arhaizmi istoČne slavonije

26
OŠ dr. Franjo Tuđman Š A R E N G R A D BAPSKE, MOHOVA I ŠARENGRADA Projekt u nastavi hrvatskoga jezika učenika od 5. do 8. razreda u suradnji sa školskom knjižnicom Voditeljica projekta: Jasna Kovač, učiteljica hrvatskoga jezika Školska knjižničarka: Sanja Kovač, dipl. knjižničar

Upload: vlatka-vukovic

Post on 08-Aug-2015

884 views

Category:

Documents


12 download

DESCRIPTION

školski projekt

TRANSCRIPT

Page 1: ARHAIZMI ISTOČNE SLAVONIJE

OŠ dr. Franjo Tuđman Š A R E N G R A D

BAPSKE, MOHOVA I ŠARENGRADA

Projekt u nastavi hrvatskoga jezika učenika od 5. do 8. razredau suradnji sa školskom knjižnicom

Voditeljica projekta: Jasna Kovač, učiteljica hrvatskoga jezikaŠkolska knjižničarka: Sanja Kovač, dipl. knjižničar

U Šarengradu, 28. svibnja 2012.

ARHAIZMI BAPSKE, MOHOVA I ŠARENGRADA

Page 2: ARHAIZMI ISTOČNE SLAVONIJE

Projekt u nastavi hrvatskoga jezika učenika od 5. do 8. razredau suradnji sa školskom knjižnicom

U pokušaju inoviranja1 nastave hrvatskoga jezika u OŠ dr. Franjo

Tuđman u Šarengradu učenici od petog do osmog razreda u školskoj godini

2011./2012., u dogovoru sa učiteljicom hrvatskoga jezika, Jasnom Kovač,

odabrali su provesti projekt pod nazivom Arhaizmi Bapske, Mohova i

Šarengrada. Učenici su upoznali značajke projekta i projektne nastave.

Stečeno znanje učenici su primijenili radeći na projektu.

Provedeno je samostalno učeničko istraživanje: prikupljanje arhaizama,

frazema i fraza, odabir i sistematiziranje građe, analiza cjelokupnoga tijeka

rada na projektu i prezentacija od strane učenika u školi. Sakupljena su 1023

arhaizma u Bapskoj, Mohovu i Šarengradu metodom intervjua.

Budući da i sama riječ arhaizam govori da se radi o onome što je

zastarjelo, preuzeto iz starine, nesuvremeno (Hrvatska enciklopedija,

Brozović, Dalibor, Zagreb, 1999.), učenici su prikupljali zastarjele riječi koje

se više ne koriste u standardnom hrvatskom jeziku.

Pokazalo se da arhaizmi stranoga podrijetla etimološki pripadaju trima

kulturama koje su slijedom povijesnih zbivanja došle u kontakt s ovim

krajem. Riječ je o posuđenicama iz turskoga, njemačkoga i mađarskoga

jezika.

Došli smo i do saznanja da sva tri mjesta imaju većinom iste arhaizme,

tek u nekim mjestima dolazi do odstupanja.

Naslovnu stranicu su izradili učenici petoga razreda koji su skupili

najviše stranih riječi.

Obzirom da je rad na projektu osmišljen drugačije od uobičajenoga,

tradicionalnoga načina stjecanja i primjene znanja u školi, učenicima je

nastava hrvatskoga jezika, u suradnji sa školskom knjižničarkom, bila puno

zanimljivija.

ARHAIZMI – BAPSKA

1 Crnković-Nosić, Vesna, Projekt u nastavi hrvatskoga jezika, Osijek, 2007.

hrcak.srce.hr/file/33027

2

Page 3: ARHAIZMI ISTOČNE SLAVONIJE

A

abort - zahodadvokat - odvjetnikaeroplan - zrakoplovafenger - vješalicaajziban - vlakala - zahodaljkav – nije točan u posluam - dio opreme za konjaambar – spremište za pšenicu ili kukuruzambrelo - kišobranamelj – smećeamper - kabaoandrmolje – nepotrebne stvarianfor – natkriveni ulaz u kućuapoteka – ljekarnaarambaša – svađalicaarenda – zakupasfalt – cesta astal - stolašikovati – udvarati se, voljeti ašov – štijačaauspuh – ispušna cijev na voziluavan - usitnjivač šećeraavlija - dvorišteavto – auto

B

babaroga – opasna žena iz maštebadava – besplatnobađa - prednji i zadnji zid na krovubaglama - šarkabaja - stariji bratbajbok – zatvorbarjak – zastavabašća - vrtbekrija – veseljakbelaj – nezgodabirtija - gostionicablago – stokabluza – ženska košuljabogarati – psovatibostan – polje lubenica ili dinjabrus - oštrač kose za travubundeva – tikvica

burgija - alat za bušenjebušio – pao

C

carina - granični prijelazceger – košaraciglja – ciglacipelcug – hodanje pješicecitka – cjedilocmizdrav – plačljivcubanka – ljuljačkacug – vlakcuker - šećercunjati – tražiticup – repcvekla – ciklacvikati – bojati secvikcange – kliješta za rezanje žicecvikeri – naočale

Č

čabar – drvena posudačakšire – hlačečamiti – čekatičardak – spremište za žito ili kukuruzčaršav - plahtačekić - batčekmeže – ladica u stolučerpić - prijesna ciglačijati - razdvajati perječikla – drveni čamacčirak – svijećnjakčivija - osigurač na kolimačoban – pastirčokot – trsčorape – čarapečorba - juhačutura – metalna bočica

3

Page 4: ARHAIZMI ISTOČNE SLAVONIJE

čvoka – udarac po glavi srednjim prstom

Ć

ćaknut – ludćebe - dekaćošak – kutćumez – soba s nepotrebnim stvarimaćup – pečena posuda od glinećuprija – ulaz u kućućurka – puricaćuška – šamarćuti - šuti

D

dabome – naravnodada – otacdade – datidanuti – predahnutidašta – nego štodi – gdjedimijon-posuda za vodudivaniti – pričati, govoritidojaditi – dosaditidrača – korovdrap – smeđedraperje – mala zavjesadrpiti – ukrastidrum – kamena cestadućan - trgovinadumst – kompotdunja – pokrivač punjen perjemdurati – trpjetiduvar – zidduvati - puhatidvor - dvorište

džabe - besplatnodžagati – udarati lagano rukomdžemper - puloverdžezva – posuda za kuhanje kavedžukela – pas, psina, nitkov

Đ

đak – učenikđeram - bunarđinđuve – ukrasđipiti – skočitiđozluci – naočaleđubre - stajski gnojđuvegija – mladoženja

E

ekser – čavaoerlavo – grbavoescajg – pribor za jelo

F

fala – hvalafangla – zidarska žlicafarba – bojafarcajg – upaljačfasovati – dobiti batinafeder – oprugafenjer - petrolejska lampa fijoka - ladicafildžan – šalica za kavu bez ručkefirangla - zavjesafitriol - petrolejflajbas - olovkaflaša - bocafleka – mrljafrajla – gospođicafriško – svježefrušt – vrsta trešnjefruštuk – doručakfulati – promašitifurtom – stalnofuruna – krušna pećfusekle – debele čarapefutrola – pernica

G

ganak – hodnikglancati – čistiti do velikog sjajaglib – blato

4

Page 5: ARHAIZMI ISTOČNE SLAVONIJE

gljista – glistagravidna – trudnagrecati – skidati grebanjemgubica – usnaguja – zmijaguka - čvorguvno – mjesto za sijenogužvara – savijača od oraha

H

hapiti – ukrastihauba – poklopac motorahaustor - ulazna natkrivena vrataheknodla – igla za heklanjehoklica – mala stolicahozntregeri – hlače sa naramenicama

I

iskati – tražiti nešto od nekogaispalac – posuda kojom se izbacuje voda iz čamcaisplaziti – pokazati jezikitati se - gađati seizdrndano – staro, pokvareno

J

jauzna – međuobrok obično oko deset satijedaret – jednomjedek -konopac za vješanje rubljajediti se – živcirati sejorgan – pernati pokrivač

K

kablić - posuda za vodukaca – drveno burekačara – spremište za buradkadica – plastična posudakaiš – remenkajmak - kiselo vrhnjekalić – posuda za cvijećekanđija – bičkantar – vagakapara – predujam

kapija – ulazna vratakapric – inatkarbitara - svjetiljkakarika – dio lancakarmin – ružkastrola - zdjelakašika – žlicakecelja – pregačaker - paskerma - kvasackesa – vrećicaklozet - zahodkola – automobilkolac – štapkomšija - susjedkonak-prenoćištekopertuk - pokrivačkoršov - posuda za pitku vodukosak – srpkosir – mala kosakredenac –ormar za posuđekrimler – sjetvospremačkrispan – božićno drvcekrpara – uski tepihkruv – kruhkućarka - ulaz u kućukujna – kuhinjakukati – žaliti sekumiti – molitikupatilo – kupaonicakurjak – vukkuruz – kukuruzkutljača – pribor za juhu

L

labrda – usnalače-hlačelaprdati – pričatiledina – livadalenjir – ravnalolepačka – stvar za ubijanje muhalila - ljubičastolivča - dio zaprežnih kolalojtre - ljestvelokati - pitilola - mladićlomak - uvezana vinova lozalučenje – hladetinaluftarica – zračna puškaluftiguz – vjetropir

5

Page 6: ARHAIZMI ISTOČNE SLAVONIJE

luftirati – zračiti

LJ

ljosnuti – pastiljubenica – lubenica

M

macola – veliki čekićmačuva - maćehamakaze – škaremalter – žbukamamaljuge - puramanila – vrsta vezivamantati – vrtjeti se u glavimarisati – žestoko tući ili puno jestimarva - stokamašina - strojmator – starmaune – mahunemerak – guštmerdevine - ljestvemeredov – pecaroški alatmetiti – stavitiminđuša - naušnicamisir - vrsta ukrasnog bijelog platnamleko – mlijekomoler - soboslikarmrviti – sitnitimustra - stil izrade ručnoga rada

N

naboj – zid od zemlje za kućenajero / nahero – ukrivonakaradno – neprirodnonamiguša – laka ženskanamiriti – nahranitinanule - sklizaljkenasaditi – staviti kvočku na jajanatanane - polakonatkasl – noćni ormarićnatruntati se – debelo se obući

nauditi – učiniti nešto lošenavazdan – stalnonavilak - gomila nečeganena - starija sestranokšir - posuda za mokrenjenoža - nož

O

obarina – kuhane svinjske iznutriceobojčić - sjedalicaočale - naočaleočuv - očuhodcapariti – odrezatiodjedared – odjednomoduvati – puhnutiodžačar - dimnjačarodžak – dimnjakofirati – ljubovatiogledalo – zrcalooklagija – valjak za tijestoopanci - dio muške obućeopasati se - zavezati si pojasopaučiti – udaritiopićen – lud, udarenoplećak - gornji dio narodne nošnjeopleviti – obraditioras – orahoroz - pijetaootarak - stoljnjakotoman - ležajožeže – udari

P

packe – udarati šibom po dlanupajanta - poprečna greda na krovupantalone - hlačepaor - seljakpapuče – šlapeparadajz – rajčicaparče – komadpatoka – rakijapatos – drveni podpatrice - krunicapegla – glačalopelcer – cvjetna reznica za presađivanje

6

Page 7: ARHAIZMI ISTOČNE SLAVONIJE

pendžer - prozorpenkalo - kemijskapeškir - ručnikpijaca – tržnicapiksla - kutijapipa – slavinaplac – zemljište za građenje kućeplafon - stroppleter - ograda od prućaplot – drvena ogradaplotna – gornja ploča na štednjakupočinak – ići spavatipočne – šlape, papučepomorandža – narančaponjava - plahtaprkno – stražnjicaprpa – strahpršnjak – kožni prslukpuce – dugmepulover - džemperpura – žganci

R

rakiđinica - soba za pečenje rakijeram – okvir za slikuraspelo - križrekla – muški sakorem – vješala za svinjererna – pećnicariktati - grditirisati - pisatirizanci – rezancirocanjge – kliješta za stezanjerondati – pretraživatirošule – koturaljkerubina – skute, košuljarusvaj – nered

S

salaš – kuća na njivamasapeti – zavezatisatara – mesarska sjekiraseja - prijateljicasekirati se – brinuti sesenjak - prostor za sijenosermija – veliko imanjesic – sjedalosigrati – igrati

sijalica – žaruljasikira – sjekirasinija – stolsirče – ocatskaline – stepeniceskute – podsuknjaslanina – špeksmetnuti – zaboravitisnaša – mladasokak - ulicasokne – čarapespiskovi – dokumentisrp - kosastative - tkalački stanstelaža – policastrop – plafonsupa – juha

Š

šalukatre – drveni prozoršamlica - mala stolicašanac – kanalšaraf – vijakšaraglje – zadnja stranica od drvenih kolašerpa-lonacšifoner – ormaršilo – veća metalna igla sa drškomšinter – sakupljač uginulih životinjaširajzl – žaračškatulja - kutijašlajbok – novčanikšlauf - crijevo za vodušlog – moždani udaršmucati – skitati,lutatišofer – vozačšoljica - šalicašor – ulicašpaga – konop, užešpahtla - alat kod zidanjašpajz – ostavašpediter - mala prikolicašporet – štednjakšpricer – vino i mineralna vodašrafciger – odvijačštacija - stanicaštagalj – spremište za sjenošteker – prekidač

7

Page 8: ARHAIZMI ISTOČNE SLAVONIJE

štokrlja – stolicaštopl – zatvaračštrangla – lanac za vučuštrimfle – čarapešubara – pokrivalo za glavušupa – prostor za alatešušanj – lišćešuška – komušina

T

tačke – kolicataljige - kola bez stranicatancati – plesatitanjur – tanjirtaraba – ograda od dasakatašci – vrsta jelatašna – ženska torbicatavan – potkrovljeteka – bilježnicatentati - dosađivatitestera – ručna pilatikače – vunena obućatindilica – dječja haljinica na tregeretintara – glavatočak - kotačtraljav – neuredantrčkalica – proljevtrem - hodniktrenica – ribežtrifrtalja – petnaest dotrniti – gasititrotoar - pločniktufnice – točkice

U

učkur - špagaučo – učiteljudeniti – uvući konac u igluuflekati se – uprljati seujo – ujakular – povodacušorati se – upiškiti seutrnuti – ugasiti

V

vajat – ostavavangla - dio posuđavarjača - kuhačavašar – sajamvatati - hvatativekerica - satveranda – otvoreni dio kućeveš - rubljeveš mašina - perilica rubljaveškorpa - korpa za drvavezenka - dio narodne nošnjevijati – loviti trčećivikler – uvijač za kosuviksa – krema za cipeleviljuška - vilicavinkl – pravi kutvitlati – lovitivitrina – stakleni ormarvoz – vlakvrcati – sabirati med

Z

zakerati – prigovaratizaperak – suvišna grana na biljkamazaprega – kola sa konjimazbigecati se – dotjerati sezdila - zdjelazepe – vunena obućazericu - maloziherica – kopča za razna platnazjakati – hodati bez ciljazobnica – posuda za zobzviznuti – udariti

Ž

žagra – koprivažarač – metalno pomagalo za poticanje vatrežbica – žica na kotaču biciklažicati – prositiživica – ograda od grmljaživina – peradžmira – igre skrivačažvale – dio konjske opreme

8

Page 9: ARHAIZMI ISTOČNE SLAVONIJE

ARHAIZMI – MOHOVO

A

afenger - vješalicaambar - spremište za pšenicu ili kukuruzambrelo - kišobranamper – kabaoapuljavo – prljavoastal – stolavlija – dvorište

B

bala- slinabašća – vrt

Č

čekić – batčoha - vrsta platnačorapa -čarapačunak – stroj za motanje konca

Ć

ćebe – dekaćiviluk - vješalicaćumez - soba s nepotrebnim stvarimaćup – posuda za kiseljenje povrćaćuprija - mostćurka – purica

D

dado - otacdida – djeddivan - razgovordrum – kamena cestadućan - trgovinadunja - jorgan od perjaduvar – zid

džak – vrećadžemper – puloverdžezva – posuda za kuhanje kave

Đ

đeram - bunarđerdan - nakitđuvegija – mladoženja

F

fajta - sortafenjer - petrolejska lampa

9

Page 10: ARHAIZMI ISTOČNE SLAVONIJE

ferijer - patrljikafijoka – ladicafirangla – zavjesaflajbas - olovkaflaša – bocafriško - svježefruštuk - doručakfuruna – krušna peć

G

ganjak - hodnikgvožđe – željezo

H

hartija – papir

J

jorgan – pokrivač od perja

K

kapija - ogradakašika – žlicakefa – četka za četkanjeker – paskesa – vrećicaklobuk – šeširkredenac - ormar za posuđekubura – puška

L

lače –hlačelampaš – vrsta lampelivak - lijevaklojtre – ljestve

M

mamaljuge - puramarva - stokamerdevine - ljestveminđuše – naušnice

misirača - bundevamuštikla – lula

N

napolje – vaninotar – bilježnik

NJ

njiva – polje

O

odžak – dimnjakogledalo – zrcalooroz – pijetaootoman – ležaj

P

paradajz – rajčicapatos – drveni podpatrice – krunicapegla - glačalopekmez – marmeladapendžer - prozorperina – pokrivač za spavanje punjen slamompeškir – ručnikpipa – slavinapirinač - rižaponjava - pokrivačprevrta - palačinkapršnjak –prsluk od ovčje kožepulover – džemper

R

ranljika – lonacrekla – muški sakorubina – košulja

S

sabajle - ranom zoromsat – ura

10

Page 11: ARHAIZMI ISTOČNE SLAVONIJE

sic – sjedalosigrati - igratisinđir – lanacskaline – stepenicesnaša - mladasokak-ulicasokne – čarapespiskovi – dokumentisupa – juhasveska – bilježnica

Š

šanac - kanalšargarepa - mrkvašerpa - lonacšibice - žigicešifonjer - ormaršlajbok – novčanikšlajfer - oštračšnajder - krojačšolja – šalicašor – ulicašpajz – ostavašporet - štednjakštagalj - gospodarska zgradašukare – kolica

T

tačke – kolicatanjir - tanjurtaraba - ogradatašna – torbateka – bilježnicatrijem - predsobljetrpeza - stoltude – ovdje

U

učkur - špagaudica – pecaljka

V

vangla - posudavarjača - kuhačavazda - stalno

vedro – kabaovelim - govorimveranda – natkriveni dio kućeveš mašina – perilica za rubljeviljuška – vilicavitrina – ormar

Z

zipka – kolijevka

Ž

žagra - koprivaživad - peradživica - ograda

11

Page 12: ARHAIZMI ISTOČNE SLAVONIJE

ARHAIZMI – ŠARENGRAD

A

ada – riječni otokafenger - vješalicaajduk - hajdukajmpren – vrsta juheakov - bačva od sto litaraalaliti - zaboravitialas - ribaralov – velika ribarska mrežaaljkavo - trapavoambar – spremište za pšenicu ili kukuruzambrelo - kišobranamo – ovamoamper – vjedro za vodu

anfor - natkriveni ulaz u kućuantlogor - pomoćnikarambaša - buntovnikarenda - zakupastal – stolašikovati - udvarati se, voljetiašov – poljoprivredni alatatar - njiveatljav - nespretanavlija – dvorišteavto – auto

B

babinje - obilazak porodiljebadava - besplatnobadcimer – kupaonicabadža – prednji i zadnji zid na krovubaglama - šarkabain - obalabakandže – glomazne cipelebakšiš - napojnicabala-slinabale - slamabalega - životinjski izmetbaljezgati - pričati glupostibandera – stupbangav - šepavbanuti - iznenada ućibašća - vrtbećar - mangupbedevija - starija i mršava kobila

begenisano - odabrano, koje se svidjelobegenisati - svidjeti sebekrija - lolabelaj – nevoljabent – nasipbeštek – pribor za jelobeštija – loša osobabezecirati - rezerviratibircuz - gostionicabišage - tkane duple torbe za sedlo ili samarblago - stoka, domaće životinjeblebetati - govoriti nepovezano

12

Page 13: ARHAIZMI ISTOČNE SLAVONIJE

blebnuti - nespretno pasti, okliznuti seblentav - ludbrnjica - metalna alka za svinjsku njuškubudak - krap, kopačabudžak - kutbuljiti – piljiti, uporno gledatiburazer – brat

C

cakati – udarati nogamacakliti se – sijati seceger -košaracelofan – prozirni papirciglja - opekacmizdrav - plačljivcmoknuti – ljubiti glasnocokula – cipelacol – mjera za dužinu 2, 52 cmcugati - piticuker – šećercukrica - šećer u kockicunjati – hodati bez ciljacup - pletenicacuruk - nazad (natrag)cviće - cvijećecvikati – bojati secviliti - rasplakati se

Č

čabar - kotaočagljikati - škakljatičakija – britvačakšire – hlačečamiti – čekatičantrati – prigovaratičardak – spremište za kukuruzčaršav – plahtačele - pčelečeljade-čovjekčikla – drveni čamacčitaba - knjigečivut – Židov (pogrdan naziv)čobanja - drvena posuda

čorape – čarapečordaš - pastirčupa - dlaka kose

Ć

ćaća – otacćaknut – ludćebe - dekaćefiti - uživatićićo - stricćipati - štipatićiviluk – vješalicaćok – panj na kojem se cijepaju drvaćorsokak – slijepa ulicaćula - pastirski štapćulati - gurati nogom ili štapomćumez - soba s nepotrebnim stvarimaćuprija - mostćuza – zatvor

D

dabome – naravnodade – datidado – otacdanuti - odmoritidašta – nego štodede - hajdedevan – momakdeverati - podnositi životne nedaćedevetati - tućidi – gdjedida – djeddikica – bodljikavi korovdivan - pričadodijati - dosaditidolača - udolinadoljnjak - vjetar istočnjakdrapati (se) - snažno se češatidronjci – dijelovi odjećedrot – žicadroždine - sitni djelići čvarakadrpiti - ukrastidrum – kamena cestadumst – kompot

13

Page 14: ARHAIZMI ISTOČNE SLAVONIJE

dumstflaša – posuda za kompotdurati –trpjetiduršlag – izbijačduvar – zid

džaba - uzaluddžagati – guratiđžak-vrećadžemper – vestadžezva – posuda za kuhanje kave

Đ

đak – učenikđilitati se - trčati poskakujućiđipiti - skočitiđozluci – naočaleđuvegija – mladoženja

E

erlavo –grbavoescajg - pribor za jelo

F

fajde – koristitifajront - krajfarcajg – upaljačfasovati – nadrljatifeder – oprugafenjer – petrolejska lampafermati – primjećivatifićuna – sitna trešnjafijoka –ladicafildžan – šalica za kavu bez ručkefirangla – zavjesafirnajz - razrjeđivačflaša - bocaforcimer – predsobljefriško – svježefroncle – resefrtalj – četvrt satafruštuk – doručakfurtom – stalnofuruna - krušna pećfusekle – čarape

G

ganak - trijemgatati – vračatigepiti - ukrastigeviht – uteggirtla – traka oko pojasaglib – blatognilo-trulogornjak - vjetar zapadnjakgraknuti - povikati, zagalamitigraorast - šarengrebati - strugatigrincajg – zeleniš za juhugrko - gorkogrohotanje - glasno smijanjegubica - usnaguja – zmijagumno - mjesto za vršenje žita

Hhapiti - zgrabiti, ukrastihartija - papirhauba - poklopac za motorheknodla – igla za heklanjehobla – alat za stolarijuhoklica – mala stolicahornodla – kopča za kosu

I

iće – jeloiskati - tražitiiskipiti - pokipiti nešto kada se kuhaisplaziti - pokazati jezikiščašiti – povrijediti zglobizbuljiti – začuđeno pogledatiizdevetati – istući

J

jendek - kanaljoguniti - buniti se, iznenaditi sejorgan – pokrivač od perja

14

Page 15: ARHAIZMI ISTOČNE SLAVONIJE

K

kaca - drveno burekačara - ostavakadgod - nekadkaiš – remenkajmak – kiselo vrhnjekaljuža - blatokapric - inatkašika - žlicakecelja - pregačaker – paskerefeke - štos, šalakesa – vrećicakinderbet – dječji krevetićkinuti - kihnutikištra - gajba, sandukklepac - alat kojim se otkriva (klepa) kosaklipa - komad drvetakljuse - slabiji konjkmeziti se - plakati bez razlogaknap - tamankomadati - dijeliti na manje dijelovekomšija - susjedkomšiluk - susjedstvokožu - prsluk od janjeće kožekredenac – ormar za posuđekrmelja - nečistoća iz okakumiti – molitikunjati - drijemati ili spavatikurjak - vukkušati – probati

l

labrnja - usnalapiti – ukrastilaprdati - pričati glupostiledeno - hladnoledina - livadalenija - poljski putlevača – rukohvat kolalojtre – ljestvelunjati – skitati

LJ

ljosnuti – pasti

M

magaza - podrummandrknuti - propasti, umrijetimanit - ludmanjkati - nedostajatimarva – stokamator - starmerdevine - ljestvemetnuti – stavitimicina - veći i ozbiljniji čir koji se teže liječimijur - mokraćni mjehurminđuše – naušnicemliko - mlijekomrviti - sitnitimukte - džabemuštrati – koriti

N

nabreknuti – otećinahero/najero - ukrivonapiriti – napuhatinedotupavan - priglupnjuška – lice

O

obaška - posebnoocmoljiti - omlitaviti seočuv - očuhodfikariti - odsjećiodškrinuti - samo malo otvoritiodžak - dimnjakogledalo – zrcalooklembesiti – olabavitiopaklija - kabanicaopaučiti - udaritioplećak – košuljaoroz - pijetaootoman – ležajotromboljiti - opustiti ožeže – udariti

P

15

Page 16: ARHAIZMI ISTOČNE SLAVONIJE

pačne - papučepalamuditi - lagatipara – zadah iz usta paradajz – rajčicapegla – glačalopemzla – četkapendžer – prozorpentrati se – penjati seperajica - četka za krečenjepeškir – ručnikpijaca – tržnicapiljiti – gledatipinter - bačvarplandovati - ljenčaritipodraniti - poranitipokrovac – pokrivačponagl - lepinjeponjava – plahtaprečaga - gazište na ljestvamaprezle – krušne mrviceprnula - odletjelaprpa - strahpršnjak – prslukranac – naprtnjačarekla – muški sako,rifle – trapericerondati – lupatirubine - rubljerusvaj - neredruvo – odjeća

S

sajdžija – urarsalauka - jaki vjetarsapeti – zavezatisekirati se – brinuti sesermija - imanjesijalica – žaruljasikira - sjekirasinija - stolskaline - stubesličuhe – klizaljkesmetnuti - zaboravitisokak - ulicasokne – čarapesoldat – vojniksoljenka – posuda za solstračiti - izgubitisurduk – prolazšalukatre - žaluzine prozora

šamlica – mala stolica

Š

šanac - kanalšifoner – ormaršinik – drvena posuda za žitoškaf – velika drvena posudaškatulja – kutijaškodi - smetašlajbok – novčanikšlajer – veošlajfer - oštračšlauf - crijevo za vodušmizla - vesela ženskašnajder - krojačšolja – šalicašopiti - udariti o tlošor-ulicašos – suknjašpajz – ostavašpangla - šnalašpigl - ogledalošporet – štednjakštala – stajaštampl – mala čašica za rakijuštek - pristanište za brodovešteker – utičnicaštrangla – užeštrikanice – vunene čarapešušljetati - nerazumljivo pričati

T

tandrmak - loše vozilotaraba - ogradatašna – torbategla – posudateka – bilježnicatiganj - tavatintara - glavatišler – stolartociljati se - sklizati setozati - naredba konjima za kretanje unazadtrabunjati – pričati glupostitragače – ručna kolica za prijevoz teretatraljav – nespretan

16

Page 17: ARHAIZMI ISTOČNE SLAVONIJE

trenica - ribežtrniti - gasititrukovati – praviti crteže za veztumbe - naopakotušiti – daviti

U

uja – bijesuspala - čovjek koji se pravi važanutuviti – shvatiti

V

vabit - mamitivajat – pomoćna prostorijavajda - koristvariti - kuhativaservaga - libelavašar- sajamvazda - stalnovekerica – satverati - penjativerige - kovani lanci za ognjištevesta – džemperveš – rubljeveš korpa – korpa za drvavikleri – uvijači za kosuvitine - vrhovi šibe za pletenje korpivižljast - tanakvokorpa - velika korpa od šiba za lovljenje ribevrcati - sabirati med iz košnice

Z

zabasati - izgubiti sezabiti - zabostizamandaliti - zatvoritizanovijetati - dosađivatizepe - kućne šlapezericu - malozidnjak – krpeni ukras za zidzjaka - hoda bez ciljazobnica - torba iz koje konji jedu zobzrikav - škiljav

zubača - korovzvekan – budala

Ž

žagra - koprivažicati – moliti, prostiti, tražitiživica - ograda od grmljaživina – stokažvala – dio konjske opreme

17

Page 18: ARHAIZMI ISTOČNE SLAVONIJE

Nekoliko primjera podrijetla riječi - tuđica u području

međuljudskih odnosa i običaja

TURSKI NJEMAČKI MAĐARSKI

BEĆAR – bekar KIRBAJ – Kirchweih ALDUMAŠ – aldomas

BEKRIJA – bekri KRIZBAN – Christbaum GAZDA – gaszda

ĐUVEGIJA – güvegi KRISKINDL - Christkind VAŠAR – vasar

DUĆANDŽIJA FRAJLA – Fräulein MAĐAR – Magyar

DUĆAN – dükyan BIRCUZ – Wirtshaus BUĐELAR - bugyëlar

KOMŠIJA – konšija RAJZENDER - Reisender MAMLAZ - mamlasz

BUSIJA – pusu + ija ŠLAJBOK – Schreibbuch

VERESIJA – veresiye FRUŠTUK – Frühstück

BADŽA - bacanak

GLAGOLI GLAGOLI GLAGOLI

ašikovat' – ašyk kibicovat' – kiebitzen

divanit'- diwan štimat (se) – stimmen

18

Page 19: ARHAIZMI ISTOČNE SLAVONIJE

begenisat'-begenmek 'ofirat' – hofieren

pazarit'- Pazar cugat' – Zug (ziehen)

sekirat' se - sekkieren

bezecirat' - besetzen

PRIDJEVI, PRILOZI PRIDJEVI, PRILOZI PRIDJEVI, PRILOZI

džabe – caba, cabe nacifran - ziffern

IDIOMI IDIOMI IDIOMI

živit' na veresiju dobit' korpu - Korb

ko' bubreg u loju

*FRAZE

Biti bogin. – Umrijeti Biti fro. – Biti zadovoljan, sretan Biti osim svita. – Biti iznimka Biti pizmen. – Biti zavidan, mrziti Cerila se od uva do uva. – Jako se smijala. Divani ni sebi ni svome – Govori lijeno, besmisleno Doće gica na kolica. – Platit ćeš ti to jednom. Dotero je cara do duvara. – Konačno je u gubitku. Faljen Is! – Hvaljen Isus! (ženski pozdrav) Faljen Bog! – Hvaljen Bog! (muški pozdrav) Gleda ko tele u šarena vrata – Bulji, začuđeno gleda Ići radi sebe. – Vršiti nuždu Idi do batine! – Idi k vragu! Koga nema ni tala mu nema. – Koga nema ne dobije ništa. Kom obojci kom opanci. – Konačna odluka Makaršta divaniš. – Govoriš koješta. Mani me se. – Ostavi me na miru. Nema ni kuće ni kućišta. – Veliki siromah Oda ko posran golub. – Šetka se amo - tamo. Otegnio papke. – Umro Šora u nokšir. – Piški u noćnu posudu

19

Page 20: ARHAIZMI ISTOČNE SLAVONIJE

Zatrkalo mi se. – Zastalo mu u grlu. Žuti žutuju, a crveni putuju. – Naoko bolesni ostaju, a zdravi

umiru.

*FRAZA je lingvistična jezična jedinica kojoj je oblik ustaljen stalnom uporabom.

*FRAZEMI

Ajd u tralje!

Askurđela ti tvog!

Ćaća te prokarto!

Deder se najeri!

Idi do batine!

Idi s milim Bogom!

Idi u prkno!

Kec kume, izgori ti kesa!

Neblaka ti tvoga!

Majku mu poljubim!

Od volje ti k'o Šokcu post!

Sunce ti kalaisano!

Sumpora ti!

Ubi Bože…

Bogliša ti tvoga!

* Frazemi su izrazi prenesenoga značenja koji su ustaljeni u govoru i pisanju kao cjeline.

20

Page 21: ARHAIZMI ISTOČNE SLAVONIJE

Nekoliko riječi za kraj…

Budući je najveća vrijednost projektne nastave što je učenik u samom

središtu, a uloga učitelja je da vodi i usmjerava projekt te da se primjenjuje

metoda učenja na temelju vlastitoga iskustva, učenici su bili zainteresirani za

rad, marljivi, odgovorni i znatiželjni.

Nastava hrvatskoga jezika je na taj način bila inovirana i unaprijeđena

na obostrano zadovoljstvo učenika i učiteljice hrvatskoga jezika.

LITERATURA:

1. Jakšić, Martin, Divanimo po slavonski, Zagreb, 2003.

21

Page 22: ARHAIZMI ISTOČNE SLAVONIJE

2. Brozović, Dalibor, Hrvatska enciklopedija, Zagreb, 1999.

3. Anić, Vladimir, Rječnik hrvatskoga jezika, Zagreb, 1998.

4. Anić, Vladimir, Rječnik stranih riječi, Zagreb, 2000.

5. Kordić, Ljubica, Refleksija socijalno-političkih promjena na govor vukovarskoga kraja, Osijek, 2006. bib.irb.hr/datoteka/339353.dmy_documentsKordicHDPL.2006.doc

6. Crnković-Nosić, Vesna, Projekt u nastavi hrvatskoga jezika,

Osijek, 2007. hrcak.srce.hr/file/33027

7. Kovač, Slavica, Hrvatska krijesnica 8, udžbenik hrvatskoga

jezika za 8. razred osnovne škole, Zagreb, 2008.

22