balanced scorecard kao sustav upravljanja uspješnošću

7/24/2019 Balanced Scorecard Kao Sustav Upravljanja Uspjenou

1/12

Balanced Scorecard kao sustav upravljanja uspjenou

Pojam Balanced Scorecarda uveli su Robert Kaplan i David Norton. U svom

istraivanju Mjerenje performansi u orani!aciji budu"nosti#$ provedenom %&&'.

odine$ (ao (lju)an problem i!nijeli su tendenciju da su u tada*njem poslovnom

svijetu mnoa podu!e"a upravljanje poslovanjem temeljila is(lju)ivo na +nancijs(im

mjerama. Stoa je osnovna te!a istraivanja bila (a(o su +nancijs(e mjere u)in(a

nedjelotvorne !a moderno poslovanje. Koncept Balanced Scorecarda ,BS-a Kaplan i

Norton ra!radili su u ne(oli(o (njia i ni!u !nanstveni/ )lana(a$ istovremeno

u(a!uju"i na prednosti i nedostat(e metodoloije. %&&0. odine$ autori su u

)asopisu 1arvard Business Revie2 opisali (oncept BS-a (ao (oncept upravljanja

uspje*no*"u poslovanja$ a !a ne(oli(o odina proslavili su se (njiom 3/e Balanced

Scorecard# (oja ja postala temelj mnoi/ uspje*ni/ podu!e"a diljem svijeta (ada je

u pitanju upravljanje uspje*no*"u.

Prvotno opisana metoda u (nji!i 3/e Balanced Scorecard# sastojala se od

jednostavni/ tablica podijeljeni/ u )etiri dijela ,+nancijs(i$ (upci$ interni poslovni

procesi te u)enje i rast. Dodatnim ra!vojem metodoloije$ i!abrane su mjere na

temelju strate*(i/ ciljeva$ a (oji su podijeljeni u )etiri perspe(tive (a(o bi se

vi!ualno formirala percepcija strateija i mjera. Napo(on$ (rajem 0'. Stolje"a$metoda je dodatno u!napredovala do Destination Statement Driven#$ a (oja (oristi

pristup rad unatra# 4 Destination Statement Driven# i!veden je prije stvaranja

BS- metode (a(o bi se preci!nije odabrale odovaraju"e mjere !a BS-.

Pojam Balanced Scorecard metode

BS- metoda strate*(o je planiranje i upravljanje sustavom (a(o bi se us(ladilo

poslovanje sa strateijom i vi!ijom orani!acije$ (a(o bi se pratio proces

ostvarivanja strate*(i/ ciljeva te pobolj*ala interna i e(sterna (omuni(acija. 5edan

od na)ina de+niranja BS- metode jest da je promatramo (ao instrument !a

transformiranje orani!acijs(i/ strate*(i/ ciljeva u po(a!atelje performansi. Metoda

je ujedno i stru(turiran pristup !a (ori*tenje informacija ve!ani/ u! mjerenje


2/12

performansi. Njeni bene+ti su o)iti 4 !na)ajno ola(*ava postavljanje ciljeva$ pomae

u optimalnom alociranju resursa$ menaderima nudi siurnost u upravljanju

strateijama$ bilo da je rije) o odravanju strate*(i/ ciljeva ili promjenu strateije.

Kona)no$ BS- metoda e+(asno omou"ava i!vje*tavanje o napret(u u ostvarenju

postavljeni/ ciljeva.

Klju)ne ideje (oncepta BS- metode su6

%. 7inancijs(i po(a!atelji poslovanja nisu dovoljni !a upravljanje sloenim

podu!e"ima u (omple(snim tri*nim uvjetima0. Ka(o bi imali uravnoteeni poled na orani!acijs(e performanse$ moramo

u(lju)iti najmanje )etiri podru)ja 4 +nancije$ (upce$ interne poslovne procese

te u)enje i ra!voj.8. Kori*tenjem BS- metode mobili!iramo sve raspoloive resurse (a(o bi proveli

strateiju u poslovanju$ te u(lju)ili u)enje i povratne informacije.

Sumirano$ BS- metoda treba pruiti o(vir !a transformaciju strateije podu!e"a u

mjerljive poslovne ciljeve$ (ao i omou"iti mjerenje performansiu (lju)nim

poslovnim podru)jima.

Performanse promatram i! )etiri perspe(tive6

%. 7inancije 4 (oje +nancijs(e mjere su potrebne (a(o bi osiurali i!vr*enje

strateije9 U(lju)uje se pro+tabilnost$ rast pri/oda$ (ontrola tro*(ova i sli)ni

po(a!atelji.0. Kupci 4 postavljanjem pitanja (oji su ciljani (upci podu!e"a predstavljamo

sposobnost tvrt(e da osiura (valitetne proi!vode i uslue u! ma(simalno

!adovoljstvo (upaca.8. :nterni poslovni procesi 4 (oje osnovne procese treba unaprijediti (a(o bi se

!adovoljilo istodobrno (lijente i ulaa)e ,dioni)are. Kvalitetno upravljani

poslovni procesi vode prema djelotovornosti podu!e"a te nala*avajuproi!vodnost$ ci(lus obrtaja i (ontrolu tro*(ova.

;. U)enje i ra!voj 4 Promatramo sposobnost osoblja$ (valitetu informacijs(o

sustava i sposobnost posti!anja postavljeni/ ciljeva.


3/12

se stalno mijenjaju$ osoblje mora pri/vatiti drua)ije odovornosti$ nova

!nanja i vje*tine u s(ladu s promjenama tri*ta.

Neuravnoteena podu!e"a ne obra"aju panju na ne(e od vani/ aspe(ata

poslovanja. 7o(usiraju li se samo na +nancije i procese unutar tvrt(e$ a inoriraju

!adovoljstvo i u)enje !aposleni(a ili ade(vatno ne odovaraju potrebama (upaca$

(rajnji re!ultat je neuravnoteenost (oja posljedi)no vo!i pore*nim odlu(ama.

Upravo suprotno navedenom$ u sredi*tu Balanced Scorecard metode nala!i se

(oncept ravnotee (oja senastoji uspostaviti obave!no u sljede"im podru)jima

> Ravnotea +nancijs(i/ i ne+nancijs(i/ po(a!atelja uspje*nosti > budu"i da je

i!vorno BS- !ami*ljena da se prevladaju nedostaci fo(usiranja na +nancijs(emjere i po(a!atelje u)in(a$ nji/ treba dopuniti i uravnoteiti sa ne+nancijs(im

po(a!ateljima (oji u(a!uju na budu"u odrivost ostvareni/ re!ultata.> Ravnotea i!me?u interni/ i e(sterni/ strana(a orani!acije 4 dioni)ari i (upci

(ao e(sterne stran(e te !aposlenici (ao interne moraju biti uravnoteeni (a(o

bi se u)in(ovito implementirala strateija poslovanja$ umjesto is(lju)iva

fo(usiranja na interne stran(e> Ravnotea povijesni/ po(a!atelja uspje*nosti te budu"i/ po(a!atelja

uspje*nosti > Kona)ni# po(a!atelji ,la indicators osli(avaju pro*le

a(tivnosti do( usmjeravaju"i# po(a!atelji vode prema ostvarenju (ona)ni/#po(a!atelja. Ravnotea i!me?u ti/ po(a!atelja (lju)na je u BS- metodi jer je

po(a!atelj a(tivnosti (oje osli(avaju (a(o promjene u jednoj perspe(tivi

u!ro(uju promjene u druim perspe(tivama.

U ra!vijanju elemenata metode BS- prvo treba de+nirati vi!iju$ misiju i strateiju

podu!e"a jer se po(a!atelji u )etiri perspe(tive mjerenja postinu"a biraju ta(o da

osiuravaju ostvarenje vi!ije$ misije i strate*(e ciljeve.

:!vori informacija !a )etiri perspe(tive Balanced Scorecard metode

Podaci !a sva(u pojedinu perspe(tivu dobivaju se na ra!li)ite na)ine. Podat(e !a


4/12

+nancijs(u perspe(tivu dobivamo i! odi*nji/ i!vje*taja$ i!vje*tajima o u)incima$

i!vje*tajima

analiti)ara te i!vje*taja benc/mar(ina.


5/12

Mjere su od presudne vanosti !a BS- metodu$ ali eneriranje mjera performansi

nije

ta(o jednostavno.

Mjere u)in(a se (oriste (a(o bi se odredilo da li podu!e"e ispunjava svoje ciljeve i da

li

se (re"e prema uspje*noj provedbi strateije. Mjere se mou opisati i (ao standardi

(oji se (oriste

(a(o bi se ocijenio u)ina( u odnosu na o)e(ivane re!ultate.

Na(on de+niranja svi/ mou"i/ mjera$ potrebno je odabrati ne(oli(o mjera (oje

to)no i

vjerodostojno prevode ciljeve u strateiju. Mjere u)in(a su u sredi*tu BS- metode i

usmjeravaju

cijelo podu!e"e. Postoje odre?eni (riteriji prili(om procjenjivanja i i!bora mjera$ i to6

pove!anost s (lijentom ,i!bor mjera u)in(a (oje nemaju dire(tni ili indire(tni utjecaj

na strateiju moe

dovesti do !br(e i nejasno"e@ (vantitativnost ,treba i!bjeavati mjere sa

subje(tivnim ocjenama

u)in(a@ pristupa)nost ,predstavlja mjere (oju su se pojavile (ao re!ultat procesa

ra!voja BS-

metode@ la(a ra!umljivost ,(orisnici BS- metode trebali bi be! pote*(o"a ra!umjeti

mjere i

nji/ov eljeni smjer (retanja@ relevantnost ,mjere trebaju to)no opisivati proces ili

cilj (oji je

predmet ocjenjivanja.

Nije nuno da broj mjera bude jedna(o raspore?en na perspe(tive. Bitno je da

odabrane


6/12

mjere vjerno prevode ciljeve i opisuju strateiju ra!umljivo !a sva(o (orisni(a BS-

metode.

Naj)e*"a pitanja (oja se postavljaju na(on po(retanja ove metode su da li "e se

pojaviti potreba

!a eventualnom promjenom i!abrani/ mjera$ te da li je potrebno mijenjati mjere. S

ob!irom da je

BS- di!ajniran (ao Ae(sibilan alat$ sposoban je !a promjene u(oli(o to prili(e

!a/tijevaju$ te ne

postoji obave!a !adravanja postoje"i/ mjera a(o se s vremenom uo)e brojne

promjene unutar

nji/. 3a(o?er$ potrebno je biti opre!an sa i!mjenama mjera.

De+niranje misije$ vi!ije i strateije orani!acije !a potrebe Balanced

Scorecard metode

BS- metoda$ (ao i ve"ina metoda upravljanja performansama$ !a/tijeva stvaranje

vi!ije$

misije i strateije !a podu!e"e. 3o osiurava da se mjere u)in(a ra!vijaju u sva(om

ostvarenju

perspe(tive u! podr*(u orani!acijs(i/ strate*(i/ ciljeva. :sta ta(o?er pomae

!aposlenicima

predo)iti i s/vatiti ve!e i!me?u performansi mjera i uspje*no ostvarenja strate*(i/ciljeva.

Klju)$ (ao *to su ista(nuli Kaplan i Norton$ je najprije odrediti dje elimo vidjeti

podu!e"e u


7/12

blis(oj budu"nosti. Nadalje$ neop/odno je utvrditi *to podu!e"a moraju )initi dobro

,tj.

obavljanje ciljeva u cilju posti!anja postavljene vi!ije.


8/12

Misijom de+niramo osnovnu svr/u podu!e"a$ odnosno odre?enu vrijednost i

doprinos

(oji podu!e"e vode (ro! rad$ ono i/ slijedi u svome radu$ te nastoji dosti"i. U

dana*njem

poslovnom svijetu$ uspje*na misija predstavlja (ompas pomo"u (ojea se vodi

podu!e"e. Misija

se (ro! ivotni vije( podu!e"a u pravilu ne mijenja$ stoa bi trebala biti napisana !a

dui period.

Nadalje$ trebala bi biti i!raena jednostavnim je!i(om$ !animljiva$ te la(o pamtljiva.

5asno

de+nirana misija osiurava !aposlenicima formiranje !ajedni)(o o(vira o svrsi

poslovanja i

smjera u (ojem podu!e"e ide. Misije su usmjerene na orani)en broj poslovni/

ciljeva$

obu/va"aju lavne vrijednosti i na)ela (oje podu!e"e eli promovirati. Pravilno

odre?ena misija

predstavlja veli(u i bitnu ulou tije(om provo?enja BS- metode i! ra!loa *to je BS-

osmi*ljen

(ao sredstvo (ojim se ocjenjuje cjelo(upan uspje/ podu!e"a (ro! prevo?enje misije$

vi!ije i

strateije u mjere u)in(a.

Nadalje$ misija de+nira svr/u podu!e"a po (ojoj se ono ra!li(uje od svoji/

(on(urenata i

ra!lo je nji/ova postojanja. Utvr?ivanje misije podu!e"a duotrajan je proces (oji

!a/tijeva

mjesece$ pa )a( i odine.


9/12

Naposljet(u$ ciljevi su (ona)ni re!ultati planirani/ a(tivnosti (oji u(a!uju na to *to

podu!e"e treba ostvariti$ u (ojem opseu$ te (ada to treba ostvariti. Stoa$ ciljevi

trebaju biti

(vanti+cirani (ad je od to mou"e jer se samo ta(o i!raeni ciljevi mou realno

mjeriti to(om

ostvarivanja. stvarenjem ciljeva podu!e"e ostvaruje svoju misiju. 3a(o?er$ postoje

ra!li)iti

termini u (ojima se i!raavaju ciljevi$ od (oji/ su dva (ara(teristi)na. Prvi je

op"enitiji ,enl.

oal$ te is(a!uje *to$ ali ne odre?uje (ada i (oli(o. Drui je (on(retan ,enl.objective$ te is(a!uje *to$ (oli(o i (ada.

Ci!ija

Ci!ija de+nira dje se podu!e"e eli nala!iti u budu"nosti. 3rebala bi i!raavati *to

jasniju sli(u eljeno stanja$ biti *to jednostavnija i uvjerljivija$ a prije svea realna i

i!vediva.

Morala bi biti u s(ladu sa misijom$ a !a ra!li(u od misije$ vi!ija je promjenjiva jer se

pi*e samo

!a odre?eno vremens(o ra!doblje. Ka(o je osnova BS- metode ravnotea$ vi!ija

mora us(laditi

interese svi/ rupa i opisati budu"nost (oja "e biti po!itivna !a sve u(lju)ene.

Da bi obli(ovali uspje*nu$ snanu i i!a!ovnu vi!iju$ menaderi moraju po"i od)itavo

ni!a pitanja (oja "e im pomo"i da *to bolje percipiraju budu"nost$ (ao npr. t(o "e biti

(on(urenti


10/12

podu!e"a u budu"nosti i (a(va "e biti nji/ova snaa$ t(o "e biti (upci podu!e"a i

(a(ve "e biti

nji/ove elje$ (oje unutarnje snae podu!e"e treba ra!vijati$ na )emu se moe

temeljiti

(on(urents(a prednost podu!e"a$ (oje opasnosti podu!e"e mora i!bje"i u o(olini i sl.

Poeljno je

da vi!ija bude pismeno formulirana (a(o bi svima u podu!e"u bila dostupna i (a(o bi

mola

sluiti (ao (on(retna vodilja pri dono*enju odlu(a.&;

0.%8.8. Strateija

Provo?enje strateije je mnoo vanije od samo formuliranja strateije. Da bi

podu!e"e

uspje*no poslovalo$ strateija mora biti jasno de+nirana i ra!umljiva svima (a(o bi

se djelovalo u

s(ladu s njom. Ra*)lanjuju"i strateiju na njene elemente$ BS- otvara prili(u

podu!e"ima da sa

#odlu)ivanja prije?u na #provo?enje strateije.

Prednosti Balanced Scorecard metode

Prednost BS- metode je u tome *to je mou (oristiti podu!e"a u bilo (ojoj

djelatnosti.

:pa($ ra!li)ita (on(urents(a o(ruenja !a/tijevaju i ra!li)ite s(upine po(a!atelja.Stoa$ oni moraju biti prilao?eni vi!iji podu!e"a$ strateiji$ te/noloiji i

orani!acijs(oj stru(turi. Prednosti

BS- metode se mou pri(a!ati pomo"u sljede"i/ po(a!atelja6&E


11/12

% Pove!anost. BS- pove!uje i us(la?uje brojna$ na prvi poled odvojena$ a !apravo

!avisna

podru)ja (on(urents(o poslovanja. 3ime *to su menaderi prisiljeni ra!matrati sve

!na)ajne po(a!atelje istovremeno$ oni mou sprije)iti ostvarivanje pobolj*anja na

jednom

mjestu na ra)un drui/ podru)ja.

0 Ne+nancijs(i po(a!atelji. Ne(a podu!e"a ve" (oriste suvremene ne+nancijs(e

po(a!atelje

!a procjenu uspje*nosti svoji/ djelatnosti$ ali nisu odlu)ili (oji su po(a!atelji (lju)ni

!a

procjenu uspje*nosti poslovanja podu!e"a (ao cjeline. BS- !a/tijeva da menaderi

odaberu orani)eni broj po(a!atelja !a sva(u od )etiri prespe(tive i da se

usredoto)e na

(lju)ne fa(tore ostvarivanja strateije podu!e"a.

8 stvarivanje strateije. Bit BS- metode je strateija$ a ne nad!or$ *to je bilo

!na)ajno !a

(lasi)ne sisteme mjerenja. ni su proi!la!ili i! +nancijs(i/ perspe(tiva$ odre?ivali su

*to

trebaju raditi !aposlenici$ a !atim bi nad!irali nji/ovu uspje*nost. U suvremenim

o(olnostima nije mou"e preci!no propisati (a(o da !aposlenici ostvare svoje

ciljeve$ te

BS- u(lju)uje !aposleni(e u odabir oni/ postupa(a (oji "e voditi !ajedni)(om cilju.

Stoa je vano da sa BS- metodom budu upo!nati svi !aposlenici.

; Upotrebljivost. Korisnici informacija (oje prua BS- su unutarnji i vanjs(i.

7inancijs(a


12/12

perspe(tiva i perspe(tiva poslovanja s (upcima su vanjs(e perspe(tive jer opisuju

ledanje vanjs(i/ osoba ,dioni)ara$ (upaca na podu!e"e. Drue dvije perspe(tive

pri(a!uju unutarnje poslovanje podu!e"a.

Nedostaci Balanced Scorecard metode

BS- metoda je na)in mjerenja uspje*nosti poslovanja (oji u(lanja slabosti (oje

sadre

(lasi)na ra)unovodstvena mjerila. Uspr(os tome$ u podu!e"u bi trebali biti svjesni

barem triju

orani)avaju"i/ fa(tora BS- metode$ (ao metode mjerenja uspje*nosti poslovanja$ a

to su6&F

% Novost. BS- nije revolucionarni na)in mjerenja uspje*nosti poslovanja. U teoriji i u

pra(si ve" su se primjenjivali ne+nancijs(i po(a!atelji !a mjerenje uspje*nosti

poslovanja. Podu!e"a "e samo trebati dopuniti postoje"e mjerenje.

0 Nepotpunost. BS- obu/va"a brojna !na)ajna podru)ja i motri*ta poslovanja. :pa($u

predloenom modelu ta motri*ta nisu potpuna.

8 psenost. BS- je opsean sistem po(a!atelja i informacija (oji moe

prou!ro(ovati

te*(o"e u ocjenjivanju uspje*nosti poslovanja podu!e"a (ao cjeline$ odnosno pri

uspore?ivanju poslovanja podu!e"a sa druima.

balanced scorecard kao sustav upravljanja uspješnošću

Documents