antropoloŠka analiza ljudskih koŠtanih ostataka s … · 2013. 11. 13. · 116 radovi zavoda za...

115

Radovi Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Požegi, 2(2013), str. 115-136 M. Novak: Antropološka analiza ljudskih koštanih ostataka s nalazišta Rudina – benediktinski samostan sv. Mihovila

Mario Novak UDK: 572.08(497.5Rudina) Izvorniznanstveničlanak Rukopisprihvaćenzatisak:23.4.2013.

ANTROPOLOŠKA ANALIZA LJUDSKIH KOŠTANIH OSTATAKA S NALAZIŠTA RUDINA –

BENEDIKTINSKI SAMOSTAN SV. MIHOVILA

Sažetak

U radu su predstavljeni rezultati antropološke analize ljudskih koštanihostatakasnalazištaRudina–benediktinskisamostansv.Mihovila.Analiziraniuzoraksastojiseod73osobe(53muškarca,11ženai9djece).Prosječnastarostodraslih osoba bila je 41,8 godina (muškarci 42,8 godina, žene 37,2 godine).Uzorak seodlikuje iznimnoniskomučestalošćukarijesa i relativnovisokomučestalošćualveolarnihbolesti.Nasamotrikosturazabilježenisutragoviza-raznihbolesti(periostitisa).UuzorkusRudineuočenisuibrojnipokazateljiteškog fizičkog rada (Schmorlovi defekti na kralješcima i benigni kortikalnidefekti namišićnimhvatištima) tedegenerativnepromjenena zglobovima ikralješcima.Od zabilježenihpatološkihpromjenanajupečatljivije su koštanefrakturekojesuprisutnena12kostura(10muškaracai2žene).Populacijaspo-dručjaRudineposvojimsebioarheološkimkarakteristikamaizdvajaizostalihdodanasanaliziranihkasnosrednjovjekovnihkoštanihuzorakaizkontinental-neHrvatske,anajbližajojjeanalogijauzorakizpavlinskogsamostanauStrezi.Rezultatiantropološkeanalizesugeriraju:a)dajeriječotipičnosamostanskomgroblju(odraslimuškarcipredstavljajuvelikuvećinu);b)kvalitetnuiadekvat-nuprehranu;c)visokurazinuhigijene;d)dasukoštane traumenastalekaorezultatnesretnihslučajeva,anenasilja.Iznesenajepretpostavkadajetijekomkasnoga srednjeg vijeka benediktinski samostan sv.Mihovila naRudini bionekavrstabolnicezaširepodručjePožeštine.

Ključne riječi:Rudina;benediktinskisamostan;kasnisrednjivijek;antropo-loškaanaliza;dentalnepatologije;zaraznebolesti;koštanetraume.

Uvod

Benediktinskisamostansv.MihovilanaRudinipokrajPožegedanaspredstavljajedanodnajvažnijihspomenikasrednjegavijekanaprostoruizmeđuSave,DraveiDunava.OdnajbitnijihnalazasRudinesvakakotreba izdvojitikameninatpis+BRATIAN+,kojije–premaA.Horvat(1962.)–upravoprvihrvatskinatpispisan

116

Radovi Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Požegi, 2(2013), str. 115-136M. Novak: Antropološka analiza ljudskih koštanih ostataka s nalazišta Rudina – benediktinski samostan sv. Mihovila

latinicom,zatimopekusglagoljskimnatpisomČ.R.I.Z.kojavjerojatnooznačavagodinuizgradnjeilidogradnjesamostanaitakojenajstarijipisanispomenuvezisRudinom(Sokač-Štimac,1997.),aposebnomjestoupovijestiumjetnostiSlavonijezauzimajupoznateRudinske glave–kameniprikaziljudskihglavakojesubileskul-pturalniukrasinapotkrovnomvijencuapsidaštoseubrajajuunajvrednijuroma-ničkuplastikuukontinentalnojHrvatskoj (Sokač-Štimac,1997.).Ovažnostibene-diktinskogsamostananaRudinikaojednogodcentarasrednjovjekovneSlavonijesvjedočeibrojnaarheološka,povijesna,pravnaiumjetničko-povijesnaistraživanjakojasuobjelodanjenaubrojnimznanstvenimčasopisimaimonografijama(npr.Mo-horovičić,1960.;Horvat,1962.;Klaić,1986.;Sokač-Štimacisur.,1997.;Andrić,1998.;Tomičić,2010.).

Iako jepovijesni, arheološki, građevinski iumjetničkikontekst samostana sv.Mihoviladostadobroistražen,osvakodnevnomživotuljudikojisunastavalipod-ručjetognalazištapoznatojeiznimnomalo.Podacioprosječnojdoživljenojstarosti,vrstiinačinuprehrane,fizičkomradu,zaraznimbolestima,učestalostiivrstitraumanisudostupniizarheološkihnalazaipisanihpovijesnihizvora,stogaseantropološ-kaanalizaljudskogosteološkogidentalnogmaterijalapronađenoguarheološkomkontekstupokazalanezamjenjivomu rekonstrukciji svakodnevnogživotaprošlihpopulacija,uovomslučajuljudikojisutijekomsrednjegavijekaživjeliusamosta-nusv.Mihovilaarkanđela.Ovaanalizaujednojeiprvobioarheološkoistraživanjeprovedenonakoštanomuzorkukojipotječe iz samostanskezajednice spodručjakontinentalneHrvatske,adodanassusličnoistraživanjeobjavilisamoRajićŠikanjićiPremužić(2011.)zaženskibenediktinskisamostansv.TeodorauPuli.

OsimštoćeseovomanalizomznatnoproširitinašeznanjeokvalitetiiuvjetimaživotasrednjovjekovnihstanovnikaRudine,rezultatidobiveniovimistraživanjemomogućitćeusporedbusrezultatimabioarheološkihistraživanjakojasuprovedenanačitavomnizukasnosrednjovjekovnihkoštanihuzorakaizkontinentalneHrvat-sketećesenatajnačinpokušatiuvidjetipostojelibitnerazlikeukvalitetiinačinuživotaizmeđusamostanskihzajednicaizajednicakojesupokapanena„običnim“župnimgrobljimatijekomsrednjegavijeka.

MATERIJAL I METODE

Savosteološkimaterijalpotječeodiskapanjakojaje80-ihgodinaprošlogstoljećaproveoGradskimuzejPožegepodvodstvomprof.DubravkeSokač-Štimac.Osteo-loškimaterijalpotječesamoizkasnosrednjovjekovnihgrobovakojisenalazeunutarsamostanskogkompleksa.Uanalizunijeuključenamasovnagrobnicaukojujebiloukopano30individua(Sokač-Štimac,1997.).

AntropološkaanalizaljudskogosteološkogidentalnogmaterijalasRudinepro-vedenajeulaboratorijuAntropološkogcentraHrvatskeakademijeznanostiium-jetnostiuZagrebu.Zasvakianaliziranikosturnapravljenajeinventurasačuvanih

117


kostiju,zglobnihplohaizuba,određenjespol,procijenjenastarostutrenutkusmrtiievidentiranajeprisutnosteventualnihpatološkihpromjena.Kostisuopćenitološesačuvane, što je najvjerojatnije rezutat direktnogdjelovanja atmosferilija na kostikojesunakoniskopavanjaostavljenenepokrivenein situduljevrijeme.

SpolistarostutrenutkusmrtiodređenisupomoćumetodakojesuopisaliBuik-straiUbelaker(1994.).Starostodraslihosobadanajeurasponuodpetilidesetgodi-na,ovisnoosačuvanosti,dokjestarostdjecedanaurasponuodjednedotrigodine.Starostvećaodšezdesetgodinanijeodređivana,odnosnosveosobestarijeodšezdesetgodinasvrstanesuujednuskupinunazvanu60+.

Svikosturianaliziranisunamogućuprisutnostsljedećihpatološkihpromjena:alveolarnihbolesti,karijesa,hipoplazijezubnecakline,cribrae orbitaliae,Schmorlo-vihdefekatanakralješcima,benignihkortikalnihdefekatanamišićnimhvatištima,osteoartritisanakralješcima iglavnimzglobovima,nespecifičnihzaraznihbolesti(periostitisa) ikoštanihtrauma.Unastavkutekstadan jekratakopisspomenutihpatologijaiobjašnjenjenačinnakojisuevidentirane.

Alveolarnebolestiobičnosedefinirajukaoprisutnostperiodontalnogiliperia-pikalnogapscesailikaozaživotnigubitakzuba.Alveolarniapscesjavljasekadasebakterijeizkarioznelezijenazubuprošireualveolu,amorfološkiseprepoznajepodefektunakostikojinastajekadagnojnatekućinaizapscesanapraviotvorzaotje-canjeukost.Zahvaćenizubobičnoodumireilibivaizvađen–prirodnimputemilikirurški,doksezubnaalveolasvremenomremodelira(Šlaus,2006.).Zaživotnigu-bitakzubadijagnosticiranjeuslučajuprogresivnogresorpcijskoguništenjaalveole(Lukacs,1989.)iremodeliranjaalveolarnekosti.

Zubnikarijeszaraznajebolestkojukarakterizirademineralizacijaanorganskogdijelaiuništenjeorganskogdijelazuba.Bolestjezaraznaiprenosiva,aposvojojjeprirodiprogresivna jerodržavanje istihuvjetakojisudovelidopojavekarijesaukonačnicidovodidopotpunoguništenjazuba(Pindborg,1970.).Prisutnostkarijesadijagnosticiranajemakroskopski,podjakimsvjetlom,uzpomoćdentalneprobe.

Hipoplazija zubne cakline (HZC) prepoznaje se kaomakroskopski defekt napovršinizubnecakline(Pindborg,1970.),najčešćekaoniztankihparalelnihlinijaslabijalnestranezuba.Riječjeosubadultnomporemećajukojinastajeuslijedakutnih,vremenskiograničenihstresovainajčešćesepovezujesgladovanjem,nedostatkomA,C iDvitamina i prisutnošću anemije (Goodman i sur., 1980.;Goodman iAr-melagos,1985.;GoodmaniRose,1991.).HZCjepouzdanpokazateljnespecifičnogstresatijekomdjetinjstva,tj.odrođenjado13.godineživota.PremakriterijimakojesupredložiliGoodmaniRose(1990.),analiziranisusamotrajnicentralnisjekutićigornječeljustiteočnjacigornjeidonječeljustiodraslihosoba.

Cribra orbitalia (CO)prepoznajesekaoporoznakostnagornjimsvodovimaor-bita,asmatraseposljedicomanemijeizazvanenedostatkomželjezakojuuzrokujuneadekvatnaprehrana,endemičniparazitizam,nehigijenskiuvjetiživotailikronič-

118


negastrointestinalnebolesti(Hengen,1971.;Carlsonisur.,1974.;Stuart-Macadam,1985.).PrisutnostCOprocijenjenajekodonihosobakojesuimalepotpunosačuva-nubaremjednuorbitu.Sveraspoloživelubanjeanaliziranesumakroskopski,podjakimsvjetlom,azabilježenojeistanjeutrenutkusmrti(aktivnoilizaraslo).

Schmorlovi defektimorfološki se prepoznaju kaoplitki okrugli ili bubrežastidefekti,promjeraobičnonevećegodjednogcentimetra,nasuperiornojiliinferior-nojplohitrupakralješka.Nastajuuslijedprolapsaintervertebralnogdiskautijelokralješka,aprisutnosttihdefekataobičnosepovezujesjakimmehaničkimoptere-ćenjimakralježnice(SchmorliJunghanns,1971.).

Procjenaukupnekoličineidistribucijefizičkogstresanačinjenajeinatemeljuprisutnostibenignihkortikalnihdefekatanahvatištimajakihmišićagornjihekstre-miteta.Benignikortikalnidefektinakostimaočitujusekaouskaizduženaudublje-njasglatkimkortikalnimrubovimainepravilnimdnomkojasenalazenahvatištimajakihmišića(npr.pectoralis major)(Caffey,1985.).Tidefektikododraslihosobanaj-češćesevezujuuzpretjeranuuporabumišića(ResnickiGreenway,1982.).Hipertro-fijamišićnihhvatištanastajezbogdugotrajneiintenzivneuporabepojedinihmišića,akodnekihmišićamogućejerekonstruiratitočnuaktivnostkojajeuzrokovalahi-pertrofiju.Uobzirzaanalizuuzetasuhvatištasljedećihmišića:kostoklavikularnili-gamentinaključnimkostima,pectoralis major,teres major i deltoideusnanadlaktičnimkostimatebiceps brachiinapalčanimkostima.

Osteoartritis (OA) je kroničan, progresivan proces koji karakterizira trošenjezglobnehrskavicekojasestanjujedotemjeredananekimpodručjimazglobamožepotpunonestati.Razvojuosteoartritisanajvišepridonosemehaničkistresifizičkaaktivnost(HoughiSokoloff,1989.;McKeag,1992.).Osteoartritičnepromjeneanali-ziranesusamonakosturimaodraslihosoba.KodanalizeOAnakralježniciuobzirsuuzetisamokralješci(vratni,prsniislabinski)kojisuimalipotpunosačuvantrup.OAnazglobovimadugihkostijuanaliziranjenaramenu,laktu,kukuikoljenu.

Zaraznebolestiuarheološkimsupopulacijamabilevodećiuzroksmrti,poseb-notijekomnajranijegdjetinjstva(Ortner,2003.).Većinazaraznihbolestiuarheološ-kimpopulacijamaimanespecifičnoporijeklo,štoznačidasupatološkepromjenebileizazvanerazličitimmikroorganizmimačijaetiologijanijepoznata.Patološkapromje-nakojazahvaćavanjsku(periostalnu)površinukostizoveseperiostitis,aperiostalnereakcijeuzrokovanestafilokokimaistreptokokimanastajukaoposljedicauzdignućavanjskogfibroznogomotačaperiosta,dočegadolaziuslijedkompresijeiširenjakrvnihžila (Jaffe,1972.).Uanalizusuuključeni samoslučajeviperiostitisakoji sunastalikaoposljedicazaraznihbolesti,doksuslučajeviperiostitisanastalikaoposljedicatraumaisključeniizanalize.

Traumesuzapotrebeovogradadefiniranekaoprijelomi(frakture)kojisupo-sljedicadjelovanjasile ilikontaktasoštrimili tupotvrdimpredmetima.Eventual-naprisutnosttraumaanaliziranajenasvimprisutnimkostima.Prisutnosttrauma

119


ustanovljena jemakroskopskomanalizomkoja jeobuhvaćalaprovjerubilateralneasimetrijekostiju,angularnihdeformacijaiprisutnostikoštanihkalusa.

Kaoštojevećrečenouuvodnompoglavlju,usporedbombioarheološkihkarak-teristikauzorkasRudineskronološkibliskimkoštanimuzorcimaizkontinentalneHrvatskeuvidjetćesepostojelibitnerazlikeukvalitetiinačinuživotaizmeđusa-mostanskihzajednicaizajednicakojesupokapanena„običnim“župnimgrobljimatijekomkasnogasrednjegvijeka.UtusvrhuuzoraksRudineusporeditćeseska-snosrednjovjekovnimkoštanimuzorcimasnalazištaKamengrad–Sv.Emerik(Šla-us,2002.),Suhopolje–Kliškovac(NovakiBedić,2011.),Zagreb–Sv.Franjo(Šlausisur.,2007.)iIvanec–Starigrad(Novakisur.,2005.).Uzto,podacisRudineuspo-reditćeseisuzorkomizpavlinskogsamostanauStrezi,nopotrebnojenapomenutida jeanalizategrađe jošuvijekutijekutećeseuovomeraduprezentiratisamopojedinačnipreliminarnirezultati.

Sobziromnatodavećinapodatakadobivenihantropološkomanalizomosteo-loškoguzorkaizbenediktinskogsamostananaRudininemanormalnudistribuciju,za određivanje statističke značajnosti razlika dobivenih rezultata primijenjene suneparametrijskemetode.RazlikeuprosječnojdoživljenojstarostiizmeđuodraslihosobaizuspoređenihkasnosrednjovjekovnihkoštanihuzorakatestiranesupomoćuneparametrijskogKruskal-Wallisovatesta.Razlikeuučestalostipojedinihpatološkhpromjenaizmeđuanaliziranihkasnosrednjovjekovnihkoštanihuzorakatestiranesupomoćuχ2testa,auslučajevimakadajetobilopotrebnoprimijenjenajeYatesovakorekcija.Prilikomsvihstatističkihizračunaitestovaprimjenjivaosestatističkira-čunalniprogramSPSS14.0forWindows.

REZULTATI

Zahvaljujućidetaljnojantropološkojanalizi,spolistarostutrenutkusmrtimo-glisusesasigurnošćuodreditizaukupno73osobe.Gotovotričetvrtineukupnoganaliziranoguzorkačinemuškarci(53/73ili72,6%),doksužene(11/73ili15,1%)idjeca(9/73ili12,3%)otprilikepodjednakozastupljeni(sl.1).

ProsječniživotnivijekodraslihosobasRudinejest41,8godina:muškarcisuuprosjekuživjeli42,8godina,doksuženeživjeleznatnokraće–svega37,2godine.Ovajkoštaniuzorakkarakterizirapodzastupljenostdjeceunajmlađojdobnojskupi-ni,tj.ispodjednegodineživota,dokjenajvećasmrtnostkoddjeceprisutnaudobnojskupiniizmeđu11.i15.godine(sl.2).Kododraslihosobanajvećasmrtnostprisutnajeizmeđu36.i45.godineživota,asamodvijeosobe(2,7%odukupnoguzorka)do-živjelesustarostvećuod60godina.

Tijekomantropološkeanalizeanaliziranjesamoalveo-dentalnimaterijal(zubiialveole)odraslihosoba.Zabilježenajeiznimnoniskaučestalostkarioznihpromjenaodsvega3,8%–nasamo13odukupno341analiziranogtrajnogzubauočenajepri-sutnostkarijesa.Karijesisunajčešćezabilježeninaposteriornimzubima(kutnjacima

120


i pretkutnjacima), i to na interproksimalnimplohama zuba (plohama izmeđudvazuba).UkupnaučestalostalveolarnihbolestiuuzorkusRudineiznosi10,6%–zaži-votnigubitakzubaialveolarniapscesizabilježenisuna69od652analiziranealveole.

Obapokazateljasubadultnogstresa,cribra orbitalia ihipoplazijazubnecaklineprisutni suuuzorku sRudine.Tako jeCO zabilježenna četiri od 21 analiziranečeonekosti(19,0%),asvačetirislučajabilasuuzaraslomstanjuutrenutkusmrti.Hipoplastičnidefekti,najčešćeusmislujedneilidvijevodoravnelinije,zabilježenisunagotovopolovicianaliziranihzuba(47,4%ili18/38).

Periostitis,pokazateljnespecifičnihzaraznihbolesti, također jeuočenuanali-ziranomuzorku–prisutnostperiostitisaregistrirana jena7,7%kostura(3/73).U

Slika 1. Grafikon s prikazom spolnog rasporeda u uzorku iz Rudine

Slika 2. Stopa smrtnosti za kompletan uzorak s nalazišta Rudina

121


jednomslučajuperiostitisjebioaktivanutrenutkusmrti(dijete),dokjekoddvijeosobebiouzaraslomstanju(odrasleosobe)–svislučajeviperiostitisasRudinebilisulokaliziraninapodručjudonjihekstremiteta(goljeničneilisnekosti).

EventualnaprisutnostSchmorlovihdefekataanaliziranajenaukupno202prsnaislabinskakralješka,atidefektiuočenisuna17,3%analiziranihkralježaka(35/202).Drugikoštanipokazateljintenzivnefizičkeaktivnosti,benignikortikalnidefektinamišićnimhvatištimadugihkostiju,registriranjekodtriodrasleosobe(dvamuškar-caijednažena),itonahvatištukostoklavikularnihligamenatanaključnimkostimakodjedneosobe,akoddvijeosobenahvatištimamišićapectoralis majornadlaktičnihkostiju.

Natemeljukoštanihpokazateljaintenzivnefizičkeaktivnosti,Schmorlovihdefe-katanakralježniciibenignihkortikalnihdefekatanahvatištimakostoklavikularnihligamenatanaključnimkostima,akojisuprisutninakosturumlađeženepokopaneugr.27(osobaC),mogućejeprovestidjelomičnurekonstrukcijuhabitualnihaktiv-nosti.Inače,Schmorlovidefektisvjedočeointenzivnomidugotrajnommehaničkomopterećenjukralježnice,dokpromjenenakostoklavikularnimligamentimasvjedočeointenzivnojfizičkojaktivnostikojusuprovodilimišićiramenogobruča.Sobziromnasmještaj imorfologijuuočenihpatološkihpromjenamožesezaključitida je taosobatijekomsvogživotaradilamanualne,teškefizičkeposlove,tj.dajeradilakaopomoćnaradnasnagausamostanu,moždakaopraljailičistačica.

Degenerativnepromjeneusmisluosteoartritisanakralješcimaivelikimzglobo-vimauuzorkusRudinezabilježenesuurelativnovisokompostotku:nakralješcimajeosteoartritisuočenna16,3%analiziranihkralježaka(43/264),dok jenavelikimzglobovimatapromjenauočenanačakjednojčetvrtinianaliziranihzglobova(25,0%ili22/88;sl.3).UvelikojvećinislučajevazabilježeniosteoartritisnaRudinimanife-

Slika 3. Jaki degenerativni osteoartritis (eburnacija i poroznost) na desnom laktu (anteriorni pogled). Grob 1, osoba A, muškarac, više od 50 godina.

122


stiraseuoblikuosteofita,dokjetekunekolikoslučajevauočenaprisutnostosteoar-tritisauoblikuporoznostii/ilieburnacije.

TraumesuvjerojatnonajdramatičnijepatološkepromjenekojesuregistriranenakoštanimostacimasrednjovjekovnihstanovnikaRudine–zabilježenesukod12oso-ba(10muškaracai2žene).BitnojenaglasitidasusvekoštanetraumesRudinean-temortalne,tj.nastalesudavnoprijesmrtiinemajuvezesuzrokomsmrtiosobakodkojihsuuočene.Sobziromnapoložaj,registriranetraumemogusepodijelitiutriskupine:frakturesitnihkostiju,frakturedugihkostijuifrakturelubanje.Međufrak-turesitnihkostijumoguseubrojitifrakturadrugoglijevogrebrakojajezabilježenanakosturuodrasležene izgroba46 i frakturaprsnekostizabilježenanakosturustarijegmuškarcaizgroba8(osobaC)(sl.4).Registriranajesamojednadepresijska,dobrozarasla,traumalubanje,itokododraslogmuškarcaizgroba5(osobaB),štorezultiraiznimnoniskomučestalošćuodsvega5,5%(1/18).Zarazlikuodfraktura

lubanje,učestalosttraumadugihkostijuiznimnojevisoka–tavrstatraumazabi-lježena jenačak7,4%(17/231)analiziranihdugihkostiju.FrakturedugihkostijunaRudinisenajčešćejavljajunagornjimekstremitetima,tj.napalčanimiključnim(sl.5)kostima.Potrebnojenapomenutidasuuanaliziranomuzorkuregistriranaičetirikosturasvišestrukimfrakturama:1)gr.46,žena,frakturalijevogrebra,desne

Slika 4. Antemortalna loše zarasla fraktura prsne kosti (anteriorni po-gled). Grob 8, osoba C, muškarac,

51 – 55 godina.

Slika 5. Antemortalna loše zarasla fraktura desne ključne kosti (posteriorni pogled). Grob 1, osoba

B, muškarac, 51 – 60 godina.

123


lakatneipalčanekosti(sl.6);2)gr.32,muškarac,frakturalijeveključnekosti,lijevepalčanekostiidesnelisnekosti;3)gr.53,osobaA,muškarac,frakturadesnelakatnekosti,desnebedrenekostiilijevegoljeničnekosti;4)gr.53,osobaB,muškarac,frak-turalijeveključnekostiidesnelakatnekosti.

Osimvećopisanihpatološkihpromjen,ukoštanomuzorkuizbenediktinskogsamostansv.Mihovilakodvišeosobaprisutnajekoštanaankiloza(srastanje)dvai/ilivišekralježaka–sveosobekodkojihjetapatologijazabilježenaimalesuutre-nutkusmrtivišeod50godina(sl.7).Nadalje,sveprisutnekostistariježene(višeod60godina)izgroba52iznimnosulagane,atrabekularnakost(unutrašnjidiokosti)porotičnaje,štojenajvjerojatnijeposljedicaosteoporoze,odkojejebolovalatažena.

UsporedbabioarheološkihkarakteristikavišekasnosrednjovjekovnihkoštanihuzorakaizkontinentalneHrvatskevećnaprvipogledpokazujeodređenerazlike.OnoštoizdvajaRudinuodostalihuzorakajestnajvećaprosječnadoživljenastarost,najnižaučestalostkarijesaiperiostitisatenajvišaučestalostdegenerativnogOAnakralješcimaivelikimzglobovimakaoitraumadugihkostiju.Učestalostpatološkihpromjenakao što sualveolarnebolesti, indikatori subadultnog stresa (cribra orbi-talia ihipoplazijazubnecakline) teSchmorlovidefektikojesuzabilježenenaRu-

Slika 7. Ankiloza 2. i 3. vratnog kralješka (lateralni pogled). Grob 27, osoba B, muškarac, 51 – 60

godina.

Slika 6. Antemortalna loše zarasla fraktura desne lakatne i palčane

kosti (anteriorni pogled). Grob 46, žena, 31 – 35 godina.

124


diniotprilikeodgovarajuučestalosti tihpatologijaudrugimkasnosrednjovjekov-nimkoštanimuzorcimaizkontinentalneHrvatske.UsporedbaprosječnedoživljenestarostipokazujedasustanovniciRudineuprosjekuživjeliduljeodostalihsvojihsuvremenikaizkontinentalneHrvatske,tj. jedinisuuprosjekuživjeliduljeod40godina,aliterazlikenisustatističkiznačajne.No,usporedbomučestalostibrojnihpatološkihpromjenauočenesuistatističkiznačajnerazlikeizmeđuRudineiostalihuzoraka.TakojeučestalostkarijesakododraslihosobanaRudinibitnonižaoduče-stalostikarijesaudrugimuzorcima(RudinaiIvanecχ²=13,094,P<0,001;RudinaiSuhopoljeχ²=12,473,P<0,001;RudinaiKamengradχ²=11,411,P<0,001;RudinaiZagrebχ²=58,556;P<0,001).Ukupnaučestalostpokazateljanespecifičnihzaraznihbolesti(periostitisa)naRudinibitnojenižaodučestalostiperiostitisauIvancu(χ² = 12,265,P<0,001),Suhopolju(χ²=7,256,P<0,05),Kamengradu(χ²=4,226,P<0,05)iZagrebu(χ²=11,763,P<0,001).UčestalostosteoartritisanakralješcimanaRudinibitnojevišaodučestalostizabilježeneuIvancu(χ²=8,031,P<0,05),Suhopolju(χ² =8,804,P<0,05)iKamengradu(χ²=12,147P<0,001).IznimnovisokaučestalosttraumadugihkostijunaRudinitakođerjevišaodučestalostizabilježenihudrugimuzorcima,atarazlikaizmeđuRudineiZagrebaistatističkijeznačajna(χ²=10,953P<0,001).Izovdjeiznesenihpodatakavidljivojedaseposvojimbioarheološkimka-rakteristikamaRudinaizdvajaizčitavognizakoštanihuzorakaizkasnogasrednjegvijeka. JediniuzorakkojibibiosličanRudini jestonaj izpavlinskogsamostanauStrezi.Naime,premapreliminarnimanalizama,spolnadistribucijauzorkaizStrezeodgovaraonojsRudine–gotovo80%ukupnoguzorkaizStrezečinemuškarci,asvega20%žene;dječjiukopiuStrezizasadnisuzabilježeni. Iprosječni ježivotnivijekstanovnikaStrezevrlosličanprosječnojstarostistanovnikaRudine–oniznosi43,7godina.No,bitnojenapomenutidasuistraživanjauzorkaizStrezejošutijekuidasuovdjeprezentiranipodacipreliminarniidjelomičniteihjepotrebnouzetisrezervom.

DISKUSIJA

Najuočljivija bioarheološka karakteristika koštanog uzorka s Rudine jest vrlospecifičnaspolnadistribucija.Naime,rudinskiuzorakčinegotovotričetvrtinemuš-karacauziznimnomalibrojženaidjece,štobitnoodudaraodvelikevećinekoštanihuzorakaizarheološkogkontekstaspodručjaHrvatske,aliiširegpodručja,neovisnoo kronološkom razdoblju.Uhrvatskim arheološkimpopulacijama odnosmuška-raca,žena idjeceobično je1 : 1 : 1 sponekimmanjimodstupanjima (npr.Šlaus,2000.,2002.,2006.;Novakisur.,2007.,2008.,2009.).DodanassuizraženijeiznimkeuspolnojdistribucijiuočenenanalazištuZagreb–Sv.Franjo,gdjejezabilježenodnosmuškaraca,ženaidjeceod1:0,44:0,33,teuženskombenediktinskomsamostanukodcrkvesv.TeodorauPuli,gdjejeodukupno71individue(57odraslihi14djece)

125


spolmogaobitiodređenza32odrasleosobe(28ženai4muškarca)(RajićŠikanjićiPremužić,2011.).Uzto,preliminarneanalizeuzorkaizpavlinskogsamostanaStrezapokazalesudagotovo80%ukupnoguzorkačinemuškarci,dokostatakčineukopiodraslihžena(Novak,neobjavljenipodaci).Sviovdjeopisanikoštaniuzorciimajujednuzajedničkukarakteristiku,atojedasevezujuuzsamostane:uzoraksRudinepovezanjesmuškimbenediktinskimsamostanom,onajizZagrebasfranjevačkimsamostanom,pulskiuzorakvežeseuzženskibenediktinskisamostan,auzorakizStrezeneposrednojevezanuzpavlinskisamostan.Tapovezanostsasamostanimareflektiraseiuspecifičnomspolnomrasporeduusvakomodnavedenihuzoraka,tj.ovisnootomejeliriječomuškomiliženskomredu,golemuvećinuukopačineodra-slimuškarciiližene.UslučajuuzorkaizZagrebaiznesenajepretpostavkadajeriječoprestižnomegrobljunakojemususepokapaledruštvenopovlašteneosobe(crkve-nivelikodostojniciisvjetovnoplemstvo)(Šlausisur.,2007.).ZanalazišteSv.Teodo-rauPuliRajićŠikanjićiPremužić(2011.)smatrajudasuuanaliziranimgrobovimapokapanestanovnicesamostana,aliibogategrađankekojesusamostanudoniralesvojimetak,dokbimalibrojprisutnihmuškaracapredstavljaoslugetestalneipri-vremeneradnikepovezanesasamostanom.NarudinskikoštaniuzorakvrlobisevjerojatnomoglopreuzetimišljenjekojesuiznijeleRajićŠikanjićiPremužić(2011.)uslučajunalazištaPula–Sv.Teodor,tj.ukopimuškaracasRudinenajvjerojatnijeseodnosenastanovnikesamostana–benediktince,aliidonatorekojisusamostanudoniralisvojimetak,dokbimalibrojodraslihženamogaopredstavljatipomoćnuradnusnaguilidonatoricesamostana.ŠtosetičemuškihukopasRudine,uovomtrenutkunemožesesasigurnošćurećikolikidiočineukopiredovnikabenedikti-naca,akolikidiobogatihindividuakojesudoniralediosvogimetkasamostanusobziromnatodaarheološkinalaziipisaniizvorinegovoreništaotojproblematici.

Uvrlo specifičnuspolnudistribucijuu rudinskomuzorkumožeseuključiti ipodzastupljenostdjece,pogotovooneiznajmlađihdobnihskupina.Naime,naRu-dinidjecačinesvega12,3%odukupnoguzorka(devetindividua)–odtogasusamodvadjetetaispod5godinastarosti,dokostatakčinedjecaizmeđu11i15godina.VrlosličnusituacijuuočilisuŠlaus isur. (2007.)nanalazištuZagreb–Sv.FranjoteRajićŠikanjić iPremužić(2011.)nanalazištuPula–Sv.Teodor.RajićŠikanjić iPremužić(2011.)mišljenjasudasudjecaizpulskoguzorka,odkojihjevećinaado-lescentskedobi,moždaredovničkepripravnice.Ponovno,navedenapretpostavkamoglabiseupotrijebitiiuslučajuRudine–najvjerojatnijejedavećinaukopadjeceadolescentskedobistoganalazištapredstavljaukoperedovničkihpripravnika.Na-žalost,nitupretpostavkutrenutnonijemogućesasigurnošćupotvrditisobziromnaodsutnostarheološkihnalazaipisanihizvorakojibigovoriliotojproblematici.

ProsječnadoživljenastarostjošjejedanodčimbenikakojiizdvajajuRudinuizčitavognizakasnosrednjovjekovnihkoštanihuzorakaspodručjekontinentalneHr-vatske.Kaoštojevećprijerečeno,stanovniciRudinejedinisuuprosjekuživjeliviše

126


od40godina,doksustanovnicisvihostalihanaliziranihnalazištauprosjekuživjelioddvijedopetgodinakraće.JediniuzorakkojijesličanRudinijestonajizpavlin-skogsamostanauStrezi,gdjejeprosječniživotnivijektakođerprelazio40godina.PodatkesličneonimasRudineiizStrezezabilježilisuStloukaliSekáčová(2006.)uuzorkuizbenediktinskogsamostanaKladrubyuČeškoj(17./18.st.),gdjejegotovo90%individuaumrloizmeđu40.i60.godine.Dosadprovedeneantropološkeana-lizesugerirajudajenatprosječnadoživljenastarosttijekomkasnogasrednjegvijekaukontinentalnojHrvatskojbilaodlikaspecifičnih(socijalnopovlaštenih)populacija,uovomslučajusamostanskihzajednica.No,potrebnasudodatnaistraživanjaiuskasuradnjaspovjesničarimaiarheolozimakakobisetatvrdnjapotvrdilailiopovr-gnula.

UzaspecifičanspolnirasporedinatprosječnovisokudoživljenustarostkoštaniuzoraksRudineodlikujesejošjednomkarakteristikom–iznimnoniskomučestalo-šćukarioznihpromjenakododraslihosoba.Učestalostkarijesaodsvega3,8%kojajezabilježenanaRudinidodanasjenajnižaučestalosttepatološkepromjeneuočenauhrvatskimarheološkimpopulacijama.Inače,brojnasuistraživanjapokazaladasetevrijednostiukoštanimuzorcimaspodručjaHrvatskekrećuuglavnomizmeđu8%i20%,neovisnoovremenskomrazdobljuiotomejeliriječourbanojiliruralnojpopulaciji(npr.Šlausisur.,1997.;Šlaus,2002.;Vodanovićisur.,2005.;Bedićisur.,2009.;Novakisur.,2010.;IvaniševićMalčićisur.,2011.;Vodanović,2012.).Kadaseusporedetipodaci,postavljasepitanjezbogčegajeučestalostkarijesanaRudinito-likanižaodostalihhrvatskiharheološkihpopulacija.Poznatojedajekarijes,uzjošnekepatologijekaoštosudegenerativniosteoartritisifrakture,patološkapromjenakojajepozitivnokoreliranasdoživljenomstarošću,tj.učestalostkarijesapovećavasesuznapredovalomživotnomdobi.Sobziromnavisokuprosječnustaroststanov-nikaRudinebilobilogičnoočekivatiivisokuučestalostkarioznihpromjena,nositu-acijajeupravosuprotna.MoždabisenavedenapojavauslučajuRudinemoglaobja-snitinačinomivrstomprehrane.Naime,nekasuistraživanja(Frayer,1984.;Larsenisur.,1991.)pokazaladajeniskaučestalostkarijesakarakterističnazaskupinečijaseprehranatemeljilanamesu,dokjevisokaučestalosttihpatologijakarakterističnazaskupinekojeuprehraniprimarnooviseorazličitimžitaricama.Akosutaistraži-vanjatočna,možesepretpostavitidaseprehranastanovnikaRudinevećimdijelomtemeljilanamesuimesnimproizvodimabogatimproteinima,amanjimdijelomnažitaricamabogatimugljikohidratimakojipotičunastanakkarijesa.Nonedostataktepretpostavkeležiučinjenicidapravilasv.Benediktapripadnicimabenediktinskogaredazabranjujukonzumacijučetveronožnihživotinja,osimuslučajunajtežihbole-snika.Sdrugestrane,postavljasepitanjeukolikojsusemjeribenediktincizaistapridržavali tihpravila.Analize stabilnih izotopaprovedenenakoštanomuzorkuizcistercitskogsamostanaDunesuBelgiji(12.–15.st.)(PoletiKatzenberg,2003.)pokazalesudaseprehranacistercitakojisuobitavaliu tomsamostanuuzribu i

127


žitaricevelikimdijelomsastojalaiodproteinaživotinjskogporijekla(uglavnomsvi-njeigoveda).Sobziromnačinjenicudabisecistercitimoralipridržavatipravilasv.Benedikta,paionihkojasetičukonzumacijemesa,navedenoistraživanjepokazalojedatonijeuvijekbioslučaj.Mogućejedajeikodrudinskihbenediktinacaposto-jaloodstupanjeodtogpravila,tj.dasukonzumiraliživotinjskomesouodređenimslučajevima,atomeuprilogmoglabisvjedočitiivelikakoličinaživotinjskihkostijupronađenihtijekomarheološkihiskapanjaunutarsamostana(Sokač-Štimac,1997.).Uzto,pitanjejekolikisuudiouanaliziranomuzorkusRudinečinilibenediktinciakolikibogatijipojedincinakojesenijeodnosilazabranakonzumiranjamesa.Na-žalost,natopitanjeuovomtrenutkunijemogućedatiodgovor.Usvakomslučaju,niskaučestalostkarijesanaRudininajvjerojatnijesemožepovezati svrstompre-hrane,kojajebilamnogokvalitetnijauodnosunaprehranukarakterističnuzaosta-lestanovniketihpodručjaurazdobljukasnogasrednjegavijeka,anedoumiceokokonzumiranjamesausamostanusv.Mihovilatrebalebirazriješitibudućeanalizestabilnihizotopa.

Sobziromnatodasualveolarnebolestiuzkarijeseičitavnizdrugihpatološkihpromjenapozitivnokoreliranesdoživljenomstarošćunečudipodatakdajesvakidesetianaliziranizubizrudinskoguzorkazaživotnoispaoilibiopodložannekojbolesti. Ta jeučestalostpotpuno sukladnavrijednostima zabilježenimaudrugimkasnosrednjovjekovnimuzorcimaizkontinentalneHrvatske,štosvjedočiovrlolo-šojoralnojhigijenitijekomtogarazdoblja.Naime,Hillson(1996.)smatradajenea-dekvatnaoralnahigijenaglavniuzročnikalveolarnihbolestijerupalazubnogmesa(gingivitis)kojanastajekaorezultatbakterijskogplaka(zubnihnaslaga)dovodidoresorpcijealveolarnekostiiispadanjazuba.

Osteološkiidentalniindikatorisubadultnogstresa(cribra orbitaliaihipoplazijazubnecakline)svjedočeoepizodamafiziološkogstresakojesusedogodiletijekomdjetinjstva i stoga čine odlične pokazatelje kvalitete života najmlađih pripadnikaanaliziranihpopulacija.HipoplazijazubnecaklinenaRudini jezabilježenanago-tovopolovicianaliziranihzuba,štojesukladnovrijednostimasdrugihkasnosred-njovjekovnih nalazišta, što sugerira da je velik dio stanovništva srednjovjekovneSlavonijedoživiosnažanmetaboličkistrestijekomdjetinjstva.Cribra orbitalia jenaRudiniprisutnanagotovopetinianaliziranihčeonihkostiju,štoodgovarapodaci-mazabilježenimnanizukronološkibliskihnalazištaukontinentalnojHrvatskoj.Sobziromnačinjenicudajecribra orbitaliadanasprihvaćenakaopouzdanosteološkipokazatelj subadultneanemijeuzrokovanenedostatkomželjezakoja jeposljedicaneadekvatneprehrane,endemičnogparazitizma,nehigijenskihuvjetaživotailikro-ničnihgastrointestinalnihbolesti,učestalosttepatologijenaRudini,ali inaširemgeografskompodručju,sugerirajudajeanemijatijekomsrednjegvijekabilaširokorasprostranjenaneovisnooekološkom,socijalnomigospodarskomkontekstu.

128


Premarezultatimaantropološkeanalize,pokazateljinespecifičnihzaraznihbo-lesti (periostitisa)naRudini iznimnosurijetki iuočenisunasvegatrikostura.UdrugimkasnosrednjovjekovnimzajednicamaspodručjakontinentalneHrvatsketesuvrijednostimnogoviše,što jenajvjerojatnijeposljedicalošihsanitarnihuvjetainiskerazinehigijeneutimpopulacijama(NovakiBedić,2011.),aliilošeprehrane.Sukladnotome,iznimnoniskaučestalostperiostitisanaRudinivjerojatnojerezultatvisokogsanitarnogstandardakojijebioprisutanusamostanusv.Mihovila,očemusvjedočiiprisutnostkamenogbunaraifiltarnecisternezavoduudvorištusamosta-na(Sokač-Štimac,1997.).Niskaučestalostperiostitisamoglabisepovezatiiskvali-tetnomiadekvatnomprehranomstanovnikātogsamostana.Brojnasuistraživanjapotvrdilasinergijuizmeđuzaraznihbolestiipothranjenosti(npr.Scrimshawisur.,1968.;KeuschiFarthing,1986.)–pothranjenipojedincimanjesuotporninazaraznepatogeneipodložnijisuzaraznimbolestima,dokpojavazaraznihbolestipogoršavaprehrambenistatuspojedinca.

Učestalost pokazatelja intenzivne fizičke aktivnosti imehaničkog opterećenja(Schmorlovihdefekatanakralješcimaibenignihkortikalnihdefekatanamišićnimhvatištima)uuzorkusRudineukazujenatodajetežakfizičkiradbiosvakodnevnapojavautomsamostanu.Brojnostiintenzitettihpatološkihpromjenauuzorkuizsamostanasv.Mihovilaizvrstansupokazateljdasegeslosv.BenediktaOra et labora uslučajuRudinedoistaprimjenjivalo,što jeostavilobrojnetragovenakosturimapokopanihredovnika.Vrlosličnusituaciju,tj.visokuučestalostSchmorlovihdefe-katameđubenediktinskimredovnicima,zabilježilisuiLikovskýiStloukal(2006.)uuzorkuizbenediktinskogsamostanaKladrubyuČeškoj(17./18.st.).Osimnakostu-rimaredovnika,pokazateljiteškogfizičkogradanaRudinividljivisuinakosturimaodraslihžena–brojniSchmorlovidefektiibenignikortikalnidefektinamišićnimhvatištimaregistriraninakosturumlađeženepokopaneugrobu27sugerirajudautomslučajunijeriječoosobivišegsocijalnogstatusavećoosobikojajepripadalani-žimslojevimadruštvaikojajetijekomčitavogživotaobavljalateškefizičkeposlove,ausamostanujemoždabilaufunkcijipomoćneradnesnage.

I degenerativni osteoartritis na kralješcima i velikim zglobovima jedna je odkarakteristikakojeizdvajajuRudinuodostalihkasnosrednjovjekovnihnalazištaizkontinentalneHrvatske.VrlovisokaučestalosttihpatologijanaRudininajvjerojat-nije jepovezana snatprosječnovisokomdoživljenomstarošću i intenzivnimme-haničkimopterećenjemkojejeposljedicateškogfizičkogradajersučimbenicikojinajvišeutječunapojavuiintenzitetdegenerativnogosteoartritisauarheološkimimodernimpopulacijamaupravostarost,ponavljajućipokreti,mehaničkooptereće-njeigenetičkičimbenici(WeissiJurmain,2007.).NovakiŠlaus(2011.)provelisudetaljnuanalizuvertebralnihpatologijaudvijehrvatskeranonovovjekovnepopu-lacijeidošlidozaključkadajevisokaučestalostosteoartritisanakralješcimautim

129


uzorcimaponajprijerezultatuznapredovaleživotnedobi,štosenajvjerojatnijemožeprimijenitiiuslučajuRudine.

Kaoštojevećrečeno,frakturesuvjerojatnonajdramatičnijepatološkepromjenekoje suuočenenakoštanimostacima srednjovjekovnih stanovnikaRudine.Bitnaodlikatoguzorkajestutomedasusveregistriranefrakturenastalezaživotnotedanijezabilježenanijednatraumakojajenanesenaoštrimoružjem/oruđem,štosuge-riranizakstupanjnamjernognasilja,tj.dajevelikavećinatraumanaRudininastalakaoposljedicanesretnogslučaja, anekao rezultatmeđuljudskognasilja.Analizarasporeda,morfologije i intenziteta traumapotvrđuje tupretpostavku s obziromnačinjenicudajevećinafrakturazabilježenanaključnimipalčanimkostimaidajeprisutnasamojednatraumaglave.Frakturepalčanihkostiju,tzv.Collesovefrak-ture,najčešćesuposljedicanesretnihslučajeva,tj.padanaispruženeruke(Ortner,2003.),avrlosučestekodstarijihosobakojepateodosteoporoze(Brickley,2002.).Traumeključnihkostijuuarheološkimpopulacijamanajčešćenastajukaoposljedicapadasvisineizravnonarame(Biglianiisur.,1991.)iozljedatijekomjahanjailiradaskrupnimdomaćimživotinjama(JuddiRoberts,1999.).Brojniautori(npr.Alvrus,1999.;StandeniArriazza,2000.;Jurmainisur.,2009.)ističudajevisokaučestalosttraumaglaveilicauarheološkimpopulacijamanepobitandokaznamjernognasilja.UtomjekontekstuprisutnostsamojednefraktureglavenaRudinidodatnapotvrdapretpostavkeoniskomstupnjunamjernognasiljanatomnalazištu.No,kakoondaobjasnitiiznimnovisokuučestalosttraumadugihkostijunaRudinikojavišestrukopremašujevrijednostizabilježeneudrugimkasnosrednjovjekovnimkoštanimuzor-cima?Vrlovjerojatanodgovornatopitanjejesttajdajesamostansv.MihovilanaRudinitijekomsrednjegavijekamoraobionekavrstabolnicezaširepodručjePo-žeštine–unjusustanovniciizokolnihseladolazilidadobijuosnovnumedicinskuskrb,kojaje,izmeđuostaloga,uključivalaisanacijulomovakostijukojesunastalekaorezultatradaupolju,ušumiiliskrupnimdomaćimživotinjama.Pretpostavkuobenediktinskomsamostanusv.MihovilakaobolnicitijekomtograzdobljaizniojevećiGlavić(2010.),amoždabiisitniarheološkinalazikaoštosupincete(Sokač-Šti-mac,1997.)moglisvjedočitiopostojanjubolnice.Moždanajčvršćidokazopostoja-njubolnicenaRudiniležiučinjenicidajesvakibenediktinskisamostan,osimcrkveidvoranezaspavanje,moraoimati,izmeđuostaloga,ibolnicu,ljekarnuikupaonice(Vitenberg,1997.).

ZAKLJUČAK

Detaljnaantropološkaanalizaprovedenanadkoštanimostacimaosobapokopa-nihubenediktinskomsamostanusv.MihovilanaRudinitijekomkasnogasrednjegvijekaotkrilajebrojne,dosadnepoznate,detaljeosvakodnevnomživotuljudikojisunastavalitopodručje.

130


Spolnirasporedanaliziranoguzorka, tj.dominacijaukopamuškaraca,snažnosugeriradajeriječotipičnosamostanskomgrobljunakojemsuuglavnompokapanipripadnicibenediktinskogreda.NatprosječnadoživljenastaroststanovnikaRudineukazujenatodajevjerojatnoriječosocijalnopovlaštenojskupini,štopotvrđujeiiznimnoniskaučestalostkarijesakojasvjedočiodostakvalitetnojprehrani.Vrloni-skaučestalostnespecifičnihzaraznihbolestitakođergovoriuprilogadekvatnepre-hrane,aliiovrlovisokomhigijenskomstandardukojijebioprisutanusamostanusv.Mihovila.Brojnikoštanipokazatelji intenzivnogfizičkogopterećenjasukladnisubenediktinskomgesluOra et labora isvjedočeoteškomfizičkomradukaosva-kodnevnojpojavinaRudinitijekomkasnogasrednjegvijeka.Raspored,morfologijaiintenzitetkoštanihtraumasugerirajudasuonenastalekaorezultatnesretnihslu-čajeva,anenamjernognasilja,štopakgovoriomirnimprilikamakojesuvladalena tome lokalitetuprijedolaskaTuraka. Iznimnovisokaučestalost traumadugihkostijusnažnosugeriradajesamostannaRudinitijekomsrednjegavijekabionekavrstabolnicezaširepodručjePožeštine,očemumoždagovoreipojediniarheološkinalazi.

Kadasesviovdje iznesenipodacisumiraju,onigovoreobenediktinskomsa-mostanunaRudinikaomjestunakojem jeobitavala specifičnazajednicakoja seodlikovaladobrimživotnimuvjetima,mnogoboljimaodonihkoji subilivladaliudrugimkasnosrednjovjekovnimzajednicamakontinentalneHrvatske.PosvojimbioarheološkimkarakteristikamauzoraksRudineizdvajaseodsvih,dodanasistra-ženih,koštanihuzorakaspodručjaHrvatskeikaotakaviznimnojevažnakarikauproučavanjuuvjetaikvaliteteživotanašihpredaka.

Literatura

Alvrus,Annalisa(1999),FracturepatternsamongtheNubiansofSemnaSouth,Su-daneseNubia.International Journal of Osteoarchaeology,9,str.417-429.

Andrić,Stanko(1998),Benediktinskisamostansv.MihovilaArkanđelanaRudini.Zlatna dolina: godišnjak Požeštine,4,str.31-57.

Bedić,Željka,Novak,Mario,Šlaus,Mario(2009),Dentalnaoboljenjastrikasnoan-tička nalazišta u sjeveroistočnojHrvatskoj.Arheološki radovi i rasprave, 16, str.247-263.

BiglianiL.U.,CraigE.V.,ButtersK.P.(1991),Fracturesoftheshoulder.U:C.A.Ro-ckwood,D.P.Green,R.W.Bucholz(ur.),Rockwood and Green’s Fractures in Adults. Philadelphia:Lippincott,str.871-882.

Brickley,Megan(2002),Aninvestigationofhistoricalandarchaeologicalevidenceforage-relatedbonelossandosteoporosis.International Journal of Osteoarchaeo-logy,12,str.364-371.

131


Buikstra,JaneE.,Ubelaker,DouglasH.(1994),Standards for data collection from human skeletal remains.Fayetteville:ArkansasArchaeologicalSurvey.

Caffey, John(1985),Pediatric X-ray Diagnosis.Chicago:YearBookMedicalPublis-hers.

Carlson,DavidS.,Armelagos,GeorgeJ.,vanGerven,DennisP.(1974),Factorsin-fluencingtheetiologyofcribraorbitaliainprehistoricNubia.Journal of Human Evolution,3,str.405-410.

Glavić,Željko(2010),Bolnice u Požeštini kroz osam stoljeća Požeške županije.Požega:ZnanstveniskupHAZU„PožegaiPožeštinakrozstoljeća“.

Goodman,AlanH.,Armelagos,GeorgeJ.,Rose,JeromeC.(1980),Enamelhypopla-siasasindicatorsofstressinthreeprehistoricpopulationsfromIllinois.Human Biology,52,str.515-528.

Goodman,AlanH.,Armelagos,GeorgeJ.(1985),Factorsaffectingthedistributionofenamelhypoplasiaswithinthehumanpermanentdentition.American Journal of Physical Anthropology,68,str.479-493.

Goodman, Alan H., Rose Jerome C. (1990), Assessment of systemic physiologi-calperturbations fromdental enamelhypoplasias and associatedhistologicalstructures.Yearbook of Physical Anthropology,33,str.59-110.

Goodman,AlanH.,Rose,JeromeC.(1991),Dentalenamelhypoplasiasasindicatorsofnutritionalstatus.U:M.A.Kelley,C.S.Larsen(ur.),Advances in dental anthro-pology.NewYork:Wiley-Liss,str.279-294.

Frayer,DavidW.(1984),Toothsize,oralpathologyandclassdistinctions:evidencefromtheHungarianMiddleAges.Anthropologiai Közlemenyek,28,str.47-54.

Hengen,O.P.(1971),Cribraorbitalia:Pathogenesisandprobableetiology.Homo,22,str. 57-75.

Hillson,Simon(1996),Dental Anthropology.Cambridge:CambridgeUniversityPre-ss.

Horvat,Anđela(1962),Rudineupožeškojkotlini-ključniproblemromanikeuSla-voniji.Peristil,5,str.11-28.

Hough,AubreyJ.,Sokoloff,Leon(1989),Pathologyofosteoarthritis.U:D.J.McCarty(ur.),Arthritis and Allied Conditions.Philadelphia:LeaandFebiger,str.1571-1594.

IvaniševićMalčić,Ana,Vodanović,Marin,Matijević,Jurica,Mihelić,Damir,PrpićMehičić,Goranka,JukićKrmek,Silvana(2011),Cariesprevalenceandperiodon-talstatusin18thcenturypopulationofPožega-Croatia.Archives of Oral Biology,56,str.1592-1603.

Jaffe,HenryL. (1972),Metabolic, degenerative, and inflammatory diseases of bones and joints.Philadelphia:LeaandFebiger.

132


Judd,MargaretA.,Roberts,CharlotteA.(1999),FracturetraumainamedievalBri-tishfarmingvillage.American Journal of Physical Anthropology,109,str.229-243.

Jurmain,Robert,Bartelink,EricJ.,Leventhal,Alan,Bellifemine,Viviana,Nechayev,Irina, Atwood, Melynda, DiGiuseppe, Diane (2009), PaleoepidemiologicalpatternsofinterpersonalaggressioninaprehistoriccentralCaliforniapopulati-onfromCA-ALA-329.American Journal of Physical Anthropology,139,str.462-473.

Keusch,GeraldT., Farthing,Michael J.G. (1986),Nutrition and Infection.Annual Review of Nutrition, 6,str.131-154.

Klaić,Nada (1986),EcclesiaseumonasteriumsanctiMichaelisdeRudina.Vjesnik Muzeja požeške kotline,4-5,str.33-59.

Larsen,ClarkS.,Shavit,Rebecca,Griffin,MarkC.(1991),Dentalcariesevidencefordietarychange:Anarchaeologicalcontext.U:M.A.Kelley,C.S.Larsen(ur.),Ad-vances in Dental Anthropology.NewYork:Wiley-Liss,str.179-202.

Likovský,Jakub,Stloukal,Milan(2006),Uniquepathologicalfindingsinskeletalre-mainsofthemonksfromtheKladrubyMonastery,westernBohemia(17th–18thcenturies).Journal of the National Museum, Natural History Series,175,str.61-76.

Lukacs,JohnR.(1989),Dentalpaleopathology:methodsforreconstructingdietarypatterns.U:M.Y.İşcan,K.A.R.Kennnedy(ur.),Reconstruction of Life from the Ske-leton.NewYork:AlanR.Liss,str.261-286.

McKeag,DouglasB.(1992),Therelationshipofosteoarthritisandexercise.Clinics in Sports Medicine,11,str.471-487.

Mohorovičić,Andre(1960),ProblemrazvojaromaničkearhitekturenatluHrvatskerazmatransosvrtomnaruševnikompleksRudinauSlavoniji.Ljetopis JAZU,64,str.417-431.

Novak,Mario,Krznar,Siniša,Pasarić,Maja(2005),Antropološkaanalizaljudskogosteološkogmaterijala s nalazišta Ivanec-Stari grad. Ivanečka škrinjica, 1, str.27-38.

Novak,Mario,Šlaus,Mario,Pasarić,Maja(2007),Bioarheološkeosobinenovovje-kovnepopulacijesnalazištaKoprivno-KodkrižakrajKlisa.Opuscula Archaeo-logica,31,str.303-346.

Novak,Mario,Vyroubal,Vlasta,Bedić,Željka,Šlaus,Mario (2008),AntropološkaanalizagrobljaKonjskopolje-LivadeukontekstudrugihranosrednjovjekovnihgrobaljaizDalmacije.Starohrvatska prosvjeta,35,str.211-239.

Novak,Mario,Premužić,Zrinka,Vyroubal,Vlasta,Šlaus,Mario(2009),Bioarchaeo-logyofthelateAntiquepopulationfromŠtrbinci.Arheološki radovi i rasprave,16,str.265-326.

133


Novak,Mario,Šlaus,Mario,Vyroubal,Vlasta,Bedić,Željka (2010),Dentalpatho-logies inruralmediaevalpopulations fromcontinentalCroatia.Anthropologiai Közlemények,51,str.11-21.

Novak,Mario,Šlaus,Mario(2011),VertebralpathologiesintwoearlyModernpe-riod(16th-19thcentury)populationsfromCroatia.American Journal of Physical Anthropology,145,str.270-281.

Novak,Mario, Bedić,Željka (2011), Bioarheološke karakteristike srednjovjekovnepopulacijesnalazištaSuhopolje-Kliškovac.U:Ž.Tomičić,K.Jelinčić,Suhopo-lje-Kliškovac. Od mjestopisa do arheološke spoznaje.Zagreb:InstitutzaarheologijuiOpćinaSuhopolje,str.165-174.

Ortner,DonaldJ.(2003),Identification of Pathological Conditions in Human Skeletal Re-mains.NewYork:AcademicPress.

Pindborg,JensJ.(1970),Pathology of the dental hard tissues.Philadelphia:W.B.Saun-ders.

Polet,Caroline,Katzenberg,MaryA.(2003),Reconstructionofthedietinamediae-valmonasticcommunityfromthecoastofBelgium.Journal of Archaeological Sci-ence,30,str.525-533.

RajićŠikanjić,Petra,PremužićZrinka(2011),LjudskiskeletniostacislokalitetaSv.Teodor.U:A.Starac(ur.),Pula - rađanje grada. Katalog izložbe.Pula:ArheološkimuzejIstre,str.50-52.

Resnick,Donald,Greenway,Guerdon(1982),Distalfemoralcorticaldefects,irregu-laritiesandexcavations.Radiology,143,str.345-349.

Schmorl,Georg,Junghanns,Herbert(1971),The Human Spine in Health and Disease. NewYork:GruneandStratton.

Scrimshaw,NevinS.,Taylor,CarlE.,Gordon,JohnE.(1968),InteractionsofNutriti-onandInfection.Geneva:WorldHealthOrganization.

Sokač-Štimac,Dubravka(1997),ArheološkaistraživanjanaRudiniuSlavoniji.U:D.Sokač-Štimac,T.Vitenberg,L. IvančevićŠpaniček,Rudina: benediktinska opatija Sv. Mihovila.Požega:GradskiMuzejPožega,str.17-24.

Standen,VivienG.,Arriaza,BernardoT.(2000),TraumainthepreceramiccoastalpopulationsofnorthernChile:violenceoroccupationalhazards?.American Jour-nal of Physical Anthropology,112,str.239-249.

Stloukal,Milan,Sekáčová,Anna (2006), Skeletal remainsofmonks from theKla-drubyMonastery,westernBohemia(17th–18thcenturies). Journal of the National Museum, Natural History Series,175,str.53-59.

Stuart-Macadam,Patricia(1985),Porotichyperostosis:representativeofachildhoodcondition.American Journal of Physical Anthropology,66,str.391-398.

134


Šlaus,Mario,Pećina-Hrnčević,Ančica,Jakovljević,Goran(1997),Dentaldiseaseinthe latemedievalpopulation fromNovaRača,Croatia.Collegium Antropologi-cum,21,str.561-572.

Šlaus,Mario(2000),BioculturalanalysisofsexdifferencesinmortalityprofilesandstresslevelsinthelateMedievalpopulationfromNovaRača,Croatia.American Journal of Physical Anthropology,111,str.193-209.

Šlaus,Mario (2002),The Bioarchaeology of Continental Croatia. An analysis of human skeletal remains from the prehistoric to post-medieval periods.Oxford:Archaeopress.

Šlaus,Mario(2006),Bioarheologija - demografija, zdravlje, traume i prehrana starohrvat-skih populacija.Zagreb:Školskaknjiga.

Šlaus,Mario,Novak,Mario,Bedić,Željka,Vyroubal,Vlasta (2007),AntropološkaanalizakasnosrednjovjekovnoggrobljakrajcrkveSv.FranjenaOpatoviniuZa-grebu.Arheološki radovi i rasprave,15,str.211-247.

Tomičić,Željko(2010),Okasnosrednjovjekovnimknjigamaizbenediktinskogsamo-stanasv.MihovilaArkanđelanaRudinikrajPožege.Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu,43,str.489-501.

Vitenberg,Tomislav (1997),Uvod.U:D.Sokač-Štimac,T.Vitenberg,L. IvančevićŠpaniček,Rudina: benediktinska opatija Sv. Mihovila.Požega:GradskiMuzejPo-žega,str.9-16.

Vodanović,Marin,Brkić,Hrvoje,Šlaus,Mario,Demo,Željko(2005),ThefrequencyanddistributionofcariesinthemediaevalpopulationofBijeloBrdoinCroatia(10th-11thcentury).Archives of Oral Biology,50,str.669-680.

Vodanović,Marin(2012),OralnozdravljesrednjevjekovnihstanovnikaŠarićStruge.Neretvanski zbornik,4,str.97-107.

Weiss,Elisabeth,Jurmain,Robert(2007),OsteoarthritisRevisited:AContemporaryReviewofAetiology.International Journal of Osteoarchaeology,17,str.437-450.

135


Tablica 1. Usporedba bioarheoloških karakteristika uzorka iz Rudine s kasnosrednjovjekovnim uzorcima iz kontinentalne Hrvatske.

Rudina Ivanec Suhopolje Kamen-grad Zagreb

Prosječnastarost* 41,8 37,5 38,2 39,7 39,9

Karijes* 3,8 14,6+ 10,4+ 11,3+ 13,6+

Alv.bolesti* 10,6 11,4 14,6 10,5 16,4

CO 19,0 47,6 24,0 15,0 32,3

HZC* 47,4 67,6 41,9 45,2 39,1

Periostitis 7,7 46,9+ 36,4+ 14,3+ 26,2+

Sch.defekti* 17,3 22,0 12,2 13,7 26,1

OAkralješci* 16,3 7,8+ 7,2+ 6,2+ 12,2

OAzglobovi* 25,0 14,0 15,6 X 15,5

Tr.dugihkostiju* 7,4 X 3,3 X 1,5

+

*samoodrasleosobe;+statističkiznačajnerazlikeuodnosunaRudinu

136


The Anthropological Analysis of Human Osteological Finds from the Rudina Site – the Benedictine Monastery of St. Michael

Summary

The paper presents the results of the anthropological analysis of human osteological finds from the Rudina site – the Benedictine monastery of St. Michael. The analysed sam-ple consists of the remains of 73 persons (53 males, 11 females and 9 children). The average age of the males was 42.8 years, and of the females 37.2 years. During the analysis, low dental caries rate and high rate of dental loss during lifetime was recorded; the traces of infectious diseases (periostitis) were found on only three skeletons. In the Rudina sample, many indicators of hard physical work (Schmorl’s defects on the vertebrae and benign cortical defects on the muscles), and degenerative changes on the joints and vertebrae were found. Out of the recorded pathological changes, the most impressive were bone fractures, found on twelve skeletons (ten males and two females). The Rudina population differs – according to their bio-archaeological features – from other so far analysed late-mediaeval osteological samples from the continental part of Croatia; the closest analogy may be found with the sample from the Paulist monastery in Strega. The results of the anthropological analysis suggest the following: a) typical monastic cemetery (adult males are in major-ity); b) high-quality, adequate nutrition; c) high level of hygiene; d) osteological traumas as results of accidents, not violence. The presumption has been made that during the late Middle Ages, the Benedictine monastery of St. Michael in Rudina had operated as a kind of hospital for the wider Požega area.

Keywords: Rudina; Benedictine monastery; the late Middle Ages; anthropological analysis; dental pathologies; infectious diseases; osteological traumas.

Dr.sc.MarioNovakOdsjekzaatheologiju,HrvatskaakademijaznanostiiumjetnostiUlicaAnteKovačić[email protected]

antropoloŠka analiza ljudskih koŠtanih ostataka s … · 2013. 11. 13. · 116 radovi zavoda za...

Documents