autocad i kartografija
TRANSCRIPT
-
7/21/2019 Autocad i Kartografija
1/34
UNIVERZITET U SARAJEVUFAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE
ODSJEK: KomunikacijeSMJER: Komunikacijske tehnologije
II CIKLUS STUDIJA
Prometni geoinformacijski sistemi
Kartografija i AutoCAD map
Seminarski rad
Sarajevo, maj 2014.
Studenti:
Beglerovi Adnan 371/6301Dananovi Armin 380/6325Hadanovi Elvis 382/6091abanovi Lejla 374/6281
Teofilovi Mladen 383/6308Veli Ammar 379/6306
Profesor:
Red. prof. dr. Mugdim Bublin
-
7/21/2019 Autocad i Kartografija
2/34
UVOD ......................................................................................................................................................................................................... 3
1. Geoinformacioni sistemi - GIS ....................................................................................................................................................... 4
2. OPENITO O AUTOCAD-U............................................................................................................................................................. 6
2.1. AutoCAD-ov crte ................................................................................................................................................................ 62.2. Slojevi u crteu..................................................................................................................................................................... 7
2.3. Jedinice, mjere i veliina papira ...................................................................................................................................... 7
2.4. AutoCAD-ov koordinatni sistem ........................................................................................................................................ 8
2.5. Formati datoteka koje podrava AutoCAD............................................................................................................... 12
2.6. Upotreba skript fajla ....................................................................................................................................................... 13
2.7. AutoCAD-ov grafiki ekran............................................................................................................................................ 14
3. AUTOCAD MAP.............................................................................................................................................................................. 15
3.1. Upoznavanje s AutoCAD Mapom ................................................................................................................................. 15
3.2. Kreiranje karata ............................................................................................................................................................... 15
3.3. Ureivanje karata............................................................................................................................................................ 16
3.4. Povezivanje podataka s kartom ................................................................................................................................... 17
3.5. Izrada tematskih karata ................................................................................................................................................. 18
3.6. Analiziranje podataka karte ......................................................................................................................................... 18
3.6.1 Analize preklapanjem poligona i prolaenjem mreom......................................................................................... 19
3.7. Iscrtavanje karata ............................................................................................................................................................ 20
4.OPENITO O AUTOCAD MAPU.................................................................................................................................................. 21
4.1. Radna podloga ............................................................................................................................................................................. 21
4.2. Skup crtea........................................................................................................................................................................ 21
4.3. Upiti ..................................................................................................................................................................................... 22
4.4. Povezivanje objekata crtea s negrafikim informacijama.................................................................................... 23
4.5. Topologija .......................................................................................................................................................................... 25
4.6. Globalni koordinatni sistem ............................................................................................................................................ 26
4.7. Formati datoteka koje podrava AutoCAD Map ...................................................................................................... 26
5. AUTOCAD Map - osnovni alati................................................................................................................................................. 28
5.1 ienje crtea....................................................................................................................................................................... 28
5.2 Transformacija podataka ....................................................................................................................................................... 29
5.3 Stiliziranje karata ..................................................................................................................................................................... 30
5.4 MAPGUIDE ................................................................................................................................................................................. 31
ZAKLJUAK.......................................................................................................................................................................................... 33
LITERATURA.......................................................................................................................................................................................... 34
-
7/21/2019 Autocad i Kartografija
3/34
UVOD
Govorei o kartografiji, ista predstavlja disciplinu koja se bavi zasnivanjem, izradom, promicanjem
i samim prouavanjem karata. Rije kartografija je sloenica od dviju grkih rijei: list
papira, povelja, karta i piem, crtam. U osnovi kartografija predstavlja drevno umijee
odnosno drevnu struka. Podatak da se rije kartografija prvi puta spominje uz rije geografija i
horografija izgravirana je na jednom goedetskom insturmentu iz 1576. god.Rije kartografija
definisao je 1839. god. Manuel Francisco de Barros e Sousa, Viscount of Santarm, potrugalski
uenjak, sa znaenjem prouavanja starih karata. Rije je usko primijenjena na kartografiju
openito, u znaenju u kojem se upotrebljava i danas, a pojavljuje se u mnogim europskim jezicima
u drugoj polovini 19. st.
Ovaj rad ini pet poglavlja koja su skladno numerisana sa nekolicinom potpoglavlja, slika i grafikih
prikaza kao i praktinm dijelomkoji ujedno predstavlja etvrto poglavljeovoga rada. No da ne
bi otili predaleko vratit emo se na samu sr istog. Prvo poglavlje donosi ope injenice o
geoinformaciionim sistemima. Drugo poglavlje donosi ope upoznavanje sa AutoCAD-om, slojevima
u crteu; jedinicama mjerila i veliina papira te koordinatnog sustava AutoCAD-a kao i formata
datoteka te upotrebe skripti kao i ekrana.
Treepoglavlje, kako i njegov naziv glasi AutoCAD Mapkratki pregled definie pojam AutoCAD
Map, naine kreiranja kao i samog ureivanjakarata te povezivanja podataka sa kartom. Ovo
poglavlje je zakljueno sa objanjenjem izrade tematskih karata kao i detaljno analiziranje
podataka karte te u konanici iscrtavanje karata. Prelaskom u drugi dio rada, poglavlje etiri,
susrest emo se saopenitostimaAutoCAD Mapa odnosno pojmovima radne podloge, skupa crtea
i upita. Nakon to je iskazana bit pojma AutoCAD mape sa definisanjemnjenih osnovnih komponenti,
u nastavku je pojanjen koncept povezivanja objekata crtea s negrafikim informacijama te
topologija karata kao i primjena globalnog koordinatnog sustava. Sami kraj poglavlja donosi
prikaz formata datoteka koje podravaAutoCAD Map. U poglavlju koje slijedi bit e prikazani
osnovni alati AutoCAD Mapa.
Na kraju emoprikazati nekoliko praktinih primjera primjeneAutoCAD map uz prikaze kreiranja
objektnih podataka, digitalizacije i ienjakarata, rad sa viekarata, rad sa podacima u vanjskoj
bazi podataka te analiziranje podataka karte upotrebom mrene i poligonske topologije kao i
process izvjetavanja i iscrtavanja podataka karte.
-
7/21/2019 Autocad i Kartografija
4/34
1. Geoinformacioni sistemi - GIS
Jo prije oko 30.000godina na zidovima u piljama blizu Lascauxa u Francuskoj kromanjonski lovci
su nacrtali slike ivotinja koje su ulovili. Pridruene ivotinjskim crteima su i staze za koje se
pretpostavlja da prikazuju migracijske putove. Ti rani zapisi slijedili su dvoelementnu strukturu
modernog geografskog informacijskog sustava: slikovna datoteka povezana je s atributnom bazom
podataka.
O geoinformacionim sistmima se ve puno pisalo. Znamo da je to ssistem ili skup alata za pohranu,
vizualizaciju, obradu i analiziranje prostornih podataka. Omoguava nam da na jednom mjestu
spremamo podatke, a na drugom obraujemo. Najrairenija upotreba sistema je vizualizacijaprostornih podataka. Podaci koju su pohranjeni u nekom GIS sustavu postaju pametne karte koje
omoguuju interakciju korisnika, stvaranje upita, analizu prostornih informacija, ureivanje
podataka pa i stvaranje novih karata na temelju preklapanja istih podruja razliitih izvora
zanimanja.
Pojedini GIS sistemu nude najee koritene upite nad podacima tako da korisnik ne mora detaljno
poznavati sistem, ve je dovoljno samo izabrati upit i dobiti rezultat. Upiti mogu biti razliiti,
naprimjer raunanje ukupne povrine svih poligona na nekom podruju, raunanje ukupne duinesvih linija, broj takastih objekata koji zadovoljavaju zadani uvjet i sl. Svi ti takasti, linijski i
povrinski objekti predstavljaju stvarne objekte koji se nalazeu prirodi.
Osim ovih jednostavnijihupita kao to su raunanje i brojanje, velika prednost GIS sustava su
prostorni upiti tj. upiti nad prostornim podacima. Preduvjet je da podaci sadre prostornu
komponentu, tj. da pokazuju na tano odreenu lokaciju u prostoru. Prostorni upiti su upiti
sadravanja, povezivanja ili dodirivanja objekata. Na temelju ta tri svojstva mogue je izraziti bilo
kakav prostorni odnos izmeu objekata u prostoru i izvravati analize interakcije objekata i
prostora meusobno. Pomou svih tih prednosti koje nude geoinformacioni sistemi, informacije se
mogu koristiti za nauna istraivanja, predvianja katastrofa, upravljanje zemljitima, izradu
karata i sl.
-
7/21/2019 Autocad i Kartografija
5/34
Kako se podaci vie ne prikupljaju iz jednog izvora i ne koristi se jedna vrsta podataka, poeli su
se spremati u razliite baze podatka smjetene na razliite lokacije. Prikupljajui podatke za
geoinformacioni sistem, podaci se grupiraju ovisno o njihovoj prirodi stvari, tzv. sortiranje podataka
u slojeve. S time nastaje vea sloboda meusobnog preklapanja podataka, pri tome tvorei nove
vrste tematskih karti.
Bilo da se podaci nalaze u bazi podataka ili u datoteci nakon unosa podaci se moraju urediti na
nain da budu tovjerniji i toniji pokazatelji informacija o objektima koji se nalaze na terenu.
AutoCAD Map dolazi s velikim setom ugraenih alata za ienje podataka, izvravanja
transformacija, uvoenjem dodatnih podataka i drugim razliitim alatima.
-
7/21/2019 Autocad i Kartografija
6/34
2. OPENITO O AUTOCAD-U
AutoCAD, proizvod firme Autodesk, programski je paket za kreiranje i ureivanje crtea na
grafikom ekranu. Smatra se jednim od najpopularnijih i najrairenijih CAD (Computer AidedDesign) programa. Osim na osobnim raunarima radi i na grafikim radnim stanicama.
AutoCAD Map prvenstveno je CAD alat s dodatnim mogunostima za izradu GIS sustava. ine ga
skup alata koji omoguavaju jednostavniji rad do vrlo dinamine i interaktivne karte i to s ve
ugraenim prostornim analizama. AutoCAD Map se oslanja na snagu CAD-a pri ureivanju
podataka, to je ujedno i njegova najvea prednost u odnosu na ostale GIS programe na tritu.
Pripremanje podataka te njihova distribucija i vizualizacija u istoj aplikaciji ine ga idealnim
izborom. Rad sa razliitim izvorima podataka i njihovim manipuliranjem mnogi e korisnici smatrati
velikom prednou uodnosu na druge GIS alate.
2.1. AutoCAD-ov crte
AutoCAD-ov crte je sastavljen od elemenata koji mogu biti jednostavni grafiki oblici (linije, lukovi,
krunice, tekst itd.) ili blokovi, tj. skup elemenata crtea. Svaki element crtea ima pridruene
izvjesne karakteristike, kao to su stil crtanja linije, vrstu pisma ili boju.
Blok je skup elemenata AutoCAD-ovog crtea koji ini jednu cjelinu, odnosno jedan element crtea.
Moe se kreirati grupiranjem elemenata unutar trenutnog crtea (current drawing) te spremanjem
pod odreenim imenom (block name) ili umetanjem ve postojeeg crtea s diska u trenutni crte
kao blok. Jednom kreiran moe se pomicati, rotirati, kopirati, brisati te mu se mogu mijenjati faktori
uveanja u smjerovima koordinatih osi. Vrloje vano imati na umu da je blok jedan sloeni objekt.
Naime, ako se postojei crte s diska umee u trenutni crte kao blok, AutoCAD jednostavno kopira
svu grafiku iz tog crtea kao jedan objekt i postojei crte ostaje nepromijenjen. Ukoliko se kasnije
crte s diska koji je umetnut kao blok aurira, tada te promjene nee utjecati na ve umetnuti blok.
Kao alternativu umetanju crtea u drugi crte kao blok AutoCAD nudi mogunost povezivanja
trenutnog crtea s nekim drugim crteom kao vanjskom referencom (External References ili Xref).
Pri tome se vanjski crte ne umee u trenutni crte ve on sadri samo vanjsku referencu, odnosno
-
7/21/2019 Autocad i Kartografija
7/34
vezu s drugim crteom, to znai da e se pri svakom uitavanju glavnog crtea uitavati i pridrueni
vanjski, a sve promjene izvedene na pridruenom crteu bit e u glavnom aurirane.
Dakle, razlika izmeu vanjskih referenci i blokova je u tome to podatke o bloku AutoCAD sprema
u trenutnom crteu, dok podatke o vanjskim referencama zadrava u vanjskom crteu. Vanjska se
referenca moe i dodati glavnom crteu ime ona postaje obian blok u crteu. Treba napomenuti
da se svaki blok moe rastaviti, odnosno rasprsnuti (explode) na pojedinane grafike elemente.
2.2. Slojevi u crteu
Kao i u drugim CAD programima i u AutoCAD-u pojedini dijelovi crtea crtaju se na zasebnim
slojevima. Sloj se moe zamisliti kao tanka prozirna folija na kojoj se crta samo dio crtea. Dijelovi
crtea, nacrtani svaki na svojoj foliji, naslagani jedan na drugog, ine gotov crte. Svaka boja ima
svoj broj, a dodjeljujemo joj pero odreene debljine prilikom iscrtavanja crtea na papiru. Broj
definiranih slojeva crtea je neogranien.
Osnovno je pravilo da se u jednom trenutku moe crtati ili modificirati crte samo na jednom sloju i
taj se sloj se sloj naziva trenutni sloj. Kod sloenih crtea pojedini se slojevi mogu iskljuiti ili
zamrznuti, ime se dijelovi crtea koji su u njima nacrtani privremeno uklanjaju s ekrana pa ne
optereuju nepotrebno crte niti odvlae panju tokom rada.
2.3. Jedinice, mjere i veliina papira
Prije kreiranja ili ureivanja crtea potrebno je razumjeti nain na koji AutoCAD radi s mjernim
jedinicama, mjerilima ili veliinama papira. Nad tim parametrima AutoCAD omoguuje potpunu
kontrolu tako da ih razlikuje u prostoru modela i u prostoru papira.
Prostor modela kao pojam radnog okruenja unutar jednog fajla crtea je zapravo radni prostor
u kojem se nalazi model, odnosno objekat crtanja, u kojem se provode svi postupci u kreiranju
samog modela, to moe i ne mora ukljuivati pripremu crtea za iscrtavanje na papiru i njegovo
opisivanje.
-
7/21/2019 Autocad i Kartografija
8/34
AutoCAD poznaje jedino svoje jedinice duine (AutoCAD Units). Stvarna vrijednost AutoCAD-ove
jedinice usvaja se unaprijed, te se tako za izradu karata moe uzeti da jedna AutoCAD-ova jedinica
odgovara jednom metro, to znai da e karta u AutoCAD-u biti u mjerilu 1:1. Mjerilo u kojemu e
karta biti iscrtana na papiru, te koje se odreuje prije samog iscrtavanja, odreuje odnos veliine
na papiru u milimetrima i AutoCAD- ove jedinice duine.
Ako postupci u kreiranju samog modela ukljuuju i pripremu crtea (karte) za iscrtavanje na papiru
i njegovo opisivanje, tada se moraju proraunati veliine svih opisnih elemenata prema veliini koju
se nakon skaliranja crtea eli imati na papiru.
Prostor papira moe se smatrati standardnim listom papira na kojemu se mogu kreirati okviri s
pogledom (viewports), tj. pravougaona podruja u kojima AutoCAD prikazuje poglede na crte
koji je kreiran u prostoru modela u zadanim mjerilima. Kako je svaki pogled prikazan u fiksnom
mjerilu, crte se iz prostora papira iscrtava u mjerilu 1:1. U tom je sluaju tekstualne napomene i
opise najbolje dodati u prostoru papira, iscrtati ih u njihovoj stvarnoj veliini te time izbjei
proraunavanje u prostoru modela.
2.4. AutoCAD-ov koordinatni sistem
AutoCAD-ov osnovni koordinatni sistem naziva se zemaljski koordinatni sistem (World CoordinateSystem ili WCS). Taj sistem je zajedniki za sve crtee kreirane u AutoCAD-u.
Temelji se na kartezijevom koordinatnom sistemu (osa X je horizontalna s pozitivnim smjerom
udesno, osa Y vertikalna s pozitivnim smjerom prema gore, dok je osa Z okomita na X-Y ravan i
ima pozitivan smjer od ekrana prema korisniku). Ishodite koordinatnog sistema je taka u kojoj su
vrijednosti koordinata X,Y,Z jednake nuli i nalazi se u donjem lijevom uglu crtea.
Zemaljski koordinatni sistem je fiksan, to znai da se ne moe mijenjati. Meutim, korisnik moe
unutar toga sistema definirati proizvoljni koordinatni sistem koji se naziva korisniki koordinatnisistem (User Coordinate System ili UCS). Ishodite novodefiniranog koordinatnog sistema moe se
nalaziti bilo gdje u WCS-u, a ose sistema mogu biti okrenute i nagnute u bilo kojem smjeru.
-
7/21/2019 Autocad i Kartografija
9/34
Korisniki koordinatni sistem moe se definirati na nekoliko naina:
odreivanjem novog ishodita,
odreivanjem nove X-Y ravni,
kopiranjem orijentacije postojeeg elementa, postavljanjem novog koordinatnog sistema prema smjeru pogleda,
rotacijom trenutnog koordinatnog sistema oko bilo koje od njegovih osa.
Moe se definirati vie korisnikih sistema unutar jednog crtea, ali se najedanput moemo koristiti
samo jednim, tj. samo jedan moe biti aktivan.
Orijentaciju trenutnog korisnikog sistema pokazuje ikona koordinatnog sistema koja se nalazi u
donjem lijevom uglu. Za definiranje svih koordinatnih sistema AutoCAD upotrebljava pravilo desne
ruke.
Unutar trenutnog koordinatnog sistema za definiranje poloaja take u ravni ili prostoru mogu se
uporabiti apsolutne (u odnosu na ishodite) i relativne (u odnosu na zadnju zadanu toku)
koordinate.
Kako AutoCAD, osim kartezijevog koordinatnog sistema u ravni i prostoru, podrava polarni sistem
u ravni, cilindrini i sferni koordinatni sistem, poloaj take moe biti odreen:
Kartezijev koordinatni sistem
Slika 2.4.1. Poloaj takeu Kartezijevom koordinatnom sistemu
-
7/21/2019 Autocad i Kartografija
10/34
Poloaj toke odreuje se upisivanjem vrijednosti njenih X,Y,Z koordinata, odvojenih zarezima u
decimalnom, eksponencijalnom ili u obliku razlomka.
Polarni koordinatni sistem
Slika 2.4.2. Poloaj take u polarnom koordinatnom sistemu
Poloajtake odreuje se upisivanjem njene udaljenosti od ishodita trenutnog koordinatnog sistema
i ugla izmeu pozitivnog smjera ose X i radijvektora. Te dvije vrijednosti moraju biti odvojene
znakom
-
7/21/2019 Autocad i Kartografija
11/34
Cilindrini koordinatni sistem
Slika 2.4.3. Poloaj take u cilindrinom koordinatnom sistemu
Cilindrine koordinate take prostorna su verzija polarnih koordinata. Poloaj take odreuje se
upisivanjem polarnih koordinata projekcije take na ravan X-Y te aplikate Z, tj. udaljenosti take
od ravni X-Y.
Sferni koordinatni sistem
Slika 2.4.4. Poloaj take u sfernom koordinatnom sistemu
-
7/21/2019 Autocad i Kartografija
12/34
Sferne koordinate takoer su prostorna verzija polarnih koordinata. Poloaj take odreuje se
upisivanjem duine radijvektora, tj. prostorne udaljenosti take od ishodita trenutnog koordinatnogsistema, vrijednosti ugla izmeu projekcije radijvektora na ravan X-Y i ose X, te vrijednosti ugla
izmeu radijvektora i ravni X-Y. Sve tri vrijednosti odvajaju se znakom
-
7/21/2019 Autocad i Kartografija
13/34
JFIF JPEG File Interchange Format .jpg
FLIC Animator FLIC .flc, .fli
PCX ZSoft IBM PC Paintbrush file format .pcx
PICT Apple Macintosh QuickDraw/PICT file .pct
PNG Portable Network Graphics format .png
TARGA Truevision Targa image file .tga
TIF/LZW Tagged Image File Format / LempelZivWelch
compression
.tif
2.6. Upotreba skript fajla
AutoCAD moe itati niz naredbi skript fajla koji je zapravo tekstovni ASCII fajl. Naredbe su glavni
alati pomou kojih se obavljaju odreene zadae, od crtanja do ureivanja crtea. Skript fajl se
upotrebljava za izvoenje niza naredbi, a moe se pokrenuti pri pokretanju AutoCAD-a (koristei
se posebnim oblikom naredbe za pokretanje AutoCAD-a) ili iz AutoCAD-a pomou naredbe SCRIPT.
Ta vrsta fajla omoguuje sljedee:
promjenu parametara i prikaza u crteu;
kontinuirano prikazivanje slajdova za prezentacije;
podeenost poetnog sistema mjera, granica crtea, koraka i pomone mree u novom
crteu;
dodavanje unaprijed stvorenih slojeva na crte;
zatvaranje jednog i otvaranje drugog crtea.
Mogu se upotrebljavati i za automatiziranje poslova koji se pojavljuju u crteu, te ne prihvatajuunos podataka preko tastature.
Pri kreiranju skript fajla mora se paziti da se osigura unos svih potrebnih odgovora i upita za svaku
AutoCAD-ovu naredbu. Svaki skript fajl ima nastavak .scr.
-
7/21/2019 Autocad i Kartografija
14/34
2.7. AutoCAD-ov grafiki ekran
Nakon pokretanja AutoCAD-a ulazi se u editor za crtanje, ije su primarne komponente sadrane
u grafikom ekranu. Na slicije dat izgled i dijelovi AutoCAD-ovog grafikog ekrana.
Slika 2.7.1. AutoCAD-ov grafiki ekran
Osnovni dio ekrana je grafiko podruje koje predstavlja papir za crtanje, a nalazi se na
sredinjem dijelu ekrana. Ostali dijelovi editora sadre alate i slue kao pomo pri crtanju.
-
7/21/2019 Autocad i Kartografija
15/34
3. AUTOCAD MAP
3.1. Upoznavanje s AutoCAD Mapom
AutoCAD Map je Autodeskov program za izradu karata i GIS, odnosno nadgradnja AutoCAD-a,
koji objedinjuje mogunosti AutoCAD-a s posebnim alatima za kreiranje, odravanje, analiziranje i
iscrtavanje karata. Primjenom AutoCAD Mapovih alata za crtanje i dvostrukoj tanosti raunanja,
mogu se izraditi precizne karte bogate informacijama. Povezivanjem AutoCAD Mapa s bazom
podataka mogu se povezati objekti karte s postojeim skupovima podataka. Pomou funkcija
za pretraivanje mogu se generirati tematske karte,dok pomou topolokih funkcija, karte postaju
snano sredstvo za analize i podrku odluivanju. Topologija je skup prostornih odnosa izmeu
taaka, linija i poligona na karti.
Pomou topologije se kartama dograuje dodatna inteligencija.
AutoCAD Map omoguava bre i jednostavnije digitaliziranje karata. Digitalizirane karte koje su
ve kreirane s drugim softverom nije potrebno ponovno digitalizirati, ve se, umjesto toga, mogu se
uitati fajlovi s kartama iz drugih GIS ili CAD programa ili programa za izradu karata.
3.2. Kreiranje karata
AutoCAD Map olakava kreiranje karata s pomou fleksibilnih alata koji tede vrijeme pri
digitalizaciji karata s papira i uitavanja podataka karte. AutoCAD Map vodi korisnika u koracima.
Mnogo je lake povezati bazu podataka za vrijeme digitalizacije, a povezivanje objekata karte s
bazom podataka postaje jednostavan postupak. Mogue je iskoristiti prednost uitavanja postojeih
podataka iz drugih CAD ili GIS programa ili programa za izradu karata. AutoCAD Map podrava
vektorske formate karata kao to su: DXF, Intergraph DGN, MapInfo MIF/MID, ESRI Shape.
Podaci s karte koji se unose u AutoCAD Map mogu poticati iz vie razliitih koordinatnih
sistema, moe ih se brzo integrirati u jedinstveni koordinatni sistem. AutoCAD Map omoguava rad
u razliitim meunarodnim koordinatnim sistemima, te ukoliko se ne nae potreban koordinatni
sistem, moe se definirati vlastiti po elji.
-
7/21/2019 Autocad i Kartografija
16/34
3.3. Ureivanje karata
Jedan od naina za djelotvornije ureivanje je kreiranje prigodnog radnog zadatka za svaki
projekat. Da bi se kreirao radni zadatak, treba zadati skup karata i odgovarajue parametre kojitrebaju u tom zadatku. AutoCAD Map ini ureivanje izravnim i sigurnim. Viestrukim undo mogu
je uvijek povratak na prethodno stanje. Kada se poinje ureivati neki objekt s karte, AutoCAD
Map taj objekt zakljuava, onemoguujui bilo kome drugom da ga ureuje. Drugi korisnici ipak
mogu taj objekt vidjeti i pretraivati, a mogu ureivati druge objekte na istoj karti.
AutoCAD Map se upotrebljava za ienje digitalizirane karte, s pomou osnovnih postupaka:
- Prilagoavanje rubova je metoda ureivanja koja poravnava objekte koji se djelomino
nalaze na susjednim listovima.- Generalizacija linija je metoda ureivanja koja reducira broj taaka sloene linije,
eliminirajui nepotrebne detalje i smanjujui veliinu fajla.
- Brisanje prekratkih ili predugakih crta je metoda ureivanja kojom se popravljaju dvije
este pogreke digitaliziranja da bi se crte spojile tano u vorovima.
Za generalizaciju linija treba:
a) Izabrati Link Generalization (Generalizaciju veza).
b)
Zadati irinu koridora (Corridor Width) za reduciranje broja taaka upotrebljenih zakreiranje linije.
c) Obiljeiti linije za generalizaciju.
d) Izvesti ienje.
Za brisanje prekratkih ili predugakih crta treba:
a) Zadati parametre za Korekciju veza (Link Correction).
b) Zadati parametre za Korekciju vorova (Node Correction).
c)
Izvesti ienje.
-
7/21/2019 Autocad i Kartografija
17/34
3.4. Povezivanje podataka s kartom
AutoCAD Map omoguava veliku fleksibilnost u pridruivanju, pretraivanju i upravljanju podacima.
Moe se birati izmeu dviju metoda:
- Upotreba objektnih podataka za spremanje informacija u samu kartu.
- Upotreba SQL veza za spremanje informacija u vanjsku bazu podataka.
Objektni podatak je svaka informacija o objektu s karte spremljena u AutoCAD Mapovu DWG
datoteku, a SQL veze su veze izmeu objekata karte i zapisa u vanjskoj bazi podataka.
Obje metode imaju razliite prednosti. Moe ih se upotrijebiti zajedniki na istoj karti.
Glavne prednosti objektnih podataka:
- Jednostavna primjena i odravanje.
- Spremljeni su u DWG datoteku.
Glavne prednosti SQL veza:
- Mogu se povezati postojee karte s postojeim bazama podataka.
-
Mogu se upotrebljavati sofisticirana pretraivanja.- Mogu se s podacima raditi i druge akcije, kao to su tablina raunanja ili primjena
programa za baze podataka.
- Mogu se izbrisati veze bez brisanja podataka.
AutoCAD Map olakava postupak pridruivanja informacija upozoravajui korisnika da doda veze
s bazama podataka za vrijeme digitalizacije. Jedanput kad su veze kreirane, ne mora se vie
razmiljati o tome gdje su informacije spremljene. Samo ih se upotrebljava za pretraivanja, izradu
tematskih karata i topoloke analize.
Pretraivanje (Query) je izvlaenje (retrieving) objekata iz skupa karata u skladu sa etiri tipa
uvjeta koji se mogu zadati:
- Poloaj (Location)
- Svojstvo objekta (Property)
-
7/21/2019 Autocad i Kartografija
18/34
- Objektni podaci, podaci spremljeni u datoteku karte (Data)
- SQL podaci, podaci spremljeni u vanjsku bazu podataka.
3.5. Izrada tematskih karata
AutoCAD Map pomae pri kreiranju tematskih karata, mogu se izraditi diskretne i neprekidne
tematske karte. Diskretne tematske karte su karte kod kojih svaka vrijednost ini razliitu, oiglednu
kategoriju (Tip krova: kosi, ravni, sloeni). Neprekidne tematske karte su karte kod kojih podaci
padaju u neprekidni raspon vrijednosti (Vrijednost vlasnitva: 100-150$, 150-200$, 200-250$).
Polazite za izradu tematskih karata je pretraivanje. Za dobivanje tanih informacija koje se ele
priopiti, treba zasnovati pretraivanje na sljedeim kriterijima:
Poloajgeografsko podruje
Svojstvakao to su razina ili boja
Objektni podacitekst i numerike informacije koje su pridruene objektima karte.
SQL podaciinformacije u vanjskoj bazi podataka povezane s objektima na karti
Pretraivanje se moe spremiti, urediti i ponovno upotrijebiti.
3.6. Analiziranje podataka karte
AutoCAD Map ima osnovna, a ipak snana topoloka svojstva. S topologijom se odreuje kako se
take, linije i poligoni na karti odnose jedni prema drugima.
Na primjer, moe se upotrijebiti analiza preklapanjem poligona da bi se pokazalo koji dijelovi
estice uz rijeku e vjerojatno biti poplavljeni za vrijeme velikih kia. Analiza preklapanjem
poligona je topoloka operacija koja spajadva skupa poligona da bi se dobila nova informacija
na temelju preklapanja poligona. Osim toga moe se upotrijebiti analiza prolaenjem mree da bi
se za urnu slubu brzo odredio najbri put izmeu dva mjesta u gradu. Analiza prolaenjem
mreom je topoloka operacija koja rauna najkrau ili najbru stazu izmeu dvije ili vie taaka u
mrei.
-
7/21/2019 Autocad i Kartografija
19/34
AutoCAD Map sadri tri vrste alata za izradu topologije:
Alati za izgradnju topologije
Alati za ureivanje topologije
Alati za pretraivanje topologije
3.6.1 Analize preklapanjem poligona i prolaenjem mreom
Kako upotrijebiti analizu preklapanjem poligona da bi se otkrilo koji dio estica lei unutar
poplavnog podruja rijeke?
Za analizu preklapanjem poligona treba:
a)
Iz izbornika Map (Karta) izabrati Topology (Topologija)) i onda Buffer (Koridor).
b) Zadati irinu koridora i kreirati koridor.
c) Iz izbornika Map (Karta) izabrati Topology (Topologija) i zatim Overlay (Preklop).
d) Izabrati topologije izvornika (source) i preklopa (overlay) te izabrati operaciju
Intersect (Presjek).
e) Izvesti analizu preklapanjem.
Kako se upotrebljava analiza prolaenjem mree da bi se naao najbri put urnog vozila
izmeu dva mjesta u nekom gradu.
Za analizu prolaska mreom treba:
a) Iz zbornika Map (Karta) izabrati Topology (Topologija) i zatim Path Trace
(Pronalaenje staze).
b) Izabrati topologiju Ulice (Streets) s popisa Input Topology (Ulazna topologija).
c) Zadati polaznu taku i odredite.
d) Zadati smjer i otporne (resistance) vrijednosti.
e)
Izabrati boju prolaska.f) Izvesti prolazak.
-
7/21/2019 Autocad i Kartografija
20/34
3.7. Iscrtavanje karata
U AutoCAD Mapu zadaje se izgled lista karte za cijeli skup karata, ukljuujui standardni tuma
znakova i naslov za svaki list. Nakon to se jedanput zada to se tano eli, moe se iscrtati napisalu ili crtalu cijeli atlas, gotovo isto tako jednostavno kao to se na pisalu ispisuje dokument
izraen pomou nekog programa za obradu teksta.
Za iscrtavanje karte treba:
a) Iz izbornika Map (Karta) izabrati Plot Map Set (Postav za crtanje karata).
b) Izabrati obrazac Plot Layout (Plan crtanja).
c) Izabrati originale karata.
d)
Izabrati pretraivanja za izradu karte.e) Definirati parametre za iscrtavanje.
f) Iscrtati kartu na pisalu ili crtalu.
-
7/21/2019 Autocad i Kartografija
21/34
4.OPENITO O AUTOCAD MAPU
AutoCAD Map je Autodeskovo rjeenje za kartiranje i GIS analizeu AutoCAD okruenju. Udruuje
preciznost i snagu AutoCAD-a posebnim alatima za kreiranje, odravanje, analiziranje te
iscrtavanje karata. Treba naglasiti da AutoCAD Map nije dodatni modul za AutoCAD, ve
samostalni program koji sadri AutoCAD-ovu jezgru i alat za kartiranje. Namijenjen je ininjerima,
planerima, ravnateljima odravanja, te tehniarima koji izrauju i odravaju svoje karte. Integrira
veliku koliinu razliitih podataka i grafikih formata, omoguava povezivanje s bazama podataka,
te sadri alate za GIS analize. Korisnici mogu raditi s velikom koliinom podataka s razliitih karata,
te vie korisnika moe istovremeno pristupiti istoj karti bez meusobnih smetnji.
4.1. Radna podloga
Poetni korak za upotrebu AutoCAD Mapa je radna podloga (work session). To je okruenje u
kojemu se izvodi pretraivanje, ureivanje te spremanje promjena u izvorni crte. Otvara se
pokretanjem AutoCAD Mapa, a moe se spremiti kao posebni .dwg crte koji se naziva crte radne
podloge (work session drawing). Radna se podloga najee sastoji od sljedeeg:
Skupa crtea (Drawing set),
Spremljenih upita (Saved queries),
Postavki za povezivanje s bazom podataka (Database link settings).
4.2. Skup crtea
Skup crtea (drawing set) ine crtei pridrueni radnoj podlozi za rad na odreenom projektu.
Skup se moe sastojati od crtea koji su posloeni jedan do drugog u istoj ravni (tiled drawings),
jedan iznad drugog (stacked drawings), te njihove kombinacije.
-
7/21/2019 Autocad i Kartografija
22/34
Radna podloga(work
session)
izvorni crtei posloenijedan do drugog,
pridrueni radnojodlozi
izvorni crtei posloenijedan iznad drugog,
pridrueni radnojodlozi
Radna podloga(work
session)
Slika 3.2.1 Skupovi crtea
Spremanjem radne podloge AutoCAD Map sprema i vezu s pridruenim crteima tako da se
prilikom ponovnog rada na projektu svaki crte ne mora ponovo uitavati.
4.3. Upiti
Upit (query) je niz uvjeta kojima se definira podskup objekata potrebnih za odreeni projekt.
Upotrebom upita podskup se pronalazi u aktivnim radnim ctreima te prikazuje u crteu radnepodloge.
Rezultati pretraivanja mogu se upotrijebiti za kreiranje novog crtea ili za ureivanje i spremanje
osuvremenjenih informacija u izvorne crtee. Za spremanje promjenau izvorne crtee potrebno je
kreirati skup objekata koje se eli spremiti. Ukoliko se to ne napravi, ni jedna izmjena nee biti
spremljena.
Ako se odreeni upit eli upotrebljavati vie puta, tada se moe spremiti u knjinicu upita (Query
Library) radne podloge. Postoje dva naina spremanja upita: unutranji (internal) i vanjski(external).
Unutranji upiti (internal queries) spremaju se u fajl radne podloge pa su dostupni samo unutar te
radne podloge. Vanjski se upiti (external queries) spremaju samostalno, pogodniji su od unutranjih
-
7/21/2019 Autocad i Kartografija
23/34
jer ih moe upotrebljavati vie korisnika. Ureivanje vanjskih upita provodi se ureivanjem fajla
upita (query files). Spremanjem upita moe se poveati produktivnost projekta.
Slika 3.3.1 Definiranje skupa objekata potrebnih za projekt
4.4. Povezivanje objekata crtea s negrafikim informacijama
Za povezivanje objekata crtea s negrafikim informacijama u bazi podataka AutoCAD Map
upotrebljava veze (links). Veza se sastoji od imena staze za povezivanje (link path name) i
informacija u kljunom stupcu (key column) baze podataka. Baza podataka je zbirka tablino
organiziranih informacija.
Ime staze za povezivanje sadri pet naslova:
okruenje (environment),
katalog (catalog),
emu (shema),
-
7/21/2019 Autocad i Kartografija
24/34
tablicu (table) i
kljunu kolonu(key column).
Okruenje je softverski sistem za upravljanje bazom podataka, naziva se jo sistem
upravljanja bazom podataka (Database management system). Katalog je logiko ime ilipseudonim za stazu do sheme. Shemaje logiko ime ili pseudonim za imenik (directory) u kojemu
se nalaze tablice baze podataka. Tablica baze podataka sadri informacije koje se pridruuju
objektima crtea, a organizirani su po redovima i kolonama. Kljuna kolona je kolona baze
podataka koji sadri jedinstvene informacije.
AutoCAD Map podrava sljedee baze podataka:
DBASE
FoxPro
Access
Excel
Oracle
Paradox
ODBC
Osim tog naina spremanja negrafikih informacija te njihovog povezivanja s objektima na crteu
AutoCAD Map omoguava spremanje pridruenih informacija u crte. Informacije se tada nazivajuobjektni podaci (object data).
Podaci se spremaju kao dio crtea:
- ako su ogranieni,
- ako e se upotrebljavati samo u AutoCAD Mapu i ni u jednoj drugoj aplikaciji,
- ako se nee esto mijenjati,
- ako veliina crtea nije velika.
U ostalim sluajevima preporuuje se spremanje se u vanjsku bazu podataka.
-
7/21/2019 Autocad i Kartografija
25/34
4.5. Topologija
Topologija (topology) je skup objekata i objektnih podataka koji definiraju odnos meu tim
objektima. AutoCAD Map podrava tri tipa topologije: vornu (node), mrenu (network) i poligonsku(polygon)
Slika 3.5.1. vorna, mrena i poligonska topologija - primjeri
vorna topologija definira meusobni odnos vorova (takastih objekata). Pri analizama se vorne
topologije esto upotrebljavaju u kombinaciji s drugim topologijama. Primjeri vorne topologije su
uline svjetiljke, prometna signalizacija, bunari itd.
Mrena topologija je opis linearne mree pomou veza (links) i vorova (nodes). Primjeri mrene
topologije su mrea cjevovoda, rijeka, ulica, te elektrinamrea.
Poligonska topologija odreuje poligone koji predstavljaju zatvorena podruja (zemljine estice).
Zajednika granica prileeih podruja definira se jednostrukom vezom (link). Poligonske topologije
mogu sadravati i vorove te centroide koji su nositelji informacija o poligonu. Primjeri su karte
upotrebe zemljita, politike granice, dijelovi grada.
Upotrebom topologije moe se:
definirati i analizirati odnose meu kartografskim podacima, brzo analizirati vie podataka,
formirati jednu ukupnu topologiju kombiniranjem vie njih.
-
7/21/2019 Autocad i Kartografija
26/34
4.6. Globalni koordinatni sistem
Globalni koordinatni sistem sadri podatke o nainu preslikavanja Zemljine sfere na list papira,
kao i transformacije u kartezijev koordinatni sistem. AutoCAD Map podrava vie od 700 globalnih
koordinatnih sistema. Osim izbora jednog od njih mogue je definirati i svoj vlastiti sistem.
Ako su izvorne karte u razliitim koordinatnim sistemima, pomou AutoCAD Mapa moe se definirati
jedan zajedniki koordinatni sistem radne podloge i sve potrebne objekte s izvornih karata
transformirati u taj sistem. Prilikom spremanja promjena u izvorne karte AutoCAD Map transformira
natrag u njihove originalne globalne koordinatne sisteme.
4.7. Formati datoteka koje podrava AutoCAD Map
U AutoCAD Mapu moe se uitati i uklopiti kartografske podatke iz drugih kartografskih, CAD i
GIS programa. Podrava sljedee vektorske formate datoteka:
Vrsta Opis i verzija Nastavak
DWG Drawing file format .dwg
DXF AutoCAD Data Interchange File .dxf
DGN Microstation, Intergraf Standard File Format .dgn
SHP ESRI ArcView Shapefile .shp
Coverages ESRI Arc/INFO Coverages
MIF/MID MapInfo MIF/MID .mif, .mid
SDF Autodesk MapGuide .sdf
DWF AutoCAD's Drawing Web Format (samo izvoz) .dwf
ASCII Vrijednosti koordinata u ASCII formatu .scr
AutoCAD Map podrava sljedee rasterske formate:
-
7/21/2019 Autocad i Kartografija
27/34
Vrsta Opis i verzija Nastavak
BMP Microsoft Windows i OS/2 bitmap image file .bmp, .dib, .rle
CALS-I Mil-R-Raster I .gp4, .mil, .rst, .cg4, .cal
FLIC Animator FLIC .flc, .fli
GeoSpot Georeferenced SPOT Image Corporation Format .bil
GeoTiff Georeferenced TIFF .tif
GIF CompuServe Graphics Exchange Format .gif
IG4 Image Systems Group 4 s IST zaglavljima .ig4
IGS Image Systems Grayscale .igs
JFIF JPEG File Interchange Format .jpg
JPEG JPEG File Format .jpg
PICT Apple Macintosh PICT1, PICT2 .pct
PNG Portable Network Graphics format .png
PCX Zsoft PC Paintbrush file format .pcx
RLC1 Run Length Compressed bez zaglavlja .rcl
RLC2 Run Length Compressed s IST zaglavljem .rlc
TARGA Truevision Targa image file .tga
TIF/LZWTagged Image File Format / LempelZiv
Welch compression.tif
-
7/21/2019 Autocad i Kartografija
28/34
5. AUTOCAD Map - osnovni alati
5.1 ienje crtea
Podatke prikupljamo na razliite naine: vektoriziranjem starih planova, klasinom geodetskom
izmjerom, GPS ureajima i sl. Sve te metode imaju zajedniko to da podaci nisu pogodni za GIS
sistem. Svaki podatak koji se nalazi u nekom GIS sustavu je strukturiran prema nekim standardima,
dok to nije sluaj s CAD podacima. Prostorne podatke za GIS sustav ureujemo tako da objekte iz
prirode pretvaramo u jednostavne geometrijske likove poput take, linije i poligona. Kako bi neki
CAD crte postao spreman za unos u GIS sistem, prethodno se mora oistiti. Oistiti znai izbaciti
sve suvine podatke, a one koji ulaze u sistem prema standardu pravilno strukturirati.
Primjera radi, na terenu se moe dogoditi da taku snimimo vie puta, a tu grekuvjerojatno neemo
spaziti prilikom pregledavanja podataka. Kod obrade podataka, liniju moemo krivo spojiti s
drugoj linijom. Svi ti primjeri ukazuju na uobiajene ljudske pogreke koje svakako elimo izbjei.
U AutoCAD Mapu-u postoji alat specijalno razvijen za takvo ienje podataka, a zove seDrawing
Cleanup.
Slika 5.1.1 Drawing Cleanupalat za ienje
-
7/21/2019 Autocad i Kartografija
29/34
Brisanju podataka moese pristupiti na vie naina: ienje na cijelom skupu podataka, ienje
prethodno selektiranih podataka ili podataka koji se nalaze u odreenom sloju. Brisanju odreenih
entiteta pristupa se prema prethodno odreenim pravilima.
Neka od pravila su:
brisanje identinih objekata
brisanje kratkih objekata,
prekidanje objekata koji se sijeku,
brisanje objekata koji stre,
brisanje objekata duine 0, itd.
Na prvi pogled stvar se ini jednostavna, ali treba potivati redoslijed izvravanja operacija
ienja. Moe se dogoditi da se ve izvrenu operaciju treba ponovno pozvati, nakon izvrene
neke druge. Nije dovoljno samo oznaiti sve metode pa pustiti da se sve to izvri. Ponekad se moe
dogoditi krivo zadavanje parametara pa ealat izbrisati podatak koji nam je potreban. Stoga
upotrebu alata treba uzeti s oprezom. Nepravilno izvravanje naredbi moe prouzrokovati vie
problema nego koristi.
5.2 Transformacija podataka
Podaci se danas prikupljaju raznim metodama i u razliitim uvjetima. Napimjer, prikupljanje
podataka GPS ureajima dobiti emo koordinate u WGS84 sustavu. Prikupljamo li podatke
totalnom stanicom, podaci e se najvjerojatnije nalaziti u slubenom dravnom koordinatnom sustavu
ili nekom od lokalnih koordinatnih sustava. Svi ti podaci moda prikazuju isto podruje, ali se nalaze
u razliitim koordinatnim sistemima. AutoCAD Map prepoznaje razliite koordinatne sustave,
datume i kartografske projekcije.
Svaki crte u AutoCAD Map-u ima svoj koordinatni sistem. Svakom crteu je na poetku dodijeljen
Kartezijev pravougli koordinatni sistem. Postavimo li podatke u jedan koordinatni sistem te njih
pokuamo ubaciti u crte u kojem je definiran neki drugi s istem, AutoCAD e pomou
transformacijskih parametara izvriti transformaciju jednog koordinatnog sistema u drugi. Nekada
smo transformaciju morali raunati runo, a danas je dovoljno samo ubaciti podatke u crte i
-
7/21/2019 Autocad i Kartografija
30/34
AutoCAD e sam izvriti sva potrebna raunanja. Ukoliko sistem koji trebamo ne postoji, u AutoCAD-
u je mogue definirati sve potrebne parametre koje ga ine.
5.3 Stiliziranje karata
Spajanjem AutoCAD Map-a na FDO izvore, u crteu se objekti predstavljaju u obliku toaka, linija
i poligona. Kako take najee predstavljaju objekte u prirodi, kao to su stupovi, prikljuci idrugi
slini takasti objekti, tako se preporuaju tzv. stilizirane toke, tj. take zamijenjene simbolom.
Stiliziranje moemo primijeniti na vie naina. Take s odreenim atributom mogu se zamijeniti
jednim objektom. U ovisnosti o mjerilu prikaza taaka na ekranu (na osnovu zoom level-a) take
moemo i ne prikazati. Slino je i s linijama i poligonima. AutoCAD Map nudi veliku paletu
mogunosti stiliziranja objekata na temelju pogleda ili atributa koje objekti posjeduju.
Ukoliko poligoni posjeduju atribut, kao toje povrina, na jednostavan ih nain moemo klasificirati
i vizualno prikazati meusobni odnos povrine tih poligona. Prilagodbom stila objekata, a u skladu
s naim potrebama, izraujemo dinamine karte.
Map nudi i mogunost prikazivanja atributa direktno na crte. Naprimjer, spojimo li se na izvor
podataka koji sadri katastarske estice, lako moemo stilizirati kartu tako da se u sredini estice
prikazuje njezin katastarski broj i to na odreenoj visini pogleda. Ukoliko se dovoljno udaljimo,
vidjeti emosamo poligone.
Najlake emo sve ovo objasniti na primjeru. Neka se u crteu prikazuju katastarski i plinoopskrbni
objekti na koje smo se prethodno referencirali pomou FDO posluitelja. Ako se dovoljno pribliimo
ili udaljimo, primijetit emo da nam na odreenim mjerilima prikaza odreeni podaci nisu potrebni.
Ako se dovoljno udaljimo mogli bismo definirati da se takasti objekti, poput ventila ili prikljuaka
ne prikazuju jer je mjerilo presitno.
-
7/21/2019 Autocad i Kartografija
31/34
Slika 5.3.1 Stiliziranje karte
Ipak, ukoliko se dovoljno pribliimo taki, koja opisuje taj objekt (Auto-CAD Map ju prikazuje kao
ispunjeni kvadrat) moemo zamijeniti objektom (AutoCAD blokom). Dodatna mogunost je dodati
tekst svakom tom prikljuku (npr. ime iprezime korisnika), a koji e se prikazivati u njegovoj okolici.
Definiranjem pravila prikaza objekata koji se prikazuju u crteu jedan je od predkoraka koje emo
uiniti ukoliko elimo, pomou aplikacije MapGuide na internetu, te iste podatke objaviti.
5.4 MAPGUIDE
MapGuide je internet platforma koja korisnicima omoguava brz i jednostavan pregled prostornih
podataka putem interneta. Pomou MapGuide- a mogue je, u obliku web-GIS stranice, podatke
uitane u AutoCAD Map objaviti na internetu. Neto slino kao i Google Maps, samo to suelje i
podatke prilagoavamo sebi i onima koji e tu uslugu koristiti. Prije nego podatke objavimo na
mrei, neke osnovne postavke oko izgleda i naina prikazivanja podataka emo podesiti u samom
-
7/21/2019 Autocad i Kartografija
32/34
AutoCAD Map-u. Naprednije prilagodbe moemo napraviti na dva naina, pomou Autodesk-ovog
alata MapGuide Enterprise Studio ili pomou open-source inaice MapGuide Maestro. MapGuide
Enterprise Studio nudi neto stabilniji rad od njegove besplatne inaice. Iako se radi o besplatnoj
verziji, MapGuide Maestro e zadovoljiti i one najzahtjevnije korisnike. Nakon objavljivanja
podataka na mrei doekati e nas jedno standardno suelje koje se sastoji od karte, odabira
slojeva podataka i standardne funkcije za manipuliranje kartom, zumiranje, pomicanje i sl. Izgled
suelja moemo proiriti i urediti prema svojoj elji (slika). Svaka promjena podataka u AutoCAD
crteu automatski e se odraziti i na podatke koji su objavljeni putem MapGuide-a. Ovakav
jednostavan nain manipulacije podacima u istoj aplikaciji, te njihovim aktualiziranjem I
prikazivanjem na internetu, mnogi e korisnici smatrati kao prednost pred ostalim programskim
rjeenjima.
Slika 5.4.1 Prikaz standardnog suelja izraenog od strane MapGuide-a
-
7/21/2019 Autocad i Kartografija
33/34
ZAKLJUAK
Pri samom istraivanju o ovoj temi, ono to nas je posebno zaintrigiralo, predstavlja sama disciplina
kartografije koja se prije svega bavi zasnivanjem, izradom tako i prouavanjem karata. Nadalje,
teorija kartografskih projekcija je grana kartografije koja prouava nain preslikavanja zakrivljene
Zemljine plohe i drugih nebeskih tijela u neku ravan.
S napretkom nauke i tehnologije, dogodili su se veliki pronalasci na podruju klasinih istraivakih
objekata i metoda kartografskih projekcija. Neke karakteristike toga razvoja moemo opisati na
sljedei nain:
- Prva osobina je da se istraivanje teorije i metoda kartografskih projekcija produbljava i
kombinuje s mnogim specijalnim podrujima
- Druga je osobina da se stalno razvijaju nova podruja istraivanja i primjene
- Trea je osobina da predstavljanje novih koncepata promovira napredak nauke
kartografskih projekcija
- etvrta je osobina da su kartografska projekcija i njena transformacija, kao model
prostornih informacija, postale vane komponente prostorne informacijske nauke
Nakon detaljno obraene teme upoznali smo se sa interpretiranjem spoznaje o topografskim itematskim kartama, analognim i digitalnim kartama i primjenom istih u AutoCAD-u. Ujedno smo
usavrili naa znanja i vjetine o prostornoj orijentaciji pomou karata, kompasa i GPS prijemnika
to je osnova rada.
Tokom godina AutoCAD Map se razvio u dostojnu aplikaciju s poprilinim brojem nezamjenjivih
alata. Sama snaga AutoCAD Map-a lei u tome to ujedinjuje CAD sa GIS alatima inei ga tako
jednim od najprihvatljivijih izbora. AutoCAD Map nudi cijeli niz alata za unos ili konverziju poetnih
podataka sve do izlaznog rjeenja, objavljivanja karte na internetu.
I na samome kraju moemo zakljuiti da su kartografija i u novije vrijeme AutoCAD bili, i ostat e
glavna pokretaka snaga orijentiranja i mapiranja gdje jako estoi dolazi do samih inovacija jer
napredak nije puko popravljanjeprolosti,on je neprekidno kretanje prema budunosti.
http://bs.wikiquote.org/wiki/Pro%C5%A1losthttp://bs.wikiquote.org/wiki/Pro%C5%A1losthttp://bs.wikiquote.org/wiki/Pro%C5%A1lost -
7/21/2019 Autocad i Kartografija
34/34
LITERATURA
Lapaine, M. (1999): Primjena AutoCAD Mapa u konstruktivnoj geometriji i raunalnojgrafici,
predavanje na 5. znanstveno-strunom kolokviju Hrvatskoga drutva za
konstruktivnu
geometriju i kompjutorsku grafiku, saetak objavljen u: HDKGKG, 5. znanstveno struni
kolokvij, Saeci izlaganja. Pod naslovom Primjene AutoCAD Mapa objavljeno u asopisu
KoG 1999, 4, 43-50
Lapaine, M. (2000): Primjene AutoCAD Mapa, 4. multidisciplinarni simpozij Modeliranje u
znanosti, tehnici i drutvu, Rijeka, Zbornik radova "Kreativno rjeavanje zadataka" (urednici
Juraj Boievi, Alojz Caharija), Akademija tehnikih znanosti Hrvatske, Hrvatsko drutvo za
sustave, Zagreb, 111-117.
Vueti, N. (1999): Kartografska generalizacija i AutoCAD Map. Rukopis. Geodetskifakultet Sveuilita u Zagrebu.
Galic, F.; Krini,N. (1995): AutoCAD poetnica.Naklada String, Zagreb.
Espinosa-Aguilar, D. (2010): Connect Your AutoCAD Drawings To Databases, Autodesk
University, USA.
Rosen, G., Software, C. (2009): AutoCAD Map 3D The Swiss Army Knife You All Need,
Autodesk University, USA.
http://images.autodesk.com/adsk/files/autodeskmapmapguide_final.pdf,
http://images.autodesk.com/adsk/files/autodeskmapmapguide_final.pdfhttp://www.recro.hr/autodesk/acadr14.asprlhttp://www.fbe.unsw.edu.au/Learning/AutoCAD/CadNoteshttp://www.autodesk.com/search97cgihttp://www.autodesk.com/products/acadmaphttp://www.autodesk.com/products/acadr14http://images.autodesk.com/adsk/files/autodeskmapmapguide_final.pdf