J.U. Srednja kola poljoprivrede, prehrane, veterine i uslunih djelatnosti

Aquaponics sistem Maturski rad

ProjekatUenici:Mentori:- Enis Bajrovi Prof. Ranka Pejii- Elmina Bandi Prof. Amira erimagi- Sanela Dedovi- Stevo Lugonja- Ilda Marevac- Almedina Meki

Sarajevo, 2014 Uvod U dananjici, veoma je popularan i prihvaen uzgoj organskih proizvoda. Za organski uzgoj, vrlo je vano da se kako ivotinje, tako i biljke ne tretiraju raznim medikamentima, ve da se pri uzgoju koriste to prirodnije merode. U sistemu akvaponiksa je to mogue. Vektori zaraze od razliitih bolesti su svedeni na minimum. Akvaponiks, kao sistem, uklapa se u dananju sferu ekoloke planete Zemlje. U sistemu akvaponiks, ne dolazi do naruavanja ekosistema voda. Poto je akvaponiks neto novo u naoj regiji, i nije dovoljno ispitan princip rada, na cilj je da vam pokaemo princip rada akvaponiksa, kao i da ga uporedimo sa standardnim uzgojem ribe. Ovo nije samo industrijski sistem, ve moe funkcionisati i kao porodini, koji bi se poslije mogao pretvoriti u veliki industrijski korak. Ovim projektom, takoer moe elimo pokazati prednosti i mane, u odnosu na standardni sistem uzgoja ribe. Uvod u standardni sistem uzgoja

Postoje tri osnovna naina gajenja riba :

Ekstenzivan

Poluintezivan i

Intezivan

Kod nas se praktikuju dva posljednja. U poluintezivnom gajenju koriste se ribnjaci velike povrine , od nekoliko desetina do nekoliko stotina hektara, a u intezivnom manji zemljani ili betonski bazeni povrsine nekoliko stotina kvadratnih metara , silosi ili pak kavezi.

U poluintezivnoj tehnologiji najvei dio proteinske komponente u ishrani riba, koja je i najskuplja, obezbjeuje se iz prirodnih izvora samog ribnjaka, tako da dodatna hrana, najveim dijelom itarice, predstavlja relativno mali izdatak. S druge strane, pri takvom nainu gajenja vrlo su velika ulaganja u same objekte i njihovo tekue odravanje, kao i prateu neophodnu opremu, tako da oni ine najvei dio cijene krajnjeg proizvoda.

Tehnoloka kontrola, praenje fiziolokog i zdravstvenog stanja i kondicije riba takoe su znatno tee izvodljivi i skopani sa veim izdacima.

U intezivnom gajenju ribe se hrane kompletnim peletiranim smjesama i prirodna hrana ini zanemarljivo mali dio ukupno unijete hrane.

U intezivnoj prozvodnji ribe se gaje na tri principijelno razliita naina:

U vrstim objektima uz veliki protok vode ili intezivnu aeraciju i poveanje moi samopreiavanja;

U silosima ili drugaijim vrstim objektima uz primjenu recirkulacije i preiavanju vode;

U kavezima koji se postavljaju u pogodne vodotoke ili akumulacije.

S obzirom na visinu potrebnih poetnih sredstava i brzi obrt uloenog novca nesumnjivo je da kavezni nain gajenja zasluuje punu panju.

Uspjeh svake akvakulture zavisi u velikoj mjeri od vrste i nivoa primjenjene tehnologije, kao i stepena njenog provoenja. Dobra tehnologija treba, prije svega, da obezbjedi optimalne uslove sredine za odreenu vrstu riba. Pri tome se oslanja na konstantno praenje relevantnih parametara i odgovarajue tehnoloke postupke kojima se kvalitet vode odrava u zahtijevanim granicama.

Pravilan izbor hrane i visina dnevnog obroka od podjednake su vanosti. Oni ne samo da odreuju visinu prirasta i cijenu proizvedene ribe nego i znaajno utiu na kvalitet vode.Provoenje svih potrebnih zoohigijenskih mjera mora se potovati u potpunosti, a takoer je neophodno redovno praenje fiziolokog i zdravstvenog stanja riba , jer od toga u mnogome zavisi uspjeh proizvodnje.

Ako se svi navedeni uslovi potuju dobiva se dnevni prirast od 1 do 1,5% ( kalifornijska pastrmka ) ili 1.5-2.0% ( aran i neke toplovodne vrste ), te se u jednom proizvodnom ciklusu od 5-6 mjeseci poetna masa riba uvea 6-15 puta.

U salmonidnoj proizvodnji riba postoje, svakako i rizici. Jedan od najveih jeste velika gustina nasada koja moe da rezultira porastom koncetracije krajnjih produkata metabolizma to se negativno odraava na opte fizioloko stanje i proizvodnju riba.

U gustom nasadu vea je brzina irenja invazionih i infektivnih bolesti ukoliko do njih doe. Otuda ovakav intezivan nain gajenja namee potrebu permanentne kontrole fiziolokog i zdravstvenog stanja riba, kako bi se na vrijeme uoilo svako odstupanje od normalnih vrijednosti i reagovalo adekvatnim tehnolokim i zdravstvenim mjerama. Ukoliko se ovaj preduslov ispuni, salmonida akvakultura ne podlijee veim rizicima. ak je i u prednosti, jer je redovna kontrola lako izvodljiva i znatno jeftinija.

U BiH se trenutno nalazi 18 kaveznih i 28 betonskih ribnjaka za pastrmku, 5 bazena za arane, 2 jezera morske kulture, te mnoga postrojenja za preradu.

Intenzivni uzgoj kakav se sprovodim u Norvekoj, Engleskoj, Italiji i drugim zemljama Zapadne Erope podrazumeva kvalitetan rad sa ribom u svim fazama uzgoja: mrest, intenzivni rov, prerada i pakovanje, transport.

Uz intenzivno snabdevanje i obogaivanje vode kiseonikom, kvalitetne filtracije vode, dobre selekcije i izbacivanje subjektivnog faktora iz procesa hranjenja ribe, proizvodnju ribe na naim ribnjacima mogue je poveati 3 - 5 puta uz drastino smanjenje koeficijenta prirasta (utroka hrane po kilogramu proizvedene ribe).

Izgled standardnog sistema uzgoja ribe

UZGOJ PASTRMKE

1. Formiranje i odravanje matinog jataU industrijskom uzgoju pastrmki proizvodni proces poinje formiranjem i izborom matica. Ovaj izbor je neophodan jer omoguuje trajno obezbjeenje potrebnog nasadnog materijala sa genetskim svojstvima mlai optimalnih kvaliteta. Poto su pastrmke podlone morfolokim i bilokim promjenama, selektivnim putem vri se odabir onih enki, koje e sa gledita eksterijernih odlika dati najbolje potomstvo ( boja , forma tijela , odnois duine i irine , odnos duine i mase ).Matino jato kalifornijske pastrmke i potone pastrmke sastoji se od enki dobi 3-7 godina i mase 1-5kg u muijaka izmeu 2-4 godine i mase 0,5-2kg. Odnos enki i muijaka je 3:1. Nasad matica je 18 komada na m2. Ishrana matinjaka se prekida 10-15 dana pred mrijest.

2. Mrijetenje i oplodnjaZa poslove mrijesta ribe vre se posebne pripreme objekata i radne snage , te nabavka neophodne opreme, sitnog invertara, ribarskog pribora i dovoljnih koliina dezinfekcionih sredstava.Polna zrelost je u naim uslovima obino u periodu novembar-februar. Mrijest se obavlja u inkubacionoj sali u kojoj postoje potrebni ureaji za smjetaj priplodne ribe. Postupak mrijetenja se svodi na to da se iz prirunog bazena, u kojem su smjetene, polno zrele enke pomou saka uzimaju. Runim masiranjem trbuha, jaja spolno zrelih matica u velikoj koliini izlaze i padaju u za to spremnu posudu. U posudu sa ikrom se istim postupkom istisne mlije ( sperma ) jednog muijaka, zatim se sipa voda i mijea se. U vodi opna ikre pone bubriti, spermatozoidi se aktiviraju i udaraju u opnu ikre da bi tek po jedan od njih uao kroz otvor, ime je oplodnja i zavrena.

3. Valjanje ikreOploena ikra se polae u lenice, kroz koje protie voda, uz pomo plastine posude. U toku valjanja uz pomo pincete odstranjuje se neplodna ikra i registrira se uginue ikre. Taj proces se obavlja do momenta kada liinka naputa ikru. Taj proces traje od 28-35 dana u zavisnosti od kvaliteta ikre i vode.4. Prilikom prijema ikre odreuje se i kontrolni broj za svaku poiljku riblje ikre. Kontrolni broj prati tok uzgoja do veliine konzumne ribe odnosno do prerade ribe i isporuke kupcima. Dotok vode u kade sa lenicama, u kojima se nalazi ikra, regulirana je sistemom za protok vode ukljuujui filter za preiavanje vode.

Tokom valjanja, ikra mora biti u zatamnjenom prostoru, pokrivena stiropornim ploama. U objektu mrijestilita instalirano je vjetako osvjetljenje, a jaina i nivo osvjetljenja se regulira prema potrebi.U mrijestilitu vae posebne higijneske i tehnoloke mjere procesa rada. Prije svakog zaprimanja ikre, izvri se kompletna dezinfekcija mrijestilita i instalirane opreme u objektu. U objekt mrijestilita dozvoljen je ulaz radnicima koje ovlasti ef riblje farme.

5. Uzgoj liinkiKada liinka izgubi umananu kesu prebacuje se uz pomo sitke s gustom mreom i plastinom kantom u plastine kade bazene, koji se nalaze u mrijestilitu. U ovoj fazi proizvodnje poinje ishrana liinki. Prvih nekoliko dana hrana za ribe se daje runo, malom hranilicom, svakih 15 minuta, a poslije toga se liinka hrani uz pomo hranilica sa satnim mehanizmom. Hranjenje liinki se usklauje sa njenim apetitom za hranu i tablicom hranjenja, propisanom od strane proizvoaa riblje hrane, razmjerno teini ribe. Liinke se hrane tijekom cijelog dana. U tom procesu svakodnevno se vri odvajanje ive liinke od uginule i istovremeno isti pod plastine kade-bazena od uginulih liinki i taloga pomou plastinog crijeva i lenice. Kroz plastino crijevo se sa dna kade-bazena usisava manja koliina vode sa liinkama i talogom i na pripremljenu lenicu se prosipa sadraj iz crijeva. U lenici ostaje talog, a sa reetke se odvaja iva liinka i vraa u kadu-bazen. Uginula liinka, koja ostaje na reetki lenice, se broji ili vae i to uginue se registrira u dokumentu. Uzgoj liinki u plastinim kadama-bazenima traje oko 1 mjesec do teine od 0.3 do 0.5 grama.

6. Uzgoj riblje mlai predkozumne ribeUz pomo plastinih posuda liinke se prebacuju u plastine kade-bazene na otvorenom prostoru riblje farme. U ovom procesu svakodnevno se vri odvajanje ive riblje mlai i taloga pomou plastinog crijeva i lenice. Kroz plastino crijevo se sa dna kade-bazena usisava manja koliina vode sa ribljom mlai i talogom i na pripremljenu lenicu se prosipa sadraj iz crijeva. Ulenici ostaje talog, a sa reetke se odvaja iva riblja mla i vraa u kadu-bazen. Uginula riblja mla koja ostaje na reetki lenice se broji ili vae i to uginue se registrira u dokumentu.Uzgoj riblje mlai u plastinim kadama-bazenima na otvorenom prostoru riblje farme traje dok riblja mla dostigne teinu od 2-3 grama, nakon ega se uz pomo plastinih kanti i sakova prebacuje u otvorene betonske bazene na ribljoj farmi, koji su prethodno dezinficirani. Kada riblja mla dostigne teinu od oko 10 grama vri se prvo sortiranje riblje mlai pomou sortir aparata i senzora za brojanje riblje mlai. Sortiranjem se riblja mla izdvaja u tri klase i razvrstava u odvojene betonske bazene.

Dotok vode u betonske bazene, u kojima se nalazi riblja mla, reguliran je sistemom za protok vode ukljuujui i filtere za razbijanje kisika.Hranjenje riblje mlai se vri runo i uz pomo poluautomatskih hranilica tokom cijelog dana. Veliina riblje hrane kojom se hrani riblja mla zavisi od teine riblje mlai, a broj obroka ishrane zavisi od temperature vode i apetita ribe. U ovom periodu vre se periodini pregledi riblje mlai, te se na osnovu pregleda po potrebi vri tretiranje riblje mlai u omnisanskim ili formalinskim kupkama. U bazen ili kadu za uzgoj ribljem mlau se zatvori dotok i odvod vode. Izmjeri se kubikaa vode u bazenu ili kadi, pripremi kupka od omnisana i to u omjeru 0,5 decilitara na 1 m3. Iz plastine kante se sa lijevkom rasprskava pripremljena kupka po itavoj duini bazena ili kade za uzgoj riblje mlai. Zatim se vri mijeanje kupke sa vodom u bazenu ili kadi i ostavi da djeluje kupka od omnisana u trajanju od 40 minuta do 1 sat, a formalinska kupka u trajanju od 30-40 minuta u zavisnosti od zdravstvenog stanja i kondicije ribe to se procjenjuju vizualno na licu mjesta.

ienje betonskih bazena se vri uz pomo alata predvienog za ienje bazena.U ovom procesu svakodnevno se vri skupljanje uginule riblje mlai i ribljeg otpada u plastine kante, odnosno u plastini spremnik. Uginula riblja mla i riblji otpad se odvozi i tretira na komunalnoj deponiji. Broj uginule riblje mlai se registrira u dokumentu.

Uzgoj i rast riblje mlai prati se svakodnevno kroz odgovarajue pisane dokumente i sheme ili u raunaru.

UZGOJ KONZUMNE RIBE

BAZENI

Kada riba dostigne teinu od oko 250 grama, zavisno od potrebe trita, vrise drugo sortiranje ribe pomou sortir aparata i senzora za brojanje ribe. Sortiranjem se riba izdvaja u dvije teinske grupe i razvrstava u odvojene betonske bazene. Sortirana riba koja je dostigla odreenu teinu transportira se u objekte za preradu ribe, odnosno plasira se kupcima.

Ostatak ribe se zadrava u ribljoj farmi i hrani dok ne dostigne odreenu teinu.

Dotok vode u betonske bazene u kojima se nalazi riba reguliran je sistemom za protok vode, ukljuujui i filtere za razbijanje kisika.

ienje betonskih bazena vri se uz pomo alata predvienog za ienje bazena.

U ovom procesu svakodnevno se vri skupljanje uginule riblje mlai i ribljeg otpada u plastine kante, odnosno u plastini spremnik. Uginula riblja mla i riblji otpad se odvozi i tretira na komunalnoj deponiji. Broj uginule riblje mlai se registrira u dokumentu.

Uzgoj i rast riblje mlai prati se svakodnevno kroz odgovarajue pisane dokumente i sheme ili u raunaru.

Tokom uzgoja i proizvodnje riblje mlai i konzumne ribe vri se periodino uzorkovanje riblje mlai, ribe i vode i razliite vrste laboratorijskih analiza: fiziko-kemijska i mikrobioloka analiza vode, mikrobioloka analiza ribe, mikrobioloka analiza riblje hrane prilikom svakog uvoza iste.

Provodi se dravni program nadzora i kontrole bolesti salmonidnih vrsta ribe, te program nadzora i kontrole bakterijskih i parazitnih bolesti salmonidnih vrsta ribe. KAVEZI

Riblja mla uzrasne kategorije od 25-80 g se rasporeuje po kavezima.

Riblja mla se hrani do veliine od 270-300 gr i sortira se u dvije klase. Sortiranje se vri uz pomo sortir aparata, koji ima mogunost sortiranja ribe u 3 veliine odnosno uzrasne kategorije. Ispumpavanje ribe iz kaveza u sortir aparat se vri runo ili sa pumpom za izvlaenje ribe. Prilikom sortiranja ribe vri se i brojanje ribe pomou senzora instaliranim na sortir aparatu.

7

Poslije sortiranja riba odgovarajue teine se odvozi u objekte za preradu ribe ili se plasira kupcima. Riba, koja nije dostigla odgovarajuu teinu, ostaje u kavezima gdje se dohranjuje do odreene gramae od 300-350 gr (do eljene teine). Nakon dostizanja ove gramae i ova riba se odvozi u objekte za preradu ribe odnosno plasira se kupcima.

Svaka od ovih generacija ribe ima identifikacioni broj bez obzira da li se odvozi u preradu ili plasira kupcima.

Proizvodnja konzumne ribe se odvija u turnusima u zavisnosti od godinjeg plana. Proizvodnja je intenzivnija u proljetnom i jesenjem periodu, dok je ljeti i zimi, zbog niskih odnosno visokih temperatura vode, proizvodnja znatno manja.

U ljetnom periodu zbog izuzetno visokih temperatura, kako zraka tako i vode,dolazi do taloenja alga po kaveznim mreama, te se vri ienje mrea pranjem pod visokim pritiskom sa ureajem WAP. U ovom periodu zbog visokih temperatura i mogunosti stresa i utjecaja na zdravstveno stanje i izgled ribe, izbjegavaju se bilo kakve aktivnosti tj. prebacivanje, sortiranje ribe. U zimskom periodu zbog niskih temperatura vode odnosno zbog slabog prirasta nevri se naseljavanje riblje farme ribljom mlai, osim izuzetnih prilika.

Svakodnevno se vri skupljanje uginule riblje mlai i ribljeg otpada u plastine kante, odnosno u plastini spremnik. Uginula riblja mla i riblji otpad se odvozi i tretira na komunalnoj deponiji. Broj uginule riblje mlai se registrira u dokumentu.

Uzgoj i rast riblje mlai prati se svakodnevno kroz odgovarajue pisane dokumente i sheme ili u raunaru. Tokom uzgoja konzumne ribe vri se periodino uzorkovanje riblje mlai, ribe i vode i razliite vrste laboratorijskih analiza: fiziko kemijska i mikrobioloka analiza vode i ribe.

Provodi se dravni program nadzora i kontrole bolesti salmonidnih vrsta ribe, te program nadzora i kontrole bakterijskih i parazitarnih bolesti salmonidnih vrsta ribe.

Zbog zahtjeva trita, meso pastrmke se boji u ruiasto-crvenu boju.

Pastrmka za filet i pastrmka za dimljenje se uzgaja po naprijed opisanim postupcima samo se u nijhovu ishranu dodaje astaksantin kao dodatak hrani, ali ne od poetka nego 8-12 nedjelja prije planiranog klanja (ubijanja). Astaksantin je karotenoid (pigment) tj. prirodan spoj koji vou i povru daje narandastu, utu i crvenu boju. Pastrmka nije u stanju da sintetizuje ovaj pigment i zbog toga se on dodaje u hrani. Astaksantin se apsorbuje i taloi u miiima ribe i to 7-10% od ukupno unijetog. Dio se apsorbuje u koi, a dio se apsorbuje od strane jetre, a dio se izbacuje van putem fekalnih materija. Veoma vano za ovaj projekat je to da astaksantin koji se koristi u hrani se izdvaja iz8

morskih algi (potpuno prirodna supstanca), i vai za jedno od najjaih antioksidanasa u prirodi koji povoljno djeluje na kou i na oi (nije tetan po prirodu i po ovjeka). PLUTAJUI KAVEZI

Kruta konstrukcija plutajueg kaveza optimalna u odnosu na prethodna istraivanja kao i iznesene zahtjeve treba da je izraena od osam greda duine 5.1 m i debljine 10 x 10 cm ili 8 x 10 cm. Prostor izmeu njih treba biti ispunjen daskama tako da se na kavezu moe komotno raditi. Krutu konstrukciju kaveza nosi 8 stiropor bova dimenzije promjera 500 mm i duine 1000m presvuenih PVC materijalom od 3 mm. Privravanje bova za krutu konstrukciju vri se pomou sintetskog konopa promjera 6 -8 mm. Sintetska jednovorna mrea treba da je veliine 4 x 4 x 4 m, veliine oka od 6 20 mm dena 210/8 do 210/3 x 8 i pletena u kvadrat. Svi rubovi mrea trebaju biti pojaani s pletenicom promjera 6 8 mm. Mrea se prije upotrebe, a najmanje jednom godinje bitumenizira. Kao opereiva treba koristiti okvir od vodovodne pocinane cijevi od pola cola, koji se privrava s vanjske strane mree. Radi lakeg izvlaenja mrea kod transporta ribe, pokusnog ribolova i izlova sva etiri ugla optereivaa su vezana pomou pletenice, promjera 8 10 mm, za krutu plutajuu konstrukciju. Kaveze je potrebno pokriti, zatitnom mreom zbog ptica i neovlatenog otuivanja s mogunou stavljanja sajle i lokota.

9

Na osnovu svih ovih istraivanja dolo se do zakljuka da osnovna koncepcija kod izrade kaveza treba biti :

Upotreba drvenog dostupnog domaeg materijala,

Mogunost kune izrade i

Dobivanje svrsishodnog, ali to jeftinijeg kaveza.

10

HRANJENJE SALMONIDNIH RIBA

Hranidba salomonidnih riba moe biti ciklina i stalna ili kontinuirana. Od ciklinih metoda najrairenija je runa hranidba. Ova metoda se uglavnom koristi u ekstenzivnom ili poluintenzivnom nainu uzgoja. Prednost runog hranjenja je neposredan kontakt uzgajivaa sa ribom, odnosno mogunost nadzora prijema hrane. Takoer se za hranjenje salmonidnih vrsta na ribogojilitima u Bosni i Hercegovini koriste i poluautomatske ili automatske hranilice (stalna hranidba), koje rade na razliitim principima.

Prednost ovakvog naina hranjenja je mogunost reguliranja tane dnevne koliine hrane. Veliina riblje hrane kojom se hrani riba zavisi od teine ribe, a broj obroka ishrane zavisi od temperature vode i apetita ribe.IZLOV

Izlov konzumne ribe iz betonskih bazena vri se skupljanjem ribe uz pomo metalnih reetki, kojima se riba sabija u manji prostor bazena, pazei da ne doe do oteenja ribe. Nakon toga se uz pomo sakova, predvienih za konzumnu ribu, riba runo vadi iz bazena, vae i prenosi u plastinim kofama u cisterne sa vodom i kisikom, instaliranim na kamionu za transport ribe. IZBOR LOKACIJE RIBOGOJILITA

Odabir lokacije za postrojenje za akvakulturu je esto najznaajnije pitanje koje je povezano sa zdravljem i sigurnosti okolia. Kriteriji za odabir lokacije ukljuuju zalihe vode i njen kvalitet; zatitu od prirodnih rizika; kao i dostupnost unosa, ukljuujui trite i radnu snagu.

Postrojenje za akvakulturu zahtjeva stalne zalihe vode u dovoljnim koliinama u toku cijele godine. Zalihe vode ne smiju biti zagaene i moraju imati stabilnu i podesnu pH vrijednost, adekvatno rastvoren kisik, i mali turbiditet. Neki proizvoai mogu tretirati ulaznu vodu kako bi se uklonile neeljene supstance, na primjer, koritenje filtera za uklanjanje, potencijalnih predatora. Nadalje, farme akvakulture ne trebaju biti locirane blizu jedna drugoj, jer ovo moe poveati rizik od prijenosa bolesti i moe imati negativne efekte na kvalitet vode koja se unosi u sistem. Lokacija treba imati tlo podesno za planiranu strukturu (npr., glinovito ilovasto, ili pjeano glinovito tlo za bazene, i vrsti mulj na dnu za vre) kako bi se omoguilo da struktura bude postavljena duboko u supstrat radi bolje podrke. Postrojenje za akvakulturu treba biti zatieno od snanih vjetrova, valova, i plime; intenzivnog dolaska olujnih voda; predatora; i drugih prirodnih rizika. Umjerena plima, meutim, moe pomoi da se osigura adekvatna razmjena vode u bazenima, vrama, i kavezima. Aquaponics sistem

Aquaponics ( akvaponiks ) je savremeni sistem, koji je nastao kombinovanjem dva uzgoja:

Uzgoj ribe;

Uzgoj biljaka.

U akvaponiks sistemu, biljke iz vode uklanjaju azot i fosfor koji nastaju kao nusprodukti ribljeg metabolizma. Ribe u uzgoju tako proizvode hranjive materije potrebne za rast i razvoj biljaka, a njihovi ekskrementi se recikliraju. Ovim principom smanjuje se zagaenje vode uzrokovano intenzivnom proizvodnjom riba to je jedan od ograniavajuih faktora prilikom irenja novih ribogojilita. Ovakav sistem moe, dakle funkcionisati kao zatvoreni krug, a uz to se i sva voda reciklira.

Sistem akvaponiks se najee temelji na nekoliko podsistema:

Uzgojni bazeni za rast i razmnoavanje riba;

Sistem za uklanjanje nepojedene hrane;

Biofilter gdje rastu nutrifikacijske bakterije koje preoblikuju amonijak u nitrite i nitrate;

Hidroponski podsistem za uzgoj bilja bez upotrebe tla.

Voda se vraa nazad ribama, proiena od otpadnih produkata i obogaena kisikom. U ovakav sistem je potrebno dodavati oko 10-30 l svjee vode sedmino, zbog isparavanja.

PRINCIP RADA SISTEMA AKVAPONIKSBiljke se uzgajaju na poplavnom principu;

voda se uzdie do odreenog nivoa,

donosi nutrijente biljkama,

nakon toga se nivo vode sputa kako bi korijenje dobilo kisik.

Za uzgojni dio akvarijuma koriste se sitni kamenii ili ljunak. Ovi materijali se koriste kao potporni mehanizam za biljke i jo kao filter i odlino mjesto za uzgajanje bakterija.

Biljke nije potrebno zalijevati jer imaju stalni dotok vode i zbog toga rastu i do 4 puta bre.Ovo je mogue zbog autosifona koji kontrolie nivo vode, te vodene pumpe koja cijelo vrijeme radi.

Kako radi autosifon?

Prilikom punjenja sistema, sistem se napuni do odreene take i ako pree tu taku voda e poeti da se odlijeva.

Ako jednostavno koristimo odvodne cijevi one bi napunile i ispraznile sistem u istom tempu.

Autosifoni se koriste za nakupljanje atmosferskog pritiska , za stvaranje vakuma koji ce omoguiti naem uzgojnom dijelu da se isprazni prije nego to se napuni.

TIPOVI AKVAPONIKS SISTEMAPorodini sistem

Mali komercijalno edukacijski sistem

Aerogarden sistem

PREDNOSTI AKVAPONIKS SISTEMA

1) Kod ovog sistema, manja je potronja vode. Troi se 10 % volumena vode koji se potroi na zalijevanje standardnog vrta za biljke

2) Vri se cijelogodinja proizvodnja biljaka, koje se uzgajaju na manjem prostoru

3) Biljke daju vie plodova i do 4 puta vie, u znatno kraem vremenskom periodu

4) Potpuno bez pesticida koji su otrovni za ribe

5) Nema isputanja tetnih otpadnih tvari u okoli

6) Odravanje sistema je veoma lahko

7) Pripremni radovi za sadnju biljaka su puno laki i jeftiniji od klasine pripreme vrta za biljke

8) Potpuna eliminacija svih bolesti vezanih uz tlo

9) Nema zalijevanja biljaka

Ono o emu se treba voditi najvie rauna u ovakvom sistemu jeste:

Nivo vode u sistemu

Temperatura vode optimalna temperatura za veinu organizama u sistemu je 20 C Optimalna pH vrijednost 7.8

Dovoljna koliina kisika u sistemu

Hranjenje riba - u poetku izmeu 1-3% ukupne mase svih riba po danu (3 kg riba =30-90 g/dan ) IZBOR RIBE ZA SISTEMPrilikom izbora ribe za akvaponiks, najprije moramo sagledati uvjete u kojima ce biti na sistem, a zatim nai ribu kojoj e odgovarati ti uvjeti. Ako znamo da e temperatura vode biti visoka, onda pastrmka nije prikladna. Ako e temperatura vode biti preniska, onda moramo ugraditi grijae. Zatim, moramo sagledati izvore hrane, ta nam je od hrane dostupno, i povezati ribu sa tim izvorom hrane.

Ako ne elimo jesti ribu, nego nas zanimaju ukrasne ribice, onda trebamo izabrati zlatne ribice koje su veoma tolerantne, pojesti e skoro bilo ta, te se o njima vrlo lahko brinuti.

Ako nas zanimaju ribe za jelo ( konzumne ribe ), postoji niz faktora o kojima moramo povesti rauna. Najbitnije je ustanoviti uvjete ivotne sredine ribe. Nakon toga, ustanoviti kakvu vrstu hrane imamo na raspolaganju, da li emo koristiti komercijalnu hranu ili neku drugu vrstu hrane. Ovisno o uvjetima ivotne sredine, moemo uzgajati, somove, koj, pastrmke, tilapije.

Zlatna ribica

Zlatna ribicaje slatkovodnaribaizporodicearana(Cyprinidae) i jedna od prvih domestificiranih riba, koje su jo i danas popularne meu akvaristima. Zlatna ribica proizvodi dosta otpada, to je za akvaponiks dobro. Meutim zbog njene male veliine, nedostatka proteina i sklonost ka oboljevanju od parazita, one nisu preporuljive za ishranu, i koriste se kao ukrasne ribice.

Tilapija

Tilapija (Tilapia) je vrsta tropske ribe. Ekstremno je popularna u akvaponiks sistemu. Koristi se kao konzumna riba. Pogodna je za sistem akvaponiks iz vie razloga: jer brzo raste, lahko se jede, moe da boravi u loim uvijetima vode, ne zahtjeva posebnu ishranu, jako ukusna za jelo.Jedina loa stvar jeste to to za svoj razvoj zahtjeva toplu vodu a mi nismo u mogunosti da to obezbijedimo. U toj situaciji se moraju koristiti grijai za sistem.

PastrmkaPastrmka je odlina riba za akvaponiks sistem. Koristi se takoer kao konzumna riba. Pastrmka preferira temperaturu izmedju 10 C do 20 C. Ona ekstremno brzo raste. Koristi se u ishrani i jako je ukusna.

aran

aran(Cyprinus carpio)ribaje iz porodiceCyprinidae. Ima dobre reproduktivne sposobnosti. Lahko se adaptira u razliitim okruenjima. aran je specifina slatkovodna riba. Veoma je popularan u rekreativnom ribolovu. Tijekom cijeloga ivota, arani se hraneliinkama,kukcima,mekucima, ali i razliitim raslinjem kao to su biljne mladice,sjemenke,korijenje. Koristi se kao konzumna riba.

Smu

Smu jeribaiz porodice Percidae.Riba koja se koristi u ishrani, esto kao dijetalna. Razlikujemo zlatnog i srebrnog smua. Ima najvei postotak omega tri ulja od bilo koje ribe na svijetu. Smu za svoj razvoj zahtjeva toplu vodu.

Tipovi uzgojnih sistema:

Porodini sistem

Mali komercijalni sistem

Aerogarden sistem

Porodini sistem

Porodini sistem je odlian za poetak ovakvim tipom uzgoja . Dovoljno je velik da maloj porodici prui obilje svjee salate i zalihe do 3.5 kg ribe, a istovremeno dovoljno malen da stane u manji vrt, staklenik ili ak u stan.Kompaktan i lagan za koritenje idelan je za uzgoj mlai ili kao dio veeg sistema. Sisitem je nizak to ga ini pristupanim i jednostavnim za upotrebu.Zbog kompaktnog dizajna uzgojni tank za ribe i tank za bilje moe proi kroz obina vrata.Porodini sistem funkcionie na temelju podizanja i sputanja razine vode sa automatskim sifonom, to ga ini uinkovitim i laganim za odravanje.Ovakav nain uzgoja Vam omoguava uzgoj svjee ribe i povra bez pesticida i u kontroliranom podruju, i to u urbanom okruenju ili ak unutar stana ili kue.

Potrebno je voditi rauna o:

1. Razini vode u sistemu (o zavisnosti od veliine sistema). Redovno se mora ubacivati svjea voda u sistem.

2. Temperatura- optimalna temperatura iznosi oko 20C.

3. pH vrijednost vode- treba isnositi oko 7, a optimalna pH je 7,8.

4. Koliini kisika u sistemu

5. Hranjenje ribe- u poetku izmedju 1-3% ukupne mase svih riba po danu (3kg riba=30-90g/dan) Djelovi porodinog sistema:

Tank Poklopac (reetka)

Automatski sifon Pumpa i cijevi

Zrana pumpa BojlerKomercijalni sistem

U povrtlarstvu iz ovih sistema se moe dnevno ubrati dovoljno biljaka da bi se zadovoljila potranja na tritu. Ovaj sistem je dizajniran za kontinuiranu proizvodnju povra, 365 dana u godini. Ukoliko uzgajate tilapiu to znai da e se berba vriti svakih 4 do 6 nedjelja.

Rast usjevaRast usjeva ovisi o vrsti ribe i o vrsti povra, koje planiramo uzgajati. U akvaponiksu odlino uspjevaju krastavice, grah, graak, pradajz, paprika, kukuruz, rotkvice, repa, kupus, zelena salata, zelje, brokuli i dr.

U sklopu komercijalnog sistema postoje i jo neki djelovi:

Flow Aquaponics sistem prua puno ribe i povra za proizvodnju kune hrane, obrazovanja i demonstracije sistema. Poinje sa F5 ( Fantastinom, zabavnom i svjeom fabrikom hrane). Za ovaj sistem je potrebno dosta prostora, ulaganja i truda. Ovaj sistem osigurava zdravu hranu bez pesticida, hemikalija, antibiotika i hormona. Ovaj sistem je ist i uredan, zahvaljujui biolokom filteru, voda je svjea i mirisna.

Vrt - Vrt e popuniti zalihe svoje porodice, preko 90kg ribe i 1,350-2,160 glavica salate. Ovo je odlian izbor sistema za porodicu koja eli zapoeti akvaponiks uzgoj.

Family Plus - Velika proizvodnja kune hrane, dovoljno velika da ete vjerovatno morati dodatno podjeliti s prijateljima ili porodicom. Kao to je vrt, Family Plus je splav akvaponiks sistema. On ima 4 bazena ribe, ali to je dvostruko vee od od vrta. Godinje moe proizvesti 208kg ribe i 2,700-4,860 glavica salate.

Family Farm Market- Najvei proizvodni sistem kune hrane, sposoban godinje proizvesti 390kg ribe i 6,900-11,500 glavica salate. Trini sistem ovog sistema je veliki.Aerogarden sistem

Ovaj izvanredan AeroGrow kuhinjski vrt e napraviti sve za vas. Sve to trebate napraviti je ubaciti sjeme u stroj i ukljuiti ga. On vam sam kae koliko vode trebate dodati, kada staviti hranjive tvari (sve ukljueno), a mikroprocesor kontrolie sve ostalo, ak i koliinu svjetla potrebnu biljkama.

Vae e biljke rasti tri puta bre nego u tradicionalnom vrtu. Moete kupiti i dodatne komplete i saditi chilli, mini paradajze te ostalo zainsko bilje s lakoom u malo vremena. Imajte vlastiti kuhinjski vrt zaista u vaoj kuhinji uz minimum odravanja.

Ishrana riba u akvaponiksu

Hranjenje treba da bude svedeno na minimum tjekom prvih 1-2 mjeseca. Riba se hrani 5 minuta, ono to pojede u toku tih 5 minuta, to je sve. Ne vie od 1 kaike na 20 riba dnevno. Ribe mogu preivjeti nedjeljama bez hrane.

Voda e nakon nekoliko nedjelja postati zelena, to je uredu. Nakon to voda u sistemu postane jasna, moete postepeno poveati nivo hranjenja, obraajui panju na to da riba jede samo 5 minuta. Hranjenje se moe poeti, hranjenjem ribe dva do tri puta dnevno.

Isharana riba ovisi o tome da li su:

Mesojedi ( pastrmka, smu..)

Svatojedi ( ukrasni aran, som, tilapia)

Mesojedi zahtjevaju hranu koja sadri visok nivo proteina (45-50%), a svatojedi zahtjavaju hranu sa niim procentom proteina (32%). Mlaa riba zahtjeva vie proteina nego zrela riba.

F5 je fantastian sistem za poetnik ili bilo koga ko eli postaviti mali, ali visoko produktivni aquaponics sistema. F5 moe godinje proizvesti 46,5 kg ribe ribe i 900-1440 glavica salate, drugih lisnatih usjeva ili raznog povra kao to su rajice, graha, krastavaca i vie.

F5 je odlian sistem za poetnika i ini se idealnom uionicom akvaponiks sistema.Mae li se riba staviti odmah u sistem?Da.

Da li akvaponiks sistem ima miris?Ne, akvaponiks ne posjeduje nikakav miris.

Koliko ribe moe rasti u akvaponiks sistemu?Dobro pravilo je da se zalihe oko 0,45 kila od akvaponiks ribe, dre u 20-40 litara vode ili 1-2 ribe po 40 litara vode. Voda u sistemu

U akvaristici, najbitniji faktor je voda. Voda ima svoja fizika (temperatura, boja...) i hemijska (kiselost, tvrdoa, koliina otopljenih plinova) svojstva. Osvrnuti emo se na hemijska svojstva vode poto se ona ne mogu ocijeniti pogledom i mirisom ve je za njihovo mjerenje potrebno imati posebne testere (digitalne ili analogne listie).

pH vrijednostpH vrijednost nije nita drugo nego koncetracija otopljenih jona vodika H+ (predznak p znai negativni logaritam koncetracije onoga to slijedi nakon p ? pH, pOH, p[neto]). pH skala je izmiljena radi lakeg oitanja. pH skala je logaritamska, to znai da voda od pH 9 ima 10 puta vie otopljenih 1+ jona od vode s pH 8.

pH skala ima raspon od 0 do 14. pH 7 oznaava neutralnu vodu. Sve manje od pH 7 se smatra kiselom vodom, a vee od pH 7 lunatom.

Uglavnom sve slatkovodne tropske ribe se najbolje osjeaju kod pH vrijednosti izmeu 6 i 8.

Nagle promjene pH vrijednosti vode utjeu na zdravlje riba, te one ubrzo ugibaju. Problem nastaje i kod dugotrajnog izlaganja povienom pH (iznad 8.5) jer su u takvim vodama puno opasniji duini spojevi (nitriti).

Kako je pH vrijednost vode je izravno povezana s koncetracijom ugljen dioksida (CO2) i karbonatnom tvrdoom (KH), pH moemo smanjiti dodavanjem CO2, dodavanjem hemijskih sredstava (pH-) ili filtriranjem vode.Poveanje pH moemo napraviti poveanom aeracijom, koja e istisnuti CO2iz vode ili dodavanjem kemijskih sredstava (pH+).

KHMeu hemijska svojstva vode spada i tvrdoa. Tu razlikujemo "dvije tvrdoe": ukupnu (GH - General Hardness) i promjenjivu ili karbonatnu (KH - Carbonate Hardness).

Ukupna tvrdoa oznaava koliinu otopljenih soli i minerala potrebnih za ivot organizama u vodi. Izraava se u dH (1dH = 17.8 ppm CaCO3). to je manja vrijednost dH to je voda meka. Da bi se tvrda voda omekala moe se nadolijevati destilirana voda ija je tvrdoa 0dH. (Npr elite li od 100 l vode tvrdoe 20dH napraviti 10dH potrebno je 50 l vode izvaditi i zamijeniti destiliranom vodom)

U akvaristici nam je zanimljivija karbonatna tvrdoa, poto njezina vrijednost direktno utjee na pH vode. Visoka vrijednost KH (izraava se u KH) djeluje kao zatita u promjeni pH vrijednosti vode (to svojstvo zove se puferski kapacitet). to je vei KH, vei je puferski kapacitet i tee je promijeniti pH. Za akvarijsku vodu je najbolje da je KH vea od 4KH koja osigurava stabilno stanje pH.KH smanjujemo dodavanjem CO2, sputanjem pH ili filtriranjem vode kroz treset, a moemo je poveati pojaanom aeracijom vode koja istiskuje CO2ili dodavanjem NaHCO3 (soda bikarbone).CO2Koliina otopljenog CO2u vodi nam je zanimljiva u akvaristici jer je CO2potreban za rast biljaka. No, ako je prevelika koncetracija CO2dolazi do velikog pada pH vrijednosti (ispod 5), te ribe umiru. Premala koncetracija CO2uzrokuje propadanje biljaka i mogue poveanje pH vrijednosti preko granice od 9 to takoer dovodi do smrti riba..Formula djelovanja CO2u reakciji s vodom:CO2+ H2O -> H2CO3(karbonatna kiselina koja zakiseljuje vodu, te pada pH)

CO2takoer ima znaajnu ulogu u kruenju azota i odravanju puferskog kapaciteta.

Koliina CO2vea od 50g/l izaziva guenje riba i smrt, a manja od 10g/l nije dovoljna za rast biljaka.

Poto CO2ne moemo izravno mjeriti, njegovu koncetraciju moemo izraunati prema tablici mjerenjem pH i KH:

Iz tablice se da zakljuiti da bi za optimalnu koliinu CO2trebalo pH drati izmeu 7 i 7.2, a karbonatnu tvrdou izmeu 4 i 10KH. Zdravlje riba u akvaponiksu

Najbolja stvar koju moete uiniti da bi vae ribe u akvaponiksu bile zdrave, jeste da ih hranite hranom visokog kvaliteta i da ih drite u okolini bez stresa. Postoje tri vrste uticaja stresa na zdravlje riba: fiziki, hemijski i bioloki.

Dodavanje urina u sistem Urin sadri ureu i urea razgrauje amonijak, amonijak moe biti koristan izvor hrane za korisne bakterije populacije. Ako uzimate bilo koju vrstu lijekova to ne preporuuje da pokuate ovu metodu. Pored ovoga, postoji i druga metoda tj. Stavljanje gotovog urea gnojiva kojim se uspostavlja ravnotea da bi se stabilizovalo djelovanje bakterija.

Kada pokreemo novi akvaponiks sistem moramo se pobrinuti o ciklusu nitrogenima. To je ustvari pretvaranje ribljeg otpada u materiju koja se moe odstraniti ili je sesitem moe iskoristiti, ali u sluaju akvaponiksa elimo da riblji otpad postane ubrivo za nae biljke i elimo da nae biljke oiste riblji otpad, tako da e riblja voda ostati ista.

CIKLUS NITROGENARibe daju amonijak i to je glavni nus produkt riba. Dolazi djelimino od njihovih krga, i djelimino od njihovog normalnog odlaganja vrstog i tenog otpada, i to je uglavnom amonijak. U akvarijumu i dijelu za rast postoje dobre bakterije, koje se prirodno pojavljuju. Postoje dvije osnovne grupe tipova bakterija:

Prva grupa bakerija koja vri pretvaranje amonijaka u nitrite,

Druga grupa bakterija koja pretvara nitrite u nitrate.

Te nitrate koriste biljke. Jednostavno reeno, riblji otpad biva pretvoren u nitrate, i onda biljke iskoriste nitrate, a riblja voda se u akvarijum vraa potpuno ista. Zakonska regulativa

Bosna i Hercegovina (BiH) ima vie od stoljea dugu tradiciju uzgoja salmonidnih i ciprinidnih vrsta. U Bosni i Hercegovini postoji 41 ribogojilita slatkovodne i morske ribe registriranih u Ureduza Veterinarstvo BiH.

Postojei kapaciteti u akvakulturi danas su iskoriteni oko 75%, a jedan broj kvalitetnih ribogojilita, zbog devastiranosti, oskudnih materijalnih sredstava i problema oko imovinskih prava i privatizacije koriste svega 35% kapaciteta. Proizvodi akvakulture u BiH su konkurentni svjetskom tritu, a izgraeni preraivaki kapaciteti omoguavaju jo kvalitetnije proizvode. Zbog kvalitetnih hidroresursa, proizvodnih objekata, preraivakih kapaciteta, dugogodinje tradicije (preko 100 godina) i educiranosti kadrova, a uz pomo drave, mogue je vrlo uspjeno razvijati ovu granu poljoprivrede.

Osim zahtjeva u pogledu zatite okolia, postoje i druge zakonske obaveze i ogranienja koji se moraju uzeti u obzir kod predlaganja najboljih raspoloivih tehnika u sektoru prerade ribe. Svi pogoni moraju udovoljiti zahtjevima u pogledu higijenske ispravnosti proizvoda. Ovo moe imati znaajan utjecaj na okolini aspekt, kao to su esta ienja, koritenje tople vode i deterdenata.

Posebna panja je posveena kako nita u ovom dokumentu ne bi bilo u suprotnosti sa relevantnom zakonskom regulativom iz oblasti sigurnosti prehrambenih proizvoda. Ribogojilita mogu biti uzrokom zagaivanja ili smanjenja kvalitete vode kojom se opskrbljuju. Sva ribogojilita u Bosni i Hercegovini isputaju iskoritenu vodu bez bilo kakvog prethodnog tretmana. Mogui uticaji otpadnih voda od uzgoja ribe ukl juuju kontaminaciju podzemnih voda i povrinskih voda usljed isputanja efluenata ili veze sa dolaznim vodama iz rezervoara za skladitenje. Elektrina energija uglavnom koristi u svrhu rasvjete, te u pojedinim sluajevima za rad rashladne opreme u kojoj se pohranjuje riblji otpad. Na taj nain potronja energije je skoro nula po kilogramu uzgojene ribe.

Otpad se prikuplja i stavlja u transportni kontejner koji se prazni prema ugovorenoj obavezi komunalne organizacije. Uklanjanje otpada koji eventualno dospije u vode ribnjake, kanale, nasip, puteve i ostala mjesta koja pripadaju ribnjaku vre uglavnom zaposlenih koji rade na ribnjaku.

Najznaajnije riblje vrste u sektoru akvakulture u BiH su:

Salmonidne vrste: kalifornijska pastrmka (Oncorhynchus mykiss), potona pastrmka (Salmo trutta fario ) i potona zlatovica (Salvelinus fontinalis)

Ciprinidne vrste: aran (Cyprimus carpio), amur (Ctenopharyngodon idella), bijeli glava-tolstolobik (Hypophthalmichthys molitrix)

Morske vrste: lubin (Dicentrarchus labrax), orada (Sparus aurata) i zubatac (Dentex dentex) .

Najvie uzgajane riblje vrste u BiH su kalifornijska pastrmka i aran.

S obzirom da se riblja hrana u cijelosti uvozi postoji veterinarsko zdravstveni uvjeti za uvoz hrane u Bosni i Hercegovini, a propisani su od strane Ureda za vetrerinarstvo BiH , a to su :

Da je hrana termiki obraena

Da hrana potie iz podruja slobodnih od zaraznih bolesti ivotinja koje se ovom poiljkom mogu prenjeti

Da je proces proizvodnje pod stalnim veterinasrskim nadzorom

Da hrana ne sadri tetne ili nepoeljne tvari

Da je gore opisana hrana mikrobioloki ispravna

Da hrana u poiljci ne sadri tetne supstanici u koliinama veim od dozvoljenih u Bosni i Hercegovini

Svi pogoni uzgoja ribe, ali i drugi iz prehrambenog sektora, bez obzira na svoju veliinu, geografski poloaj ili proizvodni proces moraju udovoljiti zahtjevima u pogledu sigurnosti prehrambenih proizvoda. Zakonska regulativa iz oblasti sigurnosti prehrambeni proizvoda moe imati znaajan utjecaj na okoline uinke pogona za uzgoj ribe, ali i drugih iz prehrambenog sektora. Na primjer, zahtjevi u pogledu sigurnosti prehrambenih proizvoda i higijene mogu uticati na zahtjeve u pogledu upotrebe vode za ienje opreme i pogona, nameui u upotrebu vrue vode, tako da se pojavljuje problem upotrebe energije za zagrijavanje vode. Sa druge strane, otpadna voda je zagaena supstanicama koje se koriste u higijenske svrhe, za ienje i sterilizaciju. Ova pitanja se kod identificiranja najboljih raspoloivih tehnika moraju uzeti u obzir kako bi se osiguralo da su zadovoljeni higijenski standardi, ali takoer uzimajui u obzir kontrolu upotrebe vode, energije, te deterdenata i sredstava za sterilizaciju.

Proizvoai ribe koriste usluge poljoprivrednih instituta i razliitih lokanih veterinarskih stanica, kako bi odrali visok kvalitet i zdravstvenu ispravnost svojih prouzvoda. Do sada nije bilo izvjetaja o pojavi bolesti veeg razmjera. ista, ne zagaena voda obezbjeuje dobru osnovu za uzgoj ribe visokog kvaliteta. Strunjaci izvana su jedinstveni u miljenju da domaa proizvedena riba ve zadovoljava standarde Evropske unije u pogledu kvaliteta. Domaa proizvedena riba se, prema svojoj veliini, djeli na pet kategorija, dok stanovnici BiH radije kupuju ribu manje veliine.

U Bosni i Hercegovini su imenovane ovlatene veterinarske laboratorije: Veterinarski fakultet Sarajevo, Veterinarski zavodi i instituti u Mostaru, Banja Luci, Zenici,Tuzli, Laboratorija veterinarskog fakulteta je imenovana referentnom laboratorijom za virusne bolesti riba. Trenutno u Bosni i Hercegovini ne postoji zadovoljavajua opremljenost ovlatenih i referentnih laboratorija, tako da nije mogue prema vaeim evropskim propisima, primijeniti odgovarajue metode niti izvriti odgovarajue analize proizvoda animalnog porijekla i prehrambenih namirnica. Kao posljedica toga, kvalitet uvezene ribe je upitan i openito se smatra da je veoma nizak to su faktori koje, ponovo da napomenemo, domai proizvoai smatraju neravnopravnom konkurencijom.

BOLESTI

GLJIVINA OBOLJENJA, PLIJESAN, BAKTERIJSKE INFEKCIJE Gljivina oboljenja su uglavnom neposredna posljedica bakterijskih infekcija i jakog pada imuniteta s kombinacijom loe kvalitete vode te nedovoljne filtracije. Columnaris Simptomi: - pamuaste naslage, najee na ustima, poput vate, ire se na ostatak tijela - riba gubi apetit i postaje letargina

Fin rot / raspadanje peraja

Rezultat je loih uvjeta u akvariju, loe filtracije i nedovoljne cirkulacije vode. Simptomi: - raspadanje i nestajanje peraja, vrhovi su tamni - kako se infekcija iri dolazi do korijena peraja te na taj nain dolazi do samog tijela ribe i tada lijeenje postaje neto tee i due Pop eye / ispupeno oko Rezultat je loih uvjeta i nedostatka njege u akvariju. Simptomi: - nateeno ispupeno oko, nerijetko i mutno

Dropsy / Trbuna vodenica

Ovo je infekcija koju je gotovo nemogue izlijeiti jer kad ju primjetimo uglavnom je ve prekasno. Simptomi: - letarginost ribe - gubljenje apetita - napuhnutost - nakostrijeene ljuskice po tijelu - ovo oboljenje je esto popraeno ostalim bakterijskim oboljenjima poput Columnarisa

Riblja tuberkuloza (Mycobacterium)

Ovo je bakterijsko oboljenje uzrokovano patogenom bakterijom roda Mycobacterium, vrsta Marinum (bakterija koja uzrokuje tuberkulozu kod ovjeka je iz istog roda samo druge vrste - Tuberculosis). Ovo su zoonoze koje mogu zaraziti i ovjeka stoga je izrazito bitno zatititi se od zaraze koristei zatitne rukavice. Ukoliko se prenese na ovjeka nee napasti plua nego kou uzokujui bolne ekceme koe koji ponekad mogu dovesti do amputacije odreenog dijela zaraenog tijela, npr.prst i slino. Tee posljedice su izrazito rijetke ali ne i nemogue. Poto je ovo unutarnja bakterijska infekcija obino simptome uoimo prekasno. Osim promjena na unutarnjim organima koja se oituju sivim flekama za ovo oboljenje su karakteristini sljedei Uzroci ove bolesti su isti kao i kod ljudske tuberkuloze a to su neodgovarajui uvjeti u akvariju, pad imuniteta ribe, nedovoljna filtracija, jako bitno je napomenuti i neodgovarajuu prehranu. Simptomi: - mravost same ribe, uvuen trbuh, a ponekad suprotno razvije se trbuna vodenica pa je riba napuhnuta, a ljuskice su joj nakostrijeene - gubitak apetita i nemogunost gutanja hrane, beivotnost - specifino za ovu bolest su irevi po koi ribe koji pucaju i za sobom ostavljaju otvorene i inficirane rane najee na glavi i bokovima - promjena pigmenta ribe - upala oiju i Pop eye.

Proljetna viremija arana

To je akutna kontagiozna zarazna bolest arana i nekih drugih toplovodnih riba. Uzrokuje ju virus Rhabdovirus carpio. Ta je zaraza izdvojena iz kompleksa bolesti obuhvaenog nazivom zarazna vodena bolest arana. U naim krajevima se naee pojavljuje u oujku, travnju i svibnju, ali postoji I mogunost pojave u drugim mjesecima. Izvori infekcije su bolesne i uginule ribe, a bolest u organizam dolazi putem krga. Od ove bolesti mogu oboljeti ribe bilo koje dobi.

Simptomi bolesti

Inkubacija traje od nekoliko dana pa sve do nekoliko desetaka dana i ovisi o temperaturi vode.Dua je pri niim temperaturama. Bolesni arani se skupljaju kod dotoka svjee vode, miruju pri dnu ili uz povrinu vode.Tamni su, imaju upaljen anus, proirenu trbunu upljinu, egzoftalmus i blijede krge. Prilikom obdukcije mogu se vidjeti krvarenja u koi, krgama, miiju, plivaem mjehuru i drugim unutarnjim organima, zatim enteritis (upala ceijeva) i peritonitis(upala potrbuice) koji mogu biti razlicitih karaktera serozni, gnojni, krvavi.

Kontrola ispravnosti namjernica ribljeg porijekla

Cilj veterinarske medicine nije samo lijeenje ivotinja ve prije svega zatita ljudi,zato vrimo kontrolu namjernica ivotinskog porijekla koja ide u javnu upotrebu. Da nebi dolo do oboljevanja ljudi od bolesti koje se prenose sa ivotinja na ljude to jest zoonoze ili tetnim materijama koje se nalaze u namjernicama ivotinjskog porijekla.

Riblje meso koje se koristi kao namjernica potie od morske ili rijene ribe.Predstavlja cjenjenu namernicu, prije svega to je lako svarljiva.Riba dolazi na trite u ivom ili mrtvom stanju.U ovom drugom sluaju riblje meso je ohladjeno,smrznuto,sueno ili soljeno.Riblje meso se pojavljuje na tritu I u konzervama ; pasterizovanim , naj ee pod nazivom riblje marinade , I sterilizovanim (trajnim) konzervama, od kojih je na naem tritu najpopularnija sardine.

Riblje meso je lako kvarljiva namjernica najee ga izivaju bakterije , od kojih neke vrste mogu izazvati kvarenje I na niim temperaturama .Pored kvarenja I prisustvo parazita je znak za higijensku neispravnost mesa.Paraziti u ribljem mesu su najee ANISAKIS I MIXOSPORIDIA. Od bakteriskih toksina koje moemo nai u ribljem mesu,naj znaajniji je onaj koji stvara bakteriska vrsta pod imenom CLOSTRIDIUM BOTULINUM. Moemo nai uzronike KOLERE,SALMONELE,LISTERIJE.

Od toksogenih metala koji se mogu nai u ribljem mesu naj znaajnija je iva(Hg).Koja se putem industriskih odvoda isputa u rijeke, jezera itd.,

Sljedei dio teksta smo uradili na osnovu intervjua sa mr. sc. Sanin Tankovi dr. vet. med.(Ministarstvo vanjske trgovine I ekonomskih odnosa,Ured za veterinarstvo Bosne I Hercegovine)Kontrola ribe u Bosni I Hercegovini se vri na osnovu plana praenja rezidua na godinjem nivou koji se dostavi do 31 marta .EU odluuje o odobravanju plana.

Kontrolu ispravnosti namjernica ribljeg porijekla vrimo tako sto uzimamo uzorke koji idu na razlicite labaratoriske analize.

Postoje dvije vrste uzoraka:

1) Slubeni uzorak

2) Vlastiti (vlasniki ) uzorak

Slubeni uzorak uzima veterinarska inspekcija.Broj I uestalost uzimanja uzoraka je tano odredjen ili se donosi na osnovu plana praenja rezidua .

Vlasniki uzorak vri se na hemiski sastav vode I 2x godinje alje dio ribe na mikrobiolosku pretragu koju vlasnik arhivira.

Labaratoriska ispitivanja se vre u akreditovanim labaratorijama koje ispunjavaju ISO-standard.

*Ispitivanje aspekata koji mogu dovesti do oboljenja ribe ili do higijenske neispravnosti ribe za ljucku upotrebu :

-Mikrobioloko ispitivanje (uzimanje uzoraka vode,uzimanje briseva povrsina u kontaktu sa ribom)

-Hemisko ispitivanje (hemikalije koritene za dezifekciju ,tretirana voda)

-Ispitivanje tekih metala (uzimanje uzoraka vode)

-Ispitivanje na prisustvo hormona ,antibiotika,promoter rasta,boja I mikotoksina(hrana za ribe)

*Ispitivanje uzoraka ribe (dio muskulature tkiva ):

-Organoleptiko ispitivanje

-Mikrobiolosko ispitivanje

-radioaktivno ispitivanje

-prisustvo soli

-prisustvo tekih metala

-prisustvo biolokih ostataka

*Ispitivanje trajnih ili polutrajnih proizvoda od ribe

-Mikrobiolosko ispitivanje

U pocetku uspostave aquaponiks sistema veterinarska kontrola bila ista kao i u komercijalnim uzgojima, medjutim kako bi vrijeme odmicalo i ukoliko bi se utrdilo da ne postoji velika opasnost od sirenja zaraznih bolesti te inspekcije bi se mogle reducirati. Ovdje bi bilo dobro koristiti iskustva iz zemalja koja vec imaju uhodan sistem i na osnovu tih informacija praviti analizu rizika i smanjivati obim inspekcijarganolepticko ispitivanje

Ekonomska ulaganja I dobit izmedju akvaponije I standardnih sistemaNajmanje ekonomsko ulaganje zahtjevaju otvoreni ribnjaci to jeste iznajmljivanje ili kupovina bara najee za aranski uzgoj .Te bare su nastale vjetakim ili prirodnim putem , najee se nalaze u niziskim uslovima.U baru se stavljaju mladj teine 100 g gdije za godinu se vri izlov primjeraka od 1000g.Da bi bili ekonomski opravdani aranski ribnjaci treba da su povrine najmanje 0.30 ha. Prema naim klimatskim uslovima lociraju se u ravniarskim podrujima na nadmorskoj visini do 500 m. Za planiranje proizvodnje daje se primer za aranski ribnjak povrine 9.5 ha i sportsko-rekreativni ribnjak povrine 1.66 ha . Poribljavanje se vri aranskom mlai teine 75 - 150 g, odnosno, 100 g/komadu kao srednja teina mlai.Za ribnjak treba planirati 15.000 komada aranske mlai po hektaru, odnosno, 15.000 x 9.5 = 142.500 komada ili 15.000 x 0.1 x 9.5 = 14.250 kg mlai.Produkcija konzumnog arana koji se uzgaja do 1000 g/komadu, iznosi sa gubicima 15.000 x 1 kg x 9.5 ha x 0.98 = 139.650 kg godinje mla 100 g utovljeni aran za 1 godinu 1000 g ukupan prinos 1000 - 100 = 900 g prinos (hranjeni + iz biomase) = 139.650 kom. x 0.9 = 125.685 kg. prinos arana iz biomase 125.685 kg x 0.25 = 31.421 kg. prinos hranjenog arana 125.685 kg - 31.421 kg = 94.264 kg. hranidbeni koeficijent 2.70 kg hrane po kg prinosa arana ukupno utroena hrana 94.264 kg x 2.7 = 254.513 kg.

Sastav hrane: 40% kukuruza = 101.805 kg 15% penica = 38.177 kg 20% soje = 50.903 kg 5% ribljeg brana = 12.726 kg 20% jema = 50.903 kg

Istraivanja kvaliteta vode su pokazala da je 92% rijeka i potoka u BiH visokog kvaliteta i istoe. Ukupna duina rijeka je oko 10.000 km.

Najvei evropski izvori vode nalaze se u Bosni i Hercegovini. Strunjaci procjenjuju da su kvalitet i temperatura odreenih tokova idealni za proizvodnju pastrmke. Uzgoj pastrmke u rijenim tokovima je jedan od skupljih ulaganja ali dugotrajniji I izdrljiviji .On se gradi od betonskih ploa I reetaka kroz koje struji tekua voda ovaj sistem ima jos jednu veliku dispoziciju u prodaji ribe. Zbog strujanja vode riba je primorana na stalno pokretanje miia to daje bolji ukus kozumnoj ribi. to se tie prinosa kaliformiske pastrmke podaci su sljedei:

-50 kom. na 1 metar kvadratni

-7-8g mladzi za 6-8 dobije se 250 do 300gto se tie uzgoja ribe kaveznim tipom on oprilike iziskuje naj manje ulaganja ali je zato naj riziniji .Materijal od kojeg se prave kavezi nije dugog vijeka pa se desavaju velike tete pri pucanju mreze koja su esta . Takodje poplave prave veliku tetu ovim ribnjacima.

Akvaponija je u zlatnoj sredini sto se tie ekonomskog ulaganja. vrstoa materijala je takodje u sredini na osnovu predhodnih sistema .Stalni ekonomski gubitak jeste rad pumpe koja kontrolie cirkulaciju vode unutar sistema I uvek mora biti prikljuena na agregat zbog mogueg nestanka elektrine energije .Veliku ekonomsku dobit ostvaruju biljke koje imaju ubrzan rast .Ovo je samo kratak obazir na ekonomsko stanje I ulaganje u ove sisteme .Nismo vas htijeli zamarati ciframa pa smo ekonomsko stanje iskazali u sutini.

Prednosti i mane sistemaStandardni sistemAquaponics sistem

Uzgoj ribadada

Ugoj biljakaneda

Utjecaj mikroorganizama iz vanjske sredine na ribudane

Utjecaj hemijskih fakrota na ribudane

Utjecaj termikih faktora na rubudane

Kontaminacija mikroorganizmimadane

Potrebne vee koliine vodedane

ZakljuakNadamo se dasmo vam objasnili primjenu I rad akvaponiks sistema.Nama e sutra biti jako drago ako se neko od vas pone baviti ovim tipom uzgoja ribe I povra to nam jeste I krajni cij.Ovaj nain proizvodnje po veini miljenja napravljen za sune prijedele mi se nebi sa tim slozili u potpunosti zbog uzgoja biljak iji je razvoj ubrzan ,ouvanja ivotne sredine .Naa draga Bosna I Hercegovina se nalazi na takom geografskom polozaju da na nju utiu vie klima.Pri umjereno kontinentalnoj klimi u zimsko doba je mogu klasian uzgoj pod plastenicima nemoramo ribu smjestiti u zimovnike kao kod standardnih sistema.Akvaponiks je nenadmaivo pozitivniji sistem za razliku od standardnog prije svega zbog ekonomske dobiti koja je mnogo vea ,data nam je iroka mogunost izabira lokacije .Akvaponiks pruza veliku perspektivu u buducem sveckom privrednom I ekoloskom razvoju.

Komentar:

______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________.

Komisija:_______________________

_______________________

_______________________

Ocjena:

1