apendix citologija
DESCRIPTION
apendix citologijaTRANSCRIPT
DNK VIRUSI KOMENTAR BOLESTIPoksivirusi veliki,
spiralno simetrčniboginje,
kravlje boginje,bolesti živine
Herpesvirusi latentne infekcije,izazivači tumora,
Polihedričankapsid
oralne i genitalne infekcije ljudi,
Varičela-zoster,Epštajn Barova
infekcijaAdenovirusi izazivači tumora
raznovrsna grupa virusapolihedričan kapsid
respiratornecrevne infekcije,
glavoboljePapovavirusi bradavice kod ljudi,
onkogeni potencijalParvovirusi sitni
jednolančana DNKinfekcije glodara
svinjazglavkara
RNK VIRUSI KOMENTAR BOLESTIParamiksovirusi Spiralno simetričan
kapsidOmotač
zauške
Miksovirusi influencaRetrovirusi RNK zavisna DNK
polimerazaPolihedričan kapsid
Raus sarkom pilića,mačja leukemija
AIDSRabdovirusi loptastog oblika besniloReovirusi dvolančana RNK povraćanje, dijareja Togavirusi rubela,
žuta groznica,konjski encefalitis kod
ljudiPikornavirusi Enterovirusi,
Poliomielitis, Koksaki virus, kijavica-
rinovirusi
BOLESTI BILJAKABOLESTI ŽIVOTINJA BOLESTI ČOVEKA
1
mozaičnabolest duvana,
viroze žitarica,viroze povrća,šarka šljive,
poliomielitis,bradavičavo
st,neke vrste kancera,slinavka,
šap,besnilo,svinjska
kuga,
rak grlića materice,venerične bolesti,ebolička
hemoragija,hepatitis,
mononukleoza,encefalitis,
virusni meningitis,
dečija paraliza-poliomielitis,
rubeole,variole,zauške,herpes,
PRIONi se pojavljuju u dva oblika, pri čemu je defektni protein (PrPsc) produkt mutacije na genu
2
(PRNPc). Nativni prion PrPc se nalazi na površini nervne ćelije. Defektni prion PrPsc se akumuliran u obliku agregata koji dovode do Creutzfeld-Jacob bolesti (bolest ludih krava) Bolest je posledica pokrešno savijenih proteina PRPc
Oba PRIONska proteina imaju identične aminokiselinske sekvence ali se različito savijaju. Predstavljaju konformere, razlikuju se samo u konformaciji. normalni (PrPc) protein ima pretežno u svojoj strukturi alfa heliks i rastvoran je. Abnormalni PrPsc protein ima u konformaciji 45% β-ploče, nesolubilan je i neosetljiv na proteaze, što dovodi do njegove agregacije.
bolesti ljudi izazvane bakterijskom infekcijom
3
bolest izazivačiTetanus Clostridium tetaniBotulizam Clostridium botulinumkolera Vibrio choleraekuga Yersinia pestisDifterija Corynebacterium
diphtheriaeTuberkuloza Mycobacterium
tuberculosisLepra Mycobacterium lepraeGonoreja Neisseria gonorrhoeae
veličina bakterija
jednoćelijski organizmi vidljivi pod svetlosnim i elektronskim mikroskopom
rasprostranjenost
pokazuju veliku raznovrsnost oblikažive u svim oblastima
ćelijska građa prstenast molekul DNK gradi nukleoid, ribozomi, plazma membrana, ćelijski zid od peptidoglikana
životni ciklus dele se svakih 30-40min, pogodne za uzgoj u laboratoriji . Najpopularniji objekat genetičkih istraživanja E.coli
oblik bakterija
sferičan-koke, štapićast-bacili, spiralan-spirili
prisustvo bičeva
kod pokretnih bakterija (bacila i spirila)
4
koke su nepokretneEUBAKTERIJE ARHEABAKTERIJE
GRAM POZITIVNAGRUPA BAKTERIJA
izazivači tetanusa,gangrene, botulizma
METANOGENEBAKTERIJEpri oslobađanju energije proizvodemetan
živi u sredini bez kiseonika (tresetišta, baruštine)
bakterije u industriji sireva i mleka
neke su bez ćelijskogzida, najsitniji živi organizmi
morfološki podsećaju na gljive i proizvode antibiotike
PROTEOBAKTERIJE
Gram negativne, heterotrofne i autotrofne
HALOFILNEprema staništu,žive na poljima soli, i u Mrtvom moru
žive na staništu bogatom solima
heterotrofi pretežno crevni paraziti i plućniparaziti
fotosintetske, sumporne, purpurneuglavnom heterotrofi
neke žive simbiotski samahunarkamaazotofiksatori
SPIROHETE
aerobne, anaerobne
retko imaju crveni pigment, pa koriste svetlosnu energiju
prisutan unutrašnji bič između plazma membrane i zida
izazivači lajske bolesti
zavojičasto telo
MODROZELENEALGE
pretežno aerobne, vrše fotosintezu
prisutne unutar ćelijskestrukture sa hlorofilom
namnožavanjem dovode do cvetanja vode
CIJANOBAKTERIJE
nemaju strukture za kretanje,grade kolonije TERMO
ACIDOFILNEžive u terlalnim kiselim izvorima na 90°C
autotrofni, heterotrofni
prisutne gasne vakuolehemociste kojima vezuju N i ugrađuju ga u aminokiseline
grade kolonije
osnovne karakteristike prokariotske ćelijeStruktura Molekularni sastav Funkcija
ćelijski zid Peptidoglikan je rigidna mehanička potpora, oblik, i zaštita.
5
struktura polisaharida koji su povezani kratkim peptidnim lancima. Neke bakterije poseduju lipopolisaharidne i proteinske spoljašnje membrane.
Ćelijski zid je ne selektivna barijera koja dozvoljava samo prolaz malim molekulima.
ćelijska membrana
je građena od oko 45% lipida i 55% proteina. Lipidi formiraju dvosloj u koji su uronjeni proteini
visoko selektivna permeabilna barijera koja kontroliše promet materija kroz ćeliju. Važni enzimi potrebni za metabolizam ćelije su locirani u membrani
nukleoidgentički materijal je cirkularni DNK.
DNK nosi informaciju u ćeliji koja se tokom replikacije prenosi na drugu ćerku ćeliju. iRNK se transkribuje sa DNK i direktno utiče u sintezi proteina
ribozomi
sadeži oko 15000 ribozoma. Svaki se sastoji od male (30S) i velike (50S) subjedinice. Ribozomi sadrže 65% RNK i 35% proteina.
Predstavljaju mesta proteinske sinteze.
rezervne granule
bakterije sadrže granule koje predstavljaju rezervoare produkata metabolizma kao što je šećer ili β-hydroksibuterna kiselina
kada je potrebno monomerne jedinice se oslobađaju iz polimera pri čemu se oslobađa energija
citosol
citosol se prepoznaje kao želatinozni odeljak koji je sa 20% proteina i koji je bogat sa organskim molekulima koji predstavljaju intermedijere metabolizma
citosol je mesto intermedijernog metabolizma i mesto povezivanja hemijskih reakcija putem kojih ćelija generiše energiju koja joj je neophodna za procese biosinteze molekula neophodnih za ćelijski rast i funkciju
PROKARIOTI EUKARIOTI
6
VELIČINA 1-10μm 10-100μm
ćelijski zid nema celulozu, prisutna muraminska kiselina i peptidoglikan
u biljnim ćelijama prisutna celuloza, nikada peptidoglikan
plazma membranabez holesterola, mezozomi i uvratisa fotosintetskim enzimima
prisutan holesterol u membrani
citoplazmanema ciklozisa,nema citoskeleta
ima ciklozisprisutan citoskelet (mikrotubule, mikrofilamenti)
organele prisutni samo ribozomi 70S prisutni ribozomi 80S i svemembranozne i amembranozne organele
RNK i proteinitranskripcija i translacija u istom odeljku, translacija na slobodnim ribozomima
transkripcija u jedrutranslacija u citoplazmi na polizomima i granularnom ER
jedronije prisutno, genetički materijal rasut, gradi nukleoid
sa dvostrukom membranom koja sadrži pore
nukleolus Odsutan jedan ili više
hromozom jedan cirkularni DNK molekul 4x106
više linearnih molekula DNK oko 2,9 x109 np, dug i do 1-2m
DNK bez introna, bez proteina, cirkularna
sa intronima, vezana sa histonima, linearna
MetabolizamGlikolitički enzimi Oksidativni enzimi Hidrolitički enzimi
anaeroban ili aerobanu citoplazmi u ćelijskoj membraniu ćelijskoj membrani
aerobanu citoplazmi u kristama mitohondrija u lizozomima
Ćelijska deoba Amitoza mitoza i mejoza
Kretanje fibrili, cilije, flagele
BILJNA
7
ĆELIJA ŽIVOTINJSKA ĆELIJA
prisutan ćelijski zid od celuloze
odsutan zid
vakuole sitne u mladim i krupne u
starim ćelijama
prisutne samo privremene kontraktilne i hranjljive vakuole kod nekih protozoa
prisutni plastidi odsutni
deobno vreteno nastalo učešćem
citoplazme
deobno vreteno nastalo delovanjem centrozoma
odsutni centrozomi i asteri
anastralna deoba
prisutni centrozomi i asteriastralna deoba
karakteristike animalne ćelije
Struktura molekularni sastav
funkcija
ekstraćelijski površina ćelije omotač je specifičan
8
matriks
je u kontaktu sa slojem kompleksnih ugljenih hidrata, proteina i lipida
za tip ćelija i služi za međusobno prepoznavanje ćelija i njihovu komunikaciju ali i predstavlja njenu zaštitu
membranadvosloj lipida sa proteinima
selektivno propustljiva sadrži sistem pumpi, kanala, transportera.
jedro
Odvojeno od citosola dvostrukom membranom sa porama. DNK je u kompleksu sa histonima i formira hromatinske niti od kojih nastaju hromozomi. Jedarce region bogat RNK, mesto na kome nastaju ribozomi
Genetička informacija zapisana u linearnom DNK gradi hromatin. Za vreme mitoze hromozomi koji su udvojeni se razdvajaju u ćerke ćelije. Genetička informacija u DNK se prepisuje u nukleinske kiseline u jedru, u procesu transkripcije a RNK se transportuju u citoplazmu gde koriste u procesu translacije
mitohondrije Organele sa dvostrukom membranom. Unutrašnja membrana uz matriks sadrži važne enzime za energetski metabolizam. Veličine su
Energetski centar ćelije u kome se ugljeni hidrati, masti i proteini oksiduju do CO2 i H2O. Energija oslobođena tim procesom se skladišti u obliku ATPa koji se koristi u svim anaboličkim
9
bakterije i postoji stotine mitohondrija u ćeliji
procesima
Goldžijev aparat
Sistem membranskih vezikula i kesica organizovanih u komplekse. Brojne vezikule su nađene blizini ER, a Goldžijev aparat napuštaju sekretorne vezik.
uključeni u pakovanje i procesovanje makromolekula za sekreciju i njihovo oslobađanje u ostale ćelijske kompartmente
Endoplazmatični retikulum
i ribozomi
serija tuba i cisterni koji se prostire duž ćelija. Membrana ER je u kontituitetu sa jedarnom membranom. Region sa ribozomima granularni, a bez ribozoma je glatki ER
organela u kojoj se sintetišu membranski prteini i lipidi. Proteine sintetišu ribozomi granularnog ER koji prolaze u cisterne retikuluma, odakle se transportuju do Goldžijevog aparata.a ribozomi koji nisu povezani sa ER su uključeni u sintezu ostalih potrebnih proteina
lizozomi jednomembranska organelaSadrže hidrolitičke enzime.
Uloga im je u unutarćelijskom varenju materija koje ulaze u ćeliju fagocitozom i
10
Nastaju na Goldžijevom aparatu
pinocitozom. Razgrađuje i nepotrebne i oštećene komponente ćelije
peroksizomi
Sadrže oksidativne enzime i generišu perokside. Nastaju pupljenjem na glatkom ER
uksidišu određene nutricijente kao što su amino kiseline, prvo nastaje H2O2, koji se razlaže na H2O i O2 pod delovanjem katalaza
citoskelet
građen od proteinskih filamenata: aktinskih filamenata
detrminiše oblik ćelije, pokrete organela i pokrete hromozoma u toku mitoze. Cilije i flagele su građene od mikrotubula.
Anabolizam sinteza složenih jedinjenja iz prostih uz učešće enzima i ATPa
katabolizam razlaganje složenih materija uz oslobađanje energije koja se skladišti u ATPu
sinteza proizvodnja novih materija neophodnih za ćeliju: masti, šećera, proteina
sekrecija sposobnost ćelije da luči proizvode i sekretuju ih u druge ćelije. Žlezde sa spoljašnjim lučenjem, luči svoje produkte preko izvodnih kanala((jetra, pankreas). Žlezde sa unutrašnjim lučenjem, svoje proizvode luče u krvotok
11
absorpcija proces unošenja materije u citoplazmu ćelije
ćelijsko disanje proces u kome se u prisustvu kiseonika vrši oksidacija hranjljivih materija do ugljen dioksida i vode uz oslobađanje energije
aerobno disanje u mitohondrijama
anaerobno disanje fermentacija proces pri kome se glukoza bez kiseonika razlaže na sastavne komponente uz oslobađanje energije
Rast sposobnost ćelije da uveća svoju veličinu i zapreminu
deoba ćelije proces formiranja dve ćelije og jedne
polarnost ćelije sposobnost ćelije da nagomilava proizvode svoje aktivnosti u granulama (epitelne, žlezdane ćelije), pa se u ćeliji razlikuje apikalni i bazalni deo. Apikalni se nalazi iznad jedra, a bazalni deo leži na bazalnoj membrani, i u vezi je sa kapilarima koji obezbeđuju primanje hrane.
kontraktilnost osobina da se na draž odgovori skraćenjem cele ćelije (mišićne ćelije)
pokretljivost sposobnost ćelije da menja oblik pomoću pseudopodija (ameboidno kretanje se sreće kod jednoćelijskih organizama, a kod višećelijskih takvo kretanje imaju ćelije raka)
nadražljivost sposobnost ćelije da odgovara na razne draži. Ulogu primanja draži imaju receptori
provodljivost je sposobnost ćelije da prenese impuls od receptora do druge ćeliju koja odgovara na impuls (mišići i žlezde-efektori)
ELEMENT FUNKCIJA BOLESTI IZVOR
KALCIJUM gradi kosti, zube, reguliše nerve, mišiće
deca: rahitisodrasli: osteoporoza
mlečni produktigrašak
FOSFOR deo kostiju, zuba, RNK, DNK, ATPa
deca: rahitisodrasli:osteomalacija
fosfatni aditivi u hrani
NATRIJUM
ekstracelularni katjon, regulator plazme, nerava i mišića,
Reguliacija preko aldosteronahipertenzija
kuhinjska so
KALIJUM
unutarćelijski katjon regulišefunkciju nerava i mišića, Na/K pumpa
mišićna slabost, paraliza, mentalna konfuzija
povrće, paradajz
12
MAGNEZIJUM
sastavni deo kostiju, zuba, kofaktor enzima
oslabljeni tetivni refleksi i disanje
zeleno lisnato povrće-hlorofil
KOBALT deo vitamina B12
nedostatak B12
BAKAR enzimi oksidaze; citohrom C
anemija
JOD tiroksin, trijodtironin
deca: kretenizamodrasli: gušavost
jodirana so, hrana iz mora
GVOŽĐE hem, hemoglobin, citohromi
hipohromna anemija hrana
MANGAN hidrolaze, dekarboksilaze
psihoze, parkinsonizam
MOLIBDEN oksidaze nepoznati
SELEN glutatjon peroksidaza
opadanje kose, dermatitis
CINK
kofaktor mnogih enzima
zaostajanje u rastu, otežano zarastanje rana
FLUOR tvrdoća zuba karijes voda za piće
HROM
metabolizam glukoze, efekat insulina
Izlaganje hromnoj prašini, kancer pluća
pivarski kvasac
NepolarneAminokiselineAlifatične i aromatične
polarne aminokiseline
Ne naelektrisane - naelektrisane
+ naelektrisane
13
Alanin, Ala, AValin, Val, V,Leucin, Leu, L,
Izoleucin, Ile, I,Prolin, Pro, P,Fenilalanin, Phe, F,Trptofan, Trp,W,
Metionin, Met, M
Glicin, Gly, G,Serin, Ser, S, Treonin, Thr, T,Cistein, Cys, C,Tirozin, Tyr, Y, Asparagin, Asn, N,
Glutamin, Gln, G,
Asparaginska kis.Asp, D,Glutaminska kis. Glu, E
Lizin, Lys, K,Arginin, Arg, R,
Histidin His, H,
14
Složeni enzimi pored proteinskog dela sadrže kofaktore ili koenzime koji su odgovorni za katalitičku aktivnost enzima
kofaktorimali neorganski joni koji pomažu katalitičku reakciju Cu+2 ; Mg+2 ; Mn+2 ; Fe+2
koenzimimali, organski, neproteinski ligandi [NAD+ B-vitamin ], koji katalizuju mnoge reakcije prenosa grupa, raskidanja veza prenošenja elektrona
tok reakcije E + S <---> ES <---> E + P
aktivno mestodeo enzima koji se vezuje za substrat formirajući slabe hemijske veze (H-veze, jonske veze, hidrofobne interakcije...) formira se tek sa formiranjem 3D strukture
Digestivni trakta
enzim aktivacija substrat proizvodi
Usna duplja amilaza pH 6,6-6,8 skrob, maltoza,
15
glikogen glukozidi
Želudac HCl, pepsin
renin kod beba
pepsinogen
koga aktivira
HCl
proteini
kazein iz
mleka
peptidi
koagulacija
mleka
Pankreas tripsin,
himotripsin
elastaza,
karboksipeptidaz
a
amilaza, lipaza
nukleaze
tripsinogen
himotripsinoge
n
proteini,
peptidi
skrob,
glikogen
nukleinsk
e kiseline
dipeptidi
aminokiselin
e
maltoza
masne kis.
glicerol
nukleotidi
Jetra žuč
žučne kiseline masti žučne soli,
emulzije
masti
Tanko crevo
aminopeptidaze
dipeptidaze
polipeptidi
dipeptidi
manji peptidi
aminokiselin
e
sukraza sukroza fruktoza,
glukoza
16
17