginjom, te Babette Masson, direktoricom kazališta Scene nationale le Ca-ne a Chateau-Gontier, predstavi-lo je javnosti pilot-projekt pod na-zivom Noć kazališta. Osim kazališta u Dubravi, pridružilo se jedino Ši-bensko kazalište. Ove godine, pak, sudjelovala su 43 kazališta diljem Hrvatske.

Odluka o Noći kazališta donese-

na je 27. travnja ove godine, za vri-

jeme Festivala hrvatske drame i au-

torskog kazališta “Marulićevi dani”,

uz nazočnost predstavnika 27 hrvat-

skih kazališta.

Najhistrion 2009. Amar Bukvić iza-

zvao je oduševljenje posjetitelja ka-

da se s glumicom Ivom Mihalić poja-

vio u foajeu kazališta. Curice su trča-

le po autograme, a stariji postavljali

mnogobrojna pitanja.

-Je li teško glumiti u “teškoj”predstavi,

“Djeca sa CNN-a”?

- Predstava je potresna i nikada mi

neće biti svejedno - kaže Amar.

O Noći kazališta misli kao i svi nje-

gove kolege, jednostavno je potreb-

na i nada se da ni jedna godina neće

proći bez te manifestacije. Histrioni će

u prosincu izvesti 17 predstava, me-

đu njima “Djecu sa CNN-a”, “Gardero-

bijera”, “Zagrebački orkestar”, “Volim

Njofru” itd.

U nekoliko kazališta odvijao se vr-

lo zanimljiv popratni program: u Du-

bravi već spomenuti “Hlapićev dis-

co” i “Otvoreni mikrofon” te nastup

tria Sex motel, u Hrvatskom narod-

nom kazalištu upriličeno je razgleda-

vanje kazališta uz stručno vodstvo,

u KNAP-u na Peščenici otvorena je

izložba “Kupujte s osmijehom”, a u

Zagrebačkom kazalištu mladih odr-

žan je “Kazališni sajam, scensko pje-

vanje i improvizacije”. (kb)

Amar Bukvić dijelio je autograme

Map

e / M

arko

Bilić

Siniša

Kosić

Umjetnošću protiv međuvršnjačkog nasiljaKazalište Mala scena i SOS Dječje selo Hrvatska provode zajednički projekt „Bullying - događa se i meni“, u kojem na temelju kazališne predstave za djecu „Krava Ružica“ utječu na ranu prevenciju i senzibiliziraju javnost na problem međuvrš-njačkog nasilja. To je prva me-đusektorska suradnja tog tipa, a osnovna ideja projekta te-melji se na želji da se partner-stvom nevladine organizacije i kazališta na nov, drukčiji i ino-vativniji način ukaže na pro-blem međuvršnjačkog nasilja

(egl. bullying) u našem društvu i time djeluje na njegovu ranu prevenciju. Predstava „Krava Ružica“ na redovnom je pro-gramu kazališta Mala scena.

oć u kazališteTvornica lutaka. Tamo su predstave trajale od 11 pa sve do ponoći. Od-gledali smo “Kužiš stari moj”, “Radio Tesla” i “Stanje nacije”. U tom kazali-štu iznenađenja napretek. Monodra-mu “Kužiš stari moj” izvodio je bru-sač noževa i škara, umjesto glavnog glumca Kristijana Ugrine, koji se izne-nada razbolio, u “Radio Tesli” glumio je redatelj, uz pomoć Leona Luče-va. Publika šokirana, ali i oduševlje-na redateljevim umijećem. Brusač Renato Čanak, koji nikad i nigdje ni-je glumio, publiku je držao više od sat i pol u punoj koncentraciji i na-smijavao je do suza.

Petra Radin,voditeljica kazališta, i Jelena Kačić, producentica, daju pu-nu podršku budućem kolegi, ali i No-ći kazališta.

Svratili smo i do Histrionskog

doma. Među publikom glumci Amar Bukvić i Iva Mihalić. Svi su odušev-ljeni, Amar daje autograme. S nestr-pljenjem se očekuje više puta nagra-đivana predstava “Djeca sa CNN-a”. I Amar i Iva podržavaju Noć kazališta, s očekivanjem da će publika reagi-rati emotivno, jer drukčije i ne može biti.̋ U HNK se vrti “Građanin plemić”, u Dječjem kazalištu Dubrava oko de-setak predstava, uz popratne pro-grame kao što su “Hlapićev disco” i “Otvoreni mikrofon”, u KNAP-u po-činje “Niko i ništ”. Noć kazališta po-kazala je da Zagrepčani vole i žele ići u kazalište. Ulaznice po redovnim ci-jenama većini su nedostupne. Sve to najbolje potvrđuje naša posljednja sugovornica, koja je na sve rekla:

- Da imam para, svake bih noći bi-la u kazalištu.

Od dva do 43 kazališta

AGM obrađuje stare povijesne hrvatske gradove

Predstavljanje AGM-ove biblioteke Obelisk na Interliberu

18 ZG info Utorak, 24. studeni 2009.zagreb.hr

Sa zakašnjenjem pišem o 150. rođendanu Osnovne škole Re-mete. Ali da se odmah zna - ni-sam ja kriv. Valjda ste i sami pri-mijetili da nisu izlazile novine. Ispravljam tak propust, jer bi me, kao nekadašnjeg đaka Puč-ke škole na Vincu u Remetama, moji sjeverni susjedi vubili! Na-vek je, koliko se sjećam, bilo na-tezanja između dvaju susjednih podsljemenskih bregova - Re-meta i Bukovca. Te Remete ima-ju župnu crkvu te imaju školu, a jedno vrijeme čak i općinu... Sve je to točno, mi bismo im odgo-varali. I s užitkom dodavali kak i mi konja za trku imamo. Načel-nik remetske općine je bil, na-ravno, Bukovčan - Stjepan Igrec. Župnik remetske crkve je Bukov-čan - velečasni Vjenceslav Mihe-tec, a i ravnateljica slavljeničke remetske škole Brankica Herci-gonja po mami potječe od jed-nog od najstarijih bukovačkih prezimena - Jupar.

Za to naše lokalno nadmeta-nje mogel bi izvući još jednog haduta iz rukava. Najstariji ži-vi đak škole je moj bukovački susjed Dragec Vukalović, zvan Vuk, koji je od 1925. do 1929. školske klupe u Remetama ho-blal zajedno s mojom mamom Ladislavom. A kak je kod nas sve isprepleteno, moram od-mah priznati da je moja mama iz stare remetske familije Sršek došla u zamužu mojem tati Va-lentu na Bukovac. I mamin ta-tjtek (tak su mojeg dedu zvali)

Slavko Sršek remetski je đak. Kao i moja baka po mami Ana Sršek, koja je u zamužu u Re-mete došla, naravno, s Bukovca. Kak su baka i deda Sršek vršnja-ci i sjedili su u istoj školskoj klu-pi, lako je moguće da je ljubav rođena baš u staroj školi. A ba-ka po tati, koju smo doma zva-li grosa Jana, starija je genera-cija remetskih đaka, a u zamu-žu mom dedi Stjepanu Milčecu, takaj remetskom đaku, došla je iz najstarije bukovačke familije - Pavlinec. Pavlinci su prije ko-ju godinu, nažalost, izumrli. Po-sljednji potomak prezimena bil je Blaž Pavlinec, koji je s mojim faterom Valentom djelil školsku klupu u Remetama.

Tak, dok slavimo 150. rođen-dan Osnovne škole Remete (1859.-2009.) u tom starom škol-skom deblu svi mi i moji s Bu-kovca i Remeta ostavljali smo svoje recke i dobivali svoje pac-ke. Posljednju packu podijeli-li su mi sastavljači monografi-je “150 godina Osnovne škole Remete”. Na listi nekadašnjih đaka, a danas kakti zaslužnih i poznatih osoba, stavili me na prvo mjesto. Naravno, kao naj-starijeg! Slijede me proslavlje-ni tenor Krunoslav Cigoj i već spomenuti otac Vjenceslav Mi-hetec, pa aktualna zagrebačka dogradonačelnica Jelena Pavi-čić Vukičević, novinaraka i vo-diteljica na HTV-u Ružica Renić Andrijanić i mladi operni pje-vač Miljenko Đuran...

Zagrebačka plava

Stoljeće i pol u školskoj klupiDok slavimo 150. rođendan Osnovne škole Remete, sjećam se da smo u tom starom školskom deblu svi mi, i moji s Bukovca i oni s Remeta, ostavljali svoje recke i dobivali svoje packe

Plavac mali izmi Kalifornije

Poznati hrvatski vinar u Ameri-ci Mike Grgić javio se videopo-rukom uzvanicima na svečanoj promociji knjige o vinogradar-skoj sorti plavac mali. Budući da je i sam Grgić u Kaliforni-ji već 50 godina veliki uzgaji-vač te sorte, uzveličao je time i knjigu “Plavac mali - hrvatska sorta za velika vina”, što ju je u

Esplanadi, uz klapu Nostalgi-ja, predstavila udruga Plavac mali - Zagreb. Riječ je o luksu-znom dvojezičnom izdanju ko-je govori o tome kako je rođen plavac mali, o prvim povije-snim zapisima o njemu, navo-di karakteristike te sorte, nje-zinih vina te govori o položaji-ma i tlima na kojima se uzgaja,

Okrunjena Ivana Puhelek

Nova vinska kraljica Zagrebačke župani-je Ivana Puhelek iz Sv. Ivana Zeline okru-njena je u hotelu Dubrovnik. Lanjska pobjednica Gabrijela Vrbetić predala je krunu novoj ovogodišnjoj pobjednici. Tom je prigodom ona svečano otvori-la i prva pred brojnim uzvanicima kuša-la novi portugizac plešivički. Inače, nje-zina sestra Nataša Puhelek bila je prva vinska kraljica u Hrvatskoj, izabrana na prvom izboru koji se održao 2002. go-dine. Nova vinska kraljica kazala je da joj je draže što je pobijedila na natjecanju znanja, a ne ljepote i, kako najavljuje, bit će joj čast godinu dana predstavljati vinogradare i vinare iz županije. (jr)

Vinska kraljica 2010. Ivana

Puhelek

Zvonimir Milčec

19ZG infoUtorak, 24. studeni 2009.zagreb.hr

među Zagreba

o klimi koja mu najviše pogo-duje itd. Budući da je to au-tohtona hrvatska sorta, udru-ga je želi promaknuti u hrvat-ski brend.

- Udrugu Plavac mali - Za-greb osnovali su štovatelji te iznimne sorte koja zaslužuje svjetsku slavu. Izlazak knjige o plavcu malom ujedno je jedan

od najznačajnijih projekata udruge i na nju smo iznimno ponosni - rekao je predsjednik Udruge Željko Stipinović.

Kako kažu u udruzi, svi su do-bro došli, udruga sa zadovolj-stvom prima počasne članove i otvorena je za sve koji žele sudjelovati u promociji plavca malog. (jr)

Filozofski fakultet u subotu po-slijepodne. Tu i tamo dobaulja pokoji student, posla se uvijek nađe, ali nekako u oči najviše upadaju obavijesti o famoznim plenumima koji se neprestano održavaju radi ukidanja školari-ne i sl. No, put nas vodi u vijeć-nicu pokraj dekanata, upada-mo među studoše i nađosmo se usred ozbiljne rasprave: le-te uokolo teze o tomu kako se tretira demokracija u pojedi-nim društvima. Prva je pomi-sao bila - čime se to opet bavi naša studentarija?Bio je to okrugli stol u sklopu trodnevnog Festivala slaven-skih kultura. A da se misli oz-biljno, zaključismo u Student-skom centru, na pomalo šo-kantnoj, ali snažnoj simboličkoj

izložbi mladog slovenskog umjetnika Aleksandra Lege-na. Aktualni društveni proble-mi nazvani su “Život u 4. Rei-chu”, a motiv koji se proteže sli-kama njegovo je veličanstvo - dolar. Dok se moglo malo za-stati i zamisliti nad “Četvrtim Reichom”, drugi su imali pri-godu zadržavati se na tribina-ma u učionicama Filozofije i bi-striti poeziju Ivana Negrišorca, simbolizam u jugoslavenskoj književnosti i jugonostalgiju u supermarketima… Svoj su doprinos festivalu da-li i studenti Muzičke akademi-je, nekoliko saksofonista koji su svirali u Klubu SC-a u Savskoj, ali i studenti Tekstilnog faksa, koji su dizajnirali povijesne ko-stime s etno-motivima i upri-ličili reviju. - Manifestacija se zove Sla-vistički duh, a želimo skrenuti pozornost na kontekst vlasti-te kulture u sklopu kultura su-sjednih zemalja. Nastojimo ra-zne umjetnosti, kulturnu bašti-nu, literaturu, likovnost i modu stopiti u jednu - obrazložila nam je studentica Marija Ro-glić, predsjednica Kluba stude-nata Južne slavistike A 302, ko-ji su sve to organizirao.Cilj je kluba udružiti studente hrvatskog, slovenskog, make-donskog, srpskog… Imaju i časopis, a pogađate - zove se “Balkan express”. (jr)

Slavistički duh na Filozofskom

Festival slavenskih kultura -

otvaranje

20 ZG info Utorak, 24. studeni 2009.zagreb.hr

Prema nekim statistič-kim podacima, u Hr-vatskoj djeluje oko 130 planinarskih društava s oko 15.200 članova. Osnivanjem Hrvatskog planinarskog društva (HPD) 1874. godine Hr-vati su se uvrstili među prvih devet naroda na

svijetu s planinarskom organizacijom. Skupina zagrebačkih građa-na 1870. podiže o svom trošku drvenu piramidu na Sljemenu. Na tom je mjestu danas Tomislavov dom. No, na Medvednici imamo još 12-ak planinarskih domova. Ako bismo se uputili njenim hrp-tom, tj. uzdužnom pješačkom turom, koja je duga 40 kilometara, obišli bismo je za dva do tri dana, kao i planinarske domove koji su na tom putu. (sk)

Problem su veliki psi

Okomite se na vlasnike velikih pasa - poručuju ogorčeni sta-novnici Novog Zagreba ko-munalnim redarima. - Osje-ćamo se kao građani drugog reda kojima nisu zajamčena sva ustavna prava, naročito pravo slobodnog kretanja - tvrdi grupa vlasnika pasa ko-ja se ovih dana sprema osno-vati Udrugu.Vlasnici malih pasa kažu da trpe neviđenu torturu od ko-munalnih redara, koji ih ka-žnjavaju zbog nedržanja psa na povodcu. Na platou uz Ma-muticu u Travnom skupljaju se potpisi. Naime, komunal-ni redari bez milosti napla-ćuje novčane i mandatne kazne od 800 do 1200 kuna svim vlasnicima pasa koje za-teknu da ih ne drže na uzici, tvrdi ogorčena umirovljenica Mira Rudman.- Ma zamislite, ja imam pud-licu koja je stara i jedva hoda kao i ja. Ne držim je na lancu jer mi je i to naporno, vjeruj-te. Moj pas nije opasan, kao ni većina malih pasa koji ne teže više od osam kilograma. No, nas komunalci tretiraju gore nego one s velikim psi-ma. Kad bi se umanjile kazne na 100 do 200 kuna, još bi si-tuacija bila podnošljiva. Ova-ko je nemoguće. Moja miro-vina je 1900 kuna, a komu-nalac me globio sa 600 kuna, kao da sam kakva kriminal-ka. Zasad smo prikupili sto-tinjak potpisa, nadamo se da će nam se pridružiti vlasnici pasa i iz drugih dijelova grada - govori Mira Rudman. (sk)

A noga već sama beži...Ništa mi ne može zamijeniti obred penjanja na Sljeme i svladavanja uspona nakon kojeg me čeka nagrada. Nagrade su, dakako, okrepa slasnim zalogajem, potom pjesma, ponekad čak i ples, i na kraju kartanje - govori Rudi Horvat

Za planinarenje ne trebaju veliki novci, dovoljne su dobre gojzerice, a ostalo svak’ ima kod kuće

”Na Sleme, na Sleme, noga već sama beži”, pjesma je koju mo-žete čuti nedjeljom prijepodne ako se zaputite na Medvedni-cu. U planinarskom domu Pun-tjarka grlenim glasovima, uz do-bru kapljicu i nadaleko poznati grah s kobasom, pjevaju vese-li planinari. Svi su dobro raspo-loženi, i nešto mlađi koji dovo-de svoje obitelji, ali i stariji isku-sni planinari.

- Radujem se svakoj nedje-lji koju obavezno provedem na Sljemenu u društvo prijate-lja, kak’ nas neki od šale zovu, “planinorcima”. Ništa mi ne mo-že zamijeniti taj obred penjanja i svladavanja uspona nakon ko-jeg me čeka nagrada. Nagrade su, dakako, okrepa slasnim za-logajem, potom pjesma, pone-kad čak i ples, i na kraju kartanje. No, moram vas posebno upozo-riti na ambijent u kojem nepre-stano uživamo jer smo prije sve-ga ljubitelji prirode - s ponosom govori Rudi Horvat, među plani-narima poznatiji kao Deda.

Za planinarenje ne trebaju ve-liki novci. Najviše investirati mo-rate u dobre gojzerice, a ostalo

svak’ ima kod kuće: ruksak, ve-sta i vjetrovka, svjetiljka. Ako ne-mate novca za penjačke štapo-ve, možete se poslužiti prirodni-ma koje nađete u šumi, dodaje Deda.

- Mi amaterski planinari ne bavimo se tim sportom zbog natjecanja, to kod nas ne posto-ji. Šećemo i uživamo u krajoliku, fotografijama, razmjeni iskusta-va. Poseban je događaj božić-no noćno penjanje na Sljeme uz petrolejke te polnoćka na

otvorenom ispred crkve, ali u apsolutnoj tišini Medvednice. Planinarstvo nije ograničeno pravilima ni ideologijama. Sva-ki planinar izabere za cilj svog pohoda planinu koja mu odgo-vara po sklonostima i sposob-nostima. U planini će zadovolj-stvo naći izletnik, penjač, znan-stvenik, čovjek željan odmora, rekreacije, prirodnih ljepota, ši-rokih vidika, mirisa cvijeća i no-vih doživljaja - zaključuje plani-nar Deda.

Sanja Knjazsanja.knjaz@mmreza.hr

U Hrvatskoj je oko 130 planinarskih društava s oko 15.200 članova

21ZG infoUtorak, 24. studeni 2009.zagreb.hr

Peto izdanje Festivala novog cirkusa održava se od 26. do 30. studenoga i potpuno je posvećeno ženskom cirkusu. Predstave autorica iz Francuske, SAD-a, Velike Britanije, Švedske, Kolumbije, Njemačke i Hrvatske igrat će u Zagre-bačkom kazalištu mladih, Zagrebačkom kazalištu lutaka - scena Travno i dvorani Jedinstvo na savskom nasipu. Ra-

dionice u sklopu Fe-stivalu su plesna pod nazivom “Duh i tijelo”, radionica plesne akro-batike, radionica “Ge-tting To Clown Mind Through The Body” i radionica zračnih cir-kuskih tehnika na uže-tu i trapezu. Više in-formacija o festiva-lu potražite na www.cirkus.hr ili na gru-pi na Facebooku „Fe-stival novog cirkusa“. Ulaznice se mogu re-zervirati na e-mail ula-znice@cirkus.hr ili pu-tem telefona 091/726-3878. (tk)

Radovi na Črnomercu i u Novom Zagrebu

Festival Novog cirkusa

Završila je druga faza uređe-nja ulice Mikulići u gradskoj četvrti Črnomerec. Vijeće je za tu malu komunalnu akciju osiguralo 149.900 kuna. Vijeće četvrti Novi Zagreb - istok iz-dvojilo je 65.000 kuna za ure-đenje starog dječjeg igrališta na Meštrovićevom trgu. Po-stavljeno je šest novih sprava za igru i dvije posude za odla-ganje psećih fekalija. (dkb)

Besplatnim pulmološkim pregledom za Zagrepčane Gradski je

ured za zdravstvo u suradnji s Poliklinikom za bolesti dišnog su-

stava 18. studenoga obilježio Svjetski dan kronične opstrukcij-

ske plućne bolesti (KOPB). Pregled aktivnih pušača bez obzira na

dob uključivao je RTG-snimanje pluća, spirometriju, mjerenja ki-

sika i ugljičnog monoksida u krvi te pregled iskašljaja. KOPB je

bolest otežanog protoka zraka plućima, čiji je najčešći uzročnik

pušenje. Po smrtnosti trenutačno je četvrta bolest nakon bole-

sti srca, raka pluća i cerebrovaskularnih bolesti. No, budući da

se bilježi porast takvih bolesnika, predviđa se da će do 2020. za-

uzeti treće mjesto na ljestvici. Zato je nužno po tko zna koji put

podsjetiti na štetnost pušenja, koje je glavni izbježivi čimbe-

nik rizika. U Hrvatskoj godišnje od posljedica pušenja umre oko

13,5 tisuća ljudi, a procjenjuje se da puši oko 1,5 milijun građa-

na. Kronična opstrukcijska plućna bolest, osim što smanjuje kva-

litetu života, može dovesti do invalidnosti ili prijevremene smr-

ti, a strašno opterećuje zdravstvene fondove. (dkb)

Pušenje koči protok zraka

Kutije umjesto plastičnih vrećicaUskoro bi trebao stupiti na sna-gu pravilnik koji bi destimuli-rao upotrebu plastičnih vrećica - priprema se pravilnik kojim će se one dodatno naplaćivati. Na jednu kunu, koliko sad plaćamo vrećice koje nemaju logo neke firme, zaračunat će se još ne-koliko kuna. Novi pravilnik po-taknut će nas da više koristimo lakše razgradive papirnate vre-ćice. Zapravo postoji veliki iz-bor „vrećica“, ali mi kao da smo na to zaboravili. Umjesto plasti-ke, možemo koristiti platnene i pletene vrećice ili pak različita kolica, odnosno košare.

Na specijaliziranom sajmu ambalaže i pakiranja u lipnju na Velesajmu inženjer strojar-stva Branko Crnoborija pred-stavio je inovaciju koja je za-interesirala većinu trgovačkih

lanaca u zemlji. Izum se zove kutijomat, a zapravo je auto-mat za kutije. U njega se ubaci kuna, a umjesto vrećice iz au-tomata iziđe kutija u koju se mogu staviti stvari kupljene u dućanu. Često smo u ame-ričkim filmovima vidjeli da ju-naci izlaze iz trgovina s veli-kim škarniclima ili kutijama, a to bi uskoro trebala postati i naša stvarnost.

Donositelj pravilnika o ko-jem govorimo, Ministarstvo zaštite okoliša, povelo se ide-jom zaštite prirode jer znamo da su najveći zagađivači, osim ispušnih plinova automobila, plastične vrećice. One se za-sad kod nas ne recikliraju pra-vilno, a u prirodi im treba i vi-še stotina godina da se raz-grade. (sk)

22 tak imam te rad Utorak, 24. studeni 2009.zagreb.hr

Ne mogu ne primijetiti da auti zauzimaju pločnik, da neki parkiraju na zelenim površi-nama ili pješaci utabavaju staze na njima. Ja takvim stazama ne idem

Zagreb volim racionalno, rekla je Milka Babović na početku našeg razgovora. Što to točno znači vr-lo je brzo objasnila.

- Ni kod sebe ne volim sva-ku osobinu pa sam tako pone-kad žalosna zbog njegovog ne-savršenstva. Ne mogu ne primi-jetiti da automobili zauzimaju pločnik, da pojedinci parkiraju na zelenim površinama ili pje-šaci utabavaju staze na njima. Ja takvim stazama ne idem.

- Vi idete uvijek samo svojim stazama?

- E, to je već početak druge i duge priče. Sve moje staze bile su uistinu moje. Radila sam ono što volim, a dio toga radim i da-nas u 81. godini.

Vjerujemo da nema osobe ko-ja nije čula za Milku Babović. Bila je 17 puta prvakinja bivše drža-ve u atletici, dvaput svjetska stu-dentska prvakinja, 26 puta repre-zentativka i isto toliko puta rekor-derka. Sportske novosti su je čak triput proglasile najboljom spor-tašicom Hrvatske. Istovremeno je radila i kao sportski novinar i pr-va osnovala sportsku redakciju na televiziji. Televizija je njena lju-bav od 1957. godine do danas.

Današnje generacije Milku Ba-bović poznaju iz emisije “Ples sa zvijezdama”, gdje već nekoliko godina poznatim toplim i nada-sve posebnim glasom komentira plesne izvedbe parova, kao ne-kad klizanje na ledu.

U Zagreb je došla prije 60 go-dina, i to ravno iz Sofije.

- Bilo mi je to deveto mjesto u kojem sam trebala živjeti, a ni-sam imala ni punih 20. Ali, tako se moralo zbog zanimanja mog oca. Moj je prvi dojam bio da je Zagreb prekrasno čist. Kasnije sam upoznala sve njegove ljepo-te, ali i poneki nedostatak. Nau-čila sam da se Zagreb voli ma-lim stvarima - ako pazimo kuda hodamo, gdje parkiramo, kako odlažemo smeće. Nisu potreb-ne velike geste i riječi. Ja sam Za-greb upoznala pješačenjem i na biciklu. Znam svako drvo, pro-čelje, ulicu. Tako svakog prolje-ća pozdravim krušku podno Mi-rogoja koja u Zagrebu prva pro-cvjeta. Usvojila sam i magnolije kod Tomislavovog spomenika, a Sljeme meni počinje već na Tuš-kancu. Budući da više ne mogu pješačiti kao prije, Zrinjevac mi je najdraže odredište.

Što biste učinili da ste gradonačelnica?

- Najprije bih riješila pitanje

stadiona jer se tom pričom ma-nipulira. Prozvala bih sve koji su krivi, jer zašto bi sadašnji grado-načelnik vadio kestenje iz vatre? Treba graditi novi stadion, a gdje će on biti, meni je nevažno. Prva devastacija učinjena je gradnjom VIP-lože koja sliči na bunker. Dru-gi je nedostatak što je sjeverna tribina preblizu atletskoj stazi. Možda zato Zagreb nije nikad do-bio svjetsko prvenstvo u atletici, a još je čudnije što je sa stadiona nestala ploča s imenima svjetskih rekorderki. Oni koji su za to krivi znat će o čemu pričam.

Milka Babović smatra da treba dati veće ovlasti komunalnim re-darima, jer bi tada bilo više reda u kvartovima. A treća joj je že-lja da Zagreb ima više cvijeća na prozorima i u cvjetnjacima, kao gradovi u Europi. Osobito pak hvali javni prijevoz.

- Zagrepčani se nikad nisu vo-zili u udobnijim tramvaljima, a meni možete vjerovati, jer nikad nisam vozila auto.

Nevoljko u novinarstvoMilka Babović za sebe kaže da

je podnošljivo pametna i pod-nošljivo pismena. Vrlo skromno za vrhunsku sportsku novinar-ku. A kako je došla u novinar-stvo? Kao s neba, kaže, slučajno.

Katarina Butkovićkatarina.butkovic@mmreza.hr

Milka Babović

Iz knjige Branimira Špoljarića Stari Zagreb od vugla do vugla

Krenemo li kroz Kamenita vra-ta prema Markovu trgu, s desne strane očekuje nas veliko zda-nje Hrvatskog sabora, a s lijeve jedan od najljepših gornjograd-skih građevinskih kompleksa. Zgrada od četiri krila koja zatva-raju unutrašnje dvorište danas je gimnazija Tituša Brezovačkog. Isprva je bila sjemenište Sv. Josi-pa, a od 1796. Plemićki konvikt. Zgradu omeđuju Jezuitski trg 3, Habdelićeva 1 i Kamenita ulica

11. I baš je tu, u Kamenitoj ulici 11, u kolonadama, po kućnom broju nazvana Galerija 11, u ko-joj desetljećima gospodin Igor Magić izrađuje okvire i opre-ma umjetnine. To je jedinstven prostor pod starim boltama, ko-ji će oduševiti svakog poklonika likovne umjetnosti.

Ta je uglovnica jedna od ma-lobrojnih gornjogradskih kuća čije su arkade, otvorene na ulič-nu stranu, sačuvane i do danas.

Povijest zgrade seže u 1602. go-dinu kada je grof Ivan Draško-vić dobio na dar od gradskog magistrata za svoje zasluge zi-danu kuću i vrt. Nekad je pri-padala Gašparu Alagiću, hrvat-skom podbanu koji nam je po-znat iz vremena seljačke bune. No, grof Drašković 1627. pokla-nja kuću s dvorištem isusovcima uz uvjet da oni urede konvikt za siromašne đake koji su se ško-lovali u akademiji, prethodnici

današnje Klasične gimnazije na Katarininu trgu. Poduzetni isu-sovci na kamenim su temelji-ma podrumskih prostora, što se i danas vide u nekoć popular-nom klubu Lapidariju, sagradi-li novo zdanje koje je stradalo u požaru 1706.

I opet je počela obnova, ali obnovljeno nije potrajalo: veli-ki požar 1731. progutao je krov i drugi kat, gdje su bile spava-onice, a vatra je prodrla čak i u

Gimnazija Tituša Brezovačkog – rasadnik kulture

Zagreb volim racionalno

Našla se toga dana, također slu-čajno, u Klubu novinara u Gaje-voj, u omanjem društvu u kojem je bio i tadašnji urednik sport-skih novosti Habunek. Bio je za-mišljen, jer nije imao koga po-slati na sutrašnju priredbu. Pred-ložio je Milki da ode, a ona je nevoljko prihvatila. Otad je no-vinarstvo, osim atletike, još jed-na njena ljubav. Uplela se u za-mku iz koje nije ni htjela ni mo-gla izići. Posebno je zahvalna Hrvoju Macanoviću, kojeg nazi-va urednikom-učiteljem, jer joj je pomogao da taj zanat ispeče do savršenstva.

23tak imam te radUtorak, 24. studeni 2009.zagreb.hr

Zagrebački biskup i kulturni mecena Maksimilijan Vrhovac rođen je 23. studenoga 1752. u Karlovcu, a njegovo 40-go-dišnje biskupovanje u glavno-mu gradu obilježilo je mnoge sfere života. Riječ je o središ-njoj ličnosti kulturnoga i poli-tičkog života u Hrvatskoj. Tre-ba ga se sjećati po tomu što je spriječio da se službeni latinski zamijeni mađarskim, a da bi pospješio razvitak hrvatskog jezika, objavljuje knjige, ka-lendare, progla-se, i sve to tiska u vlastitoj tiska-ri. U jednom su ga trenutku čak optužili da tiska sumnjiva izdanja, materijale protiv države, ali mu ni-su dokazali kriv-nju. Podupire ta-kođer skupljanje

narodnoga blaga, pjesama, po-slovica, pa ga se smatra jednim od najvažnijih promicatelja na-še usmene književnosti.

Ipak, kad se spomene ime Maksimilijan, prva asocijacija mora nam biti - Maksimir. Na biskupskim posjedima na isto-ku grada 1794. podiže park sa zvjerinjakom, prvu park-šumu u ovom dijelu Europe. No, iza današnjega izgleda Maksimi-ra ipak stoji biskup Haulik, koji ga je četrdesetak godina nakon

osnutka dao ure-diti u engleskom pejzažnom stilu. A kako je Maksimili-jan Vrhovac i za-služio, u perivoju mu je 2002. godi-ne, točno na 250. obljetnicu njego-va rođenja, podi-gnuto spomen-obilježje. (jr)

Jeste li znali?Prvi atletičari poniklli su u zagre-bačkim sportskim društvima, Pr-vom nogometnom i sportskom društvu (PNIŠK) i Hrvatskom aka-demskom sportskom društvu (HAŠK). Prvo atletsko natjecanje u Zagrebu, utrku u hodanju na 11 km, priredio je PNIŠK 1905. godine, a 1907. je oko svoga igrališta uredio prvu atletsku stazu dugu 500 me-tara. Na istoj stazi je 1908. priređen prvi atletski miting u Hrvatskoj.

MAP

E / M

ario

Topić

AGM Zagreb, Mihanovićeva 28, tel. 01 4856 307, 01 4856 309

podrume. Ponovno obnovlje-no zdanje ostaje rasadnik kul-ture u svanuću hrvatskog poli-tičkog i kulturnog preporoda. U Plemićkom konviktu stasa-li su, primjerice Ivan Kukulje-vić Sakcinski, Matija Mrazović, Alberto Štriga, Izidor Kršnjavi, Milivoj Dežman, Dragutin Do-mjanić, Milan i Branko Šenoa, Franjo Marković i mnogi drugi, svaki u svoje vrijeme pridono-seći unapređenju hrvatske kul-ture. U toj su se zgradi gotovo tri i pol stoljeća odgajali mno-gobrojni naraštaji hrvatskih

intelektualaca. U konviktu su često o pokladama prikaziva-ne različite priredbe i predsta-ve, a 1842. osnovano je čitao-ničko društvo koje je s vreme-nom skupilo 1550 svezaka.

Od 1892. punu 21 godinu iz-davan je literarni list mladeži konviktorske Domovina. S pra-vom se danas ta zgrada diči imenom gimnazije Tituša Bre-zovačkog jer se u njoj održa-lo 12. siječnja 1804. prvo upri-zorenje i danas popularne ko-medije “Matijaš Grabancijaš dijak”.

Bista Maksimilijana Vrhovca u Maksimiru

Sjećanje na tvorca Maksimira

VREMEPLOV

24 dnevni red Utorak, 24. studeni 2009.zagreb.hr

PITANJE

Supruga i ja smo u sta-

rijoj životnoj dobi pa smo

se sporazumjeli da na-

pravimo oporuku kojom

imovinu ostavljamo svo-

joj djeci. Budući da naša

djeca žive u inozemstvu,

zanima nas - jesu li duž-

na doći u Zagreb i pot-

pisati tu oporuku i je li

ona bez njihova potpisa

pravovaljana?

ODGOVOR

Oporuka je strogo for-

malna, osobna i jedno-

strana izjava volje kojom

ostavitelj raspolaže svo-

jom imovinom za slučaj

smrti. Stoga, za valjanost

oporuke nije uopće po-

trebno da nasljednici pot-

pisuju ili na bilo koji način

odobravaju oporuku. Me-

đutim, nasljednici ne mo-

raju prihvatiti nasljedstvo

iz oporuke, ali će u tome

slučaju morati dati pisa-

nu ovjerovljenu izjavu o

odricanju od nasljedstva

ili će se nasljedstva odre-

ći usmeno na ostavinskoj

raspravi.

Pravni savjeti

Moraju li nasljednici odobriti oporuku

Pun mi je kufer stresaAko je i vama „pun kufer stresa“, predlažemo da isprobate savje-te iz istoimenog priručnika Mar-tine Kvarantan. Socijalna peda-goginja i certificirana trenerica humane neurolingvističke psi-hologije razumljivim jezikom progovara o sveprisutnoj poja-vi - stresu. Stil pisanja jednosta-van, samo četrdesetak stranica teksta, primjeri - ukratko, jedin-stven priručnik za samopomoć u prevladavanju stresa. - Stres je nepoželjno stanje tijela kad se ne osje-ćamo dobro, osjećamo neugodu, umor, napetost. Moramo ga zato odbaciti. On uništava kreativnost, ometa u razmišljanju i smanjuje produktivnost.

Stečena iskustva pretočila sam u knjigu koja po-učava kako da se u trenucima stresa osvijestimo i pronađemo opcije - tako je autorica u najkraćim crtama opisala sadržaj. (dkb)

Verini unikatni herbarijiCvijeće s livada suši se, a potom niže na samtenu podlogu prema ideji autorice Vere Ezgete Adamović. Ta vrlo zanimljiva umjetnica nedavno je s kolegama proslavila i 55. godišnjicu mature i ispričala nam neke od najljepših dijelova svoje bogate životne priče

Nekad se petica vrlo rijetko dobivala - Vera Ezgeta Adamović

MAP

E / M

ario

Topić

Susreti s bivšim učenicima, ko-legama, briga o obitelji, posve-ćenost hobiju i susreti u udruzi umjetnika - sve to stane u satni-cu gospođe Vere Ezgeta Adamo-vić. U svom domu, u Gajnicama, provodi vrlo aktivno svoje pen-zionerske dane. Njezina aktiv-nost nije promaknula ni objek-tivu našeg fotoreportera, koji ju je nedavno sasvim slučajno sni-mio. Zauzvrat smo dobili zani-mljivu priču.

Pred očima stvara nam se

predivna slika, unikatni herba-rij. Na samtenu podlogu pince-tom se nižu dijelovi osušenog cvijeće.

Usput slušamo i priču o naj-ljepšim životnim trenucima na-še simpatične sugovornice. U nju se smjestilo prijateljstvo sa 130 kolega iz Učiteljske škole. Nedav-no su proslavili, a redovito se na-laze svake godine, čak 55. godiš-njicu mature! Ovaj put prisjetili su se da u njihovoj generaciji nit-ko nije završio školovanje s izvr-snom ocjenom.

- To su bila vremena kada se petica vrlo rijetko dobivala - kaže

gospođa Adamović. Potom je učiteljica Vera zna-

njem, iskustvom i izletima dariva-la stotine i stotine učenika. I danas pažljivo u foto-albumu čuva slike svih generacija i polaznika koje je učila. Unikatni herbariji počeli su nastajati 1989. godine. Od tada do danas zablistalo ih je čak tisuću!

- Uživam u branju cvijeća i tra-va na livadi. Onda ih sušim i od njih stvaram sliku.

Svoja umjetnička djela nije ni-kada certificirala. Radost je u stvaranju i ugodi koja obuzima pri pogledu na njih. I sami smo se uvjerili u to.

Dajana Kos Bučardajanakb@mmreza.hr

Denis Bajs, dipl.iur.

25dnevni redUtorak, 24. studeni 2009.zagreb.hr

U gradskoj Čistoći počele su pripreme za uvođenje no-vog načina odvoza i napla-te smeća, koji bi trebao stu-piti na snagu od Nove godi-ne. Zbog pravednije naplate odvoza smeća naplaćivalo bi se prema količini, a ne prema kvadraturi i broju članova ku-ćanstva. Jer, svatko od nas ne

proizvodi iste količine smeća. Neke obitelji bacaju ga više, a druge su ekološki osvješteni-je pa bacaju manje i još k to-me recikliraju. Zbog toga bi puno pravednija naplata bi-la kada bi se plaćao odvoz po volumenu. Prema nekim

procjenama, jedan korisnik dnevno napuni kantu od pet litara.

- Bilo bi svakako poštenije naplaćivati otpad prema koli-čini ili volumenu i stati uz bok modelima koji se primjenju-ju u EU. Međutim, struka tre-ba odgovoriti na pitanje ka-ko to izvesti - govori direktor zagrebačke Čistoće Marko Melčić.

I neki gradovi u Hrvatskoj - poput Crikvenice, Zapreši-ća ili Čakovca - uveli su novi način naplate. No, stručnjaci

tvrde da je to jednostavnije u manjim sredinama u kojima prevladavaju obiteljske kuće. Puno je veći problem u veli-kim neboderima ili zgradama ustanoviti koliko tko proizvo-di smeća. Jedan od modela o kojem se razmišlja i u za-grebačkoj Čistoći je čipiranje posuda za otpad i kontejne-ra. Svako bi kućanstvo proci-jenilo koliko smeća proizvodi i prema tome bi dobilo čipi-rane kante. Kante će se stan-dardizirati na nekoliko veli-čina, odnosno zapremnina. Potom će se cijena obraču-navati po tome koliko je pu-ta kanta čipirana, odnosno koliko je puta tjedno ili mje-sečno ispražnjena. Ako samo jednom ili dvaput mjesečno građani iznose smeće za od-voz, očekuje se i puno niža ci-jena. No, s novim načinom naplate odvoza otpada si-gurno se neće mijenjati cije-na usluga Čistoće - tvrdi di-rektor Melčić.

Čak i Udruga Zelena akci-ja podržava skupljanje otpa-da po količini jer tvrdi da će se tako građane prisiliti na reciklažu.

Štednja na javnoj rasvjetiPočetkom rujna u zemljama Europ-ske unije na snagu je stupila zabrana proizvodnje i prodaje žarulja snage 100 vata sa žarnom niti. Umjesto njih, potrošači će moći birati štedne žaru-lje koje troše 25 do 50 posto energi-je manje. I u našoj gradskoj upravi sve se više razmišlja o svim uštedama, pa tako i energetskima. Naime, Zagreb ima zastarjelu javnu rasvjetu, koja ne-potrebno troši previše struje i stvara svjetlosno zagađenje. Nove svjetiljke s natrijevim žaruljama troše znatno manje struje, a time smanjuju i štet-ne plinove.Sveučilišni profesori Nedjeljko Perić i Ivan Petrović te njihov kolega s Veleu-čilišta u Varaždinu Stjepan Mikac izlo-žili su novi pristup regulaciji, nadzoru i održavanju javne rasvjete u Zagrebu. Radi smanjenja potrošnje električne energije, postoji mogućnost uprav-ljanja javnom rasvjetom u dva režima, cjelonoćnom i polunoćnom, tako da se razina osvijetljenosti za vrijeme po-lunoćnog režima smanji u odnosu na cjelonoćni. Smanjena potrošnje veći-nom se ostvaruje prigušenjem svjetla tijekom noći u razdobljima manje ak-tivnosti, na primjer od 23 sata do 5 sa-ti, a prigušuje se na 50 posto snage.Jakost rasvjete može se mijenjati i ovi-sno o meteorološkim uvjetima, rasvje-tu prometnica moguće je prilagodi-ti gustoći prometa - u slučaju radova na cesti ili sudara rasvjeta se pojača-va. S obzirom na svjetlotehničke za-htjeve, sustav javne rasvjete može se podijeliti na glavne ulice, gradske uli-ce, sporedne ulice, lokalne ulice i pje-šačku zonu... (sk)

Nakladnik:Zagrebački holding, podružnica AGM

Za nakladnika:Bože Čović

Produkcija:Medijska mreža, Planinska 2, 01/555-13-50redakcija@mmreza.hr zagreb.hr@mmreza.hr

Predsjednica Uprave:Branka Panić

Oglasi i promocija:Andreja Petrić 01/555-13-50, andreja.petric@mmreza.hr

Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o.

Glavni urednik:Branko Karapandža

Izvršni urednik: Nikola Živčić

Grafički prijelom i priprema: Domena.com d.o.o.StoryEditor redakcijski sistem

Urednik fotografije:Mario Periša

Novinari:Katarina Butković, Goran Ivanović, Sanja Knjaz, Dajana Kos Bučar, Siniša Kosić (fotoreporter), Jasminka Kovačević, Jozo Renić, Tina Žagar

ISSN 1847-0394

Plaćat ćemo smeće po količiniBilo bi poštenije naplaćivati otpad prema količini ili volumenu i stati uz bok modeli-ma koji se primjenjuju u EU - govori direktor zagrebačke Čistoće Marko Melčić

Sanja Knjazsanja.knjaz@mmreza.hr

26 kultura i zabava Utorak, 24. studeni 2009.zagreb.hr

Detalj s prošlogodišnjeg slavljeničkog koncerta Zagrebačkih mališanaSin

iša Ko

sić

„Radujmo se” s Mališanima u Lisinskom

Velikom dvoranom Vatrosla-va Lisinskog 6. prosinca, pod vodstvom prof. Kubika, orit će se dječje pjesme poput “Kad se male ruke slože”, “Sveti Ni-kola”, “Nije lako bubamarcu”, “Avanture maloga Juju” i dru-ge. Scenarist i redatelj je Ric-hard Simonneli, a koncert će voditi Sanja Marin i Kristijan Kubik. Gosti koncerta bit će glumac Otokar Levaj, Škola suvremenog plesa Ana Ma-letić, Plesni studio Step by step, Lidija Bajuk i Cinkuši. Po-krovitelj koncerta je Grad Za-greb. Ulaznice možete kupiti na blagajni dvorane.

Blagdanski koncert Zagrebačkih mališana

I ove će godine Mališani svojim tradicionalnim koncertom Zagrepča-ne uvesti u blagdansko veselje

Zagrebački mališani i ove će godine održati svoj tradicional-ni blagdanski koncert pod nazi-vom „Radujmo se“, u nedjelju 6. prosinca u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski. Zbog velikog interesa Zagrepčani će ponovno na dar dobiti dva koncerta, s po-četkom u 10 i 12 sati.

Najveći hrvatski dječji zbor, koji ove godine slavi 30 godi-na postojanja, dosad je snimio čak 25 nosača zvuka, osvajač je

mnogobrojnih nagrada, nekoli-ko puta bio je nominiran za glaz-benu nagradu Porin, a ove je go-dine za rođendan dobio i Nagra-du grada Zagreba. Od početka do danas taj zbor vodi njegov osnivač, glazbeni pedagog, di-rigent i umjetnički voditelj pro-fesor Zlatko Kubik.

Na koncertima zbora do-sad su gostovali brojni poznati

glazbenici, neki od njih svoje su prve pjesme otpjevali upravo u tom zboru, a svoj doprinos da-li su i mnogi hrvatski skladate-lji i književnici poput Drage Bri-tvića, Zvonka Špišića, Vesne Pa-run... Njihove pjesme postale su hitovi, a gotovo da i nema dje-teta koje ne zna pjevušiti “Mi smo djeca vesela”, “Šubi dubi”, “Zbrajanje”, “Rođendan”, “Kad si

sretan” i mnoge druge. Mališani, prepoznatljivi po crvenim košu-ljicama, nisu samo dobri pjeva-či, nego i sjajni prezenteri svo-jih pjesama, a o tome se dugi niz godina brine doajen hrvatskog glumišta Richard Simonelli. Male pjevače na koncertima plesnom koreografijom prate i Dječja ple-sna skupina i ritmika Zagrebač-kih mališana.

Tatjana Karapandžatatjana@ltkmedia.com

Dominikanci daruju glazbu Svečani koncert u čast maestra FiaVeliki koncertni ciklus Zagrepčanima su pripremili dominikanci. Priprema-jući se za proslavu 800. obljetnice po-tvrde Reda propovjednika, Domini-kanski samostan Kraljice Sv. Krunice na Borongaju najavljuje niz kvalitet-nih koncerata ozbiljne glazbe. Jedan je već održan, koncert Zagrebačkog gitarističkoga kvarteta, a već 3. pro-sinca nastupaju Nives Granić na kla-viru i Marija Župić na klarinetu. Ciklus se potom nastavlja u siječnju. Svi se koncerti održavaju u 20 sati, a ulaz je besplatan. (jr)

Zagrebački glazbeni podij sve-čanim će koncertom obilježiti 85 godina života cijenjenog

maestra Dinka Fia. Na tom kon-certu, u velikoj dvorani Stu-dentskog centra 29. studenoga

u 19.30 sati, nastupit će najeminentnije zagebač-ke muške, ženske i mješo-vite klape, s programom skladbi ili obrada napje-va maestra Fia. To su: No-stalgija, Jelsa, Grdelin, Sa-gena, Petrada, Kogul, Ce-sarice, Dišpet, Ćakulone, Armorin, I. Komin Snježa-nin i Falkuša. (jr)

Glazbom ususret dominikanskom jubileju

800. obljetnice potvrde Redapropovjednika (1216.-2016.)

DOMINIKANSKI SAMOSTAN KRALJICE SV. KRUNICE

niz koncerata u crkvi Kraljice sv. Krunice

Organizatori:

ULAZ BESPLATAN

HRVATSKI KATOLI^KI RADIO

klavir klarinet

klavirviolina

violina viola v.cellov.cello klavir

orguljeklarinet;

v.cello klavir

SVI KONCERTI PO^INJU U 20 SATI

27kultura i zabavaUtorak, 24. studeni 2009.zagreb.hr

HSSU: Tko živ, tko mrtavPentravci, grupica entuzijasta planinara zaljubljenih u kazali-šte, intrigantnom tragikomedi-jom Vjekoslava Dominija „Tko živ, tko mrtav“ ponovno smijehom tjeraju suze na oči. Slike svijeta politike i političara željnih moći i novca, lihvarenje, pljačka i život prostitutke Foške u čistom kon-trastu s njima - kratka je najava. Tko živ, tko mrtav nije samo na-slov tragikomedije, nego i pre-dizborni slogan Hrvatske stran-ke sretnih umirovljenika, oko ko-je se priča i vrti, uz dodano geslo “Krali smo ja i četiri brata i bratski dijelili plijen”. Pentravci se nazi-vaju diletantskim kazalištem, no

već nakon prvih scena predsta-ve jasno je da itekako surađuju sa strukom. Sastaju se u Centru za kulturu Trešnjevka, gdje će 4. i 6. prosinca u 19 sati tragiko-medijom u dva čina publiku ba-rem nakratko pokušati odvući od stresne svakodnevnice. (dkb)

Humanitarna svirka ‘Pozitivan koncert’Ove godine na Svjetski dan bor-be protiv AIDS-a, u utorak 1. pro-sinca u 20 sati, Udruga HUHIV i Mars koncerti organiziraju veliku humanitarnu svirku pod nazivom “Pozitivan koncert”. Održat će se u zagrebačkoj Tvornici, a popis izvođača predvodi Hladno pivo,

uz koje će se na pozornicu popeti i Belfast Food, Diskurz, Istrijanka Đana Šegon & Superneon, kao i zagrebački rock band Southern Alias. Cijena ulaznica je simbo-ličnih 40 kuna, a mogu se kupiti na svim Eventimovim prodajnim mjestima i na blagajni Tvornice.

Likovne radionice Odjela za kulturu Pučkog otvorenog učilišta

POU

Zagr

eb

Od plesa do tkanjaOdjel za kulturu Pučkog otvo-renog učilišta od 26. do 28. studenog otvorit će vrata svih svojih radionica. Tako će posje-titelji, među kojima su možda i budući polaznici, vidjeti ka-ko se vježba pilates (od 18.30 do 19.30), a oni maleni kako se uče prvi baletni koraci (od 17.15 do 18.15). Svoje umijeće poka-zat će oni koji tu već vježbaju, od najmlađih plesača (u pe-tak od 18 do 19) pa do iskusni-jih koji plešu break dance, jazz dance i hip hop. Oni će plesa-ti u subotu od 10.30 do 12 sa-ti. Voditelji kreativnih radionica

pokazat će u četvrtak od 18 do 21 sat obradu stakla tehnikom tiffany te izradu predmeta od keramike. U petak vrata otva-ra duhom i tradicijom bogata radionica tkanja na tkalačkim stanovima. Polaznici će moći naučiti i nešto o klasičnoj i digi-talnoj fotografiji. Vrata će otvo-riti i radionice modnog dizajna i kostimografije, likovne i infor-matičke radionice. Iz odjela za kulturu poručuju da vas čekaju vaš stolac, boje, tkalački stan, fotoaparat itd. Vi samo trebate donijeti smiješak i dobru volju. (tk)

28 kultura i zabava Utorak, 24. studeni 2009.zagreb.hr

Premijera Hitrecovog filma ‘Čovjek ispod stola’Svečana premijera novog filma Nevena Hi-

treca „Čovjek ispod stola“ održat će se 7. pro-

sinca. Ta poetska drama odigrava se na peri-

ferijskoj tržnici. Siromašni čistač cipela, blago

retardirani mladić Groš očekuje dolazak svog

bogatog oca iz Argentine. Lidiji, prodavačici

pečenih pilića, napokon je krenulo u životu.

Ima posao i dečka kojeg voli. Zubar Pipanić

nakon prometne nesreće i udarca u glavu od-

lučuje govoriti o svojim grijesima, ali i onima

svoje žene i njezine sestre. Lokalni kriminal-

ci braća Ringlov među ljudima s tržnice traže

onoga tko im je uzeo novac opljačkan s ben-

zinske pumpe... Došlo je vrijeme za otkrivanje

svih tajni... Film kreće u redovitu kino distribu-

ciju 10. prosinca. (tk)

Za dobra stara vremenaPraizvedba mjuzikla s hitovima Novih fosila bit će u Maloj dvora-ni Doma sportova 4. prosinca, a iduća je u varaždinskoj Areni 11. prosinca

Glumačka ekipa mjuzikla Za dobra stara vremena

Novi mjuzikl “Za dobra stara vremena” autora Rajka Dujmića i Željke Ogreste, prema prvim reakcijama Zagrepčana mogao bi nadmašiti čuveni mjuzikl “Jal-ta Jalta”. Karte za mjuzikl planule su u rekordnom roku, u samo dva tjedna, govori nam prodavačica u ovlaštenim trgovinama Ticketpra.

Praizvedba tog djela dogodit će se u Maloj dvorani Doma sportova 4. pro-sinca ove godine.

Radnja mjuzikla smještena je u osam-desete godine prošlog stoljeća. U glav-noj je ulozi Sanja Doležal, a igra direk-toricu glazbene škole “Za dobra stara vremena”, koja želi pripremiti školsku priredbu za partijske drugove ne bi li se dodvorila vlasti. Dakako, ta je priča isprepletena i ljubavnim jadima pola-znika glazbene škole.

Željku Ogrestu, producenticu i

autoricu libreta, na mjuzikl je inspirira-lo 20 pjesama najpopularnijeg sasta-va s ovih prostora, Novih fosila. Priča se gradi kroz različite izvedbe songova, a izvode ih uz Sanju Doležal i Marko Tolja, Zrinka Cvitešić, Ana Begić, Goran Navo-jec, Ivica Zadro, Ivica Vidović, Hana He-gedušić, Dora Lipovčan i Iva Visković. Za koreografiju je zadužena Larisa Li-povac, a za režiju Mario Kovač.

- Sve će na sceni biti šareno i auten-tično, uz startasice, ali i ZET-ov tram-vaj iz osamdesetih - istaknula je Želj-ka Ogresta.

- Sad glazba koju sam napisao dobi-va neku novu dimenziju - rekao je Raj-ko Dujmić.

Svi koji nisu uspjeli kupiti karte za Dom sportova sreću mogu okušati u varaždinskoj Areni 11. prosinca, gdje će mjuzikl nastavit turneju po regiji. (sk)

Mando Diao u Boogaloou

Goribor u Močvari Dodjela nagrada Fender mega muzika

Pozdrav Azri

Poznati švedski garage rock bend Mando Diao 26. stude-nog nastupit će prvi put pred zagrebačkim fanovima u klu-bu Boogaloo, u sklopu svoje europske turneje. Cijena ula-znice u pretprodaji je 220 ku-na i 250 na dan koncerta. (tk)

U petak 27. studenog s počet-kom u 21.30 sati u Močvari go-stuje popularni srpski trip-hop blueser bend Goribor. Ne pro-pustite priliku da posvjedoči-te bendu koji mnogi već da-nas smatraju vrhuncem post-YU rock scene. Cijena ulaznice je 45 do 60 kuna. (tk)

Ovogodišnja tradicionalna dodjela nagrada Fender me-ga muzika održat će se u klu-bu Boogaloo u srijedu 25. stu-denog. Uz mnogobrojne na-građene i puno dobre svirke, očekuje vas i poneko iznena-đenje. (tk)

“Pozdrav Azri” događa se jednom

godišnje u Zagrebu, a idejni začet-

nik projekta je legendarni bubnjar

Boris Leiner, jedini još uvijek aktivni

član Azre. U klubu Boogaloo 21. stu-

denog od 21 sat, predgrupa će biti za-

grebačka grupa Corto, a cijena ulazni-

ce u pretprodaji je 60 te na dan kon-

certa 70 kuna. (tk)

29kultura i zabavaUtorak, 24. studeni 2009.zagreb.hr

Boysi u ZagrebuNajpoznatiji boy bend na svijetu Back-

street Boys gostovat će 27. studenoga

u zagrebačkoj Areni, u okviru turneje

„This Is Us“, kojom promovira svoj no-

vi album. Ulaznice su 200 do 500 kuna.

Dva dana poslije, 29. prosinca, u Areni

će nastupiti još jedan iznimno popula-

ran pop sastav Pet Shop Boys, koji će u

sklopu turneje „Pandemonium on To-

ur“ promovirati novi album „Yesa“. Cije-

na ulaznice je 220 do 500 kuna.

Met

ro po

rtal

Izložba ‘Radost, voda i ljepota’

U galeriji Sunce samostalnom

izložbom ulja na platnu “Radost,

voda i ljepota” predstavlja se

akademski slikar i grafičar Želj-

ko Karaula.

Izložba se može pogledati do

4. prosinca, radnim danom od 10

do 15 sati. Ulaz je slobodan.

Besplatna radionica terapijskog bubnjanjaMultimedialni centar Stu-dio poziva vas 24. studeno-ga s početkom u 16 sati na besplatnu radionicu tera-pijskog bubnjanja. Radioni-ca „Bubnjarski krug“ najbo-lja je metoda oslobađanja od stresa. (tk)

Preporuke

Kom-

biniraju-

ći neonoi-

rovski kri-

mić, horor

i znanstve-

nu fantasti-

ku, redatelj Alex Proyas stvo-

rio je nezaboravan film tog

žanra. John je izgubio pam-

ćenje, a život mu se pretvo-

rio u noćnu moru jer ga zbog

serije ubojstava progoni po-

licija, njegova žena koje se

također ne sjeća, ali i čudna

moćna bića koja mogu ma-

nipulirati svime u gradu u ko-

jem sunce nikad ne sja...

Snimljena

prema književ-

nom klasiku

Charlesa Dic-

kensa, u režiji

Roberta Zemec-

kisa i s Jimom

Carreyjem u glavnoj ulozi, ovo

je svevremena priča o starom

škrcu koji se mora suočiti s du-

hovima Božića prošlih, sadaš-

njih i budućih, koji pokušava-

ju unijeti malo dobrote u nje-

govo hladno srce. Duhovi ga

podsjećaju na čovjeka koji je

nekad bio, na okrutnu istinu

današnjeg svijeta...

Trilogija Agote

Kristof drska je i

zadivljujuća pri-

povijest o Clausu

i Lucasu, blizanci-

ma zatočenima u

vlastitoj zrcalnoj

povezanosti, ali i rastrgnuti-

ma suprotnim silama povi-

jesti i vremena. Oni postaju

alegorijski prikaz razdvojene

„braće“ diljem Europe nakon

drugog svjetskog rata...

Grad tame

Božična priča 3D

Velika bilježnica, Dokaz, Treća laž

DVD

FILM

KNJIGA

Kultni mjuzikl “Jalta, Jalta” au-tora Alfija Kabilja i Milana Gr-gića, u obnovljenoj postavi kazališta Komedija, premijer-no će biti izveden 7. prosinca u zagrebačkoj Areni. Taj naji-zvođeniji hrvatski mjuzikl po-sljednji je put zagrebačka pu-

blika imala priliku vidjeti 1995. godine, kada je „Jalta“ izvede-na 534. put, a vidjelo ju je više od 320 tisuća gledatelja. Tride-set i osam godina nakon prai-zvedbe, u novoj postavi „Jalte“

sudjelovat će nova generaci-ja glumaca kazališta Komedi-ja, ali i neki iz starije, original-ne postave. Tako je redateljsku palicu ponovno preuzeo doa-jen hrvatskoga kazališta Vlatko Štefančić, a dirigentsku Veselj-ko Barešić. Pjevačko-glumač-

ku postavu čine mla-de zvijezde kazališta Komedija predvođe-ne Đanijem Stipani-čevom, Renatom Sa-bljak, Sandrom Baga-rić, Milom Elegović, Draženom Čučekom, Ronaldom Žlabu-rom... Nakon izvedbe u zagrebačkoj Areni priprema se turneja u sličnim prostorima

i po ostalim hrvatskim grado-vima. Ulaznice se mogu kupiti u DM-ovim prodavaonicama, sustavu Ulaznice.hr, kazalištu Komedija i Areni Zagreb. Cije-ne su 60 do 300 kuna.

‘Jalta, Jalta’ u Areni

Kulturni centar Peščenica pripremio je bogat adventski pro-

gram, od 1. do 13. prosinca. Tako 4. prosinca možete doći na

koncert “Božićna fantazija”, dan poslije djeca u dobi od 5 do 12

godina mogu sudjelovati u likovnoj radionici na temu Sv. Niko-

le, 6. prosinca je dječja predstava “Postojani kositreni vojnik”,

a 12. prosinca nova radionica za djecu na temu Božića. Svi pro-

grami su besplatni. Tijekom otvorenih vrata KCP-a svi zainte-

resirani mogu se informirati, pogledati i uključiti i u sve redov-

ne programe, od likovnih, dramskih, glazbenih, do plesnih...

Advent u centru Peščenica

30 vodič Utorak, 24. studeni 2009.zagreb.hr

P

31vodičUtorak, 24. studeni 2009.zagreb.hr

KLUPSKA SCENAAQUARIUSPetak, 27. 11. Play plesno A1 Zagreb Calling plesno A2Subota, 28. 11. A1 + A2 Sound Designers J&B housePetak, 4. 12. Mj Cole, Eddy Ramich & Juice A1 Connect + Friends Live! A2

BOOGALOO CLUBSrijeda, 25. 11.Fender mega muzika Četvrtak, 26. 11.21.00 Mando Diao + The Orange StripsPetak, 27. 11.Pozdrav Azri + CortoSubota, 28. 11.Humanitarni koncert udruga Dado

THE BEST Petak, 27. 11.Ian Pooley

KSETČetvrtak, 26. 11.(Ne)normalni Balašević Tribute Band

KSET CAFFESubota, 28. 11. Retrostep

MOČVARAČetvrtak, 26. 11.20.00 SONIC DOOPetak, 27. 11. 20.00 GORIBOR; 23.30 NIGHT ON MY SIDESubota, 28. 11.20.00 MINISTARSTVO PSIHODELIJE

PURGERAJSrijeda, 25. 11.TillamookČetvrtak, 26. 11.Picikato Brass BandUtorak, 1. 12.Popsicles Četvrtak, 3. 12.Zbogom Brus Li

PAUK SKUCSrijeda, 25. 11. LEAN LEFT (Ken Vandermark / Terrie Ex / Andy Moor / Paal Nilssen-Love)Subota, 28. 11.Pop Till You Drop!

TVORNICA KULTUREPetak, 27. 11.21.00 Kawasaki 3PSubota, 28. 11.21.00 Kočani orkestarUtorak, 1. 12.21.00 Pozitivni koncertPetak, 4. 11.21.00 Marijan BanSubota, 5. 11.Partibrejkrs

SAXSrijeda, 25. 11. Kova & Co.Četvrtak, 26. 11.Peti zid, Kamo sutra, The Spanish Inquisition, Crank BandPetak, 27. 11.Živa legendaSubota, 28. 11.Cry BabiesPonedjeljak, 30. 11.Ljetno kinoUtorak, 1. 12.Otprilike ovako, Pričam ti bluesSrijeda, 2. 12.Tihomir Hojsak Jazz RoomPetak, 4. 12. Hot LineSubota, 5. 12. Norma Belle

SIRUPPetak, 27. 11.Alex neri

Subota, 28. 11.QuarionSubota, 5. 12.Daniel Bell

ARENA ZAGREBPetak, 27. 11.Backstreet BoysNedjelja, 29. 11.20.00 Pet Shop Boys

ZAVODČetvrtak, 26. 11.20.00 Hrv. društvo glazbenih umjetnikaPetak, 27. 11.20.00 Mješoviti pjevački zbor LiraSubota, 28. 11.20.00 Koncert u povodu 200. god. rođenja MendelssohnaNedjelja, 29. 11.20.00 Lana Genc, klavirPonedjeljak, 30. 11.20.00 Koncert bečke simfonijeUtorak, 1. 12.Coffe concert - zvuci iz Zadra

MMC STUDIOČetvrtak, 26. 11.20.30 Studio smijeha - Stand up ComedyPetak, 27. 11.21.00 Studio jazzaSubota 28. 11.21.00 Studio 92

UZNESENJASubota, 5. 12.17.00 Adventski koncert

MOVIE PUBSrijeda, 25. 11.21.00 Komedija s nogu: Kiss November Goodbye!

KONCERTI

VATROSLAV LISINSKISrijeda, 25. 11.20.00 (VD) Ivan Gamulin Gianni i Anna OxaČetvrtak, 26. 11.19.30 (VD) Simfonijski orkestar HRT-a; 20.00 Mladi za mlade Hrv. glazbene mladežiPetak, 27. 11.19.30 (VD) Zagrebačka filharmonija20.00 (MD) Monika Stadler & Diana Grubišić ČikovićSubota, 28. 11.19.30 (VD) Klavirski duo Marshall-Janjanin; 20.00 (MD) Marco Graziani & Stjepan HauserNedjelja, 29. 11.19.30 (VD) Glagoljaški requiem20.00 (MD) GlasnogovornikPonedjeljak, 30. 11.20.00 (MD) Goran Prša, klarinetUtorak, 1. 12.19.30 (VD) Komorni orkestar Beč-Berlin; 20.00 (MD) Gudački kvartet PorinPetak, 4. 12.19.30 (VD) Zagrebačka filharmonija20.00 (MD) Najluđa predstava na svijetuSubota, 5. 12.19.30 (VD) Čarobna frula20.00 (MD) RogonjeNedjelja, 6. 12.10.00 i 12.00 (VD) Zagrebački mališani; 19.00 (VD) Ivica PepelkoUtorak, 8. 12.19.30 (VD) Ana Moura21.00 (MD) Davor Križić eksperiment

KAZALIŠTAHNKSrijeda, 25. 11.19.30 (O) FalstafPetak, 27. 11.19.30 (O) FalstafSubota, 28. 11.18.00 (O) FalstafPonedjeljak, 30. 11.19.30 (O) Seviljski brijačUtorak, 1. 12.19.30 (O) Seviljski brijačČetvrtak, 3. 12.19.30 (B) OrašarPetak, 4. 12.19.30 (B) OrašarSubota, 5. 12.18.00 (B) Orašar

GAVELLASrijeda, 25. 11.19.30 San Ivanjske noćiČetvrtak, 26. 11.19.30 Koncert Ibrice JusićaPetak, 27. 11.19.30 Slučajevi običnog ludilaSubota, 28. 11.19.30 Slučajevi običnog ludilaNedjelja, 29. 11.19.30 Glumci pjevaju za Jana, Slavicu i MarkaPonedjeljak, 30. 11.20.00 Koncert Kraljeva uliceSrijeda, 2. 12.19.30 San Ivanjske noćiČetvrtak, 3. 12.11.00 San Ivanjske noćiPetak, 4. 12.19.30 Život je sanSubota, 5. 12.19.30 Život je san

KOMEDIJASrijeda, 25. 11.19.30 Dobri vojak ŠvejkČetvrtak, 26. 11.19.30 Tuđe pjesme, moji snoviPetak, 27. 11.19.30 S ljubavlju, JanisSubota, 28. 11.19. 30. S ljubavlju, JanisNedjelja, 29. 11.19.30 Legenda o Orašaru

HISTRIONSKI DOMSrijeda, 25. 11.20.00 Djeca sa CNN-aČetvrtak, 26. 11.20.00 Djeca sa CNN-aPetak, 27. 11.20.00 Djeca sa CNN-aSubota, 28. 11.20.00 Djeca sa CNN-aČetvrtak, 3. 12.20.00 Volim NjofruPetak, 4. 12.20.00 I Miss CommunismSubota, 5. 12.20.00 GarderobijerUtorak, 8. 12.20.00 Garderobijer

KEREMPUH

Srijeda. 25. 11.20.00 Vuci i ovceČetvrtak, 26. 11.20.00 Švejk u II. svj. ratuPetak, 27. 11.20.00 Šepavi Jura od KravarskogSubota 28. 11.20.00 Bitange i princezeNedjelja, 29. 11.20.00 Magic Act ShowUtorak, 1. 12.20.00 Magic Act ShowČetvrtak, 3. 12.20.00 Jebote, kolko nas ima!Petak, 4. 12.20.00 Šepavi Jura od KravarskogSubota, 4. 12.20.00 Ljubav, struja, voda & telefonNedjelja, 6. 12.20.00 Bitange i princezePonedjeljak, 7. 12.20.00 Koncert Đorđa BalaševićaUtorak, 8. 12.20.00 Koncert Đorđa Balaševića

VIDRAPetak, 27. 11.20.00 IzumiteljSubota, 28. 11.20.00 Od E do ZNedjelja, 29. 11.20.00 Od E do ZUtorak, 1. 12.20.00 Stilske vježbeSrijeda, 2. 12.20.00 Od E do ZČetvrtak, 3. 12.20.00 UdovicaPetak, 4. 12.20.00 SumnjaSubota, 5. 12.20.00 SumnjaNedjelja, 6. 12.16.00 Prvi pljesak 2009.Ponedjeljak, 7. 12.20.00 Velika zvjerkaUtorak, 8. 12.20.00 Lopovluku nigdje kraja nema

EXITSrijeda, 25. 11.20.00 KaubojiČetvrtak, 26. 11.20.00 CABAres, CABAreiPetak, 27. 11.20.00 SHAKEspeare na ExitSubota, 28. 11.20.00 KaubojiUtorak, 1. 12.20.00 KaubojiSrijeda, 2. 12.20.00 KaubojiČetvrtak, 3. 12.20.00 SHAKEspeare na ExitPetak, 4. 12.20.00 Kako misliš mene nema?Subota, 5. 12.20.00 Pas, žena, muškarac

TEATAR ITDSrijeda, 25. 11.21.30 Koncert Lean leftPonedjeljak, 30. 11.20.00 U agoniji

TNTNedjelja, 29. 11.11.30 Zubić vilaPonedjeljak, 30. 11.10.00 i 11.00 Cvilidreta

MALA SCENASrijeda, 25. 11.8.30, 12.30 i 17.00 DebelaČetvrtak, 26. 11.10.00 VandaPetak, 27. 11.9.00, 10.30 i 12.00 VandaSubota, 28. 11.10.00 i 11.30 Priča o oblaku17.00 i 18.30 Baukač ili o strahuPonedjeljak, 30. 11.10.00, 12.00 i 15.00 Debela

Utorak, 1. 12.10.00 Bum TomicaSrijeda, 2. 12.10.00 SuperspasiteljicaČetvrtak, 3. 12.11.00 i 12.30 Kralj APetak, 4. 12.12.00 Baukač ili o strahu18.00 Roda i lisica10.00 i 12.00 Pale sam na svijetu17.00 i 19.00 Kako živi AntuntunNedjelja, 6. 12.10.00 i 12.00 Kraljevna na zrnu graška; 17.00 i 19.00 Krava ružica

ZKLČetvrtak, 26. 11.18.00 Vuk i sedam kozlićaPetak, 27. 11.18.00 Pinocchio18.00 Kutak pripovjednog kazalištaSubota, 28. 11.10.00 i 11.30 Darujmo djeci kazalište; 18.00 Tri praščića; 20.00 Miroir, Miroir; 21.30 BambulaNedjelja, 29. 11.11.00 Tri praščića; 18.00 Bambula20.00 A Won Woman Show

ZKMSrijeda, 25. 11.20.00 Generacija 91.-95.Četvrtak, 26. 11.20.00 Eloge du PoilPetak, 27. 11.20.00 Poppins silazi; 22.00 Eloge du PoilSubota, 28. 11.20.00 HamletpersonaNedjelja, 29. 11.11.00 Gulliverova putovanja20.00 HamletpersonaUtorak, 1. 12.11.30 i 18.00 Koko u ParizuSrijeda, 2. 12.11.00 i 18.00 Koko u ParizuČetvrtak, 3. 12.11.00 i 18.00 Koko u ParizuPetak, 4. 12.17.00 Gulliverova putovanjaSubota, 5. 12.11.00 i 17.00 Gulliverova putovanja20.00 HamletpersonaNedjelja, 6. 12.11.00 i 17.00 Gulliverova putovanja20.00 HamletpersonaPonedjeljak, 7. 12.19.30 Crna ofca, bela vranaUtorak, 8. 12.20.00 Brak Marije Braun

DK DUBRAVASubota, 28. 11.11.00 Grga ČvarakNedjelja, 29. 11.18.00 Grga ČvarakNedjelja, 6. 11.18.00 Hej! Ima li ovdje koga?

TREŠNJASrijeda, 25. 11.9.30 i 11.00 Snjeguljica i sedam patuljakaČetvrtak, 26. 11.9.30 i 11.00 Snjeguljica i sedam patuljakaPetak, 27. 11.9.30 i 11.00 Snjeguljica i sedam patuljakaSubota, 28. 11.17.00 Pipi Duga ČarapaNedjelja, 29. 11.11.00 i 19.00 Pipi Duga Čarapa

ŽAR PTICANedjelja, 29. 11.11.15 Mudro pileNedjelja, 6. 12.11.15 Darovi Sv. Nikole / Djeda Mraza

KNAPSrijeda, 25. 11.20.00 IzletČetvrtak, 26. 11.Smisao života gospodina Lojtrice

32 zadnja stranica Utorak, 24. studeni 2009.zagreb.hr

Vrijeme

Prođe već godina ove ko-lumne. Mnogošto iz prve vrijedi i u ovoj - još jedan relativno topli studeni, ko-ji je počeo u skladu s ime-nom, čak i sezonom grija-nja. I snijega je bilo, pa i sumnji u ostvarenje dugo-ročnih prognoza natpro-sječne topline. No, global-no zatopljenje ne posusta-je. Dokaz su i naši podaci, usporedivi još od sredine 19. stoljeća - na Griču od 1. 12. 1861. godine!

23. - 29. 11. TOPLO

- Nakon malo kiše u po-nedjeljak izgledi za no-vu povećavaju se u pe-tak i subotu. Bit će i dalje natprosječno toplo - kat-kad će već jutarnja tem-peratura biti kao prosječ-na najviša.

30. 11. - 6. 12. OBLAČNIJE

Ni prvi tjedan klimatološ-kog računanja zime neće biti hladan pa Sv. Nikoli neće trebati odveć debela bunda. Naprotiv! No, valja očekivati mnoštvo obla-ka, povremeno vjerojat-no i kiše.

Piše Zoran Vakula

Kultna Kutija zove gledateljeSnimili Siniša Kosić i Mario Topić / MAPEPod pokroviteljstvom Grada Zagreba, do 30. prosinca ljubitelji nogometa moći će uživati u malonogometnim majstorijama. Po-čela je kultna - 39. Kutija šibica... U organizaciji Američke gospo-darske komore održana je osma “Noć tisuću večera”, na kojoj je prihod od 700 kuna po osobi odvojen za razminiravanje Hrvat-ske. U Oborovu smo pronašli gospodina Čuljka i njegovu najsta-riju veterinarsku ambulantu u Europi, okrunjena je i vinska kralji-ca, održana i Noć bakalara... No, sve je počelo prije dva tjedna na Kvatriću i trajat će do siječnja...