ars simia naturae. 19/bilten-7 fedra 19.pdfpunk komedija. publika je istinski uživala. hvala,...

14 7 . T E A T A R S K I F E S T I V A L F E D R A 2 0 1 9 . B I L T E N B R . 7

ARS SIMIA NATURAE.

Umjetnost oponaša prirodu.

2 4 7 . T E A T A R S K I F E S T I V A L F E D R A 2 0 1 9 . B I L T E N B R . 7

ZAVIČAJ

Šesti festivalski dan postade prošlost.Kad bolje razmislim, sadašnjosti zapravo i nema.Ona je samo tren.Postoji prošlost i postoji budućnost.Jer, ovo što napisah već postade prošlost.Kako je ugodno filozofirati.Što naši stari kažu:- Tarlahaj i eto ga.Malo šale nije na odmet. (Ovo stvarno ofucano zvuči.)Kiša je osvježila ulice našeg zavičaja. 😬Sinoć su bile dvije predstave.Eko Art u off programu.Mladi ljudi, ozbiljne teme.Trebinjci su prodrmali publiku.Punk na sceni.Punk komedija.Publika je istinski uživala.Hvala, Trebinjci, hvala u ime publike.Inače, Trebinjci su već godinama domaći u Bugojnu, publika ih voli, što se vidjelo i po posjeti.Sala je bila puna.Publiko naša, poštovanje.Od 19:00 gledat ćemo goste iz Hrvatske, iz Koprivnice sa predstavom “Ispod površine”.Večeras je posljednja takmičarska noć.Domaćini, Teatar FEDRA Bugojno, sa predstavom “Noć kad se”, u režiji profesionalnog reditelja Marka Vukosava Biljke.Na sceni će biti Suki, Amel, Senada i Ajla.Sretno!Idemo dalje.P.S. Danas je krenula Fedra na točkovima. U Donji Vakuf otputovale su dvije predstave, “Kut i ja” i “Jedan sluga, dva gospodara”.


MEDIJI O NAMA

OKRUGLI STOKulturni centar Trebinje i Gradsko pozorište TrebinjeDemark (Karlo Goldoni) "JEDAN SLUGA DVA GOSPODARA"Adaptacija i režija: Željko Milošević

Senad Milanović, moderator ogruglog stola je poželio toplu dobrodošlicu ansamblu iz Trebinja. Na početku je upitao reditelja o samom procesu pripreme predstave.

Željko Milošević, reditelj predstave, odgovorio je da je priprema predstave bila turbulentan proces. Na početku je u predstavu bilo uključeno više glumaca, međutim, na kraju je ostala samo ekipa koja je odigrala predstavu. Otkrio je da je predstava izazvala reakcije u Trebinju, a on je, kako sam za sebe kaže, poznat po tome da voli izazivati reakcije. Predstava „Jedan sluga dva gospodara“ prema originalu je djelo Karla Goldonija, ali on je našao adaptaciju izvjesnog Demarka, te uradio adaptaciju njegove adaptacije, što smo imali priliku vidjeti večeras.

Senad Milanović je napomenuo da je mladi Mitar Milićević, koji je dio ansambla, primljen na Fakultet dramskih umetnosti u Beogradu. Upitao ga je kako je njemu bilo raditi na ovoj predstavi, budući da je ovo posljednja da je igra kao amater. Zahvalio je Seadu Đuliću, selektoru, koji je selektovao ovu predstavu, budući da je prisustvovao na jednoj od prvih proba.

Mitar Milićević je otkrio da je na ovoj predstavi počeo raditi sedam dana ranije. Čim ga je Željko Milošević upitao da igra u ovoj predstavi, pristao je, jer je htio da prije odlaska na studij odigra svoju posljednju amatersku predstavu. Kaže da mu je igranje u ovoj predstavi bilo izazov jer je igrao lik žene. Probao je da bude što prirodniji, iako je ustvari igrao pankera koji igra gospodaricu.

Slađana Zrnić, članica Stručnog žirija, priznala je da ima problem sa ovom predstavom. U jednu ruku je ovo bio prevelik zalogaj, budući da je parodija u pitanju. Imala je problem praćenja radnje, u smislu gdje su glumci, a gdje priča. Smatra da bi se ovo trebalo mnogo brže igrati. S druge strane, zašto ne uzeti velik zalogaj, pank-muziku, pjevanje i ludilo. Ipak, scena sa heroinom joj je bila previše degutantna. Dakle, s jedne strane postoji kuršlus, manje opravdan, a s druge strane neko opšte ludilo koje je potrebno gradu, čak i Banja Luci, jer ima cilj. Drago joj je da je ovakva predstava izazvala reakcije. Ovakve predstave i treba da izazovu reakciju, pogotovo kad je travestija u pitanju. Priznala je da se ne može odlučiti da li da kritikuje predstavu ili da je pohvali. Pohvalila je mlade glumce Mitra Milićevića i Milicu Salatu budući da ih poznaje od ranije, te prati njihov napredak. Također je primijetila i razliku u dijalektu i pitala se da li su tako htjeli ili je stvar nepoznavanja materije. Drago joj je što je sve upakovano u pank-muziku. Produkcijski je na visokom nivou, a pohvalila je i songove. Asociralo ju je na Kuguarse i podsjetilo na film iz devedesetih "Roki horor šou", koji je isto travestija. Navikla je da su predstave iz Trebinja kompaktne, da imaju početak, sredinu i kraj, tako da joj je predstava koju je odgledala opće iznenađenje i kuršlus. Smatra da su se trebali osloboditi stvari koje im smetaju jer im oduzimaju fizičku snagu.

Željko Milošević je rekao da Darko Kurtović u predstavi priča mostarski. Rekao je da je imao zamisao da svjesno uvede pank-muziku u predstavu jer je pank haos. Kad su krenuli znao je da ova predstava može samo da se svidi ili ne svidi publici, ali da niko neće ostati ravnodušan.

Emir Sejfić, član Stručnog žirija, pozdravio je ansambl i podsjetio da je pozorište iz Trebinja u Bugojnu uvijek rado viđeno. Otkrio je da žiri po prvi put nije složan u razmišljanjima o odgledanoj predstavi. On se ne može odlučiti da li mu se svidjela predstava ili ne. Pohvalio je mladog glumca Mitra Milićevića, koji je po njegovom mišljenju tačan, precizan, izvanredan, što je možda drugim glumcima nedostajalo. Pitao se zašto u svirci ne ide do kraja, zašto je to napola ostalo, jer taman krene pjesma, pa onda sve stane, a pjesma traje, pa publika niti čuje niti razumije šta su komponovali. Smatra da je bilo malo preambiciozno, pretenciozno. Primijetio je da su neke situacije bile smješnije kada se nisu trudili. Dodao je da bi on čak pobjegao od mostarskog dijalekta.

Dženita Imamović Omerović, članica Stručnog žirija, čestitala je ansamblu na odigranoj predstavi. Pohvalila je songove, te priznala da podržava i muziku i haos u pozorištu. Ipak, taj haos treba malo bolje organizovati. Tehnički problemi sa kojima su se susreli prilikom procesa pripreme su utjecali na to da su imali nedostatak zaokruženosti. Interesovalo ju je čiji je bio izbor da lik tetke, kojeg je glumio Mitar Milićević, nosi crne naočale i plavu periku. Nakon što joj je Željko Milošević rekao da je to odluka kostimografa, rekla je da je to bila velika greška. Naime, glumca nije vidjela od perike i crnih naočala.



Iz govorne radnje je prepoznala da glumac ima iskru u očima dok igra, ali nije vidjela od naočala i perike koja je sakrivala lice. Savjetovala je da nikada ne dozvoli nijednom reditelju da ga kostimom "sakriva".

Aldina Omerovića, glumca Narodnog pozorišta Sarajevo, zanimalo je da li je ovo tekst Karla Goldonija ili adaptacija. Reditelj mu je odgovorio da je tekst adaptacija izvjesnog Demarka. Zanimalo ga je i da li je on, u odnosu na Goldonijev original, promijenio situaciju i likove. Milošević je rekao da je Demark dosta pobjegao od originalnog teksta. Omerović je dodao da ne poznaje Goldonijev original, ali poznaje adaptaciju Ričarda Bina. Otkrio je da su Dženita Imamović Omerović i on u Narodnom pozorištu Sarajevo igrali u toj predstavi koja se zvala „Jedan čovjek dva šefa“. Zanimalo ga je šta se desilo s toliko likova.

Željko Milošević je rekao da je neke likove i izbacio, a dopisao lik glumice koja se želi upisati na akademiju. Stalo mu je da ispriča priču o mladoj glumici, koju će, kad uspije negdje drugo, hvaliti u njenom gradu Trebinju.

Aldin Omerović je pohvalio Darka Kurtovića koji je igrao glavnu ulogu. Rekao je da je oduševljen njegovom igrom, budući da je jako teško igrati ovaj žanr, za koji treba jedan šarm, harizma, koju on, po njegovom mišljenju, posjeduje. Ne smatra da je mostarski dijalekat smetao, već je zapravo doprinosio. Komedija del arte je nastala u 17. stoljeću i izvodila se uvijek na ulicama i trgovima i pritom se poigravalo sa drugim naglascima. Iako je nastala iz konstrukcije komedije umjetnika, to nije umjetnička komedija, već komedija znalaca, onih koji znaju da budu duhoviti. Uspjeh ovakvog komada je u mnoštvu likova i situacija, mnoštvu vrata na koja se izlazi i ulazi, jer to njemu, Harlekinu iz komedije del arte, daje priliku da nas zabavlja, da s nama direktno komunicira i ismijava i gospodare. Pohvalio je songove i muziku koji su uvijek dobrodošli da prenesu poruku. Jedinu zamjerku koju ima je da je dekonstrukcija pozorišta. za koju smatra da je bila bespotrebna. S obzirom da je zadatak komedije del arte da zabavi s ovom predstavom se uspjelo.

Željko Milošević je napomenuo da se samo na početku predstave dva lika iz komedije del arte spominju, a to su Harlekin i Doture i to nije slučajno. Napravili su spoj komedije del arte koja je u svoje vrijeme rušila, kao što pank-muzika ruši u svoje vrijeme.

Senad Jusić, član Žirija publike, priznao je da uvijek uživa u predstavi pozorišta iz Trebinja. Primijetio je da odstupaju od pravila u pozorištu da ako je puška u prvom činu okačena na zidu, u trećem će "okinuti", a kod njih to uopće ne treba da znači. U isto vrijeme se, kako kaže, oni izruguju pozorištu, ali ga i veličaju. U odnosu na prethodne večeri, primijetio je da su ostali ansambli imali problem da su glumci gutali tekst, a to su pravdali veličinom ili širinom sale. Glumci iz Trebinja su govorili tečno, jasno i glasno i iskoristili su čitavu scenu. Također je pohvalio i moderatora Senada Milanovića za kojeg kaže da vrlo stručno obavlja zadatak, da je nenametljiv.

Antonio Džolan, akademski kipar, rekao je da uživa na predstavama trebinjskog pozorišta. Željka Miloševića uvažava jer se on u pozorištu igra, a umjetnost je igra. Večeras je imao priliku vidjeti igu koja sama sebe zaigra. Pohvalio je ubacivanje panka koji ruši predstavu, provocira, te je priznao da i on kao umjetnik voli provocirati, izazivati reakcije, potaknuti na razmišljanje. Senada Milanović, profesorica bosanskog jezika i književnosti, čestitala je ansamblu na odigranoj predstavi, te dodala da je uživala i da bi rado opet pogledala predstavu.


ŠESTI DAN DRUŽENJA

Predstava je dva u jedan. Ima i pozorišta, a i koncerta. Sviđa mi se, odlična je. Najbolji mi je glavni lik.Admir

Predstava je korektna. Muzički dio previše iritantan.D.N.

Najbolji tumač u predstavi je Mitar Milićević. Super odigrana uloga.Emina

Predstava ok. Puno stvari u predstavi.F.G.

GLAS PUBLIKEKulturni centar Trebinje i Gradsko pozorište TrebinjeDemark (Karlo Goldoni) "JEDAN SLUGA DVA GOSPODARA"Adaptacija i režija: Željko Milošević

Adame, svaka ti čast! Odavno nisam vidjela posvećenijeg glumca! Sve pohvale! Probijanje četvrtog zida odlično odrađeno. Samo nastavite! Najbolja predstava do sad!R.M.

Najbolji glumci, urnebesno, sjajna muzika, najbolja predstava do sad.Adnan

Najbolji do sad, doslovno umro od smijeha. T.T.

Odlično, izuzetno profesionalno. Najbolji su do sad. M.R.

Mitar najbolji. J.O.

KNJIGA UTISAKAKulturni centar Trebinje i Gradsko pozorište TrebinjeDemark (Karlo Goldoni) "JEDAN SLUGA DVA GOSPODARA"Adaptacija i režija: Željko Milošević

Šeste večeri Festivala gledali smo naše stare drugare iz Trebinja koji su nam snažno i zaigrano prikazali komediju “Jedan sluga dva gospodara” autora Demarka ( Karlo Goldoni), a u režiji Željka Miloševića.Da li si, kao režiser ove predstave, zadovoljan urađenim poslom?

Kad uzmem u obzir sve okolnosti koje su nas snalazile tokom rada na predstavi nemam razloga da budem nezadovoljan urađenim, mada naravno, uvijek sve može da bude bolje. Čak i kada se predstava zaokruži do tog nekog stadija do kojega mi možemo da dođemo ona se uvijek može dorađivati. U svakom slučaju, mislim da nam još malo nedostaje da potpuno zaokružimo predstavu. Činjenica je da smo dva dana pred dolazak ostali bez glumice, a pošto nam nije padalo na pamet da iznevjerimo našu dragu bugojansku publiku koju volimo a i sam Festival, bukvalno smo taj dan i po proveli u uigravanju sa novom glumicom. Naravno, ne bih želio da se ovo shvati kao nekakvo pravdanje, ali zaista je bilo tako.

Zašto si se opredijelio da postavljaš ovaj komad od Demarka koji je to djelo napisao kao adaptaciju djela Karla Goldonija? Radi se o komediji del arte.

Nisam baš siguran koliko je ovo komedija del arte u onom izvornom smislu. Ja na ovo gledam kao na neku novu vrstu komedije del arte koju mi igramo u sali. Kao što je komedija del arte nekad izašla na ulicu na trgove i ismijavala i kritikovala društvene prilike tako je I muzički pokret pank to uradio šezdesetih godina prošlog vijeka. Izašao je na ulice, trgove na krovove privlačeći svojim stilom, svojom agresivnošću pažnju. Naše razmišljanje je išlo u tom nekom pravcu, spajanju ove vrste komedije i panka, onoga i ovoga vremena. Mislim da je dužnost pozorišta da bude društveno angažovan i da ukazuje na sve anomalije koje se pojavljuju u društvu.

Kakvi su utisci sa okruglog stola i generalno kada je u pitanju vaše gostovanje u Bugojnu?

Podatak da je na našoj predstavi sinoć bilo najviše publike imponuje i prija. Prija ta naša povezanost sa bugojanskom publikom koju izuzetno volimo i cijenimo i evo koristim priliku da joj se od srca zahvalim. Što se tiče bugojanskih okruglih stolova, ja ih jako poštujem iz prostog razloga što su jako konstruktivni i otvoreni i zaista se na njima ne mogu osjetiti nikakve ružne konotacije. Sva priča, sva diskusija je usmjerena na to da se poboljša kvalitet predstava koje se igraju na Festivalu.

RAZGOVOR SAŽeljkom Miloševićem

Predstavljamo vam...Ime i prezime?Mitar Milićević

Mjesto i datum rođenja?8. novembar 2000. godine u Trebinju.

Kada i zašto ste se počeli baviti glumom?To je bilo potpuno spontano, u prvom srednje mene je moja majka upisala na Kulturnu scenu Male stvari kod Željka. Ja sam bio u fazonu, otkud to, šta, kako? I onda sam otišao da probam, bilo je nekih koplikacija pošto sam se bavio sportom, povrijedio sam se, i pošto se nisam mogao nastaviti time baviti, ona me upisala, da probam to nešto. Onda prva predstava ''Ministarka'' i samo je sve krenulo...

Koliko ste predstava odigrali i da li možete izdvojiti neku?Recimo, izdvojio bih ''Ministarku'', jer mi je to prva predstava koju sam igrao. Izdvojio bih ''Kraljević Marko i kesedžija Musa'', to je možda predstava u kojoj sam naprvaio svoj najveći korak. Posebna mi je i predstava ''Pisac porodične historije'', jer je ta predstava i pobijedila na FEDRI prije dvije godine, a tada sam imao priliku da igram sa stariim glumcima. Do sada sam možda igrao, uključujući neke dječije predstave, oko petnaest predstava.

Čime se želite baviti?Iako nije još uvijek, nadam se da će moja profesija biti gluma. Upisao sam taj fakultet, jer mi je to velika želja. Želim naučiti sve te stvari koje nigdje drugo ne mogu, a sad ću to moći na Akademiji scenskih umjetnosti. Bilo je pitanje gdje će to biti i igrom slučaja to je FDU u Beogradu. Jednostavno sam se odlučio na to još u drugom srednje i bio sam spreman, čak i da nisam bio primljen, na dugogodišnji rad i svake godine da dolazim i pokušavam. Jednostavno sam sebi zacrtao cilj.

Misli kojima se vodite kroz svoj život, a koje su možda povezane sa pozorištem?Ove filozofske mi ne idu dobro. Vodim se time da u životu ne treba plakati nad prolivenim mlijekom, nego da se stalno nove stvari dešavaju u našim životima. Ako danas imamo ovaj stav, sutra neki suprotan, to je pozorište. Glumcu nikad ne može biti dosadno u životu, nova predstava, novi film, nova knjiga... Jednostavno, komunikacija. Recimo, vožnja u autobusu može biti edukacija za sljedeću ulogu. Sve je to u glumcu i u našim likovima, u našim genima i ko zna ko je nama bio predak, samo to trebamo pronaći u sebi... Smatram da poziv glumca nikada ne prestaje i da traje, da se usavršava čitav život, naravno ako je on dobar glumac ili ako su ovi "glumčići" neki... Ma, na kraju nije ni bitno da li je neko dobar glumac ili loš glumac, to je već neki subjektivan stav, bitno je da glumac voli to što radi i da želi napredovati u svakom smislu.

Predstavljamo vam...Ime i prezime?Milica Salata

Datum i mjesto rođenja?26. januar 2002. godine, Trebinje.

Čime se bavite van pozorišta?Idem u medicinsku školu, a pored pozorišta i plesa nemam baš neku sporednu aktivnost.

Koliko dugo se bavite amaterskim pozorištem?Amaterskim pozorištem se bavim skoro pet godina.

Planirate li upisati Akademiju?Nisam još razmišljala, javljaju se neke želje, ali u biti nisam još definitivno odlučila o tome.

Kako je bilo raditi na predstavi?Jedina ste djevojka u ansamblu. Na početku su tu bile još dvije djevojke, ali spletom okolnosti na kraju je došla muška ekipa. Svaka proba donosi neku radost i sreću. Uvijek nam je jako zabavno i baš mi je lijepo raditi sa njima.

Da li Vam je ovo prvi put da igrate u Bugojnu i kako Vam se sviđa naš grad?Nije mi prvi put, igram već nekoliko godina, mislim da mi je ovo treća godina da igram ovdje. Bugojno obožavam i bukvalno smo jedva čekali da dođemo. Nisam mogla dočekati dan kad ćemo da dođemo! Uvijek mi je prelijepo!

Da li ste Vi zadovoljni večerašnjom izvedbom?U suštini jesam, mada tu ima dosta doraditi neke tehničke stvari. Nama je bilo prelijepo igrati za bugojansku publiku, obožavamo ovdje igrati predstave. Zadovoljna sam!

Životni moto?Radi ono što voliš i ne obaziri se na ljude koji to ne podržavaju!

VEČERAS...Mala sala 20, 30 sati

Teatar FEDRA Bugojno

NOĆ KAD SE

po jednočinkama Muze Pavlove

Reditelj: MARKO VUKOSAVScenografija: Antonio Džolan

Igraju: Ajla Kurtović

Senada Milanović Suad VelagićAmel UgarakAlmin Bevrnja

Muziku izvodi: Almin Bevrnja

Izrada kostima: Vedrana Marinović, Sanel Ugarak, ŠTAMPA Bugojno.

Izrada scenografije i rekvizite: Enis Bevrnja, Antonio Džolan.

Svjetlo: Marko Vukosav

Produkcija: Teatar FEDRA Bugojno 2019. godine


Riječ rediteljaMarko Vukosav

Čovek stoji u rascepu između razuma i osećanja i dok bira stranu između dve krajnosti čovek se nalazi u svojevrsnom apsurdu. Da li je zaista moguće sve naučno objasniti ili da li je jedina istina prepustiti se bujici osećanja i slepom verovanju? Ova pitanja kao i mnoga druga otvaraju se u toj noći, noći kad se...

SUTRA...POZORIŠNA DVORANA19,00 SATI

Iz ugla Obrada KisićaOpće je poznata činjenica da je Bugojno, još u prethodnoj državi, bilo prepoznatljivo kao grad zelenila. Sa četiri parka (nekada ih je bilo šest), od početka do kraja Bosanske ulice, uređenim cvjetnjacima i javnim površinama, te nekoliko fontana, Bugojno u ovim ljetnim danima privlači posebnu pažnju onih koji prolaze kroz ovaj grad, ali i onih koji u njemu ostaju nekoliko dana, poput gostiju i učesnika 47. Teatarskog festivala Fedra koji je još u toku.

U svim pričama o bugojanskom zelenilu, posebno mjesto zauzima drvored divljeg kestena u Bosanskoj ulici, koji je jedan od gradskih simbola. Priča o ovom drvoredu počela je još davne 1903. godine, u vrijeme austrougarske vlasti. Tada je u širem gradskom području posađen veći broj sadnica divljeg kestena, od čega najviše u današnjoj Bosanskoj ulici.

Većina, od preko 50 posađenih stabala, u proteklih 116 godina, uspješno je odoljela brojnim iskušenjima i zubu vremena. I ovog ljeta, kao i dugi niz godina, pod njegovim krošnjama mnogi pronalaze hlad i svježinu, ali i zaštitu od kratkotrajnih pljuskova. Osamdesetih godina minulog stoljeća bugojansko zelenilo se posebno isticalo svojom ljepotom. U to vrijeme neki dnevni i sedmični listovi iz SFRJ imali su ekološke patrole, koje su obilazile brojne gradove i po utvrđenim kriterijima vršile bodovanje. Bugojno bi, nekako uvijek, bilo u vrhu, uglavnom, među tri grada u državi sa najuređenijim zelenim površinama.

Da su Bugojanci uvijek posebnu pažnju usmjeravali na zaštitu i uređenje životne sredine, govore i sačuvane zabilješke nastale krajem 19. stoljeća. Početkom zime 1894. godine, nakon što je Bugojno stigla željeznica, vijećnik Teodor Hajdeušek, prvi bugojanski apotekar, pokrenuo je inicijativu za osnivanje Ukrašavajućeg društva“, nešto poput današnjih ekoloških udruženja. Inicijativu su podržali gradonačelnik Pero Pavlović i svi vijećnici. Zahtjev za osnivanje podnesen je Zemaljskoj vladi u Sarajevu, koja je 11. aprila 1895. godine dala potrebnu saglasnost.

Vrlo brzo je održana Osnivačka skupština i društvo je počelo sa radom. U osnivačkim aktima naglašeno je kako se lokalna zajednica želi učiniti mjestom ugodnog življenja. Radilo se na uređenju javnih površina, puteva, sadnji drveća, održavanju parkova i drvoreda, pošumljavanju, te drugim poslovima. Na početku je Ukrašavajuće društvo Bugojno imalo 118 članova svih uzrasta i zanimanja. Mjesečna članarina je iznosila pet krajcera, koju su, kao podršku radu, plaćale i mnoge osobe, koje nisu bili zvanični članovi. Društvo je iz općinske kase godišnje dobijalo 80 kruna.

Rad društva, prema raspoloživoj dokumentaciji, odvijao se do 1908. godine. Nakon toga nema više nikakvih podataka o njemu. To ostavlja dilemu da li je došlo do njegovog gašenja ili se dokumentacija o daljem radu jednostavno zagubila.


KLOŠARENILO


EDO VON KORJENIĆ, VON OVO VON ONO

KAKO SE NAŠ ČOVJEK SNAŠAO U

PAKLU

Tako se pričada je iskoristio

za pečenje cigleđavolsku vatru

jer rad kao mučenjeu paklu

nije zabranjenčak je i poželjan

i brzo se obogatiočovjek iz našeg kraja

zidajući najljepše kućeza duše nesretne

iz raja

ĐAVO KOJI JE NA ZEMLJI SADIO TIKVE

IZ PAKLA

Anđeli mu nisuvjerovali

alisve su mu

nikle

JEDNO VIĐENJE OVOG SVIJETA

Cijelo ljetopadala je kiša

MED OD MASLAČKA

Zašto plačeš dijetezapita prodavač

lažnog meda dijete na ulici

ugrizla me pčelanemogućetako mali

a već lažešzar ne učite u školida pčela odavno

više nemaaha sad se vidi

tko ne znato je bila

pčela robotpovika dijete veselo

zatimraširi rukekao krilai odleti

kao pčela

IMAO SAM

Imao sam pticukoja me svako jutrokreštanjem budila

imao sam prepredenu mačku

koja je iz kavezakreštanja oslobodila

i to nije bio krajptica je odletjela

u slobode rajsad imam psa mudrog

koji cijelu noć kreštiza mačkama

jer mislida je ptica

CRNA ZIMA

U svakojcrnoj zimi

bjelina snijeganajduže živi

DUBOREZ KOJI TO NIJE ŽELIO DA BUDE

Slava pisačima zvijezdana mom licu

Ali ja bih radijeda ostanemobično drvo

KAKO JE LIJEPO OVO NERASPOLOŽENO

CVIJEĆE

Ludila bojeu miru

nikad se živbez grmljavine

riječnagledati

IZ PRAVE VUČIJE ČITANKE

Istina jekad u proljeće

punom rascvjetalog cvijeća

jednog janjetaviše nema

da ga nisu ukralizli vuci

već odveli na uzicisa mašnicom oko vrata

dobri ljudi


VIC DANAKaže Suljo Muji:- Žena mi razbila golfa.- Uh, je li povrijeđena?- Nije još, zaključala se u kupatilu.

UPUTSTVO ZA (NE)PRAVILNO RAZUMIJEVANJE VICA DANA

Pojavio se iznenada. Imao je dugu bradu i kosu. Mještani su ga sumnjičavo gledali. - Jeko ovaj?- Neki nepoznati bradonja.- I kosonja, dobaci jedan.Viđali su ga danima. Kaže ovaj jedan:- Odoh ga ja pitati ko je, šta hoće i tako. Haj i ti sa mnom.- Haj ti sam, meni mrsko. I ovaj ode.- Ono je učitelj, hajmo skupit svu našu djecu pa neka ih obrazuje.Naprave od pruća i blata malu školu i dovedu djecu. Djeci bilo lijepo, učili pjevati, računati, pisati. Postajala su sve obrazovanija i obrazovanija. Jedno jutro došla djeca, a učitelja nema. Čekali ga, čekali, ali njega nema. Prođe dan, dva, tri… Djeca plakala, suza suzu gonila. Odnekud jedan dotrča i reče:- Ukrali nam učitelja oni iz onog tamo sela.Djeca glasnije zaplakaše. Plač je odzvanjao selom. Dva dana su suze tekle, svi su bili mokri kao da su se kupali u obližnjoj bistroj rječici prepunoj šarenog kamenja, rakova i riba. Kaže jedan dječak:- Ja ne mogu više plakati, izgubio sam grlo, a i suza više nemam.Ostala djeca zastadoše na trenutak, obrisaše suze, značajno ga pogledaše i nastaviše suze liti.


OBAZIRANJA

FEDRO: Gdje je ona Fedraova gitara?FEDRINICA: Šta će ti?

FEDRO: Hoću da budem panker.FEDRINICA: Otkud iznenadni muzički preokret u tvom promišljanju?

FEDRO: Nije iznenadno, desetak godina moje srce zatreperi kad čuje muziku.FEDRINICA: Razumljivo, ali to je bilo uz pjesme Himze Polovine, Zaima, Safeta, Tome, Šabana…

FEDRO: Želja mi je da se gitarski prilagodim vremenu.FEDRINICA: Bolje bi bilo da me slugovno obezbijediš, već sam u godinama.

FEDRO: To bi bilo, jedan sluga, a dva gospodara.FEDRINICA: Ja bih željela rukovoditi slugovnim obavezama.

FEDRO: A, ko je muškarac u ovoj kući?FEDRINICA: Avaj, ostala su mi samo sjećanja na ranobračne krevetske spektakle.

FEDRO: Postavio sam jasno pitanje i zahtijevam da se prilagodiš potrebama odgovora.FEDRINICA: Ti si glavni, oh, zar je potrebno to dovoditi u naglašavajuću situaciju? FEDRO: To je očekivani odgovor usmjeren od tebe ka meni ovog ranog jutra. FEDRINICA: Ne znam samo zašto uvijek insistiraš na tome da se nađem u klimoglavoj poziciji.

FEDRO: Odgovor je jednostavan, počinješ iskazivati svoja neprilagodna karakterna svojstva.FEDRINICA: Za ljubav, a ne za mržnju, ja sam rođena.

FEDRO: Gdje si, Antigona, nisam te odmah prepoznao?FEDRINICA: Nije mi bilo namjera da citiram.

FEDRO: Nisi ni uspjela, ostavit ću te u situaciji šutnje i razmišljanja o životu, braku, teatru…FEDRINICA: Moji stavovi su jasni, jer… Ah, kad prije izađe…


DIREKTOR FESTIVALA:Mirza IdrizovićORGANIZATOR KUL-TURNIH AKTIVNOSTI: Vahid Duraković

IZVRŠNI PRODUCENT FESTIVALA:Senada Milanović

PR FESTIVALA:Edna Supur

REDAKCIJA BILTENA:Nedžad Milanović, urednikAnes Telbiz, tehnički urednikVedrana Kisić-AlagićSuad Velagić

FOTOGRAF FESTIVALA:Edin Ćatić Bato

SARADNICI:Almir MujagićErmina MusićEmina SijamijaAjla KurtovićMelisa MekićHamira Sultanović Karadža Amina Terzić Amar Velagić Sajra Talargić Ajna KaltakAdna RizvanImran FerizovićNeira Mušić

TEHNIČKA EKIPA:Senad Imamović Struja

Edin Ćatić Bato

Azem Duraković

Mahmut Ždralović

Jusuf Hozić Caci

ŽIRI PUBLIKE:Tidža Čaušević

Senad Jusić

Sead Karadža

Edin Korjenić

Lamija Mlaćo

Selma Rustempašić

Sanja Krnjajić

Eneida Alibegović

Ermina Musić

Samira Merdžanić

Saliha Hajrić

DIZAJN-PLAKAT-NASLOVNICA:

Antonio Džolan

SELEKTOR:Sead Đulić

STRUČNI ŽIRI:Slađana Zrnić

Emir SejfićDženita Imamović Omerović

MODERATOR OKRUGLIH STOLOVA:

Senad Milanović

ORGANIZACIONI ODBOR:Hasan Ajkunić

Senada MilanovićNedžad Milanović

Suad VelagićEdin Ćatić Bato

Ermina MusićDženana Abdalajbegović

Antonio DžolanVahid Duraković

Vedrana Kisić-AlagićHamira Sultanović Karadža

Tidža ČauševićSaliha Hajrić

Elma Idrizović

UREDNIK I INTERNET STRANICE:

Edin Ćatić Bato

VANJSKI SARADNICI:Maida May

Edo KorjenićObrad Kisić

VAŽNI BROJEVI I SERVISNE INFORMACIJE:POLICIJA 122– VATROGASCI 123-HITNA POMOĆ-124 PORTIRNICA KSC-a 030/509-722– AUTOBUSNA STANICA

030/251-789-HOTEL VILLA GRANDE 062/500-577-DIREKTOR FESTIVALA 030/509-720-UREDNIK BILTENA 061/796-877Preporučujemo vam da svratite na osvježenje u Caffe HOLLYWOOD i Pizzeria LITTLE BIG (plato KSC-a)

ars simia naturae. 19/bilten-7 fedra 19.pdfpunk komedija. publika je istinski uživala. hvala,...

Documents