atlas arhitekture - rim

8/16/2019 Atlas Arhitekture - Rim

1/51


2/51


3/51

Rim / Vremenska tablica 205

oko 2000. doseljenje italskih plemenaoko 900. Etrušcani na obali Tirenskog moraoko 800. početak feničke kolonizacije; utemljenje Kartageok o 750. početak grčke kolonizacije u južnoj Italiji i na Siciliji

oko 800. etruščanski gradskisavezi

gradske zidine, nekropole

obrada metalabrodogradnja, pismo

oko 600. etruščanska kolonizacija

pravilna gradogradnjahramovi na postoljima

skulpture od terakotezidne slike

rano rimsko razdoblje oko 1000.vm-vl. st.

Latini i Sabinjani

osnivanje gradaEtruščansko kraljevstvo

kružne i ovalne građevineCloaca MaximaForum Romanum

etruščanska umjetnost iumjetnici u Rimu

republikaV. st.

prevlast u LacijuZakon dvanaest ploča

hram bogova zaštitnikakuća s atrijem

umjetnički importi izEtrurije i Velike Grčke

IV. st.

III. st.

II. st.

prevlast u Italijikonzulatski ustav

punski ratovi, prevlast u Sredozemlju

unutrašnji nemiriKimbri i Teutoni;stajaća vojska

Servijev zid; ViaAppiaAqua Claudiagradogradnja, shema za CastrumRomanum

kameni mostovi,bazilike u Rimukuće s peristilom

zidno slikarstvo, velikeskulpturehelenizacija

portretna skulpturakazalište i gladijatorskeigre

historiografija, književnost i zidno slikarstvo:1. pompejanski stil

I. St.

27. pr. Kr.

ekspanzija premaistoku i zapadu(Galija)građanski ratovi:

Sula, Cezar (f44),August

tehnika lijevanogcementa, svetištana uzvisinama^kazališta i amfiteatri; Cezarov forum

Ciceron, Salustije, Ho-

racije, Vergilije, zidnoslikarstvo:2. pompejanski stil

carstvoI. st. n. Kr.

principat, državaslužbenikagermanski ratovidinastija Flavijevaca

Augustov forumvelike terme, najamne kuće, palačeKolosej

Augustov klasicizam,Livije, Seneka, Tacit4 evanđelja

II. St. najveće protezanjecarstvaTrajan, Hadrijan

Trajanov forum iterme, Panteon

crkveni ocirealistični portretiTrajanov stup

III. St.

IV. st.

395.

dinastija Severagrađansko pravosvim provincijama;vojnički carevireforma carstvaprogoni kršćanakonstantinov Milanski ediktpodjela carstva

gradogradnja na istoku i u Africivelike termecentralne građevine:Maksendjeva bazilikacarske palače

kršćanske crkve;kopnene zidineKonstantinopola

neoplatonizam, kršćanska literaturakameni mozaicikolosalna skulptura

redovništvo; Nikejskikoncil; 391. kršćanstvofiostaje državnom vjeron

V. st.476.

seoba narodakraj Zapadnorim-skog Carstva

gradnja crkava usvim provincijama

mozaici od stakla i zlata; spiritualizacija umjetnosti

VI. st. Justinijan, posljednjaobnova jedinstvaCarstva

velike crkve uKonstantinopoluSveta Sofija

Corpus Jurišposebni razvoj bizantske umjetnosti


4/51

206 Rim / Konstruktivni oblici

slavoluk Septimija Severa

Palmira

rimska stereotomija luka

rimsko-korintski red

a profilni presjek

b pogled sprijedac pogled odozdo

Rim

Orange

Stup i luk kao temeljni elementi


5/51

Rim / Konstruktivni oblici I 207

Stup i luk izraz su različitih oblikovnih poimanja i konstrukcijskih načela, uvjetovanih građevnim materijalom.Stup i arhitrav potječu od gradnje drvom. Iz vodoravnih greda, vertikalnih

potporanja (str. 34) i elemenata koji ih povezuju nastaju različiti redovi stupova. Zarazliku od Grčke, u Italiji se, pod utjeca jem Etruščana, drevni tesarski način gradnje zadržava nekoliko stolječa duže.Tuskički (toskanski) red preuzima poticaje dorske arhitekture, no ne dostiženjezinu monumentalnu jasnoču. Nekane l irani tuskički stupovi stoje na bazi kojase najčešće sastoji od p lo č e i zaobljenja (plinta i tor). Kapiteli se u različitim inači

cama nadovezuju na dorski uzor. Uz dvaglavna članka, p okroim u p lo ču ( a b a k ) i ja stu k (ehin ) pojavljuju se i međuprofili,koji stupu daju ukrasni karakter, ali umanjuju snagu arhitektonskog izraza. Taj oblik Rimljani prenose u kamen, ne mijenja jući bitno proporcije drvene gradnje; sveviše preuzimaju grčke redove stupova.U doba Republike omiljen je dorski red, udoba Carstva osim jonskog prije svega ko rintski. Raznolikost ranih grčkih kapitelaistiskuje temeljni tip, koji kod približno

istih proporcija dopušta različite varijantelisnatih vijenaca i ornamenta. Osim finoobrađenih listova akanta tipičan je i gladak, zatvoren oblik lista sličan maslinovom. Podatna vegetabilna forma korint-skog kapitela povezuje se katkad s elementima jonskog kapitela ili figurativnimornamentom pa nastaje kom poz itni kapitel. Stupovi na maloazijskoj ili atičkoj bazi najčešće su po uzoru na jonske vitki, uski iduboko kanelirani. Kod nekih građevina

tijelo je, međutim, glatko i od materijalakoji se kontrastno ističe pred pozadinom(obojeni mramor, porfir, granit).

Luk služi premošćivanju otvora u zidu bezpotporanja. Njegova konstrukcijska logikaima veliku izražajnu snagu, koja počiva naopreci između zatvorenog zida i otvora ugeometrijski čistom obliku polukruga.Rimska arhitektura uvelike primjenjujemasivno ziđe. Pri razvoju homogenog masivnog stila, luk i svod konstrukcijski su odtemeljne važnosti. Iz uporabne arhitektureRimljani prenose luk i u reprezentativnugradnju, ako ona nije sakralna.Presudno za stabilnost konstrukcije i snagu izraza jest uklapanje luka u zidni vez. Etmščani zbog raspodjele pritiska često upotrebljavaju udvostručeni luk, pričemu oba luka, zidana od umjereno velikih kamenova klinasta oblika, kao koncentrični polukrugovi polaze iz iste upo-rišne točke. To konstrukcijsko proširenje

presjeka povećava i estetsko djelovanječela luka, koje se u zidnom vezu ističekao zaseban element. Rimljani usavršava ju tehniku rezanja kamena, te međusobno usklađuju tok reški i oblik klesanca.

Umjesto dvostrukog luka upotrebljavajuse veći pojedinačni klesanci koji snažnonaglašavaju radijalni pravac reški.Pri uklapanju luka u horizontalni zidni vezarhitekti često posižu za stepenastim uv la-čenjem klesanaca luka, bilo kamen pokamen ili u skupinama. Često se, kao npr.na slavoluku Septimija Severa, zaglavni kame n naglašava plastičkim isticanjem iliornamentalnom obradom. Laganim povišenjem gornje linije lu k zadobiva poseb

nu napetost (usp. renesansa, sv. II). Upotrebom većih blokova umjesto dvostrukog luka otpada srednja polukružna linijareški. Ipak, ona je sačuvana kao ukrasnimotiv u obliku laganog p ro fila , koji sredinom luka ponavlja liniju polukruga,potvrđujući njegov jedinstven obliknasuprot radijalnim reškama i stepenas-tom uvlačenju (udvostručenje = isticanje).Kod luka od precizno obrađenoga ka-mena reske su najčešće ravni potezi tankipoput vlasi —često bez žbuke. Kamen se

reže u željeni klinasti oblik.Nasuprot tome luk od opeke sastoji sepravokutnih uskih ploča. Poravnanjeomogućuju reSke u klinastom obliku . Lukovi od opeke na zidanim stupcima po

javljuju se i kao otvorene a rkad e i kao sli- je p e a rk a d e istaknute od zidova ili uvučen e u njih - katkad ožbukane, katkad svidljivom zidnom građom. Služe i za konstrukcijsko ojačavanje i za plastičku raščlambu građevinskih masa i površina, naj

prije kod substrukcija, potpornih zidova itehničkih građevina, kasnije i kod javnihgrađevina, napose u kasnoj antici (str.256).Iz opreke luka i zida rimski arhitekti izvlače daljnje mogućnosti diferencijacije. Naprijelazu klinastih kamenova i radijalnihreški luka u horizontalni povez zida (s dodirnim i naliježnim reškama) takozvanatočka upiranja (impo st) pruža prirodnipovod naglašavanju vijencem ili p ro filira -nom trakom, od kojih luk jasno odskače.Zahvaljujući raščlambi rubova uz otvorevrata odnosno stupaca arkada pilastrimaili izbočenim ugaonim klesancima, nasta

je arhitektura okvira, koja je isprva vezanauz površinu stijene odnosno tijelo zida,no postupno se osamostaljuje. Postupnodolazi do povezivanja lučne i arhitravnegradnje (npr. PALMIRA i LEPTIS MAG-NA), pri kojoj se arhitrav zamjenjuje polukružnim profiliranim arhivoltim a (str.208).


6/51

208 Rim / Konstruktivni oblici n

Rim: tabularij, galerija

a iznutra, b izvana

Rim: Kolosej, van jska fasada Sp lit: sir ijsk i zabat

a pogled, b presjek (v. tip. XV)

Rimska javna arhitektura: povezivanje stupa i luka


7/51

Rim / Konstruktivni oblici II 209

Povezivanje stupa i luka u konstrukcijskom smislu čini se nerazumnim. Rimljaniga ostvaruju iz čisto formalnih razloga, otvarajući mnoštvo mogućnosti za dekorativno raščlanjivanje novih građevinskih tipova. Čista lučna konstrukcija potvrđujese ponajprije kod velikih tehničkih građevina (mostova, akvedukata, substrukcija).Sakralne i reprezentativne građevine držese grčkog uzora gradnje sa stupovim a. Povezivanjem a r k a d e i kolon ad e nastajunovi sustavi raščlambe. Njima se Rimljani oslobađaju prinude klasičnih redova stupova. Njihovi elementi nisu više uvezi s unutrašnjom strukturom, nego supridodani nosivoj lučnoj konstrukciji kaookviri i kulise. Veće mogućnosti raščlanjivanja plaćene su gubitkom jedinstvakonstrukcije i forme.

Jedan je od prvih primjera te nove rimskedržavne arhitekture Tabularij u Rimu, podignut 78. pr. Kr. kao državni arhiv nadominantnom pložaju na padini Kapitolijagdje zatvara Forum R om anum prema sjeveroistoku (str. 24). U unutrašnjosti trijema s arkadama gornje etaže, pravokutniistaci ispred stup aca nose poprečne lukove. Nastaje niz nadsvođenih p o je d in ač n ih traveja. Poklapaju se konstrukcija i oblik.Na vanjskom pročelju ispred stupaca ar

kada postavljeni su dorskipolustupovi kojipresijecaju vijenac uporišta (imposta).Kapitel, koji je degenerirao u zadebljanjeprstenastog oblika, i plitki arhitrav beznosive funkcije u nesrazmjeru su sa zdepastim tijelima stupova. Izostanak triglifa,velik broj suvišnih okapnica i razlaganjearhitrava u kratke pojedinačne blokove skosim sljubnicama, pokazuju da je nestalo konstrukcijsko značenje tih građevinskih dijelova. Jednostavni i strogi obliciipak postižu namjeravano djelovanje: nas

taje dojmljiva arhitektura za državnu reprezentaciju.

Sve jače stapanje heterogenih elemenatana uvjerljiv način pokazuje vanjsko pročelje flavijevskog amfiteatra (Kolosej)(str. 240), posvećenog 90. n. Kr. Tri nizaarkada što stoje jedan iznad drugog činevanjski prsten prvotnoga sklopa. Stupci supostavljeni na razinu svakog kata. Visinsku razliku do sljedećeg niza stupacakonstrukcijski nadoknađuju široki poja-

sevi masivnog zida u zoni svodova i stropova.Optičko rasterećivanje te teške horizontalne mase preuzima trokatni niz stupova.On raščlanjuje lučni zid rešetkom horizontala i vertikala vitkijih oblika. Dugačkehorizontale dvostrukih vijenaca zamjenju ju klasični arhitrav. One opisuju krivuljuvelikoga ovala, označavajući istodobnona vanjskoj strani unutrašnju raščlambu

ophodnih trijemova: donji aib vijenca označava spoj prstenastog bačvastog svodas vijencem koji na istoj razini teče dužunutrašnje stijene. I drugi elementi vanjske raščlambe povezani su sa strukturomunutrašnjosti.Između zida s lukovima i stupova vladasavršena ravnoteža. Arkadni zid dominiradubokim sjenama trijemova. Stupovi dajuživost strukturi površine. Oba su sustavaraščlanjena neovisno. Klasični redovi stupova prilagođeni su svojoj novoj funkciji,pojedinosti koje više nemaju konstrukcijsku važnost uklonjene su, druge su pridodane. Tako npr. izostanak kanelira dajetijelu stupa puni plastički volumen što gaističe pred zidanim tijelom plošnog ugla-tog stupca. Iz “trabeacije” su odstranjenesve pojedinosti koje potječu od gradnjedrvom, važna je jedino njezina funkcijakao horizontalne trake vijenca.Od specifičnog karaktera pojedinih redova s odgovarajućim oblikom trabeacijeovdje je zadržana samo još forma kapite-la, koji su u građi i proporcijama istovjetni, te služe istoj svrsi u raščlambenu sustavu. Na gornjim etažama svaki stup stojina vlastitu postolju kojim se poravnavarazlika u vanjskoj i unutrašnjoj visini katova. Tim izoliranjem umanjuje se funkcijastupa kao elementa u nizu a udjeljuje muse nova.U term am a i u M aksen cijevoj b a z ilic i građenoj na sličan način (str. 232) pojedinačni kolosalni stupovi stoje slobodnopred velikim stupcima srednjega broda.Oni poput konzola nose dijelove trabeacije povezane sa zidom, s kojeg se uspinju bridne linije križnog svoda. Stup nijesamo statički, već optički i simbolički nosač svoda (usp. gotika, str. 64).

Ne samo da se arkade (stupci) povezuju selementima klasičnih redova (stupovi),nego se i kolonada prožima s arkadom. UHadrijanovoj vili (118-138) arhivolti što seizvijaju iz greda izmjenjuju se s normalnimdijelovima arhitrava.Arkade sa stupovima sa svih stranaokružuju forum u afričkom gradu Le- ptis Magna. dovršen 216. n. Kr. Glatkizeleni mramorni stupovi umjesto ravnogarhitrava nose niz lukova. Dekorativnim eda ljon i s idealiziranim glavama ( clipea

u reljefu) ukrašuju umetke, trokutna poljaizmeđu lukova i arhitrava.Luk prodire i u sakralnu arhitekturu. Kodtzv. sirijskog za b at a arhivolt koji polazi iztrabeacije premošćuje srednji interkolum-nij ispod trokutaštog zabata, kako bi se istaknula os ulaza u svetište (motiv vrata).Taj oblik zabata pojavljuje se i u carskoj palači u Splitu iznad počasne lođe naPeristilu (str. 228).


8/51

210 Rim / Konstruktivni oblici n i

Efez: Celzova knjižnica0 5 m

Slobodni razmještaj i dekoracija


9/51

Rim / Konstruktivni oblici III 211

U posljednjim stoljećima antike sve višeslabi strogi kanon klasičnih stupova i njihovih redova. Istodobno nastaju novi tipovi građevina i novi konstrukcijski sustavi.Stvaranje novih građevinskih oblika i raščlambi odvija se uglavnom u dva pravca.

Jedan put vodi prema racionalnofunkci onalnom masivnom stilu. Iz tehnike zidanja utilitarnih građevina nastaju stupci izidni istaci, lukovi i slijepi lukovi, pot-

p o rn i i rasteretni lukovi, p ojed ina čn i p ro -zor i i skupine p rozora. Oni se, jednakokao i svodne konstrukcije, odnosno tehnika lijevanog cementa, prenose na reprezentativne velike građevine. Makar su većinom obloženi dekorativnim elementima, u pojedinim slučajevima pojavljuju seposve čisti, sa svjesnim odbacivanjem for-

malističnih dodataka (terme, Maksencije-va bazilika, Trajanova tržnica).Drugi put vodi prema reprezentativ-no m dekorativnom stilu, neovisnom onosivoj konstrukciji i tipu građevine. Njegovi elementi pretežno potječu od klasičnih redova, npr. stupovi, polustupovi, pi lastri na kombiniranim bazama i postoljima, vijenci i dijelovi trabeacije, edikule iukrasn i zab ati. Dekoraciju dopunjuje oblaganje zidova i podova mramornim pločama (opus sectile), kameni mozaik, ki

povi i zidne slike.Slobodno raspolaganje elementima raščlambe omogućuje raščlanjivanje fasada iprostora lažnom arhitekturom, neovisnom o nosivoj konstrukciji, odnosno oblačenje konstrukcije u formalno autonomno oplošje. Arhitektura stječe do tadanepoznatu živost i mogućnost raznolikogdiferenciranja prostora i građevina. Pri tome je njezin karakter često više određenproizvoljnim oplošjem nego praktičnomnamjenom. Arhitektura postaje kulisom.

Stilski pravci istočnog helenizma i potrebaza raskoši vladara diadoha povezuju se srimskom sklonošću velikoj gesti i predstavi. Arhitektonski okvir javnoga života udoba careva dobiva imperijalni format.Aktivno sudioništvo naroda u politici svodi se na puko pribivanje državnim ceremonijama u svojstvu gledalaca, statista iodobravatelja. Predstave javnih nastupa iceremonija naglašene su okvirom reprezentativne arhitekture.Njoj kao specijalni rimski tipovi pripadajutrijumfalni i po čas ni lukovi. Od II. st,za Republike njih na istaknutim mjestimau gradovima podižu vojskovođe, u carskodoba podiže ih senat, a kasnije i sami carevi. Povodi su: povratak pobjednika izrata (trijumf), vladarske obljetnice, smrt istaknute osobe, osnivanje grada ili drugidogađaji za koje se smatralo da imaju povijesnu važnost.Kod prvotnog oblika slavoluka s jednimprolazom dva široka stupca i p olu kru žn i

bačvasti svod nose tešku atiku s posvet-nim natpisom i kipom odnosno četvero-pregom čašćene osobe. Taj jednostavnitemeljni oblik raščlanjuje se od Augustovadoba stupovima i trabeacijom. Osim inačice s jednim prolazom pojavljuju se i va-rijante s dv a i napose s tri pro laza.Na Trajanovu slavoluku u Timgadu (Alžir) podignutu koncem II. st. masivnagradnja prolaza dobiva četiri korintska ko -losalna stupa na zasebn im postoljim a. Obrati vijenaca s plitkim segmentnim lukovima povezuju ih u parovima iznad bočnih prolaza u neku vrstu monumentalnihedikula. Između lukova prolaza i vijencaumetnuta je zidna niša uokvirena manjimanalogno postavljenim stupovima. Horizontalna raščlamba atike uspostavlja rav

notežu s vertikalama stupova. Lažna arhitektura izmjenom svjetla i sjene daje građevinskom tijelu živu plastičnost čiji sedojam mijenja tijekom dana.

Želja za dojmljivim oblikovanjem pročeljazgrada, napose onih koja okružuju trgove,vodi ka stvaranju kulisnih fasada. Građevinsko tijelo dobiva mjere, rasporedprozora, vrata i katova u skladu sa zahtjevima izvedbenog programa. Zahvaljujućielastičnosti raščlambe vanjsko se pročelje

na željen način uklapa u sliku grada ili uodređenu situaciju.Kod Celzove knjižnice u Efezu, sagrađene 115. n. Kr., visoka dvorana biblioteke s trokatnom galerijom u obliku II dobiva dvokatnu fasadu. Troja vrata s nad-svjetlima i tri prozora u ravnomjernimrazmacima prekidaju zid. Ispred njega naudaljenosti od 1,50 m u dva kata stoji redkorintskih stupova na zasebnim postoljima.U skladu s osima vrata odnosno prozora

fasada je u gornjem katu stupovima podi jeljena u tri šira, a u donjem u četiri užapolja. Umjesto neprekinutog poteza stupova, obrati izmjenično istaknute i uvučenetrabeacije u prizemlju oblikuju četiri a nakatu tri međusobno izmaknute jedinice slične edikulama. U prizemlju one su ispunjene nišama s kipovima, na kam prozorima. Nad njima izmjenjuju se dva zabatasegmentnog luka s jednim trokutnim za-batom, čiji vrh naglašava središnju os, jednako kao neznatno viša vrata u sredini.

Po istom načelu izgrađeni su i plastičkioblikovani kulisnl zidovi pozornica urimskim kazalištima (scenae frons, str.238). I ovdje se stupovi, daleko odmaknuti od zida, pod trabeacijom s odgovarajućim obratima u parovima ili u skupinamanajčešće pružaju kroz tri kata. Zidna poljaiza njih bogato se ukrašavaju okvirimavrata, nišama, kipovima na postoljima:raskošne kulise za raskošne prizore ipredstave.


10/51

212 Rim / Tipologija I: urbanizam 1


11/51

Rim / Tipologija I: urbanizam 1 213

Urbanizam i urbana civilizacija u Italijipresudne poticaje duguju Etruščanima iGrcima.Svoja važna naselja i utvrđenja kulture Villanova na uzvisinama između ARNA iTIBERA, Etruščani od IX. st. izgrađuju uutvrđene gradove. Ubrzo dostižu vrlo vi

sok tehnički standard pri gradnji gradskogzida, vrata, mostova, ulica, kanala i vodovoda (gradnja velikim klesancima,svodovi). Do konsolidacije njihove vlastinije ustanovljena nikakva planska shema.Pri osnivanju novih gradova Etruščaniprelaze na pravilni urbanizam Plan nekoga grada smatra se isječkom i odrazomkozmičkog reda (disciplina). Pri osnivačkoj ceremoniji njegova se načela prenosena budući grad: tok gradskih zidina određuje brazda, pom eriu m , povučena brončanim plugom, odvajajući površinu grada

od okoliša. Cardo (os sjever-jug) i decu m anu s (os istok-zapad) dijele grad u jednakomjerne četvrti, te određuju mjestagradskih vrata. U središtu grada kružnažrtvena jama (m un dus ) uspostavlja vezu spodzemljem (vertikalna os). Terasa sasvetištem gradskih božanstava - orijentirana kao osno križište - nadvisuje stambene četvrti. Tom svetištu pridružuju sedruga na drugim mjestima. Neka su izvangrada, jednako kao i neke tržnice odnosno javne ustanove.Lokalne tradicije i topografija donekle mo

dificiraju idealnu shemu. Ona se jasnoističe u docrtu kolonijalnoga grada Marza botta, podignutog početkom V. st. južnood BOLOGNE na terasi poviše rijeke RE-NO. Jedan kardo i tri dekum ana širineoko 15 m služe kao glavne ulice. Spored-n i kard i dijele četvrti u izdužene inzule. Pored većih i manjih stambenih kuća nižuse, napose uz glavne ulice, obrtničke radionice i prodavaonice. Sjeverni dekum an vodi prema svetom području, “akropoli

Jedinstveno planiranje povezuje ga sastambenim dijelom grada u čvrstu cjelinu.

Ulice imaju popločane kolnike, nogostupe i kanale. Središnji sabirni k an al (cloa-ca maxima) odvodi otpadne vode u rijeku. Odvodu otpadne vode odgovara sustav raspodjele pitke vode iz sabirnog bazena ispod akropole.Na periferiji iskopani su ostaci dviju n e-kropola. Rijeka je otplavila velike dijelovegradskog područja. Položaj tržnice i javnih ustanova može se samo nagađati.Etičko i religiozno uklapanje u kozmoszadaje etruščanskom urbanizmu estetsku koncepciju na strogo geometrijskoj pod

lozi. Unatoč prividnom podudaranju, usvom osnom ustroju i prostornim odnosima što iz njega proizlaze, taj je urbanizamipak oprečan grčkom.

Ovaj je već koncem VIII. st. prisutan natlu južne Italije (CUMAE, TARENTUM),gdje se područje njegova utjecaja presijeca s etruščanskim. Pravilni sustavi tu nastaju ranije nego u matičnoj zemlji. Nasuprot kasnijem hipodam skom urb an izm u (str. 166) oni se često temelje na osnom

križištu. S italskim i etruščanskim plemenima uspostavlja se redovita i živa trgovačka i kulturna razmjena, obostrano se prenose utjecaji, dolazi do prožimanja. Tijekom stoljeća Grci gube svoje gradove, ko ji naposljetku bivaju pridruženi rimskojdržavi.Razni utjecaji, preslojavanja i nova planiranja još su raspoznatljivi u Pompejima. To oskijsko naselje što leži na povoljnommjestu u kampanijskom zaleđu, sve doVI. st. pod grčkim je utjecajem, a u V. st.potpada pod etruščanski. Nakon još jed

noga kraćeg grčkog razdoblja, grad osva jaju SAMNICANI, a 80. pr. Kr. postaje rimskom kolonijom.Gradsku visoravan oblikuje nepravilan jezik od lave oko 40 m iznad ušća rijeke SA-RNO. U uličnoj se mreži jasno ističe struktura staroga grada, koji su ETRUŠČANIokružili bedemima te su u nepravilni ovalupisali osni križ. U sjecištu kar d a i deku-m an a razvija se kasnije forum (str. 218).Zidni p rsten samnićanskoga helenističkogproširenja s 12 tornjeva i osam vrata u većem opsegu ponavlja stari obris. Proiz

voljno vođenje ulica iz prvog pojasa proširenja zamijenjeno je hlpodamskim su-stavom Produžeci karda i dekum ana, te jedna velika paralelna ulica širine 7 do8,50 m čine glavne arterije u helenističkojmreži ulica. P aralelni deku m an i širineoko 5 m raščlanjuju novi dio grada u 7pojaseva, a 3 m široke poprečne ulice(vici) dijele ih u uske građevinske blokove ( insulae). Stara urbana jezgra ostaje težište grada. Forum se obogaćuje trijemo-vima i javnim građevinama (str. 218). Okostaroga Heraklova hrama razvija se na ju

goistoku fo ru m tr ian gu lare s kazalištem i palestrom , prema grčkom obrascu. Nagranici prema stambenom dijelu gradanastaju term e (str. 234).U rimsko doba stvara se novo težište naistoku s am fiteatrom i novom velikom p a -lestrom, sagrađenima u kutu gradskih zidina.Izgled Pompeja pokazuje presudni utjecajhelenizma na italski urbanizam južno odetruščanske zone utjecaja sve do razdobljaranoga carstva. Temeljito preoblikovanjeu duhu rimske arhitekture i tehničkih gra

đevina spriječila je provala Vezuva 79- n.Kr. Katastrofa je konzervirala grad u razdoblju brzog uspona i povijesnog preokreta.


12/51

214 Rim / Tipologija II: urbanizam 2

□

□

□

sakralne gra evine,gra evine državne vlasti

komunalne gra evine

inzule, stambene č etvrti,vojne postrojbe

ulice, trgovi

Legionarski logor Neuss

(Novaesium)

i" jf—j i i i t

r — m _ ii ____ii...i i

i __

JI _

I _Jt j f U

S Di u i r i u i t\ — ii — iriP

•mr—1Q— in31=73 !]□i — i

- 6

1c mr — i


13/51

Rim / Tipologija D: urbanizam 2 215

Rim se od prapovijesnih seoskih početaka uspinje do središta imperija. Sakralni ikomunalni centri, kultne i reprezentativnegrađevine oblikuju arhitektonska težištagrada. Između njih bez plana niču četvrtis vilama i naselja proletera. Ubrzano pre

rastanje u milijunski grad u svim je razdobljima onemogućavalo provedbu brojnihplanova za njegovo uređenje. Međutim, usvim provincijama Rim je osnivao pravil-ne gradoveOni spadaju u političku i stratešku koncepciju obrane imperija. Gotovo svudapočivaju na istoj provjerenoj, shemi, a to jeČast rum Rom anum Rimski vojni logortijekom dugotrajnih ratova bitan je čimbenik sigurnosti. Postrojba u napredovanjusvakoga dana podiže utvrđen p okretn i lo-

gor . T ra jn i logori osiguravaju dopremupojačanja ili prezimljavanje. Garnizoni iutvrde na važnim točkama zaštita su granica i strateškog sustava cesta.Posvuda isti način podizanja logora stočno utvrđenim mjestima i funkcijama zadijelove četa automatski jamči sigurnu reakciju u slučaju napada. Za svakog pojedinog vojnika logor je prisno područjeuređenog života, bez obzira u kojemu sedijelu carstva nalazio. Preko logora sam je

Rim prisutan kao sila reda, kao organizacija, kao tradicija. U njegovu ustroju spaja ju se vojna svrhovitost i etruščanska vjerska tradicija urbane topografije.Iskopavanjima gotovo je potpuno rekonstruiran tlocrt Novesija (NEUSS na Rajni).Taj utvrđeni logor, sagrađen oko 30. n. Kr.osiguravao je lim es donje Rajne. Opkop izid omeđuju pravokutnik straničnih dužina oko 600 i 400 m. Široka poprečna os(decumanus) ili via p rinc ipalis dijeli ga uuski prednji odsječak zvan p ra eten tu ra , i

širi stražnji odsječak, zvan retentura. Uzdužna os (cardo) ili via pra etoria dijelioba odsječka u zrcalno jednake polovineradi olakšavanja izlaska u borbu.U retenturi nastambe vojnika, podijeljenihprema deset kohorti, kao zaštitni blok okružuju tehnički i organizacijski centar Njegova jezgra, koja se sastoji od simetrično postavljenih p rin cip ija (odnosno preto rija) i p a la č e leg ata odnosno kvesture, okružena je arsettalom , lazaretom , forum om i prostorom z a voz ila. U pretenturi se dužglavne ulice, iza neke vrste kolonade sprodavaonicama, nižu prostrane kuće višihčasnika, kojima se sa strane nalaze škola izatvor. S obje strane karda (iria p rae toria) kao čeoni blokovi logora nalaze se nastambe pomoćnih četa. V ojničke na stam be u kanatnoj gradnji na kamenim postoljimavrlo su skučene, no legionarima pružajuprihvatljiv životni okvir s obzirom na strogo propisana pravila službe.

Zbog sigurnosnih razloga, za civilne g ra-đevine u logorima nema mjesta. Međuprve građevine podignute izvan logoraspadaju am fiteatri, kasnije često dopunjeni kazalištem i cirkom. Pored njih naseljavaju se trgovci, obrtnici i obitelji vojnika.

Ta naselja za opskrbu uz logor ( c an ab ae ) brzo izrastaju u civilne gradove. Njihovanepravilnost u napadnoj je opreci premacastrumu.Uska isprepletenost vojne i civilne upravei karijere, te istodobno praktičan i normativan način razmišljanja dolaze do izraza i usličnom načelu planiranja civilnih gra-dova. Kolonije i gradovi u provincijamakao središta trgovine i uprave predstavljajuimperij s njegovom nadmoćnom tehnikomi civilizacijom. Pravilni kompleksi prila

gođuju se lokalnim odnosima i posebnimzadacima grada. Osim novoosnovanihpoluvojnički uređenih veteranskih kolon i-

j a i postojeća se naselja preoblikuju prema rimskom konceptu. Domaće stanovništvo jače ili slabije sudjeluje u procesuurbanizacije. U svakom se slučaju snažnonameće nadmoćna rimska struktura planiranja i građenja.Augusta Treverorum (TRIER), centarTREVIRACA povoljnog položaja, među

zapadnim se gradovima osobito brzo razvija. Već za AUGUSTA postaje upravnosjedište, a DIOKLECIJAN ga u svojoj reformi države 293- određuje kao jedan od glavnih upravnih gradova imperija. Njegovuizgradnju osobito je podržavala KON-STANTINOVA obitelj.Prsten z idin a uvelike nadilazi opseg unutrašnjega logorskog sklopa. Njegove osi bez posebnog isticanja vode vanjske rim-ske ceste sve do fo ru m a. U središtu gradaforum, okružen ko lon adam a i javnim zgra

dama, npr. dvjema upravnim palačama nazapadu (VIKTORINOVA građevina), zauzima prostor šest inzula. Velike carske građevine uglavnom stoje na rubu prvotnekolonije: iza zidina na obali rijeke Mozelsprem išta z a žito i B arba rin e terme, na višepoloženom istočnom rubu grada cirk i am -

fit ea tar, uključen u gradske utvrde. Područje palače prostire se na povišenoj terasi:u blizini Gradskih vrata (Porta Nigra) nalazi se konstantinska palača (kasnija biskupska dvojna crkva), velika au la pa l a č e (“bazilika”) i, na najvišem mjestu nad istočnom čeonom stranom foruma, dominantnikompleks carskih termi. U usjeku dolineAltbacha pridružuje se područje hramovaTREVIRACA izgrađeno na rimski način.Poput mnogih rimskih gradova sklopTRIERA čini podlogu kasnijem srednjovjekovnom biskupskom gradu. UrbanizacijaEurope polazi od rimske carske granicena Rajni i Dunavu.


14/51

216 Rim / Tipologija ni: urbanizam 3

Rim: pretor ijanska u tvrda,

zidine

a pogled, b tlocrt

i d l l b - r Gradska vrata: shema

a Arles, b Koln

Trier: Porta Nigra (v. tip. II)a tlocrt, b presjek

1 prizemlje, 2 gornja etažaRim: Porta Appia (rekonstrukcija)


15/51

Rim / Tipologija HI: urbanizam 3 21 7

Zidine i gradska vrata - kod ETRUŠČA-NA i drugih ITALSKIH PLEMENA simboligradske nezavisnosti - u Rimskom Carstvureprezentiraju moć i red imperija.Rimska tehnika građenja utvrda objedinju

je etruščanske i italske tradicije gradnjeobrambenih zidina s poticajima iz grčko-helenističkog urbanizma i vlastitim tehni

čkim razvitkom. Ona obuhvaća sve vrsteobrambenih građevina od nasipa i opkopa do gradskih zidina opremljenih kulama.Etruščani i Italci usavršili su staromedite-ransku tehniku gradnje velikim kamenjembez žbuke (str. 132). Tipično je p o lig on al no ziđe, čiji su blokovi učvršćeni nekomvrstom snažnih rasteretnih lukova (str.30). Tu prastaru tehniku zamjenjuje racionalnije i estetski skladnije pravilno z iđe od kam enih k lesanaca , te g ra d n ja s dv ije lju -ske koju su poznavali Grci (str. 165). Rimljani uvode p ečen u opek u i cem entnu gra-đu. M iješane tehn ike omogućuju racionalnu uporabu raspoloživa građevnog materijala.Od etruščanskih i italskih zidina ranograzdoblja sačuvani su još značajni ostaci(npr. ANSEDONIA, VOLTERRA, ALATRI,SEGNI, FERENTINUM). U RIMU im valjapribrojiti starije dijelove Serviieva zida. sagrađene u VI. st. pr. Kr. Njihovim opsežnim mlađim dijelovima s početka IV.st. pripada agg er servianus, zemljani nasip širok oko 42 m. Unutar dvaju obručaklesanaca od tufa njegova se visina penje

od oko 2,60 m (gradska strana) na oko9-10 m (poljska strana).Tipičan z id s dv ije ljuske prema helenističkom uzoru opasuje samnićanske Pom peje (str. 212): debeo je do 6 m, visok dooko 8,5 m, ojačan kontraforim a. Unutrašnja zidna ljuska povišena je za oko 3 m,kako bi zaustavila neprijateljske hice kojisu nadletjeli vanjski obruč.U kasnom carstvu stvara se jedinstvena tehnika: masivni, ali ne odveć duboki temelji, 2,5-3 m debelo zidno tijelo od cemen-tne strukture (opus cementicium ) izmeđuljusaka od opeka ili mješovitog obzida

(opus mixtum), visokih pet do deset metara, uglavnom s natkrivenim ophodom, i pr-sobranom s kruništim a i strelnicam a.Tom tipu pripada Aurelijev zid, sagrađenza zaštitu Rima nakon 270, višekratno obnavljan i nadograđivan. Kao zid glavnogagrađa osobito je snažne strukture: na unutrašnjoj strani su lučni trijemom, a njegovisu obrambeni ophodi dijelom zasvođeni.U zidni obruč uključeni su dijelovi ak-vedukata, logor konjaničke garde i tvrđa-va pretorijanaca što ju je podigao Tibe-rije.U ranom razdoblju kule su rijetke i male

ne. U III. st. preuzimaju se iz grčkog urbanizma kao građevine za ojačanje i bočnuzaštitu, te kao platforme za strijelce. Početni obl ik pravoku tnika u carsko doba

često se zamjenjuje obrambeno pogodni jim kružnim ili polu kru žn im oblikom . Napočetku su kule, u skladu s konfiguraci

jom zemljišta, međusobno više ili manjeudaljene, kasnije se grade u pravilnim razmacima, npr. kod Aurelijeva zida svakih100 rimskih stopa - 29,60 m. Strukturomuglavnom odgovaraju grčkim uzorima

(str. 164).Ranjiva a istodobno i reprezentativna mjesta svakoga gradskog utvrđenja jesu grad-ska vrata. Temeljni oblik bačvasto nadsve-denog prolaza kroz zid sačuvao se još unekim etruščanskim gradovima (FALERI1,VOLTERRA, PERUGIA, FERENTINUM, str.206). Suprotnost između zidne površine inadsvedenog otvora djeluje elementarnomsnagom, arhitektonsko oblikovanje ograničen o je na brižljivu obradu čeone strane luka i zidnog oplošja. Variranje i daljnja obrada tog monumentalnog motiva postalo je jednom od glavnih tema rimskog i europskoga graditeljstva.Temeljni tip vrata s jednim glavnim lukom održao se sve do kasnog razdobljaCarstva. Često je dopunjen s jednim ilidva sporedna prolaza s manjim lukovimaza prolaz pješaka. Kod jako prometnihulica uobičajena su dvostruka vrata. (Katkad se broj prolaza penje na tri do četiri.) Duboki otvori lukova na vanjskoj sestrani najčešće zatvaraju pokretn om rešet-kom , na unutrašnjoj strani vratnim krili-m a. Istaknute kule preuzimaju bočnu zaštitu. To osjetljivo mjesto često se dodat

no osigurava i dogradnjom ulaznog dvorišta. Kasnije se preko gorn jeg k a ta u o b li-ku g alerije, ulaz i bočni tornjevi povezujuu utvrđeni blok koji nadvisuje sama vrta.Tom tipu pripadaju mnoga vrata Aurelijeva zida, npr. porta Ostiensis ili porta Ap piaKako bi se povećala obrambena snaga,odsječci zidova povezuju se s obje stranekoso ili lučno (npr. ARLES, TRIER: Mozel-ska vrata, str. 214). Tako se nadirući neprijatelj može sa susjednih kula gađati i sboka.Porta Nigra u Trieru, najveća sačuvana

rimska gradska vrata, primjer su pretvaranja dvostrukog ulaza u reprezentativnugradnju. Kao samostalno građevinsko tijelo ona nadvisuju potez zidina za nekolikokatova. Središnje dvorište otvara se i prema poljskoj i prema gradskoj strani sa podva ulazna luka koji nose dvokatnu galeriju. Bočne kule u obliku izduženih pravokutnika na vanjskoj su strani oblikovane kao polucilinđri, na unutrašnjoj kaoplitki rizaliti ispred poteza s ulazom, nadvisujući središnje galerije za jedan kat.

Ja ka rastvorenost galeri ja i kula lučnim arkadama i raščlamba snažnim horizontal

nim vijencima naglašavaju reprezentativnikarakter građevine. Zauzvrat, obrambenanamjena zadovoljena je velikom stabilnošću i uobičajenim sigurnosnim mjerama.


16/51

218 Rim / Tipologija IV: urbanizam 4

1 forum

2 macellum

3 tržnica sukna

4 kurije

5 bazilika (v. tip. X)

6 kapitolij

7 Apolonov hram

8 hram lara

9 Vespazijanov hram

Pompeji: forum

(v. tip. I)

sakralne gra evina

komunalne gra evine

l l inzule, gradske č etvrti

I I ulice, trgovi

0 40 m

= C X

iinmiiHtllJJi'M'iUIU

Augusta Rau ri ca: fo ru m

1 kapitolij

2 forum

3 bazilika

4 kurija

5 prodavaonice

Gradski centri 1: forumi rimskih gradova


17/51

Rim / Tipologija IV: urbanizam 4 219

Među najvažnije zadaće gradova spadazadovoljavanje trgovačkih funkcija. Već urano doba s tržnicom se osim privrednog povezuje i veliki dio političkog i religioznog života, i to utoliko brže i intenzivnije što je više građana koji sudjeluju u

političkom životu i što je veća povezanostprivrede i politike. Tijekom vremena tržnica se preobražava u pozornicu društvene i državne reprezentacije, samo trgovanje premješta se na druga mjesta. U Grčkoj taj razvitak vodi k oblikovanju agom , u Italiji fo ru m a .Italskorimski forum isprva se oblikujepo uzoru na grčku agoru. Utjecaj privredno i kulturno nadmoćnih gradova VelikeGrčke (karta str. 152) preklapa se u srednjoj Italiji s utjecajem etruščanskih grado

va. U njima nisu dosad ustanovljene naznake niti predstupnjevi foruma. Forumočigledno pripada elementima italskogurbanizma pod grčkim utjecajem (str.220). U Rimskom Carstvu svaki grad,svaka utvrda ima prostor namijenjen forumu.Za forum u Pompejima mogu se rekonstruirati različite razvojne faze od italsketržnice do rimskoga foruma.Oskijsko naselje služilo je Grcima kaomjesto trgovine (str. 212). Nepravilnu tr

žnicu istočno od A po lon ova svetišta okružuju kuće, prodavaonice i trgovačke tezge. Za vrijeme kratkotrajne vladavine ET-RUŠČANI započinju preuređenje uličnemreže. Cardo i decum anu s križaju se u

jugoistočnom kutu tržnice. Njezino preoblikovanje prema helenističkim uzorimauglavnom je djelo SAMNIĆANA. Oni jeproširuju u smjeru sjever-jug na razmjernouskom potezu između Apolonova hramai karda.Na svim stranama oko tog foruma nastajusve do u rano rimsko carsko doba javnegrađevine i svetišta. Raznolika pročeljazgrada nisu okrenuta prema trgu: dvokatnitrijem ovi s a stupov im a obilaze ga sa svihstrana, pretvarajući ga u jed in stv en o obli-kovan otvoren prostor. Trgom u rimskomduhu, kao jedina slobodnostojeća građevina, dominira hram Jupitera Kapito lijskoga postavljen na 3 m visoko postolje.Na suprotnoj strani trga okupljene su upolitičko središte javne građevine, postavljene pod pravim kutom jedne premadrugima: velika bazil ika, tri kurije zagradsko vijeće i visoke službenike, te ko m icij kao izborno mjesto. Na istočnoj uzdužnoj strani nalaze se dvije velike profane građevine i dva manja svetišta. Takozvana E um ahijina zg rada služi važnojskupini suknara kao cehovska i skladišnakuća. U njezinu dvorištu uređena je tržnica suknom. Na sjeveroistočnom kutu foruma, u blizini novoga dijela grada, nalazi se m acellum , tržnica živežnih namirnica s prodavaonicama na vanjskoj strani i

tezgama u unutrašnjosti. Ispod rotunde sbazenom u sredini, bila je vjerojatno ribarnica. Objedinjenost trga odudara oddrugačije strukture starijeg dijela oskijsko-

a grada: zahvaljujući dvokatnoj kolonadieterogeni sklopovi zgrada poredani bez

pravila dobivaju jedinstven fasadni po-tez. Unatoč preuzimanju helenističkihpročelja s kolonadama (stoa, str. 176) topreoblikovanje nadilazi koncepciju grčkeagore. Grčka arhitektura prije svega težiravnomjernom oblikovanju građevinskihujela, rimsko-italska oblikovanju prostora.Presudan pomak iz slobodnog rasta prema racionalnom planiranju objedinjenogprostora trga s čvrstom osi i usmjerenjemprema jednoj dominanti, dogodio se uPOMPEJIMA u doba Samnićana. Riječ je o

anticipaciji razvitka rimskoga grada. Kodkasnijeg urbanizma u Rimskom Carstvuforumi su već pri prvom premjeravanjupredviđeni u sustavu rim skog logo ra kaozatvoreni osnosimetrični trgovi (str. 214).

Forum u mjestu Augusta Raurica pružaogledni primjer tog razvoja. Najstarija kolonija veterana na sjevernoj strani Alpa osnovana 44. pr. Kr. istočno od Basela, svojprocvat doživljava u II. st. n. Kr. Pravilnisklop prilagođen je obrisu uzvisine na uz

dignutoj obali Rajne. Njegove g la vn e osi presijecaju se na forumu ispred Ju p iter ov a hra m a (Kapitolij). Cardo, ovdje iznimnou smjeru istok-zapađ, kao idealna simetrij-ska os prolazi od središta hrama preko oltara do središnje točke kružne kurije. D e-cu m anu s m axim us, glavna ulica grada usmjeru sjever-jug, probija s obje strane ko-lonade foruma, dijeleći ga na sakralno p odručje kapitolija i na istinski forum sazgradama državne uprave.Za gradski forum ostavljene su u šahovskoj ploči grada dvije i pol inzule od oko40x51 m, po jedna inzula za kapitolij i središnji trg, pola inzule za baziliku. Potezi

p rod av aon ic a i ko lonade odvajaju forumkao idealnu i reprezentativnu zonu odostalih gradskih četvrti, ne kidajući njihovu povezanost. One se kao zatvoreni ophod nastavljaju i na unutrašnjim uzdužnim stranama trga te na Kapitoliju. Njegovi zidovi pojačavaju djelovanje hram a s ophod n im trijem om koji, stojeći na visokom postolju, dominira trgom. Nasuprotnjemu trg zatvara bazilika kao profanareprezentativna građevina. Njezin unutrašnji prostor širokim je portikom na uzdužnoj strani izravno povezan s forumom, tese može smatrati i njegovim natkrivenim

rodužetkom. Kurija za sjednice vijeća,oja joj je dograđena kao rotunda, sagra

đena je po uzoru na helenističke buleute rije (str. 176) s kružnim stepenastim sjedalima. Cjelokupna koncepcija foruma odgovara službenoj arhitekturi što polazi odrazvoja grada Rima (str. 220).


18/51

220 Rim / Tipologija V: urbanizam 5

3 Marsov hram

■sakralne gra evine 4 Minervin hram

5 hram Mira

□ komunalne gra evine 6 Augustov trijumfalni luk

7 Emilijeva bazilika

□ gradske č etvrti 8 Julijeva bazilika

9 kurija□ ulice, trgovi 10 hram Venere Roditeljice

(Venus Genetrix)

11 Trajanova tržnica (v. tip. XV)


19/51


20/51

222 Rim / Tipologija VI: kuća 1

Pompejanska kuća s peristilom

(“ asa di capitelli figurati")

Pompejanska kuća s peristilom (shematski uzdužni presjek)

stambeni prostori

L ....

1 gospodarski prostorihodnici, trijemovi, dvorišta

vrt

1 taberna

2 atrij

3 ala

4 tablin

5 kubikul

6 vrt

7 peristil

8 eksedra

9 triklinij


21/51

Rim / Tipologija VI: kuća 1 223

Od neolitika do kasne antike skupine doseljenih naroda prekrivaju Italiju raznoli-kim ob licima k uća i naselja, kojih su setragovi u zabačenim područjima sačuvalisve do XX. st. Iz ranog razdoblja pak teknekoliko tlocrtnih fragmenata, a prije svega um e u obliku kol ibe pronađene u grobovima, omogućavaju barem približnu re

konstrukciju regiona lnih tem eljnih tipova. prijelaznih oblika iz kružne kolibe u p ra -vokutnu ku ću s ognjištem.GRCI u južnoj i ETRUŠČANI u srednjojItaliji grade prve gradske stam bene kuće. Na etruščanskom području, osim gro bn ih kom pleksa s više prostorija i u m i u obliku kolibe , nema mnogo uporišta za rekonstrukciju kuća s više prostorija u rano m razdoblju. Jezgra regije na Rimskom forumu, s predvorjem, prostorom za ognjište i stražnjim prostorom sliči egejskommegaronu (str. 134). U Marzabottu (str.213) pravilne se inzule stambenih četvrti

dijelom sastoje od kuča čije su skupineprostora raspoređene oko središnjeg dvorišta. Ulazni atrij prema ulici i glavnaprostorija u stražnjem dijelu najčešče su usredišnjoj osi. U gradu i u kući na snazi suslični prostorni i osni odnosi, kao izrazvjerski motiviranog reda koji prožima svapodručja života.Problem, kako ih povezati s praktičnimpotrebama stambene kuće i konstrukci

jom racionalne drvene gradnje, riješen jeu kući s atrijem, koja se u IV. st. učvršćuje kao sveitalski tip. Teorije o njezinojranoj povijesti smatraju da je njezin zametak dijelom unutrašnje dvorište okruženosa svih strana, a dijelom pridmživanje skupina prostorija jezgri sličnoj megaronu.Različiti oblici atrija razlikuju se po krovnoj konstrukciji. Kod tuskičkog atrija (atrium tuscanicum ) stropne grede slobodno premošćuju prostor, kod tetrastil nog atrija ( atrium tetrastylicum ) četiristupa podupiru gredu oko otvora trijema.Umnožavanjem potporanja nastaje korint-ski atrij (atrium corinthicum ) sličan peristilu. Uobičajen krovni otvor jest compluvi um , čije su krovne plohe nagnute prema

unutra, te odvode kršnicu u udubljenje upodu atrija. Za razliku od njega, kod starijeg displuvija krovne su plohe nagnuteprema van.Tlocrt je osnosimetrično raspoređen okoatrija. Na uzdužnim stranama nalaze semale spavaonice, cubicula, a na prednjoj istražnjoj strani veće stambene i gospodarske prostorije. Dva bočna krila, alae. omogućuju pristup prostorijama pored tabli-numa, zvanim oeci. Uski prolaz vodi u vrt.Oblik krova kuće s atrijem omogućavastupnjevanje visine prostora i osvjet-ljenja. Visoki prostor atrija širi se postran

ce, najčešće punom visinom u bočna krila, uspostavljajući laganu distancu premaskupini prostorija na vrtnoj strani. Tablin

se širom otvara prema atriju, a s vrtom gapovezuje veliki prozor. Ostale, niže prostorije, zatvorene su prema atriju vratima.Na vanjskom su pročelju prozori rijetki.Tablin (tablinum) spočetka služi kao roditeljska soba s bračnim krevetom, kasni

je kao primaći prostor. U atriju stoje kućni oltar, ognjište i stol za jelo, kuhinja se

kasnije odvaja, jedan oecus uređuje se kaosoba za jelo, često već i kao triklinij ( tricli nium).Povećani zahtjevi i raslojavanje prostornihfunkcija uvjetuju proširenje prostornog programa prema ograničenjima koja nalaže stroga shema kuće s atrijem. Kod povezivanja više kuća jedna uglavnom služireprezentaciji, a jedna ili više njih obitelji iposlovima. Prijelaz prema novom rasporedu donijela je tek kombinacija s pokretnimsustavom helenističke kuće s peristilom, koji se proširio iz Kampanije. Prednostiobaju tipova ne objedinjuju se u novoj mi

ješanoj formi, nego se njihove razlike po jačavaju susl jednom primjenom i jednog idrugog tlocrta.Najbolje primjere te preobrazbe tijekomrazdoblja II-I. st. pr. Kr. nude Pompeji. Rana pompejanska kuća u svom ustrojuodgovara ranorimskoj. Prostori uz uličnopročelje najčešće služe kao radionice iprodavaonice (tabemae).

Jedn ostavno proširenje dodavanjem p eris -tila pokazuje tlocrt kuće zvane ’ Casa di capitelli figurati Iza namjenskih prostorija uz ulicu slijedi pravokutno izdužensimetričan atrij. U nizu reprezentativnihprostora tablin se otvara i sprijeda i stragaa trikliniji samo prema vrtn om peristilu Njegov trijem izravno je pridružen prostornom programu atrija, a sastoji se odsamo 3 krila; na četvrtoj strani on je sli-

je p a ko lo n ad a. Jednostavni sklop čitav jeugrađen u jednu inzulu i okrenut je isključivo prema unutra.Velike vile heleniziranoga visokog staležaSamnićana često zauzimaju čitavu dubinuinzule.“Časa del Fauno zauzima širinu dvijuuobičajenih parcela a sastoji se od dvije

ku će s atrijem , spojene središnjim stam be-nim p eristilom , kojima je dodan i vrt s pe -ristilom. Svaka od te četiri prostorne skupine samostalna je; središnje prostore m eđusobno povezuju samo uski prolazi. Njihov slijed određen je izmjenom prostornih osi, te stupnjevitim povećavanjem širine prostorija i jačine svjedosti uz istodobno smanjivanje njihove visine. On ujedno označava prijelaz iz strogog, gotovomonumentalnog karaktera atrija u vedar iidiličan vrt s peristilom.“Časa del Fauno” unatoč svojoj prostranostizadržava karakter gradske kuće zatvorene

unutar inzule. Postupno olakšavanje i otvaranje građevinskog tijela provodi se u velikim vilama iz carskog razdoblja (str. 226).


22/51

224 Rim / Tipologija VII: kuća 2

Višekatne gradske najamne kuće


23/51

Rim / Tipologija VII: kuća 2 225

Od II. st. pr. Kr. broj stanovnika RIMA svebrže raste. Posljedice su nastanak gradskog proletarijata, špekulacije zemljištem,stvaranje slamova i stalna nestašica stanova. Gustoća stanovnika u Rimu carskogdoba procjenjuje se na oko 80 000 po

km2, a za gradsku jezgru još i mnogo više. Kuća s atrijem dostupna je samo imućnom visokom staležu.Za masu stanovništva stvaraju se novi tipovi: gradske najamne kuće Prve odtih “inz u la ” nastale su pregradnjom, nadograđivanjem i spajanjem ku ća s atrijem. Skupine niskih prostorija oko visokog atrija dobivaju dodatni kat do kojeg se dolazi odvojenim stubama, a koji je podijeljen u najamne stanove (cenacula). U di

jelu prizemlja nalaze se prodavaonice i ra

dionice. Da bi se postigla što veća dobitzemljišnim špekulacijama, povećava sebroj katova. A trij postaje dvorište z a svjet-lo. Prelagane konstrukcije često uzrokujuurušavanje, nedovoljno osiguranje od požara uzrokuje požare s katastrofalnim posljedicama. Standard stanovanja i sanitarniuvjeti vrlo su oskudni. Socijalni obziri utakvim zgradama ne igraju nikakvu ulogu.Postupno dolazi do uslojavanja stambeneponude za različite skupine najamnika.Carski građevinski zakoni nastoje uvesti

red: npr. više je puta određena najvećadopuštena visina najamnih kuća, posljednji put za cara TRAJANA na 60 rimskihstopa = 17,60 m. Unatoč tome stambenagradnja u Rimu ostala je kaotična, jer segrad nikada nije pravilno planirao.Drugačije je bilo u Ostiji. Građevinskipropisi i pravilna mreža ulica pospješujuizgradnju nov ih tipo va gradsk ih inzula.

Jedinstveno planiranje građevinskih blokova zamjenjuje stare sklopove kuća s atrijem. Prizemlja kao i dosad služe kao

prodavaonice, radionice i stanovi koji su snjima povezani. Česti trijem ovi s lukovim a štite prolaznike i robu od sunca. Iznadniskoga međukata (mezanin) u 1. katu slijede^uglavnom veći stanovi za imućnijenajamnike (piano nobile)^ Viši katovisadrže manje-stanove T pojedinačne sobeu kojima se tiskaju najamnici iZ'iiT/IH slo jeva i posluga.Iskopavanja gradskih četvrti pokazuju ti-pove inzula s različitim sustavima pristupa i stanovanja.

1. Uske inzule s jednim srednjim hodnikom u uzdužnom smjeru i potezima sobas obje strane.2. Uske inzule s uzdužnim srednjim nosi

vim zidom. Na gornjim katovima uza svaki uzdužni zid po jedan niz soba, a svakom se pristupa posebnim hodnikom istubištem. Tipičan blok s takvim stanovima za skromnije najamnike jest “Časa di via della Fontana3. Uska ili srednja inzula s nosivim uzduž

nim unutrašnjim zidom. Na obje uzdužnestrane po jedan gotovo zrcalno jednak veliki stan (ku ća s dv a pročelja), u uglovimavelike sobe s više prozora, povezane jednako osvijedjenim hodnikom, iza kojeg senalazi skupina prostorija s indirektnim os

vjetljenjem i zračenjem, stubišni pristupkao kod tipa br. 1.4. Široka inzula s unutrašnjim dvori-

štem iz kojeg se na različitim etažamapreko arkada, galerija ili hodnika prilaziprodavaonicama i stanovima. Moguća jevišestruka iskoristivost sa stanovima različite veličine i - barem djelomično —dvostranog osvjetljenja.Primjer je tog tipa “Časa di Diana ". Kaougaona kuća, na spoju dviju strana velikeinzule, ona dobiva dnevno svjetlo samo s

jedne bo čn e i jedne čeone strane. Ekscen-trirano un utrašnje dvorište dovodi svjetloi zrak prostorijama u unutrašnjem dijelukuće. Sa svake ulice po jedan hodnik sastubištem omogućuje pristup unutrašnjostigrađevine, treće stubište uspinje se izunutrašnjeg poprečnog hodnika. Stanovišto obuhvaćaju jednu do četiri prostorijesastoje se duž uličnih pročelja dijelom od jednostavnih nizova soba. dijelom odapartmana s glavnim prostorijama premaulici i sporednim, neizravno osvijetljenim.

Kod stanova okrenutih unutrašnjem dvorištu većina je soba neizravno osvijetljena.Od sanitarija dokazan je nužnik u prizemlju i fontana u dvorištu. Čini se da nije bilokuhinja.Kao primjer osobito komforne inzule slovi Časa di Serapide . Središnje dvorište za sv jetlo s arkad am a služi na svim katovima kao horizontalni pristup prodavaonicama i stanovima što se nalaze na vanjskoj strani. Vertikalnom povezivanjusluži sred išnje stubište. Ispred prodavaoni

ca uz glavnu ulicu proteže se prigrađenin i z a r k a d a , koje u dugim potezima određuju izgled ulice duž velike inzule. Nasuprot glavnom ulazu, u osi dvorišta visokizasvedeni prostor u prizemlju podsjeća natablin kuće s atrijem.Ta kuća povezana je zajedničkim termam a sa sličnom, samo još većom Časa degli Aurighi". čime se stanovnicima nudinjega tijela i luksuz kupanja u samoj kući.Za samostalne stambene kuće i kuće s više stanova izgrađene u tehnici zidanjaopekom oblikuje se poseban stil s dvostrukim i trostrukim prozorima, konzol-nim balkonima ispred prvoga kata, stupovima, zabatima i pilastrima od klesanogkamena. Velike su stambene kuće sastavni dijelovi sveobuhvatne organizacije javnog života u Carstvu, u koji spadaju i tr-

gov ačke u lic e (str. 242), ja v n e ku h in je iterme (str. 234). Taj velegradski stil življenja nakon propasti Carstva ponovo jedosegnut tek u kasnom XIX. st.


24/51

226 Rim / Tipologija VIII: vila i palača 1

Nenriig: vila

a rekonstrukcija

b tlocrt

M H reprezentacija I I vrtna dvorišta

H M stanovi 1 J dvorišta

U ZU sporedne prostorije 1 1trijemovi sa stupovima

Tivoli: Hadrijanova vila

položajni plan1 "poikile''

2 “Teatro marittimo”

3 peristil pala e

4 “Piazza d’Oro"

5 terme

6 "Canopus"

7 “akademija"

Ladanjsko sjedište i vrtna palača u razdoblju carstva


25/51

Rim / Tipologija VID: vila i palača 1 227

Rimska gospodarska kuća, villa rustica, šftiatra se ishodištem mnogih Tipova gradskih i izvangradskih vila. U njoj, kao središtu poljoprivrednog imanja, povezana jegospodarska i stambena gradnja. Njezinoblik i veličina ovise o veličini dobra, vrsti

i opsegu proizvodnje, topografiji i klimi.Intenzivnoj privredi s vinom i maslinamau Kampaniji odgovara npr. imanje iz kas-norepublikanskog vremena u Boscorea- leu: zatvoreni pravokutnik kao trokrilni sklop sa središnjim perist ilom . Na njegovojsjevernoj strani je dvokatna kuća, na istočnom i zapadnom krilu t ijesak za grožđ e iza masline, spremišta za ulje i vino, tenatkriveno gum no.Kod velikih imanja (latifundije, str. 203)stambene se zgrade odvajaju od gospodarskih, natječući se s gradskim vilama. Gos-

podarev u ku ću na poljoprivrednom dobruVitruvije zove ‘villa urbana". Uzor joj je,međutim, villa suburbana, stambenakuća pripadnika visokoga gradskog sloja uokolici grada. Među različitim tipovimatlocrta jedna se skupina nadovezuje nahelenističke vile s peristilom, kakva jeČasa d el Faun o u POMPEJIMA (str. 222).Za razliku od nje vile s trijemom najčešće se sastoje od pravokutne izdužene jezgre s prigrađenim trijemovima između ri-zalitno istaknutih bočnih krila ili p a v iljo -n a . Taj široko rasprostranjeni tip osobitoodgovara klimi u sjevernim provincijama.U kompoziciji građevinskog tijela ističe serimska sklonost za osni raspored i simetri ju, možda pod utjecajem vojnih građevina(pretoriji, p a la č e legata). Male i velike viletog tipa otkopane su u GALIJI, ENGLESKOJ i GERMANIJI.Primjer njihovih dimenzija koje često odgovaraju dimenzijama palača jest vila kodNenniga, na luksemburškom području ri jeke Mozel, sagrađena vjerojatno u II. st.n. Kr. Usred ozidanog vrta širokog 610 mstupnjevito se na visokom posto lju (basisvillae) diže skupina građevina simetričnapo središnjoj osi. Jeđnoetažni trijem ovi sa stupovima protežu se oko stražnje stranei bočnih fasada glavne zgrade, te s dvijezrcalno jednake sporedne građevine oblikuju prednje dvorište stupnjevano po širini i po visini. Kao dugačke horizontale tise trijemovi protežu usporedno s glavnimpročeljem, vodeći u krajolik.Na glavnoj zgradi trokatna bočn a kri la sasvojim zidanim površinama u snažanomsu kontrastu s dvoetažnim trijemom glavnog pročelja, te gotovo poput tornjeva označavaju uglove građevine. Simetričnostvanjštine nastavlja se i u unutrašnjosti, usredišnjoj dvorani koja se proteže krozobje etaže. Položaj četiri ugrađena p e -ristila sa skupinama stambenih i gospodarskih prostorija odgovara uslojenomprostornom programu. Samostojeće terme dostupne su s južne kolonade.

Individualni programi sve češće daju pečat arhitekturi vila. Sustavi p od n og g rija -n ja ublažavaju oštrinu klime, ostakljeni

p ro zori oslobađaju prostore ovisnosti oatriju i peristilu, omogućavajući izrazitijuorijentaciju prema krajoliku. Udobnost živ

ljenja i sloboda planiranja povećavaju sezahvaljujući gotovo neograničenim novčanim sredstvima u ladanjskim rezidencijama careva.Villa imperialis služi kao privatna ljetnavifa ili kao sporedna rezidencija s većim ilimanjim brojem dvorjanika. U skladu s namjenom i osobnim stilom vladara onamože biti ladanjska kuća ili palača.Oba aspekta na jedinstven način predoču je Hadrijanova vila u Tivoliju Hadrijan ju je građicrkačrsvoju rimsku rezidencijuoko 118-138. n. Kr. u tri faze. Njezin položaj na blagoj uzvisini ispred južne padine Sabinskog gorja (costa calua) odlikujese blagom zimskom klimom. Areal velikoko 300 ha pruža se prema jugu izmeđudviju udolina s potocima, uz visinsku razliku od oko 53 m, raščlanjen prostranimt erasam a s vrtovima, gajevima, alejama ibazenima.Brojne skupine građevina dijelom služedržavnim poslovima i carskoj reprezenta-ciji, a dijefom privatnom boravku, pruža jući caru mogućnost potpunog povlačenja. Označavanje toga rezidencijalnog i vrtnoga grad a "vilom” upućuje na razlikuspram kompaktnog ustroja palača na PA-LATINU (str. 228).Getiri kompleksa građevina slijede, svaki s vlastitom orijentacijom, konfiguracijuzemljišta: palača usporedna s padinomsjever-istok, velika terasa s akademijom i“Timonovom kulom” na nasuprotnomkraju, usporednom s padinom jug-zapad.Poikile, neka vrsta foruma s vrtom okruženim Irijemovima, pruža se u smjeru is-tok-zapađ na padini koja se spušta premasjeveru. Njezinu orijentaciju preuzima iskupina građevina oko “sta d ion a ”. Kompleks termi povezan trijemovimaslijedi smjer duboke međudoline, u čijemse suženom i spuštenom dijelu nalazi um

jetno jezero zvano Kanop sa Serapejem. Veliki dio građevina određen je elementima rimske državne arhitekture analognopalačama na Palatinu.Neke, međutim, pokazuju tipično “hadri-

jansku” arhitekturu, prije svega 'Piazza

đ’Oro uz palaču, i vila na otoku, poz-nata kao “Teatro marittimo”, Hadrijanovprivatni studio. Kao članak neutralanogusmjerenja ona se nalazi između palače ipoikile u polukružnom ribnjaku, pristupačna samo preko okretnih m ostova. Sa zidovima koji se konveksno i konkavnopovijaju, s nišama, stupovima i kupolama,te slikovitim bogatstvom unutrašnjih vizura, ona predstavlja srž privatne ladanjskearhitekture smještene usred rezidencije.


26/51

228 Rim / Tipologija IX: palača 2

državnič ki prostori

stambena palač a

sporedni prostori,

uprava

vrtna dvorišta

ulice, trgovi

trijemovi, hodnici

____________ 50 m

Rim: Domicijanova

palača na Palatinu

A Domus Flavia

B Domus Augustana

C stadion

1 palatinski prostor

2 terasa za pokazivanje

3 kapela palač e

4 Aula Regia

5 dvorana za audijencije

6 gra evina s ulazom

7 blagovaonica8 velika eksedra

C

Split: Dioklecijanova palača

1 vrata

2 mauzolej

3 hramsko dvorište

4 vestibul5 arkade uz more

6 blagovaonica

7 Aula Regia

8 dvorana za audijencije

Carske palače u Rimskom Carstvu


27/51

Rim / Tipologija IX: palača 2 229

U doba monarhije oblik vladavine postupno se mijenja od AUGUSTOVA p rin ci

p a ta u dominat , apsolutnu vladavinu kralja prema helenističkom uzoru. Privatnakuća vladara ( p r in cep s) proširuje s e l icarsku palaču

Skupina kuća što ju je na GERMALU, sjeverozapadnoj glavici PALATINA, kupioAugust, još sliči vilama drugih otmjenihRimljana ( Č asa d i Livia). No već je TIBE-RIJE na Germalu podigao prostrani kompleks Domus Tiberiana Njegovi su ganasljednici proširili sve do Fonima. NE-RON je sa svojom Domus transitoria planirao lanac vrtova, kolonada, paviljonai vila sve do Eskvilina. Nakon požara 64.n. Kr. pod vodstvom njegovih arhitekataSEVERA i CELERA nastaje Domus aurea

Od nje je između ostaloga iskopano 370m dugačko krilo s dvorištem koje ima ek-sedru i dvoranu s kupolom.Nakon katastrofalnog požara 80. n. Kr.DOMICIJANOV arhitekt RABIRIJE zamišlja iz temelja no™ koncepciju. Domici janova p ala ča oblikovana je u skladu sautoritarnim načinom vođenja državnihposlova. Na južnoj glavici palatinskogabrijega (Palatium) poravnavanjem i gradnjom supstrukcija nastaje platforma odoko 160x200 m za dva usporedna kompleksa građevina: to su D omus F lavia nasjeveru kao vladarska palača i D omus Au-

g u sta n a na jugu kao stambena palača.Obje su ustrojene prema načelu peristila.Domus Flavia sjedinjuje četiri prostranagrađevinska krila "oko središnjeg peristila.Istočno krilo tvori skupina s tri dvorane,30_m široka (!) A ula R eg ia za državničkeposlove, na čijem se boku nalazi bazil ika za_savjetovanja i audijencije, te lararij, “kapela” za božanstva carske kuće. Trijemoko visoke terase palače (basis villae) ob jedinju je trojnu skupinu zajedničkim pro

čeljem. Iz njega se na p a la tin sk i p rosto r (area P alat ina ) pružaju tri balkona na ko

jima se car pojavljuje pred poslanstvima iskupovima.U zapadn om krilu kao pandan auli dižese velika dvorana z a gozbe , “Coenatio Jo-vis”, između dvaju dvorišta s vrtovima. Oddvaju povezujućih krila sjeverno služi kaoulazna dvorana središnjeg p eristila vladarske palače, a južno kao p ro la zn a g ra d -n ja prema jednakom peristilu u palači Do-mus A ugustana

Stambena palača s velikim brojem prosto-rijagstupnjevito se diže na visokim sup-strukcijama jugozapadne padine. Iza službene rezidencije uz g lav n i per istil, 12 mniže, oko, upuštenog dv orišta s vrtom, na-lazi_se carev privatni stan. Zakrivljena kolonada velike dvokatne eksedre oblikujezapadnu fasadu s privatnim ulazom, tesluži caru i njegovoj pratnji kao lođa iznadVelikog cirka ( C ircus M axim uš). Na juguse na palaču Domus Augustana nadove-

zuje izduženi peristil s vrtom, takozvanistadion (usp. Villa Hadriana, str. 226).Raznolik građevinski program Domicija-nove palače počiva na sustavu dvostru-kog osnog križa Uzdužna i simetrijska os kojoj je polazište Dom us Flavia proteže

se preko počasnog balkona na palatin-skom prostoru do niše u dvorani za gozbe. Pri odavanju počasti, pri svečanim državnim činima ili kod gozbe car se najčešće nalazi na povišenom postolju uokvirenapsidom, prema kojoj je usmjerena prostorna os. Preko nje istodobno se uspostavlja idealna veza sa starim središtemRima, Forumom (Forum Romanum).Usporedna glavna os palače D omus Au-

g u sta n a pruža se točno u suprotnomsmjeru od portala u velikoj eksedri preko

donjeg peristila kroz rezidencijalnu palačusve do eksedre u istočnom gornjem vrtu speristilom. Točke križanja s poprečnom osi leže u središtu obaju centralnih peristila s prilazima i prolazima od vanjskogophoda sve do stadiona.DOMICIJANOV Palatium. iz čijeg imenaproizlazi opći naziv palače, ostaje službenosredište imperija sve do DIOKLECIJANOVEreforme carstva 293/97. Palače tetrarha unovim upravnim gradovima NIKOMEDIJI,SIRMIJU, MEDIOLANU (MILANO), AUGUSTI TREVERORUM (TRIER) i EBORAKU(YORK) variraju prostome skupine i tipovegrađevina poznate s Palatina.Ugroženost Carstva i ratni karakter epoheosobito odražava Dioklecijanova palača u Splitu. Kao okvirriT oblik za svoju rezi-dencijćTu starosti car je izabrao shemu voj-ničkog logora ( str. 214). Na kopnenim stranama istaknute su četverokutne i osm ero-ka tne ku le koje štite bokove obrambenihzidina visokih 18 m. Vrata osigurana pro-pugnakulima obilježavaju završne točkeosnog križa. Cardo i d ec u m a n u s kao

ul ice s kolonada m a dijele područje utvrdena četiri četvrti: sjeverne služe za smještajvojne posade palače i uprave, južne kaookvir mauzoleja i kao sakralni fo ru m . One se otvaraju prema kardu proširenom uperistil, koji je ujedno prednje dvorište palače. Kardo na jugu završava dvoetažnimvestibulom s pročeljem kakvo ima hram. Ispod luka umetnutog u zabat pojavljuje secar koji prima počasti kao “dominus et de-us”. Dvorana sa stupovima vodi prema a r-kad am a n a m orskoj strani. One su, kao i

kod velikih vila s trijemovima (str. 226), istodobno šetnica uz more i pristup u palaču.U njezinu zapadnom krilu nalaze se dvi je usporedne dvorane s apsidama: A ula Regia i dvorana za audi jenci je , na kojuse nadovezuje privatni stan s t ermama. Uistočnom krilu nalazila se vjerojatnod v o ran a z a g o z b e sa sporednim prostori

jama. Iz donje etaže sa zasvođenim potpornim “podrumima” Porta m arina vodiduž glavne osi do pristaništa.


28/51

230 Rim / Tipologija X: bazilika 1

tlocrti, a Cosa, b Pompeji (v. tip. IV), c Augusta Raurica, d Aspend

presjeci, a Rim: Ulpijeva bazilika, b Fano: Vitruvijeva bazilika

Tipovi rimskih bazilika


29/51

Rim / Tipologija X: bazilika 1 231

Rimska je bazilika komunalna višenam jenska građevina reprezentativnog karaktera. Služi kao zatvorena tržnica. Danka iburza, kao sudnica i kao opće sastajalište.Obično se gradi na rubovima otvorenihtržnica, na kojima se najvećim dijelom odvija život mediteranskih gradova. Premaurbanizmu carskog doba (str. 218) bazilika ulazi u standardni program svakog foruma.Počeci nastanka raznih tipova bazilike dosada su nerazjašnjeni. Usprkos grčkomimenu ne postoji jednoznačan grčki uzor.Preobrazba helenističkih tipova građevinau tip s dvoranom (aulom), određen oblikom unutrašnjeg prostora uvelike je uznapredovala u II. st. pr. Kr. Među prvimadokumentirane su sljedeće bazilike: u Ri-mu ba sil ica P orcia 189, b. A em ilia 179, b.

Sempronia 170. pr. Kr. Gotovo istodobnoslijede skromne dvoranske građevine uitalskim kolonijama: ARDEA, COSA, ALBAFUCENS i druge.Čini se da je nosilac razvitka u prvom redu bila Kampanija, kao pokrajina susjedna grčkim gradovima. Njezin najbolje sačuvani primjer je bazilika u Pomp ejima, što su je oko 130. podigli Samnićani.Na užoj strani njezino se predvorje neposredno nadovezje na kolonade foruma(str. 218). Nije jasno je li se kod glavnogprostora radilo o izduženom otvorenom

per istilu ili o natkrivenoj dvorani s dvo-etažnim nizom stupova sa svih strana, izakojih se nalazio ophod odnosno galerija.Uzdužna je os usmjerena prema dvoeta-žnom tribunalu, izoliranom nizom stupova. U formalnom smislu nasljeduju se helenističke tradicije, no osna usmjerenost,te pravilnost i zatvorenost prostora pripadaju, kao i forum, italskim prostornimkoncepcijama.Kao suprotnost toj izduženoj građevinistoji široka građevina bazilike u Cosi, sa

građene sredinom II. st. Građevinsko tijelo zatvoreno na tri strane, šire nego duže,otvara se preko unutrašnjeg ophodnogtrijema cijelom širinom prema trgu. Na suprotnoj strani niša u stražnjem zidu preuzima ulogu tribunala. Tom tipu odgovaramalena forumska bazilika, koju je VITRU-VIJE oko 27. pr. Kr. sagradio u Panu. Rekonstrukcija prema njegovu opisu pokazuje presjek tipičan za takve dvorane:središnji prostor, natkriven dvostrešnimkrovom i slobodnonosivim krovnim po-veznicama, poput lateme strši iznad dvo-

etažnih bočnih prostora. Prozorski pojasiznad jednostrešnih bočnih nagiba krovaomogućuje osvjetljenje odozgo.

COSA i POMPEJI variraju iste temeljne elemente: povišen sr ed n ji prosto r, ophod s ko lonadam a, iznad njega istovrsne g aleri-

je , u glavnoj osi tribunal izoliran od glavnog prostora. Razlike počivaju u naglašavanju osi - u POMPEJIMA uzdužna os, uCOSI poprečna os - nadalje, u dodatnimelementima, poput odvojenog pre dvorja ,

te u pojedinačnim oblicima. Tijekom razvoja povećavaju se dimenzije i broj brodova. “Vitruvijanski” tip gubi na značenju,bazilike rastu prije svega u duljinu. Jednako su česti pristupi i po uzdužnoj i po poprečnoj osi.Kao posljednja velika dvoranska gradnjana Rim skom forum u (str. 24, 220) pod CEZAROM i AUGUSTOM umjesto Semproni

je v e b a z il ik e nastaje Ju lije v a baz ilik a . Onasluži kao sudnica, no ispunjava i starufunkciju tržnice: tabem ae veteres premještene su na njezinu stražnju stranu, te seotvaraju prema vanjskom prolazu. Premasvim ostalim stranama dvorana je, kaonatkriveni produžetak foruma, otvorena.Umjesto helenističke arhitekture kolonada

javlja se iznutra i izvana niz rim skih ar ka -d a s bačvastim svodovima u ophodima.

Helenistička lakoća zamjenjuje se teškomraščlanjenom masom, tijelo građevine oblikovano je kao jedinstvo konstrukcije iforme, rastvoreno sa svih strana otvorima.Stolječe kasnije u RIMU se gradi basilica Ulpia. najveća po tlocrtnoj površini, jedina u sveukupnom sklopu carskih foruma(str. 220). Ona više nije samostalna građevina, nego je planirana kao dio cjelineTrajanova foru m a. Njezino uzdužno pročelje, položeno poprečno na glavnu osforuma, dominira njegovim prostorom.Konstrukcija sa stupovima i arhitravom

pokazuje uvriježenu shemu bazilike, alipovećanih dimenzija i s pet brodova.Kao novi element preuzeta je iz forumskearhitekture polukružna eksedra (apsida).Ona na oba čeona kraja oblikuje zasebnegrađevinske dijelove, izolirane od unutrašnjeg prostora, samostalne i s vanjske strane. U tlocrtu, međutim, njihovo se udvo-stručavanje, zajedno s poprečnim pristupom, suprotstavlja osnoj usmjerenostidvorane (usp. srednji vijek, sv. 2). Tip rimske fo ru m ske b az ilik e u Ulpijevoj bazilici

na Trajanovu forumu dostiže reprezentativan oblik trajne vrijednosti. Njezin uzornasljeduju brojne forumske bazilike uprovincijama.Kod bazilike u mjestu Augusta Rauricaponavlja se i poprečni položaj prema forumu i tlocrt u pojednostavnjenoj shemi(str. 218). A psid e su iznutra prostorno samo još lagano odijeljene, izvana su većposve sjedinjene s tijelom građevine. Ophod je, međutim, reduciran samo na dvabočna broda duž uzdužnih strana. Kasnijese u poprečnoj osi pridružuje kurija kao

samostalna prigradnja.Načelo uzdužnosti zadržava i dalje svojuvažnost. Velika bazilika u Aspendu dobiva monumentalan karakter zahvaljujućikvadratičnom predvorju s velikim lučnimvratima. Trobrodan unutrašnji prostor di jelom se širi zahvaljujući dodatnom bočnom brodu. Dug i strog potez kolonadausmjeren prema apsidi pojačava karakter jednoznačno orijentirane građevine. Ovdje počinje razvitak ranokršćanskih arhitektonskih oblika.


30/51

232 Rim / Tipologija XI: bazilika 2

Maksencijeva bazilika u Rimu


31/51

Rim / Tipologija XI: bazilika 2 233

Nakon dovršetka Ulpijeve bazilike (str.231), carska se graditeljska djelatnost u Rimu prije svega okreće podizanju palača itenni. Od velikih dvorana u carskim pala-cdnvd'Aula R egia služi za državne prijame,bazilika palače za audijencije i savjetovanja (npr. u RIMU: PALATIN, TIVOLI;SPLIT. TRIER. str. 224, 226).Napredak u tehnici gradnje svodova omogućava napuštanje postave slupova ilukova š uskim razmacima, te prijelaz ukoncepciju prostora velikih dimenzija. D o n iiT rffn rta (str. 2Z8TTma veliku ap sid i fkcy

ja dominira uzdužnim prostorom bazilike.Tradicionalni bočni brodovi i galerije reducirani su na nizove stupova koji, postavljeni ispred zida, služe samo još njegovojraščlambi. A ula R eg ia pokazuje raščlambustopljenu sa zidom u plastičku dekoraciju.

Novi dvoranski tip razvija se u velikim ter mama (str. 236) za fr ig id an je i kaldanje. riječ je o visokim dvoranama s velikim križnim svodovima i bočnim prostorima s pop-fečno postavljenim bačvastim svodovima,čije čeone strane i gornji pojas zida imajuvelike prozore. Velika dvorana toga tipa prvi put nastaje u Trajanovim term am a, istodobno kad i Ulpijeva bazilika (APOLO-DOR iz DAMASKA).Maksencijeva bazilika. posljednja velika

rofana dvoranska građevina kasnoantič-og Rima, slijedi^ kao i kasnije terme. ha-

đrijanski uzor. Njezina je gradnja započeta306. pod MAKSENCIJE.M a dovršena je312. pod KONSTANTINOM. Stoji na sjeveroistoku Foruma usporedno s prostorompoput trga u koji se proširuje Via Sacra, napodručju koje je prije zauzimala DomusAurea (str. 229) između hrama Mira (Tem-plum Pacis, str. 220) i hrama Venere i Rome. Predvorje se otvara prema uskom prolazu između nekadašnjeg skladišta začina(horrea piperataria) i kolonada bočno odhrama. Tipološki i konstrukcijski ta je bazi

lika slobodnostojeća dvoranska građevinaizvučena iz uobičajenog konteksta pouzoru na velike dvorane u termama.Od tipa tradicionalne forumske bazilikesačuvao se u tlocrtu uzdužni osnosime-trični slijed p re dvorja , sredn jeg prostora iaps ide (POMPEJI, ASPEND, str. 231). Um

jesto bočnih trijemova pojavljuju se nasvakoj uzdužnoj strani tri samostalna prostora, posve otvorena prema središnjemprostoru, međusobno povezana širokimprolazima.KONSTANTIN se odlučuje za novu orijentaciju. Na južnoj uzdužnoj strani dograđu je portik. s otvorenim stubištem kao reprezentativni ulaz sa Svetog puta, a u poprečnoj osi dodaje još jednu apsidu kao tri-buna/. Ti naknadni zahvati nisu bitno izmijenili karakter prostora.Unutrašnji prostor više ne određuju nizovi stupova, koji prostorno odvajaju ophode i galerije u tradicionalnoj bazilici odsrednjeg broda po uzoru na peristil. Promijenio se odnos pojedinačnih članaka

prema sveukupnom prostom. Prostorno jedinstvo postignuto ponavljanjem pojedinačnih elemenata jednake važnosti zamjenjuje se jedinstvom sveukupne mase. Ona je sažeta u nekoliko velikih, dijelom plas-tičkih, dijelom plošnih elemenata, u Kojima se neposredno opaža konstrukcijamasivne gradnje.Obje uzdužne strane otvaraju se s tri visoka i široka luka prema bočnim prostorimas bačvastim ' svodovima. Ispred širokihsTupaca tih divovskih arkada stoje pojedinačni kolosalni stupovi. Njihov] korintskikapiteli (str. 208) nose konzole, izbočeneu odnosu na stupac poput dijelova arhi-trava: uporišne točke za tri kr ižn a svoda širokog raspona.Snažan prostorni dojam počiva na vođenju linija koje ističu tu primarnu struk-

turu. Vodeće optičke linije penju se odtočke na podu najprije okomito, potom uvelikom luku dijagonalno premošćujuprostor te se na drugoj strani vraćaju utočku podnožja. Tradicionalni elementstupa ovdje dobiva sasvim novo ključnomjesto. Kao vertikala plastički istaknutaod zidne mase. on sakuplja sile koje seoptički uspinju (statički obrušavaju) i raspodjeljuju visoko iznad tla u linijama križnog svoda. Te pak linije povezuju svod,zid i stupce uzdužno, poprečno i dijagonalno u objedinjen pros tor Elementi sekundarne raščlambe uklapajuse u isti potez linija. U obje velike apside,u prolazima između bočnih prostora, unišama stupaca i otvorima prozora motivpolukružnog luka ponavlja se u različitimrasponima. Rasterećivanje omeđujućih zidova sažimanjem i razvođenjem tla-čnih sila u nekoliko točaka omogućavavelike otv ore u zidovima Na zidovima bočnih prostora raspoređeno je po šest velikih p olukru žnih pro zora udva niza jedan iznad drugog. G ornji p ojas

srednjeg zida gotovo je potpuno rastvorentrodijelnim p rozorim a u obliku segment nog luka , kroz koje u dvoranu prodireobilje prigušenog svjetla. U oblaganju zidnih površina i stupaca obojenim mramornim pločama (opus sectile), u jednakojobradi poda te u ornamentalnim i plastičkiobrađenim kazetama, iskazuje se raskoškasnog carskog razdoblja. Kolosalni KON-STANTINOV kip visok 10 m, u apsidi čeonog zida naglašava glavnu os prostora.Nli vanjskom dijelu građevine vladaju

iste velebne mjere i površine kao i unutra,uz gotovo nemarni odnos prema klasičnim antičkim sustavima raščlanjivanja.Tijelo građevine neposredno se ističe kaokonstruktivno oblikovana masa i kao prostorni omotač.Maksencijeva bazilika nema izravnog nasljednika u tipološkom razvoju. Kršćanstvokoje je za KONSTANTINA postalo državnom vjerom stvorilo je svoj tip bazilike,služeći se prvenstveno konvencionalnimoblicima (str. 262).


32/51

234 Rim / Tipologija XII: terme 1

□

dj

I I

dD

svla ionice

kupališta, bazeni

prodavaonice

^ggtedne prostorije,

slobodne površine,dvorišta

1 ulaz

2 otvorena površina

3 hladna kupelj

4 mlaka kupelj5 topla kupelj

6 specijalna kupelj

7 prostor za odmor

shema termalnog kompleksa

A ženska kupelj

B muška kupelj

1 bazen za plivanje

2 palestra

3 hladna kupelj

4 mlaka kupelj

5 topla kupelj

6 specijalna kupelj

Pompeji: s tabijske terme (v. tip. I)

Badenvveiler: rimsko kupalište

1 izvor 4 hladna

2 atrij kupelj

3 termalna 5 topla kupelj

kupelj 6 parnakupelj

Kupališta u rimskim gradovima


33/51

Rim / Tipologija XII: terme I 235

Terme, tj. kupališta s različito zagrijanimbazenima za kupanje i plivanje spadajuod carskog doba među državne ustanoveu svim gradovima Imperija. Iz običnihgrađevina ograničenih dimenzija, namijenjenih tjelesnoj njezi, razvijaju se centri za rekreaciju stanovnika velikih gradova:reprezentativni golemi kompleksi zašport, igru, kupanje i društveni život.Preteče rimske kupališne kulture jesu gr-čka kupališta, povezana prije svega sgimnazijima i palestrama (str. 176), središtima tjelesnoga i duhovnog razvitka. Uznjih nastaju bazeni i parne kupelji s prostorijama za masažu i odmor (OLIMP1JA, V.st.). Uvođenje p od n og g rijan ja omogućujedjelotvorno i ravnomjerno zagrijavanje usvakom godišnjem dobu.Grčki predložak prenosi se u italsku kulturu. Već vrlo rano pojedinci i gradovi,napose u KAMPANIJI, iskorištavaju prednosti mnoštva toplih izvora vulkanskogpodrijetla. Već u II. st. privatne terme sastavni su dio građevinskog programa velikih vila u priobalnim mjestima (POMPEJI,BAJE, HERKULANEJ, STABIJE).Terme u Pompejima već objedinjuju bitne prostome skupine koje kupalište pretvaraju u zdravstvenu ustanovu: palestru sprostorijama za presvlačenje i odmaranje,otvoren bazen (natatio) i skupinu zagri janih kupališnih prostorija sa svlačionicom(apodyterium) i toplom kupelji (caldari um), kojima je najčešće pridružena hladnakupelj (frigidarium ) te parna kupelj

jsu dato riu m ). Prema tlocrtu i organizacijiprostora te rane terme pripadaju tipu u nizu: u kupališne prostore ulazi se redomi redom ih se istim putem napušta.Najstarijima se smatraju stabijske terme. Parcela približno trapezoidnog oblika nasjevernom rubu staroga grada (str.212) naistoku, zapadu i jugu omeđena je ulicama,

a na sjeveru privatnom kućom. Dva neupadljiva ulaza između prodavaonica udvjema glavnim ulicama vode u centralnu

palestru . Na njezinoj zapadnoj strani nalazi se otvoren bazen s prostorijama za odmor i presvlačenje s obje strane. Na istočnoj strani iza trijema sa stupovima nalazise krilo s kupeljima. Njegova dva dijela,odvojena prostorijama za loženje, označavaju se kao kupelji za muškarce i za žene.One se sastoje od jednakog niza prostori ja: apod iterij tepidarlj - kalđarij

U kružni frigidarij može se ući iz predvorja “muške kupelji”, koja se sastoji odskupine četiri p o je d in a čn e kujoelji sa zasebnim ulazom kako iz palestre, tako izravno s ulice. Unatoč ograničenoj površiniunutar inzule na rubu staroga grada,opsežni je prostorni program razrađensvrhovito i pregledno. Posjetilac može povolji povezivati mogućnosti za kupanje išport.U Rimu u AUGUSTOVO doba postoji

oko 170 javnih kupelji zasnovanih na privatnoj inicijativi: dijelom čisto komercijalne naravi, dijelom zaklade zbog prestiža.Za osiguravanje potreba puka u velikimgradovima neophodna je, međutim, središnja organizacija javnih usluga. Međunjih spadaju i javna kupališta. Od početkacarskog razdoblja terme se uključuju uopću organizaciju života velegrada. Prostorni planovi, tehnika i dimenzije povećavaju se do reprezentativnog mjerilaslužbene državne arhitekture. Za velikekomplekse razvijaju se različiti tipovi pla-niranjaOni se nadovezuju na tip u n izu, najčešćes tendencijom osnoj simetriji, karakterističnom za rimsku arhitekturu. Udvostruča-vanjem prostornih skupina, djelomično icijelih sklopova, nastaje tip dvostrukog ni-za . Njegove nedostatke izbjegava p rste n a-sti tip. pri kontinuiranom prijelazu iz jednog prostora u drugi, put od polazištamože voditi u dva smjera i opet se vratitina početak.Veliki i mali tip carskih termi objedinjuju većinu prednosti različitih tipova u jednom velikom kompleksu (shema plana, str. 236). Zrcalno jednake skupine sporednih prostora i specijalnih kupelji prates obje strane središnju skupinu velikihdvorana s bazen ima . Uključivanje p eris -tila i trijem ova z a Šetnju (am bulatio ) omogućava pojedincu, unatoč velikom broju

osjetilaca, gotovo sve moguće kom-inacije tjelesne njege, športske aktivnosti,

tjelesnog i duhovnog opuštanja i usavršavanja, te opuštene razonode u društvu ilibez njega.

Običaj gradnje termi i javnih kupališta širise iz RIMA cijelim Carstvom zahvaljujućimoćnoj organizaciji i tehnici. Osim gradnje termi u vojnim logorima i u gradovi

ma iskorištavaju se i ljekovita vrela namjestu njihova postojanja, te se opremajuodgovarajućim lječilišnim građevinama.Njihova tradicija u mnogim mjestima trajei u XX. st.Rimsko kupalište u Badenweileru, podignuto vjerojatno oko 70. n. Kr. pod VE-SPAZIJANOM, pruža dobru predodžbu osredišnjoj građevini rimskih toplica u sjevernim provincijama. Tlocrt pokazuje zbi jen dvostrani sklop tipa u nizu. Njegovu jezgru čini skupina od četiri kupališne

dvorane sagrađene neposredno iza izvo-ra , u kojima su term alni bazen i. Dva zavrnuta stubišta povezuju ih s usporednomskupinom manjih kupelji, koje se sastojeod jedne h l a d n e i jedne tople kupelji, teod zajedničke p a rn e kupelji. Strogoj pod

jeli ovih skupina prostorija po središnjojosi odgovara ustroj dvaju ozidanih ulaznih dvorišta. Od prostora za presvlačenjes obje strane vestibula onaj se sjevernimože zagrijavati za hladnog vremena.


34/51

236 Rim / Tipologija XIII: terme 2

□ svla ionice

UJ kupališta, bazeniCD sporedni prostori, hodniciUrA vrtovi

□ otvorene površine, dvorišta

1 vrtovi

2 velika eksedra

3 peristil (palestra)4 boravišni prostor

5 specijalna kupelj

6 bazen za plivanje

7 hladna kupelj

8 mlaka kupelj

9 topla kupelj

uzdužni presjek A-B

Dioklecijanove terme u Rimu


35/51

Rim / Tipologija XHI: terme 2 237

Za Rimljane svih slojeva kupanje i tjelesnanjega važna su djelatnost u slobodno vri

jeme. Državi se ovdje pruža mogućnostvelikodušne socijalne inicijative koja sigurno pridonosi ugledu vladara. Već zaAUGUSTA počinje tradicija carskih termiNjegov zet AGRIPA sagradio je 25. pr. Kr.kupališni kom pleks prema pompe jan-skom uzoru ali uvećanih dimenzija. Kaoprve terme s osnosimetričnim tlocrtom nastale su oko 64. Neronove terme. Njih semože smatrati pretečom tipa velikih car-sk ih term i, koji je na uzoran način ostvaren u Trajanovim termama, otvorenim 109; tu se prvi put u simetrijski sutavuključuju i okolni vrtovi. Taj tip variraju iobogaćuju divovske građevine Karakali nih (206-216) i Dioklecijanovih termi

(298-306). I u provincijama nastaju sklopovi prema istom uzorku (npr. KARTAGA,LEPTIS MAGNA, TRIER).Prostorni plan nudi raznolike mogućnostiza fizičku i intelektualnu rekreaciju, povezane s društvenim životom i zbivanjima.Na raspolaganju su:

za osobnu njegu tijela: pojedinačnekupelji, prostorije za masažu i odmor;za skupne kupališne aktivnosti:velike dvorane s bazenima srazličitim temperaturama vode, od

frigidarija preko tepidarija dokaldarija;za šport: bazen za plivanje (natatio) ipalestra, uz njih slobodne površineu vrtovima;za društvene susrete i razonodu: dvorane i trijemovi za šetnju, vrtovi sgrađevinama poput nimfeja, paviljonai tabemi;za obrazovanje: knjižnice i predavaonice.

U njima se pored umjetničke opreme u

mozaicima, mramornim intarzijama (opus sectile), zidnim slikama i arhitektonskimukrasima nalaze i pojedinačna umjetničkadjela, prije svega originali i kopije značajnih grčkih kipara.Podizanje i održavanje velikih kompleksa moguće je samo zahvaljujući općoj organizaciji velegradskog života s njegovimtehničkim dostignućima i uslugama: vodovodima (str. 244), kanalizacijom, ulicama te carskom i gradskom upravom. Samkupališni pogon zahtijeva radnu snagu itočno isplaniran raspored za dovoz goriva, grijanje, čišćenje i nadzor.Građevinska tehnik a nadmoćno rješavaproblem podizanja velikih građevinskihmasa i natkrivanja širokih prostora. Teškamasivnost ranijih građevina kod termi sezamjenjuje lakšom i raščlanjenijom strukturom. Uporaba cem entne gr ad e omogućuje izvedbu bačvastih i križnih svodova velikog raspona sa sustavom raspodjele tereta na malen broj točaka.

Pažljivo usklađena visina pojedinih dijelova zdanja u zonama najjačeg pritiska svodova odgovara postupnom podupiranju(bazilikalni presjeci). U središnjem području dvorane su vrlo visoke, širokog raspona i velikih otvora (usp. M aksencijeva b a -zilika, str. 232). Protutežu stvara niži, vanjski prostorni pojas s manjim prostorijamanižih svodova i masivnim vanjskim ziđem.Najosjetljivije točke, poput uzdužnih pročelja frigidarija okrenutih bazenima naotvorenom, ojačane su velikim stupcimaili su osigurane up ornim lukov im a (kon-traforima).Sposobnost rimskoga carskog doba da stvara nove tipove počiva na punomovladavanju građevinskom tehnikom, ko ja se novim građevinskim programima sveviše odvaja od grčkih uzora. U velikim

termama u potpunosti se razvijaju načela rimske arhitekture: racionalnost, ekonomičnost, oblikovanje prostora, aksijal-nost, simetričnost i monumentalnost. Veli-ki

atlas arhitekture - rim

Documents