analysis of teaching books for national subjects 2007 bh

Istraivanje su zajedniki proveli Fond otvoreno drutvo BiH i proMENTE, socijalna istraivanja iz Sarajeva.

Istraivai:Denana Husremovi, Steve Powell, Ajla ii i Aida Doli

lanovi/ce radnih grupa za analizu udbenika:Vera Katz, eljko Vujadinovi, Sonja Dujmovi, Smilja Mra, Milja Stanii, Nermina Halilovi, Vesna Bajanski, Edin Jahi, Emina Dedi, Sumedin Kulovi, Vedran Zubi, Dino Abazovi, Lea Zuhra Kalauzovi, Nenad Velikovi, Ferida Durakovi, Namir Ibrahimovi, Marija Fekete-Sullivan, Marina Trumi

Pomo pri obradi podataka:Ivana Kuluz i Neboja Petrovi

Urednica:Denana Trbi

Design:Miodrag Spasojevi trika

DTP:Zlatko Eminagi

Print:CPU Sarajevo

Izdava:Fond otvoreno drutvo Bosna i Hercegovina

Sarajevo, oktobar 2007. godine

Obrazovanje u Bosni i Hercegovini:

^emu u~imo djecu?Analiza sadr`aja ud`benika nacionalne grupe predmeta

8A n a l i z a s a d r a j a u d b e n i k a n a c i o n a l n e g r u p e p r e d e m t a

O B R A Z O V A N J E U B i H : ^ E M U U ^ I M O D J E C U ?O B R A Z O V A N J E U B i H : ^ E M U U ^ I M O D J E C U ?

9P r o g r a m p o d r { k e o b r a z o v a n j u / O B R A Z O V A N J E U B i H : ^ E M U U ^ I M O D J E C U ?


Lista skraenicaBiH Bosna i Hercegovinabh. bosanskohercegovakiEFA Education for All (Obrazovanje za sve)FOD BiH Fond otvoreno drutvo Bosna i HercegovinaF BiH Federacija Bosne i HercegovineN BrojNVivo In vivo coding (Program za kvalitativnu analizu podataka)NVO Nevladina organizacijaNPP Nastavni plan i programOECD Organizacija za ekonomsku saradnju i razvojOSCE Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi O Osnovna kolaRS Republika SrpskaSPSS Statistical Package for the Social Sciences (Statistiki program za kvantitativnu obradu podataka)S Srednja kolaUNESCO Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturuUNDP Razvojni program Ujedinjenih nacijaVO Vladina organizacija

Napomena: Kako bi se itaocu omoguilo lake praenje teksta, autori ovog izvjetaja su koristili samo jedan naziv za svaki predmet. Tako se historija/istorija/povijest u tekstu naziva istorija, a geografija/zemljopis naziva geografija.

10

A n a l i z a s a d r a j a u d b e n i k a n a c i o n a l n e g r u p e p r e d e m t a


Sadraj

1. Saetak ......................................................................................................................................9

2. Uvod ........................................................................................................................................13

3. Predmet istraivanja .................................................................................................................18

4. Metodologija istraivanja .........................................................................................................20

5. Rezultati ...................................................................................................................................30

5.1 Maternji jezik .....................................................................................................................30

5.2 Istorija ...............................................................................................................................80

5.3 Geografija ........................................................................................................................113

5.4 Vjeronauka ......................................................................................................................146

5.5 Nalazi za sve predmete .................................................................................................... 176

6. Zakljuci .................................................................................................................................182

7. Preporuke ...............................................................................................................................185

Izvori ..........................................................................................................................................187

Prilozi .........................................................................................................................................189



1. Saetak

Obrazovanje, naroito na nivou osnovnih i srednjih kola, predstavlja jedan od najbitnijih faktora formiranja budueg punopravnog lana drutveno-politike zajednice. U tom smislu je obrazovanje jedan od najbitnijih nosilaca kontinuiteta i meugeneracijske razmjene temeljnih principa i vrijednosti drutva, ali i pokreta nunog preispitivanja i prilagoavanja tih principa i vrijednosti novim okolnostima. Istovremeno, obrazovanje ne treba shvatati iskljuivo u funkciji razvoja drutva, ve i kao prostor za puni razvoj svakog djeteta u skladu s njenim/njegovim potencijalima.

U drutvima koja se bore sa razjedinjenou i meugrupnom napetou, praenom ili ak uzrokovanom homogenizacijom unutar grupa, obrazovanje je i moan potencijalni izvor kako kohezivnih, tako i dezintegrativnih sila. Utoliko moemo govoriti o konstruktivnoj i destruktivnoj dimenziji obrazovnog sistema. Destruktivna dimenzija u Bosni i Hercegovini, kao drutvu koje karakterie upravo drutveno-politika razjedinjenost odnosno dominacija dezintegrativnih snaga u obrazovanju, znaila bi stalno generisanje iskljuivosti, netolerancije i nepotivanja ljudskih prava, ime bi se onemoguilo obnavljanje bosanskohercegovakog drutva kao multikulturnog i multietnikog te izgradnja istinski pluralistike zajednice, dok bi djetetu kao osnovnom korisniku obrazovanja otealo razvoj vlastitog, otvorenog i kritikog pogleda na svijet.

Imajui u vidu presudan znaaj obrazovanja za BiH kao drutvo i dravu, Fond otvoreno drutvo BiH pokrenuo je projekat Obrazovanje u BiH: emu uimo djecu? iji su sastavni dijelovi Istraivanje stavova roditelja i djece i Analiza sadraja udbenika nacionalne grupe predmeta.

Analiza sadraja udbenika nacionalne grupe predmeta

Osnovno pitanje na koje je analiza trebala dati odgovor je da li udbenici i u kojoj mjeri promoviraju socijalnu koheziju i podstiu pozitivan stav prema vlastitoj dravi. Socijalna kohezija i kreiranje pozitivnog stava prema vlastitoj dravi u udbenicima je propisana Okvirnim zakonom o osnovnim i srednjim kolama na nivou Bosne i Hercegovine, to je jedan od temeljnih dokumenata koriten u formulisanju polazita ove analize. Ostali dokumenti ukljuuju Obeanja u sklopu reforme obrazovanja, Principe obrazovanja za otvoreno drutvo i Smjernice za izradu i pisanje udbenika istorije i geografije.

Svi navedeni dokumenti upuuju da bi obrazovni sistem trebao biti takav da podrava demokratski razvoj Bosne i Hercegovine, sistem u kojem se promovie uvaavanje etnike i kulturoloke razliitosti kao preduvjeta opstanka i razvoja cjelokupnog drutva.

Ciljevi: Ispitati do kojeg su stepena udbenici i nastavni planovi i programi unutar tri obrazovna sistema u BiH u skladu sa zakonskim propisima i relevantnim dokumentima o reformi obrazovnog sistema.

12



Stei uvid u uticaj obrazovnog sistema na proces socijalne kohezije i kreiranje pozitivnog stava prema vlastitoj dravi, te na promovisanje potovanja razliitosti i uvaavanja njenog znaaja. Stvoriti pretpostavke za javnu debatu o sadrajima udbenika i NPP te izmjenu sadraja u skladu sa zakonima i dokumentima usvojenim u procesu reforme obrazovanja.Pripremiti osnovu i platformu za reformu obrazovne politike kao konceptualni i praktini okvir reforme NPP.

Predmet istraivanja: Analizom, koju su zajedniki radili Fond otvoreno drutvo BiH i Agencija proMENTE socijalna istraivanja, obuhvaeno je 145 udbenika koji se koriste u nastavi predmeta nacionalne grupe (maternji jezik, geografija i istorija) i vjeronauke od 5. do 9. razreda osnovnih kola i u svim razredima srednje kole sa podruja cijele Bosne i Hercegovine. Udbenike, koji su svi koriteni kao zvanini udbenici u kolskoj 2005/06, odobrila su Ministarstva za obrazovanje, nauku i kulturu Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske.

Metodologija i kriteriji istraivanja

Analizom su obuhvaeni sadraj udbenika, to je bio i primarni zadatak istraivanja, i njihove opte karakteristike, kao to su format, grafika obrada, potivanje pedagokih normi i principa, podsticanje razvoja kritikog miljenja kod uenika.

Kriteriji analize su formulisani na temelju Okvirnog zakona BiH o osnovnim i srednjim kolama, te Obeanja u sklopu reforme obrazovanja:

Razvijanje svijesti o pripadnosti dravi BiH; Uenje o vlastitom kulturnom identitetu, jeziku i tradiciji u skladu sa civilizacijskim tekovinama, i uenje o drugima u duhu potivanja razliitosti i kultivisanja meusobnog razumijevanja i solidarnosti izmeu svih naroda, etnikih grupa i zajednica u BiH;Promovisanje potivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda, i priprema svakog pojedinca za ivot u drutvu zasnovanom na principima demokratije i vladavine prava putem razvoja kritikog miljenja od najranijeg doba.

Uz pomenute zakone, koritene su i Evropska konvencija o regionalnim ili manjinskim jezicima i Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima djeteta (obje konvencije su sastavni dijelovi Ustava BiH). U obzir su uzeti i principi obrazovanja za otvoreno drutvo: obrazovanje kao javno dobro, interkulturalizam, socijalna pravda i potivanje ljudskih prava.

Korisnici istraivanja su, prije svega, Ministarstva obrazovanja na svim nivoima, kao kreatori obrazovne politike koja treba biti usklaena sa nabrojanim zakonima i ostalim relevantnim dokumentima, te Prosvjetno-pedagoki zavodi koji prate i procjenjuju rad u kolama. Istraivanje je takoer namijenjeno roditeljima i uenicima kao primarnim korisnicima obrazovanja, izdavaima i autorima udbenika te nevladinim organizacijama i graanskom drutvu kao bitnim faktorima izgradnje demokratske zajednice zasnovane na univerzalnim ljudskim pravima.



Glavni zakljuciIako se u svim udbenicima nalaze sadraji koji mogu posluiti kao pozitivni primjeri poduavanja uenika o pripadnosti BiH i zajednikom naslijeu svih naroda u njoj, dominantan je utisak da su udbenici nacionalne grupe predmeta i vjeronauke, u osnovi jednonacionalni i nenaklonjeni multikulturnom drutvu. Ovim se podstie segregacija uenika i podrava segregacija cjelokupnog drutva, ime se direktno kre zakonski propisi i platforma za reformu obrazovanja, kao i principi meunarodnih konvencija relevantnih za obrazovnu sferu.Koncepcija udbenika ne podrava individualizovan pristup neophodan za ukljuivanje posebnih grupa uenika u zvanini obrazovni sistem niti ravnomjernu zastupljenost manjinskih skupina, ime se oteava njihova drutvena inkluzija.Udbenici ne podstiu razvoj kritikog miljenja i podravaju dominantne predrasude i stereotipe. Iako postoje varijacije, udbenici su u prosjeku ispod optimalnog nivoa po karakteristikama bitnim za usvajanje znanja i motivaciju uenika.

Nalazi po predmetima

Maternji jezik: Poevi od samog naziva, istovjetnog jeziku koji se prouava, ime se podstie jezika segregacija, udbenici su ideoloki i nacionalno usmjereni tako da tretiraju i promoviu kulturu samo jednog naroda. Pri tome se zaboravlja da je jedna od osnovnih karakteristika BiH njena kulturna razliitost te se insistira na razvijanju iskljuive nacionalne svijesti od najranijih dana. Za ove udbenike je karakteristina i tendencija tzv. prisvajanja autora i djela pojedinim narodima, pri emu se manipulie biografskim injenicama kako bi se u jednim udbenicima pojedini autori proglasili srpskim, u drugim hrvatskim, a u treim bosanskim. Nain predstavljanja sadraja ne doprinosi razvoju kritikog miljenja kod uenika ve naprotiv, podrava i reprodukuje dominantne predrasude i stereotipe.

Istorija: Broj primjera koji se mogu izdvojiti kao pozitivan model poduavanja istorije vrlo je ogranien, a najvei broj se tie podjednake zastupljenosti i razliitosti kao bogatstva. Meutim, u pogledu pripadnosti BiH dominiraju negativni primjeri i udbenici ne podstiu stvaranje osjeaja zajednikog bosanskohercegovakog nasljea. Istovremeno se kod uenika ne razvija kritiko miljenje, a objanjenja istorijsko-politikih procesa optereena su politikim interpretacijama koje uveliko podravaju vaee auto- i hetero-stereotipe. Ne pretjerano esti ali primjetni su i primjeri krenja Konvencije o ljudskim pravima, naroito u smislu koritenja pogrdnih termina, to upuuje na nedovoljno razvijen senzibilitet autora spram odgovarajueg uvaavanja razliitih grupa.

Geografija: Iako u udbenicima nalazimo primjere ravnomjerne zastupljenosti razliitih krajeva BiH, kao i njenih naroda, podsticanje pripadnosti BiH i odgovarajue vrednovanje njene kulturne raznovrsnosti nije esto. Naprotiv, moe se rei da prevladavaju negativni primjeri protivni temeljnim zakonskim propisima i duhu najavljene reforme. Uz to, vrlo je malo primjera koji doprinose razvoju kritikog miljenja kod uenika.

Vjeronauka: Bitno je napomenuti da iskljuivu nadlenost nad organizacijom i provoenjem vjeronauke imaju religijske institucije, a ne obrazovne. Sami udbenici do odreene mjere prezentuju pozitivne vrijednosti na kojima insistiraju odredbe Okvirnog zakona. Meutim, primjera protivnih tim principima

14



je znaajan broj, poevi od velianja vlastite vjere. Vjerska razliitost se tretira kao problem, dok se pripadnost vlastitoj vjeri prikazuje vrlo iskljuivo, a kod uenika se podstie osjeaj ugroenosti. Politike poruke su implicirane, a kritiko promiljanje se ne ohrabruje. Naroito su problematini prikazi nevjernika iz vlastitih redova, koji se tretiraju kao osobe nie vrijednosti.

Opte karakteristike udbenika: Veinu analiziranih udbenika karakterie zastario pristup poduavanju zasnovan na nekritikom usvajanju sadraja i reprodukciji nagomilanih injenica. Pri tome se uenici ne motiviu za rad, a prezentacija sadraja ne podstie znatielju niti istraivaki duh.

Preporuke

Ministarstva obrazovanja i vladine komisije za odobravanje udbenika bi trebale da revidiraju sadraj udbenika nacionalne grupe predmeta u cilju prevazilaenja nacionalne segregacije. U reviziji se treba rukovoditi zakonskim propisima i principima otvorenog drutva te kriterijima udbenika koji podstiu kritiko promiljanje. Krajnji cilj bi trebao biti kreiranje zajednike jezgre za nacionalnu grupu predmeta, koja ne bi podrazumijevala nametanje pojednostavljene i lano jedinstvene slike svijeta, ve prezentaciju kontroverznih gledita, uvaavanje razliitih perspektiva i navikavanje uenika na razliite interpretacije pojava i zbivanja, to bi moglo doprinijeti prevazilaenju drutvenih podjela.

Pedagoki zavodi treba da aktivno uestvuju u izradi udbenika, te da pomau nastavnicima u integraciji zakonski utemeljenih principa obrazovanja u nastavi.

Prilikom izrade udbenika, izdavai i autori udbenika moraju imati na umu svrhovitost znanja i pripremati uenike za koritenje steenog znanja u privatnom, drutvenom i profesionalnom ivotu. U izradi, stoga, treba angaovati multidisciplinarne timove, u koje su ukljueni i nastavnici, i koristiti postojee smjernice za izradu udbenika, ne zanemarujui odgojnu funkciju udbenika. Od naroitog je znaaja uvoenje u udbenike i nastavu i drugih naroda i manjina koji ive u BiH, te sadraja koji e potai razvoj pozitivnog stava prema tim narodima kao i djeci sa posebnim potrebama. Uenicima, kao primarnim korisnicima obrazovanja, treba dati aktivnu ulogu u izradi udbenika kako bi udbenici bili zanimljiviji i uinkovitiji.

Nastavnici treba da kod uenika razvijaju shvatanje o drutvenoj vanosti onoga to poduavaju, upuujui ih na iri kontekst nastavnih sadraja i demonstrirajui tijesnu vezu izmeu kolskog znanja i drutvene stvarnosti.



2. Uvod

Sistem javnog obrazovanja kojeg uspostavlja i pomae drava i koji je u jednom dijelu obavezan za sve njene graane je kroz razliite istorijske periode i u specifinim okolnostima u kome su se pojedina drutva nalazila, imao razliite, ponekad i kontraverzne uloge. Tako u uslovima meuetnike tenzije, a naroito tokom i nakon ratnih sukoba, obrazovanje moe biti koriteno kao sredstvo za prolongiranje ili produbljivanje konflikta u drutvu i promovisanje podjele i netolerancije. Pod takvim okolnostima nastavnicima je esto nametnuto da slijede odreeni plan i program ili koriste udbenike koji homogeniziraju vlastitu grupu, a druge predstavljaju kao opasnost koje se treba plaiti. Nasuprot tome, obrazovanje moe doprinijeti oporavku i obnovi drutva nakon sukoba, i ono moe biti katalizator za ponovni razvoj zajednice. O ovoj dvostrukoj prirodi obrazovanja konstruktivnoj i destruktivnoj u drutvima koja imaju iskustvo sukoba baziranog na etnikim podjelama se govori kao o dva lica obrazovanja1.

Dugorono gledano destruktivne obrazovne prakse u kombinaciji sa ekonomskim tenzijama, neefikasnom administracijom i kreiranjem osjeaja ugroenosti kulturnog identiteta mogu rasplamsati nepovjerenje, neprijateljstvo, etniku netrpeljivost i nasilje izmeu strana koje su bile u sukobu.

Nasuprot tome, konstruktivne obrazovne prakse kroz opredijeljenost za obrazovanje u slubi rekonstrukcije drutva mogu osigurati dugoroni mir u drutvu. Ovdje se na javno obrazovanje gleda kao na ulaganje u drutveni ugovor od kojeg e profitirati ne samo pojedinac koji prolazi kroz kolovanje, nego, to je moda jo vanije, i cijelo drutvo.

Ova veza izmeu konflikta i obrazovanja je i formalno priznata u globalnom dokumentu za reformu obrazovanja pod nazivom Obrazovanje za sve2. Ona se, s jedne strane, oituje u uticaju koji konflikt ima na obrazovanje koji se najee ogleda u prekidu ili oteanim uslovima za izvoenje nastave, i s druge strane, na uticaj obrazovanja na nastanak, odravanje i formalnu legitimizaciju sukoba.

U Bosni i Hercegovini je u periodu izmeu 1992. i 1995. godine obrazovni sistem umnogome bio definiran ratnim deavanjima - oteanim izvoenjem nastave, gubitkom nastavnikog kadra i povremeno, potpunim prekidom u funkcionisanju kola. Po zavretku rata, usvajanjem Okvirnog mirovnog sporazuma i novog Ustava, stvorena je osnova za izgradnju pravne drave u koju su ugraene sve vane konvencije, deklaracije i okviri koji garantiraju ljudska prava. Meutim, razliite analize bh. obrazovnog sistema koje su raene od strane domaih institucija i meunarodnih organizacija ukazale su da ovi zahtjevi nisu u dovoljnoj mjeri provedeni u obrazovnim strukturama, procesima i sadraju. Osim toga, analize su ukazale na unutranju podjelu obrazovanja na tri sistema bazirana na etnikom identitetu. Svaki od njih nastoji obezbijediti simboliki sadraj za odravanje odvojenih singularnih identiteta konstitutivnih naroda, potencirati razlike i obeshrabriti uenje o drugima. Nastoje se stvoriti nacionalni jezici i knjievnosti, i kreirati selektivne nacionalne istorije kroz tzv. nacionalnu grupu predmeta, u svakodnevnoj upotrebi poznatiju kao: bosanski, srpski i hrvatski nastavni plan i program (NPP). U izvjetaju Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj3 o obrazovanju u Bosni i Hercegovini se navodi da je u BiH osnovna funkcija nastavnog plana i programa (naroito u istoriji i maternjem jeziku) politika. NPP se uglavnom koristi kao

2 Obrazovanje za sve: ispunjavanje naih kolektivnih obaveza, Svjetski obrazovni forum, Dakar, 2000

3 OECD, 2001

1 Bush and Saltarelli (2000)

16



podrka za nacionalistike pozicije i za konsolidaciju moi. Na ovaj nain obrazovanje postaje mehanizam za legitimizaciju etnike podjele to se u studiji Evropskog centra za prava manjina4 karakterie kao promiljena strategija nacionalistikih politiara u kojoj oni koriste politike identiteta i straha kako bi produili rat drugim sredstvima, usprkos mirovnom sporazumu.

U nastojanju da se prevazie ovakvo stanje tokom 2002. i 2003. godine je u sektoru obrazovanja, uz pomo meunarodnih organizacija (OSCE, UNESCO, Evropska komisija, Vijee Evrope, i dr.) kreiran zakonski okvir za uspostavu konstruktivnih obrazovnih praksi koje bi bile u slubi obnove i ponovne izgradnje drutva. Tako je u stratekim dokumentima za reformu obrazovanja donijetim 2002.5 i Okvir-nim zakonom o osnovnom i optem srednjem obrazovanju usvojenom 2003. godine6 stavljen akcent na potivanje ljudskih prava, jednake mogunosti za sve, i interkulturalizam. U prvom od pet obeanja u Poruci graanima BiH Reforma obrazovanja se eksplicitno kae: Mi ministri obrazovanja emo obezbijediti da sva djeca imaju pristup kvalitetnom obrazovanju u integrisanim multikulturnim kolama, obrazovanju koje je osloboeno politikih, vjerskih, kulturnih i drugih predrasuda i diskriminacije i koje uvaava prava sve djece.

U skladu sa ovim, Okvirni zakon o osnovnom i optem srednjem obrazovanju izmeu ostalih definira i sljedee ciljeve obrazovanja u Bosni i Hercegovini:

Razvijanje svijesti o pripadnosti dravi BiH; obezbjeenje uenja o vlastitom kulturnom identitetu, jeziku i tradiciji u skladu sa civilizacijskim tekovinama, i uenja o drugima respektirajui razliitosti i kultivirajui meusobno razumijevanje i solidarnost izmeu svih naroda, etnikih grupa i zajednica u BiH; Promovisanje potivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda, i priprema svakog pojedinca za ivot u drutvu zasnovanom na principima demokracije i vladavine prava.

Okvirnim zakonom (lan 43.) se dodatno odreuje uvoenje Zajednike jezgre nastavnih planova i programa, kako bi se, izmeu ostalog osigurala usklaenost razliitih Nastavnih planova i programa i standarda kvaliteta u svim kolama i na svim nivoima obrazovanja BiH.

Iako su ovo bili vani koraci u obezbjeivanju zakonskog okvira i stratekog plana za reformu obrazovnog sistema, pitanje je da li su ove obrazovne politike zaista nale svoje mjesto u obrazovnoj praksi. Da li je bh. obrazovni sistem u svih svojih dvanaest administrativnih jedinica7 postavljen tako da razvija svijest o pripadnosti dravi BiH; da obezbjeuje uenje o sebi i drugima na nain koji e potai meusobno razumijevanje i solidarnost izmeu naroda; da promovie ljudska prava i priprema pojedinca za ivot u demokratskom drutvu; i da obezbijedi kvalitetno obrazovanje osloboeno bilo kojeg oblika diskriminacije za svako dijete i na svim nivoima?

Projekat OBRAZOVANJE U BOSNI I HERCEGOVINI: EMU UIMO DJECU?, iji su sastavni dijelovi Istraivanje stavova roditelja i uenika i Analiza sadraja udbenika nacionalne grupe predmeta, preispituje elemente dvostruke prirode obrazovanja u BiH dvanaest godina nakon zavretka rata koji je rezultirao podjelom zemlje i njenog obrazovnog sistema po etnikoj osnovi. U njemu se nastoji utvrditi u kojoj su mjeri konstruktivne obrazovne politike (propisane zakonima i reformskim dokumentima) prisutne u obrazovnoj praksi i koje su implikacije dvostruke uloge obrazovanja konstruktivne i destruktivne po bosanskohercegovako drutvo i sve njegove graane.

7 Obrazovanje je u BiH decentralizovano na nivo kantona u FBiH (10kantona), nivo Republike Srpske i Distrikta Brko

5 Poruka graanima Bosne i Hercegovine: Reforma obrazovanja, 2002

4 Perry (2003)

6 Okvirni zakon o osnovnom i optem srednjem obrazovanju, Slubeni list BiH br.18/03



Obrazovna praksa, naime, moe biti takva da potpomae uenikov napredak, razvoj njegovih specifinih snaga i sposobnosti, ili takva da ih paralie. Jednako tako, u ovisnosti od toga da li u obrazovanju preovladavaju konstruktivne ili destruktivne orijentacije, obrazovanje moe biti usmjereno ka oporavku drutva, suoavanju sa traumatinim dogaajima iz bliske prolosti, razumijevanju i prihvatanju pluralistikog karaktera BiH, ili ka politizaciji identiteta na nain koji dovodi do toga da se etnika raznolikost i kulturoloke razlike odravaju, legitimiu i pretvaraju u osnovu za razvoj ksenofobije i ponovnog sukoba.

Zbog toga, a u skladu sa navedenim hipotezama, elimo ispitati:U kojoj je mjeri obrazovni sistem u BiH u skladu sa izabranim principima i ciljevima zacrtanim u Okvirnom Zakonu o osnovnom i opem srednjem obrazovanju i Strategiji reforme obrazovnog sistema; i U kojoj mjeri obrazovni sistem doprinosi integraciji drutva i procesu demokratizacije i uspostave vladavine prava, a u kojoj mjeri se nasuprot tome, koristi kao instrument za segregaciju, razdvajanje i odravanje neprijateljstva unutar zemlje.

Ovaj Projekat je dio ukupnih napora Fonda otvoreno drutvo BiH usmjerenih ka unapreenju obrazovnih politika i prakse koji e omoguiti odriv razvoj bosansko-hercegovakog drutva zasnovanog na principima tolerancije i uvaavanja pluralistikog karaktera bh. kulturnog i istorijskog naslijea.

Pokrenut je u januaru 2006. godine sa dvije osnovne komponente. Pored Analize sadraja NPP i udbenika iz nacionalne grupe predmeta, o kome e biti rijei u narednim poglavljima, provedeno je i Istraivanja stavova roditelja i uenika o vrijednostima u obrazovanju iji su rezultati objavljeni u odvojenom dokumentu.

Konceptualni okvir unutar koga je Projekat razvijen poiva na temeljnim principima obrazovanja za otvoreno drutvo. Termin otvoreno drutvo odnosi se na drutvo bazirano na priznavanju da niko ne dri monopol na istinu, da razliiti ljudi imaju razliite poglede i interese, i da postoji potreba za institucijama koje e tititi prava svih ljudi kako bi mogli ivjeti zajedno u miru. Uopteno govorei, otvoreno drutvo karakterizira oslanjanje na zakon prava, postojanje demokratski izabrane vlade, raznolikog i ivog civilnog drutva, i potovanja manjina i miljenja manjina.8 Nae je polazite da sadraji i vrijednosti koji se promoviraju u obrazovnom sistemu imaju vane implikacije po cijelo drutvo, jer e injenice koje uenici ue o svojoj kulturi, jeziku i istoriji imati bitnu ulogu u oblikovanju njihovog svjetonazora i odnosa prema sebi i drugima. Udbenici mogu bitno doprinijeti jaanju svijesti o univerzalnim ljudskim vrijednostima kod uenika, ili mogu nasuprot tome, produbiti autoritarne, nekritike stavove koji su u suprotnosti sa obrazovanjem za otvoreno drutvo. Nastavni plan i program nije nikada obian skup znanja koji se na neki nain pojavljuje u tekstovima i uionicama u jednoj zemlji. On je uvijek dio selektivnog znanja, rezultat neijeg izbora, vizija odreene grupe o legitimnom znanju (Apple, 1996:22).

Cilj obrazovanja u otvorenom drutvu je optimalan razvoj potencijala i ostvarenje uenikove individualnosti, a obrazovanje za ivot u otvorenom drutvu se temelji na sljedeim naelima:

obrazovanje kao javno dobro : kvalitetno obrazovanje stavlja uenika i njegove potrebe u centar panje, i istovremeno dugorono tei unapreenju cijelog drutva;

8 Institut otvoreno drutvo (www.soros.org).

18



interkulturalizam : obrazovni sadraji i metode poduavanja i uenja podstiu puno razumijevanje sebe i drugih, razvijaju osjeaj solidarnosti sa drugim ljudima i potovanje pluralistikog drutva9;socijalna pravda : podrazumijeva obezbjeenje kvalitetnog obrazovanja za sve, uz uvaavanje razliitih obrazovnih potreba, naroito potreba marginalizovanih, ugroenih i obespravljenih grupa u drutvu;potivanje ljudskih prava : obrazovne institucije garantuju grupna kao i individualna prava svih lanova drutva i kroz proces integracije (nasuprot segregaciji ili asimilaciji) promoviu uvaavanje univerzalnih vrijednosti i bogatstvo raznolikosti.

Uzimajui u obzir ove vrijednosti otvorenog drutva u obrazovnoj politici i praksi, posebna se panja treba posvetiti identificiranju i primjeni sadraja i metodologija koje potiu razumijevanje sebe i drugih, povezivanju poduavanja i uenja s uenikovim vlastitim vrijednostima i etikim izborima, i doprinoenju razvoju i oblikovanju kolske zajednice kao mikrokosmosa otvorenog drutva.

U izvjetaju koji slijedi su predstavljeni rezultati Istraivanja koje, polazei od naela obrazovanja za ivot u otvorenom drutvu onako kako su ona definisana u bh. legislativi i stratekim dokumentima, ispituje dvostruku ulogu obrazovanja u sadanjem bh. drutvu, i nastoji prepoznati i ukazati na njegove konstruktivne i destruktivne elemente onako kako ih vide krajnji korisnici sistema uenici i roditelji.

2.1 NOSIOCI ISTRAIVANJA I NJIHOVE ODGOVORNOSTI

Ovo istraivanje su u periodu od maja 2006. do juna 2007. zajedniki proveli Fond otvoreno drutvo Bosne i Hercegovine i proMENTE socijalna istraivanja. Provoenje projekta je nadgledao Upravni odbor FOD BiH iji je glavni zadatak bio praenje toka istraivanja i pomo u uklanjanju nedoumica ili problema u analizi sadraja udbenika i nastavnih planova i programa. Takoer je formirano koordinacijsko tijelo projekta sastavljenog od lanova FOD BiH i proMENTE socijalna istraivanja iji je zadatak bio koordiniranje istraivanja i praenja napretka u svim radnim timovima, obrada podataka i pisanje izvjetaja sa preporukama za zagovarake aktivnosti. Analizu sadraja provodili su radni timovi sastavljeni od strunjaka iz podruja iji su zadaci bili:

Analiza sadraja udbenika prema prethodno sastavljenom priruniku za analizu, Konsultacije i razmjena miljenja na redovnim sastancima timova i saradnja sa drugim lanovima radnog tima, Uee u modifikovanju liste kriterija i indikatora za analizu sadraja udbenika.

2.2 KORISNICI ISTRAIVANJA

Ovo istraivanje je namijenjeno svim akterima ukljuenim u obrazovni sistem:Ministarstvima obrazovanja na svim nivoima radi budueg rada na izradi udbenika koji treba da potuju kriterije odreene Zakonima i ObeanjimaProsvjetno pedagokim zavodima u praenju i procjeni kvaliteta rada u kolama Piscima udbenika kao smjernica za pripremu sadraja buduih udbenika

9 Kodelja i Bassler (2004).



Roditeljima i uenicima Nevladinim organizacijama i pojedincima koji promiljaju o dananjoj situaciji u Bosni i Hercegovini i promoviu drutvo koje je bazirano na istinskom, a ne deklarativnom potivanju ljudskih prava i univerzalnih ljudskih vrijednosti.

2.3 CILJEVI I ZADACI ISTRAIVANJA

Ciljevi i zadaci istraivanja definirani su u skladu sa programskom strategijom FOD BiH koja podrazumijeva profesionalni i demokratski razvoj bosanskohercegovakog obrazovnog sistema, promovisanje etnike tolerancije i kulturne raznolikosti10.

Ciljevi istraivanja su bili: Ispitati do kojeg su stepena udbenici unutar tri obrazovna sistema u BiH, u saglasnosti sa zakonima i obeanjima sadranim u dokumentima o reformi obrazovnog sistema;Stei uvid u uticaj obrazovnog sistema na proces socijalne kohezije; Stvoriti pretpostavke za javnu debatu o sadrajima udbenika i nastavnih planova i programa i izmjenu sadraja u skladu sa zakonima i obeanjima sadranim u dokumentima o reformi obrazovanja.

Zadaci istraivanja su bili:Identifikovati dijelove teksta unutar udbenika koji su sadrajno relevantni za neku od tema sadranu u zakonima i reformskim obeanjima na meunarodnom nivou, na nivou drave i entiteta; Napraviti registar listu koja e sadravati podatke o mjestima unutar udbenika gdje se nalazi tekst koji je predmet analize;Definisati dijelove tekstova koji mogu posluiti za javnu debatu i diskusiju o vrijednostima i koji trebaju podlei reviziji jer se oko njih ne postie konsenzus bilo da su pozitivni, negativni ili nejasni; Izraditi poetne preporuke za reformu obrazovne politike kao osnovu za konceptualni i praktini okvir reforme nastavnih planova i programa.

10 FOD BiH, Strategija programa za obrazovanje u periodu 2006. 2008.

20



3. Predmet istraivanja

Predmet istraivanja su bili udbenici nacionalne grupe predmeta (maternji jezik, geografija/zemljopis11, historija/istorija/povijest12) i vjeronauke za peti, esti, sedmi, osmi i deveti razred osnovnih kola i za sve razrede srednjih kola. U analizu su ukljueni udbenici sa podruja itave Bosne i Hercegovine koje su odobrili nadlena ministarstva obrazovanja i koji su koriteni kao zvanini udbenici u kolskoj 2005/2006. godini. Analizirani su svi dijelovi udbenika: tekst, grafiki prikazi i drugi slikovni materijal. Ukupno je obuhvaeno 145 udbenika za etiri gore navedena predmeta koji se koriste u osnovnim i srednjim kolama u Bosni i Hercegovini, a u kojima se nastava odvija po razliitim nastavnim planovima i programima. Kako se NPP-i meusobno razlikuju na osnovu nacionalne grupe predmeta koju sadravaju, i kako oni ocrtavaju razlike izmeu tri konstitutivna naroda u BiH, to su za potrebe Istraivanja koriteni ustaljeni nazivi: bosanski, hrvatski i srpski NPP13. Lista svih udbenika sa detaljnim podacima (naziv, ime autora, izdava i godina izdanja) nalazi se u Prilogu 1, a u Tabeli 1 dat je prikaz udbenika po razredima, predmetima, i nastavnim planovima i programima.

Predmet Maternji jezikHistorija/ Povijest/ Istorija

Geografija/ Zemljopis

Vjeronauka

5.razred

bosanski NPP 3 3 1 1

hrvatski NPP 2 1 2 1

srpski NPP 2 0 0 1

ukupno 7 4 3 3

6.razred



srpski NPP 2 1 0 1

ukupno 12 4 2 3

7.razred



srpski NPP 2 1 1 1

ukupno 8 5 5 3

8.razred



srpski NPP 2 1 1 1

ukupno 7 4 4 3

11 U Izvjetaju emo dalje koristiti izraz Geografija.

12 U Izvjetaju emo dalje koristiti izraz Istorija

13 Tako u bosanskom NPP nacionalna grupa predmeta ukljuuje bosanski jezik i knjievnost, historiju, geografiju, i preovladavajue islamsku vjeronauku; u hrvatskom NPP - hrvatski jezik i knjievnost, povijest, zemljopis i preovladavajue katoliki vjeronauk, dok srpski NPP podrazumijeva srpski jezik i knjievnost, istoriju, geografiju i preovladavajue pravoslavnu vjeronauku. Po bosanskom NPP uglavnom rade kole koje se nalaze na bonjakom veinskom podruju, po hrvatskom kole na hrvatskom veinskom podruju, dok po srpskom NPP rade kole na srpskom veinskom podruju u BiH

Tabela 1.Prikaz udbenika koji su bili predmet istraivanja



Predmet Maternji jezikHistorija/ Povijest/ Istorija

Geografija/ Zemljopis

Vjeronauka

9.razred



srpski NPP 2 1 1 1

ukupno 2 1 1 1

I razred srednje kole



srpski NPP 4 2 3 0

ukupno 7 6 5 1

II razred srednje kole



srpski NPP 3 3 1 0

ukupno 5 6 3 1

III razred srednje kole

bosanski NPP 2 2 0

hrvatski NPP 1 1 1

srpski NPP 3 2 1

ukupno 6 5 2 0

IV razred srednje kole

bosanski NPP 4 2 1

hrvatski NPP 1 1 1

srpski NPP 2 0 0

ukupno 7 3 2 0

UKUPNO: 61 38 27 15

Osim 61 udbenika iz maternjeg jezika za odreene razrede, u analizu su ukljuena i tri pravopisna prirunika i teorija knjievnosti koji se koriste u vie razreda, tako da je ukupan broj knjiga za Maternji jezik 65.

22



4. Metodologija istraivanja

Ovo istraivanje sastavljeno je od dva dijela:Analiza sadraja udbenika maternjeg jezika, istorije, geografije, i vjeronauke. Ova analiza ujedno predstavlja i osnovni fokus istraivanja. Analiza optih karakteristika udbenika. Nakon poetnih analiza sadraja istraivaki tim je doao do zakljuka da je potrebno ponuditi ekspertnim timovima koji su analizirali sadraj mogunost da daju svoj struni sud o optim karakteristikama udbenika kao to su format udbenika, grafika obrada, potivanje pedagokih standarda i poticanje razvoja kritikog miljenja.

4.1 OPERACIONALIZACIJA KRITERIJA ZA ANALIZU 4.1.1 Kriteriji za kvalitativnu analizu sadraja udbenika

Kriteriji za kvalitativnu analizu definisani su tako da omoguavaju procjenu do kojeg nivoa je sadraj skladu sa optim ciljevima obrazovanja koji su definisani Okvirnim zakonom o osnovnom i optem srednjem obrazovanju14 i dokumentima za reformu obrazovanja15:

promovisanje potovanja ljudskih prava i osnovnih sloboda, te priprema svakog pojedinca za ivot u drutvu koje potuje principe demokratije i vladavinu ljudskih prava,razvijanje osjeaja pripadnosti dravi Bosni i Hercegovini, njenom kulturnom identitetu, jeziku i tradiciji na nain koji je prikladan civilizacijskim tekovinama te uenje o drugima potujui razlike i njegujui uzajamno potovanje i solidarnost meu ljudima, etnikim grupama i zajednicama unutar BiH i u svijetu.

Osnovni dokumenti koriteni za definisanje kriterija su:Okvirni zakon o osnovnim i srednjim kolama nivo BiH (u daljnjem tekstu Okvirni zakon) Poruka graanima BiH: Reforma obrazovanja nivo BiH (u daljnjem tekstu Obeanja)

te ostali dokumenti koji su u skladu sa gornje navedenim:Konvencija o pravima djece (dio Ustava BiH) Evropska povelja o regionalnim i manjinskim jezicima (dio Ustava BiH) Zakon o osnovnoj koli i Zakon o srednjoj koli u Republici Srpskoj.

Kantonalni zakoni o osnovnom i srednjem obrazovanju nisu koriteni kao referentni zakoni.

Osnovni principi Okvirnog zakona i Obeanja u okviru kojeg su definisani kriteriji analize su:Obrazovni sistem treba da razvija svijest o pripadnosti dravi BiH (Okvirni zakon o obrazovanju, lan 3); Obrazovni sistem treba da obezbijedi uenje o vlastitom kulturnom identitetu, jeziku i tradiciji na nain koji odgovara civilizacijskim tekovinama, kao i uenje o drugima potujui razliitosti i kultiviui meusobno razumijevanje i solidarnost izmeu svih naroda, etnikih grupa i zajednica u BiH (Okvirni zakon o obrazovanju, lan 3);

14 Slubeni list 18/2003.

15 Poruka graanima BiH: reforma obrazovanja, 2002



Obrazovni sistem treba da promovie potivanje ljudskih prava i osnovnih sloboda, te da priprema svakog pojedinca za ivot u drutvu zasnovanom na principima demokratije i vladavine zakona (Okvirni zakon o obrazovanju, lan 3.);Obrazovni sistem treba da obezbijedi svakom djetetu mogunost kvalitetnog obrazovanja u integriranim multikulturnim kolama na svim stepenima, koje je osloboeno politikih, vjerskih, kulturnih i drugih predrasuda i diskriminacije (Obeanje 1, Reforma obrazovanja).

U definisanju kriterija osim Zakona i Obeanja u obzir su uzeta i naela obrazovanja za otvoreno drutvo koja su u osnovi komplementarna obavezama prema Okvirnom zakonu i Obeanjima:

obrazovanje kao javno dobro : kvalitetno obrazovanje stavlja uenika i njegove potrebe u centar panje, i istovremeno dugorono tei unapreenju cijelog drutva;interkulturalizam : obrazovni sadraji i metode poduavanja i uenja potiu puno razumijevanje sebe i drugih, razvijaju osjeaj solidarnosti sa drugim ljudima i potovanja pluralistikog drutva16;socijalna pravda : podrazumijeva obezbjeenje kvalitetnog obrazovanja za sve, uvaavajui razliite potrebe, i naroito obrazovne potrebe marginalizovanih, ugroenih i obespravljenih grupa u drutvu;potivanje ljudskih prava : obrazovne institucije garantuju grupna kao i individualna prava svih lanova drutva; integracija vs. segregacija.

Kriteriji za analizu sadraja proistekli iz ovih dokumenata i naela ukljuuju sadraje koji eksplicitno (kroz njihovo jasno artikuliranje i/ili potenciranje) ili implicitno (kroz njihovo nepotenciranje ili nepojavljivanje) utiu na ispunjavanje/neispunjavanje zadataka obrazovanja definisanih u Zakonima i Obeanjima.

U okviru svakog kriterija usklaenosti sadraja udbenika sa Zakonom i Obeanjima definisani su indikatori koji su bili osnova analize.

BiH teme: obrazovanje za multikulturno drutvo Prisustvo politikih sadraja Poticanje razvoja kritikog miljenja Individualna, grupna i druga (ekonomska, socijalna, kulturna) ljudska prava

4.1.1.1 BiH Teme: Obrazovanje za ivot u multikulturnom drutvu

BiH teme je naziv za skup kriterija koji se odnose na to koliko sadraji udbenika omoguavaju uenicima razvoj otvorenog i pozitivnog odnosa prema Bosni i Hercegovini, odnosno koliko sadraj prezentira vrijednosti koje potiu ili ne potiu meusobno razumijevanje i solidarnost meu narodima i zajednicama u Bosni i Hercegovini.

Ovo je jedan od bitnih kriterija za procjenu usklaenosti udbenika sa Okvirnim zakonom i Obeanjima. Ukoliko se kroz sadraj udbenika uenicima nude informacije koje im omoguavaju da steknu sliku Bosne i Hercegovine kao multietnike i multikulturne sredine i osjeaja da su sve te raznolikosti dio njihovog ireg nasljea, uenici e izgraivati pozitivniji stav prema svom okruenju i biti otvoreniji i fleksibilniji za one specifinosti koje nisu dio njihovog ueg kulturnog i etnikog nasljea.

Definisana su ukupno 4 kriterija koji su detaljno objanjena u nastavku teksta:

15 Kodelja i Bassler (2004)

24



Prema Okvirnom zakonu (lan 3, stav d) i Obeanjima, jedan od glavnih zadataka obrazovnog sistema jeste promovisanje osjeaja pripadnosti Bosni i Hercegovini i poticanje meusobnog razumijevanja i solidarnosti. Udbenik kao nastavno sredstvo upravo jeste mjesto u kojem svi ovi zakonom propisani zadaci treba da budu postignuti. Udbenik ostvaruje ovaj zadatak ukoliko se u njegovom sadraju istie Bosna i Hercegovina kao domovina, ukoliko se koriste primjeri u lekcijama koji dolaze iz Bosne i Hercegovine (ukoliko za to postoji osnova), ukoliko se svi ljudi ili druge relevantne kategorije tretiraju ravnopravno i slino.

U skladu sa tim definisani su osnovni indikatori koji ukazuju koliko sadraj udbenika zadovoljava ovaj kriterij. Kada govorimo o indikatorima u okviru ovog kriterija treba imati na umu da se jedan indikator, npr. proporcionalna zastupljenost sadraja moe pojaviti u razliitim kontekstima. Tako moemo govoriti o tome koliko su proporcionalno zastupljeni primjeri iz Bosne i Hercegovine u odnosu na primjere iz drugih zemalja. Ili koliko se ravnopravno prikazuju veinski narodi u odnosu na manjinske narode. Nadalje, osim konteksta u kojem posmatramo odreeni odnos, i sadraj tog odnosa moe da bude razliit. Na primjer, koliko se proporcionalno koriste primjeri iz Bosne i Hercegovine u odnosu na druge drave vezano za jezik ili vezano za kulturu. Tako su indikatori za ovaj kriterij ukljuili tri dimenzije (U Tabeli 2 dat je prikaz svih indikatora i dimenzija za kriterij BIH teme):

dimenzija: tema definira odnos unutar konteksta koji se posmatra, odnosno da li je primjer u skladu sa zakonom ili nije. Ovo je ujedno i dimenzija koja nosi vrijednosni sud, odnosno valenciju i na osnovu nje se definie da li je neki sadraj u udbeniku pozitivan primjer ili negativan primjer. dimenzija: kontekst ukljuene strane izmeu kojih postoji neki problem. dimenzija: sadraj konkretni sadraj unutar odreenog konteksta.

TemaKontekst Sadraj

Negativna valencija Pozitivna valencija

Isticanje Podjednak tretman Unutardravni Kultura

Nepoticanje osjeaja pripadnostiPoticanje osjeaja pripadnosti

Meudravni Jezik

Razliitost posmatrana kao problemRazliitost posmatrana kao bogatstvo

Veinski-manjinski Religija

Stereotipni prikazi Kritiki prikazi Konfesionalni Narod

Ugroenost-diskriminacija Ravnopravnost Intrakonfesionalni Drava

Vjerovanje-nevjerovanje

1. dimenzija teme:1. A. Podjednak tretman isticanje (neproporcionalna zastupljenost) ova tema ima svoju kvantitativnu i kvalitativnu dimenziju. Kvantitativna dimenzija podrazumijeva balansiranost ili proporcionalnu zastupljenost koliine teksta ili grafikih prikaza tako da svi narodi, dijelovi drave ili religije budu zastupljeni. Kvalitativna dimenzija podrazumijeva interpretaciju sadraja tako da svi narodi, religije ili dijelovi drave imaju podjednak tretman. Na primjer, kvantitativna dimenzija podjednakog

Tabela 2.Prikaz indikatora i dimenzija koritenih u analizi kriterija BiH teme



tretmana ogleda se u prezentiranju lokacija pri emu se navode primjeri iz itave drave, a ne samo jednog njenog dijela. Kvalitativna dimenzija se ogleda u primjerima u kojima se razliiti pravci, kulturno naslijee ili svjetonazor prezentuju tako da se navode citati iz razliitih izvora, i naglaava kontekst i meuuslovljenost, kao i univerzalna dimenzija pojedinih vrijednosti.

Zato proporcionalna zastupljenost ima pozitivnu konotaciju u istraivanju koje je osnova za promjenu obrazovnog sistema u cilju integracije, a ne dodatne segregacije drutva u Bosni i Hercegovini?

Proporcionalna zastupljenost, odnosno podjednak tretman u udbenicima podrazumijeva da djeca ue sadraje koji potiu iz svih kultura, etnosa, jezika ili religija koje egzistiraju na podruju Bosne i Hercegovine kako bi imali cjelovitu sliku o okruenju u kojem ive. Iako treba imati na umu da funkcija udbenika nije da podrava princip proporcionalne zastupljenosti kako bi se zadovoljila formalnost i da nije jednostavno zadovoljiti proporcionalnost i ujedno ne pretrpavati udbenike injenicama. Meutim, ukoliko se djeci nude sadraji samo iz jednog etnosa, kulture ili jezika, dijete nee imati priliku da upozna druge koji ive pored njega i koji su dio njegove ire zajednice. Na ovaj nain dijete ostaje osiromaeno za ogroman dio bogatog nasljea koje postoji u njegovoj dravi. Istovremeno, ovakva situacija onemoguava dijete da stvori pozitivan stav prema svom okruenju to vodi ka daljnjoj segregaciji drutva. Isticanje svog u svrhu stvaranja osjeaja superiornosti u odnosu na druge je u kontradikciji sa pripremom za ivot u multietnikom i multikulturnom drutvu, kao i za razvoj individualnog osjeaja kozmopolitizma kao bitnog dijela vlastitog identiteta. Stoga konstruktivni obrazovni sistem i udbenici trebaju biti osloboeni isticanja jednog u odnosu na druge.

1. B. Poticanje/nepoticanje osjeaja pripadnosti pozitivna ili negativa vrijednost ovog indikatora u mnogome zavisi od konteksta i od tretiranja onoga to nije dio uenikovog direktnog nasljea. S jedne strane, poticanje osjeaja pripadnosti dravi Bosni i Hercegovini je pozitivno i u skladu sa Zakonom sve dok se taj osjeaj pripadnosti ne gradi na stvaranju negativnog stava prema drugim dravama. Ili, poticanje osjeaja pripadnosti jednom narodu, pri tom ignorirajui injenicu da dijete raste u multietnikoj dravi ili, pak, isticanje negativnosti drugih naroda i na tome gradei osjeaj pripadnosti vlastitom narodu je izrazito negativno i direktno doprinosi drutvenoj segregaciji i netoleranciji. Poticanje osjeaja pripadnosti dravi Bosni i Hercegovini i bosanskohercegovakoj zajednici kod uenika je jedna od tema koja zahtijeva promiljanje posebno u odnosu na poticanje osjeaja kozmopolitizma. Pripadnost naciji, dravi i osjeaj da smo svi stanovnici jedne planete su dvije odvojene dimenzije. Svaki pojedinac trai balans izmeu ove dvije dimenzije, a udbenici treba da potaknu uenike da znaju svoju domovinu i da osjeaju da joj pripadaju, te u isto vrijeme da postanu svjesni svoje pripadnosti ovjeanstvu. Na taj nain mi, kao drutvo, potiemo nau djecu da shvate da su ravnopravni sa bilo kojim stanovnikom ove planete. Naa djeca treba da se osjeaju ugodno u svim dijelovima Bosne i Hercegovine, ali i u drugim dravama, i u cijelom svijetu.

1. C. Razliitost posmatrana kao bogatstvo/razliitost posmatrana kao problem ova tema je jedna od najznaajnijih jer direktno utie na prihvatanje ili neprihvatanje drugog i drugaijeg. Koliko je vano razviti kod uenika stav da razliitost jeste bogatstvo vidimo ve na primjeru individue. Svaka individua je jedinstvena u svojoj razliitosti, a ujedno slina drugim individuama. Ta paradigma lei u osnovi svih programa inkluzije u obrazovnom sistemu. Ukoliko uenici imaju stav o razliitosti kao problemu onda su svi napori ka inkluzivnim obrazovnim sistemom i drutvom uopte unaprijed osueni

26



na propast. Na drutvenom nivou shvatanje razliitosti kao bogatstva doprinosi kvalitetnom ivotu pojedinca u multietnikom, multikulturnom drutvu. Zbog toga sadraji koji razliitost tretiraju kao problem nikako ne bi trebali biti zastupljeni u udbenicima.

1. D. Kritiki prikazi stereotipni prikazi Veinu stvari mi ne vidimo prvo, pa ih tek onda definiramo; mi ih prvo definiramo, pa ih tek onda vidimo. U bogatoj, kompleksnoj konfuziji vanjskog svijeta mi uzimamo samo ono to je naa kultura za nas ve definirala i teimo da to to smo ugledali vidimo u stereotipnim formama nae kulture (Lippman, W. 1961. prema iber, I. 1998. str.117)17

Ovo je jedan od najboljih opisa stereotipija. U sutini stereotipije su sudovi doneseni na osnovu nepotpunih i/ili netanih informacija. One nastaju kao rezultat ovjekove potrebe da na to jednostavniji nain shvati kompleksne pojave oko sebe i donose zakljuke i predvianja. Iako se stereotipni prikazi razvijaju za sve aspekte ivota, ovdje su posebno interesantne stereotipije o drutvenim grupama kojima pojedinac pripada (kao auto-stereotipi) i o pripadnicima pojedinih drutvenih grupa (hetero-stereotipi). Autostereotipi esto imaju pozitivnu konotaciju, kao romantiarski prikazi. S druge strane, heterostereotipi ee (iako ne uvijek) imaju negativnu konotaciju. Ove stereotipije u sebi nose jaku prosuivaku komponentu koja nam omoguava da razlikujemo pojedine grupe, a onemoguava da uvidimo razliitost unutar jedne grupe, bilo da je to grupa kojoj mi pripadamo ili neka druga. Stereotipije su posebno opasne u drutvima kao to je bosanskohercegovako jer one doprinose postojeim podjelama i onemoguuju procese integracije i prevladavanje osjeaja ugroenosti od strane drugih. Stereotipije utiu i na stvaranje etnike/socijalne distance, odnosno (ne)spremnost osobe na bliske socijalne odnose sa pripadnicima drugih grupa.

Za razliku od stereotipnih prikaza, sadraji koji uenicima nude mogunost analitikog promiljanja razvijaju otvoren i fleksibilan stav prema drugim i vlastitoj grupi, i propituju ukorijenjene stereotipije. Razvijanje kritikog promiljanja osnova je otvorenog i na znanju baziranog drutva.

1. E. Naglasak na ravnopravnosti naglasak na ugroenosti i diskriminacijaRavnopravnost svih ljudi ili socijalnih grupa je ideal kojem tei demokratsko, otvoreno drutvo. Ravnopravnost nosi sa sobom i odgovornost, prije svega odgovornost za akcije koje grupa preduzima u cilju zadovoljenja svojih interesa. Svijest o ravnopravnosti nosi sa sobom i svijest o odgovornosti, a svijest o odgovornosti utie na samopotovanje pojedinca i grupe. U tom smislu, ponekada je mnogo jednostavnije pravdati antisocijalna ponaanja ugroenou neke grupe. Time se pronalazi opravdanje za vlastite postupke, krivica se pripisuje drugome, a osjeaj samopotovanja ak i raste. Osjeaj ugroenosti ili frustracija nalazi se u osnovi antisocijalnih ponaanja. On limitira pojedince i grupe da konstruktivno rjeavaju konflikte, ali zbog tog snanog osjeaja da mi nismo krivi, nego su nas oni ugroavali grupe esto nisu spremne da se odreknu tog koncepta. to vie, on se u procesu socijalizacije prenosi na nove generacije i na taj nain se onemoguava izgradnja otvorenog i zrelog drutva.

Ravnopravnost podrazumijeva i prihvatanje miljenja da su svi jednaki, odnosno da mi nismo bolji od drugih. Na alost, u situacijama krize i formiranja novih grupnih identiteta, drutvenim grupama trebaju oni koji nisu dobri kao mi. Tako se vlastiti identitet gradi na diskriminaciji drugih. Bosna i Hercegovina je danas puna diskriminatorskih odnosa. Oni se najjasnije uoavaju u odnosu prema

17 iber, Ivan (1998) Osnove politike psihologije. Politika kultura, nakladno-istraivaki zavod, Zagreb



manjinama gdje taj tretman prerasta okvire diskriminacije i ima oblike rasizma. S druge strane, biti rasista ili netko tko diskriminira nije socijalno poeljno, a esto se ne uklapa i u individualnu sliku osobe koja eli biti spremna za Evropu. U obrazovnom kontekstu, stavljanje naglaska na ravnopravnost omoguava uenicima da prihvataju druge kao sebi jednake, te da u budunosti svoje tenje ispunjavaju ne ugroavajui prava drugih.

2. dimenzija - konteksti u kojima se moe pojaviti odreena tema:2. A. Unutardravni nivo izmeu entiteta ili unutar jednog entiteta. 2. B. Meudravni nivo izmeu drava, tj. Bosne i Hercegovine i bilo koje druge drave.2. C. Veinski-nacionalni-manjinski tretiranje manjina u odnosu na veinsko stanovnitvo, kao

i tretiranje tri konstitutivna naroda. 2. D. Konfesionalni kontekst meu monoteistikim religijama i monoteistike religije u odnosu

na druge religije.2. E. Intrakonfesionalni odnosi unutar jedne monoteistike religije.2. F. Vjerovanje/nevjerovanje odnosi ljudi koji vjeruju u Boga prema ljudima koji ne vjeruju u

Boga (agnostici, ateisti, areligiozni, sekularisti).

Posljednja tri konteksta koritena su iskljuivo u okviru analize udbenika vjeronauke i u drugim predmetima nisu bili predmet analize.

3. dimenzija sadraj teme:3. A. Kultura sve kulturne tekovine, ukljuujui grad ili mjesto, istaknute linosti, ekonomiju,

nauku/znanost, umjetnost i slino.3. B. Jezik odnosi se na tri zvanina jezika u Bosni i Hercegovini, i na njihove pisane i govorne

forme.3. C. Religija odnosi se na bilo koju od religija, kako u Bosni i Hercegovini tako i u svijetu.3. D. Narod 3. E. Drava

Dakle, indikatori za ovaj kriterij su definisani kao tema koja se javlja unutar nekog konteksta i koja se odnosi na neki od sadraja. Npr. Negativan primjer bi bio neproporcionalna zastupljenost (1.A) primjera iz Bosne i Hercegovine u odnosu na primjere neke susjedne drave (2.B) u lekciji Arheoloka nalazita iz doba paleolita (3.A).

4.1.1.2 Kriterij 2: Prisustvo politikih sadraja

kola je mjesto gdje se uenici obrazuju, ali i odgajaju to podrazumijeva da se kroz obrazovne sadraje uenici i odgajaju u duhu vladajue ideologije. Ta ideologija moe biti izrazito negativna ili pozitivna, u smislu njegovanja univerzalnih ljudskih vrijednosti kao to je ljubav i potovanje prema svim ljudima, solidarnost, briga za druge. Upravo u ovom kontekstu posmatrano je prisustvo ili afirmacija politikih poruka koji su u skladu ili nisu u skladu sa vaeim zakonima u Bosni i Hercegovini ili meunarodnim

28



konvencijama koje je BiH potpisala. Ovaj kriterij se zasniva na posebnom principu koji je definisan Okvirnom zakonu prema kome obrazovanje treba da bude u funkciji ivota u drutvu zasnovanom na principima participativne demokratije i vladavine prava.

Glavni indikatori ovog kriterija su: Nain prezentiranja politikih opcija (npr. reduciranje, iskrivljavanje, neopravdana generalizacija preferirane opcije ili drugih politikih opcija u odnosu na onu koja se preferira) Razdvajanje / integracija politike vjerskih institucija sa konceptom graanske politike

4.1.1.3 Kriterij 3: Poticanje razvoja kritikog miljenja

U dananjem svijetu i drutvu jedna od najvanijih sposobnosti koje moemo pruiti djeci u obrazovnom sistemu je sposobnost kritiko promiljanja. Zato bi to bilo vano? Dijete mora izgraditi vjetine i kapacitete koji e mu omoguiti da u budunosti skoro svakodnevno donosi odluke na osnovu niza esto oprenih informacija. Da bi mogao donijeti zrelu i racionalnu odluku, ono mora nauiti kako procjenjivati informacije, kako ih analizirati i sintetizirati, kako evaluirati ishode i planirati budue akcije. Dijete mora nauiti kako se nositi sa nestrukturiranim situacijama i ne podlijegati uticaju informacija iz samo jednog izvora koji obino tvrdi kako zna to je najbolje. I to vai za sve segmente naeg ivota od odabira kole do odabira ivotnog partnera. Ali, posebnu bitnost ima upravo u podruju politikog ivota. Graani koji su u stanju kritiki promiljati nee podlijegati kvaziautoritetima i biti sljedbenici iracionalnih ideja, nego e svoje stavove, odluke i aktivnosti bazirati na vlastitom promiljanju.

Indikatori za ovaj kriterij su: Postojanje navoda iz vie izvora / jednog izvora za kontraverzne teme Postojanje / nepostojanje mogunosti za diskusiju o temi koja se obrauje (Ne)dovoljno prostora za formiranje vlastitog miljenja uenika. Eksplicitno koritenje / nekoritenje multiperspektivnog pristupa

4.1.1.4 Kriterij 4: Individualna, grupna i druga (ekonomska, socijalna, kulturna) ljudska prava

Ovaj kriterij ukljuuje izjave koje se odnose na principe zastupljene u razliitim dokumentima o ljudskim pravima iji je potpisnik BiH kao to su pravo na ivot, slobodu, sigurnost, jednakost pred zakonom, slobodu kretanja, pravo na mir itd.) i u skladu je sa principom definiranim na osnovu Okvirnog zakona da obrazovni sistem obezbjeuje svakom djetetu mogunost kvalitetnog obrazovanja u integriranim kolama osloboenim politikih, vjerskih, kulturnih i drugih predrasuda i diskriminacije.

Ravnopravnost / diskriminacija po osnovu rase, pola, jezika, religije, politikog miljenja, socijalne pripadnosti, fizikog ili mentalnog zdravlja, nacionalnih manjina i slino.Pravo na mir (kroz glorifikaciju ratova nasuprot isticanju mirnog rjeavanja konflikata, isticanje / neisticanje spremnosti da se umre za vlastitu zemlju i muenitva kao kljunog kriterija za patriotizam)Antisemitizam/semitizam Potovanje/povreda autorskih prava



4.1.2 Kriteriji za analizu ope kvalitete udbenika

Za ispitivanje ope kvalitete udbenika koriten je Upitnik za ispitivanje optih karakteristika udbenika sastavljen na osnovu Smjernica za izradu udbenika istorije i geografije18. Ovaj upitnik je sadravao pitanja koja su se odnosila na sljedee karakteristike:

Vanjski izgled udbenika i naslovna stranica, Idejno-grafiko rjeenje udbenika, Pedagoki standardi, Sadrajni aspekt, i Poticanje razvoja kritikog miljenja.

Upitnik je uraen kao skala procjene Likertovog tipa gdje je zadatak istraivaa bio da procijeni stepen slaganja sa svakom tvrdnjom na skali od 1 do 5, gdje je 1 predstavljalo U potpunosti se ne slaem, a 5 U potpunosti se slaem (Upitnik je dat u Prilogu 2).

4.2 Postupak (implementacija) 4.1.2 Analiza sadraja udbenika

Analiza sadraja udbenika provedena je u dvije faze. U prvoj fazi su analizirani udbenici istorije i geografije, dok su u drugoj fazi analizirani udbenici maternjeg jezika i vjeronauke. Za analizu udbenika formirana su etiri tima sa po 5 do 6 eksperata iz oblasti za koju se radi analiza udbenika (u Prilogu 3 je dat spisak eksperata po timovima). Prije nego su timovi poeli sa analizom svakog pojedinog udbenika, proMENTE tim je proitao i oznaavao sve dijelove sadraja koji su smatrani relevantnim, bilo da su to primjeri koji su u skladu sa Zakonom i Obeanjima ili da nisu u skladu, osim udbenika iz Maternjeg jezika u okviru kojeg proMENTE tim nije oznaavao relevantne dijelove zbog specifinosti materije. Zadatak eksperata je bio da proitaju oznaene dijelove i procijene da li je to doista relevantan dio, te ako jeste da ocijene prema kojem indikatoru. Ekspertima je data mogunost (koju je najvei broj njih i iskoristio) da proitaju i neoznaene dijelove, te da dodatno oznae i procijene sadraje koje su smatrali relevantnim19.

Svaki udbenik bio je analiziran od strane dva eksperta, s tim da parovi eksperata nisu bili fiksni nego su oni odreivani u parove tako da za razliite udbenike budu u paru sa nekim drugim lanom tima. Timovi su se periodino sastajali kako bi razmijenili iskustva i prodiskutovali svoje rezultate sa drugim lanom tima koji je analizirao isti udbenik. U toku analize, eksperti su bili vie fokusirani na one sadraje koji nisu u skladu za Okvirnim zakonom i Obeanjima, kao i na one sadraje koji predstavljaju pozitivne primjere obrade sadraja u potpunosti u skladu sa zakonom i obeanjima. Ti primjeri su i prikazani u izvjetaju. Ostatak sadraja udbenika koji nije komentarisan smatra se prihvatljivim.

4.2.2 Ispitivanje optih karakteristika udbenika

Za svaki analizirani udbenik, zadatak eksperta je bio da popuni Upitnik o optim karakteristikama udbenika koji je podrazumijevao:

18 Slubeni list Bosne i Hercegovine 05/07. Smjernice za pisanje udbenika historije i geografije

19 lan radne grupe za istoriju, eljko Vujadinovi, iako je uestvovao u cijelom procesu analize sadraja, nije se sloio sa finalnim izvjetajem, i on ne odraava njegov stav.

30



Vanjski izgled udbenika i naslovna stranica

Ova karakteristika udbenika se s pravom mogla zvati i pakovanje. Od izgleda udbenika zavisi prvi utisak uenika o materiji koju e izuavati. Ukoliko uenik percipira izgled udbenika kao dosadan, siv, monoton, on e u startu imati smanjenu motivaciju za savladavanje gradiva koje je u njemu sadrano.

Idejno grafiko rjeenje udbenika

U aplikativnim teorijama uenja naglasak se uvijek stavlja na to da uenici bolje pamte ukoliko se u udbenicima nalaze sadraji koji su lako zapamtljivi zbog toga to prekidaju monotoniju teksta. Ukoliko je udbenik nepregledan, sa neprilagoenim oblikom i veliinom slova, bez fotografija koje prate tekst, bez izdvojenih bitnih dijelova koje uenik mora savladati tada materija postaje dosadna i teko zapamtljiva.

Pedagoke standarde

Pedagoki standardi podrazumijevaju da je sadraj udbenika prilagoen uzrastu uenika, da potuje principe od konkretnog ka apstraktnom, da povezuje sadraj sa praktinim ivotom, da nije pretrpan beskorisnim injenicama i slino.

Sadrajni aspekt

Udbenik treba da je sadrajno pregledan i jasan, da odraava postupno shvatanje objektivne stvarnosti i sadraj se izlae strukturirano, povezano i uz koritenje primjera.

Razvoj kritikog miljenja

Sadraj udbenika treba da potie razvoj analitikih i sintetikih vjetina, da nudi grau koja omoguava samostalno promiljanje i zakljuivanje, te da potie znatielju uenika.

Kako je svaki udbenik bio analiziran od strane najmanje dva istraivaa, ocjena optih karakteristika udbenika odreena je kao prosjena ocjena iz ocjena istraivaa.

4.2.3 Analiza i obrada podataka

U okviru kvalitativnog dijela istraivanja, podaci su uneseni i obraeni u NVivu, raunarskom programu za kvalitativne obrade podataka. Podaci su unoeni tako da su unoeni dijelovi koje su istraivai oznaili, kodirali i dali svoje komentare. U izvjetaju su prikazani kako oznaeni dijelovi, tako i komentari istraivaa koji upuuju na slaganje ili neslaganje relevantnog dijela sa zakonima i ostalim dokumentima.



Kvantitativni podaci dobiveni na upitnicima za ispitivanje kvaliteta udbenika obraeni su u SPSS-u, raunarskom programu za kvantitativne obrade podataka. U obradu nisu uzeti oni podaci koji su bili oznaeni od strane lanova tima kao nejasni. Ovih sluajeva je bilo manje od 2% u ukupnom uzorku podataka te nisu mogli znaajno uticati na rezultate istraivanja. U sluajevima kada su lanovi tima smatrali da je relevantno itavo poglavlje ili podpoglavlje, zbog obimnosti dokumenta u obradu je unesen naslov poglavlja ili podpoglavlja.

Ovdje treba pruiti dvije informacije vane za razumijevanje kvantitativnih podataka:

Iako je u toku itavog istraivanja raeno na identifikaciji to ekskluzivnijih kriterija i indikatora analize u smislu da istraivai mogu ukljuiti relevantan dio teksta u to jasnije definisane kriterije, u udbenicima se nalo znaajan broj dijelova koje su istraivai svrstavali pod dva ili ak tri indikatora. Iako ova injenica jeste jedna od metodolokih ogranienja istraivanja, nosioci istraivanja su odluili da takvi dijelovi teksta budu tretirani kao primjeri za sve navedene indikatore jer je ovo prije svega kvalitativno istraivanje u kojem sadraj primjera najbolje pokazuje problem na koji elimo da ukaemo. Stoga ukupan broj oznaenih dijelova nije isti kao ukupan broj kodiranja. To znai da imamo manji broj oznaenih primjera u odnosu na broj kodiranja jer su pojedini primjeri viestruko kodirani.

Distribucije broja primjera po pojedinim udbenicima nisu sline normalnoj distribuciji. To znai najvei broj udbenika ima od 0 do 10 relevantnih primjera, dok su samo pojedini udbenici imali vie od 30 kodiranja sa ekstremnim sluajevima udbenika u kojima se pojavljuje preko 50 kodiranih dijelova.

32



5. Rezultati

5.1 Maternji jezik

U okviru analize sadraja udbenika maternjeg jezika analizirana je veina udbenika za peti, esti, sedmi, osmi i deveti razred osnovnih kola i za sve razrede srednjih kola sa podruja itave Bosne i Hercegovine koje su odobrili Ministarstva za obrazovanje, nauku i kulturu Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske i koji su koriteni kao zvanini udbenici u kolskoj 2005/2006. Ukupno je analizirano 65 udbenika, a pregled broja udbenika po razredima i nastavnim planovima dat je u sekciji Predmet istraivanja.

5.1.1 BiH teme u udbenicima maternjeg jezika

U narednim grafikonima predstavljena je zastupljenost primjera u okviru pojedinih tema. Na prvom grafikonu prikazan je odnos prosjenog broja primjera (ukupan broj primjera koji je ekspertni tim oznaio kao relevantan podijeljen sa brojem udbenika) koji su oznaeni kao eksplicitno u skladu sa Zakonom i Obeanjima20 i koji mogu posluiti kao primjeri kako se odreena tematika moe tretirati kako bi se postigli kriteriji definisani ovim dokumentima. Na drugom grafikonu prikazan je odnos prosjenog broja primjera koji nisu u skladu sa Zakonom i Obeanjima21. Ostale sadraje udbenika eksperti su procijenili kao prihvatljive, odnosno kao adekvatne naine prezentacije odreenih sadraja. Ipak, prema ocjeni istraivakog tima, veina udbenika koji se koriste u nastavi maternjeg jezika prije svega promovie kulturu vlastitog naroda i u takvim udbenicima primjeri koji se bave kulturom drugih naroda su rijetki. Takvi primjeri su identifikovani kao pozitivni jer odskau iz jednonacionalnog konteksta i ukazuju na mogunost izuavanja jezika, kulture i tradicije svih naroda koji ive u BiH.

20 Okvirni zakon o osnovnom i optem srednjem obrazovanju u BiH; Poruka graanima BiH: Reforma obrazovanja.

21 Ibid..

Grafikon 1:BiH teme - prosjean broj primjera po knjizi u okviru pojedinih tema koji su eksplicitno u skladu sa zakonskim odredbama za sve udbenike

0

10

20

30

40

50

60

70

1.A Podjenak tretman / Isticanje

1.D Kriticki prikazi / stereotipni prikazi

1.B Poticanje / nepoticanje osjecaja pripadnost

1.C Razlicitost posmatrana kao problem / bogatstvo

1.E Naglasak na ravnopravnosti / naglasak na

ugrozenosti



5.1.1.1 Primjeri koji su eksplicitno u skladu sa Zakonom i reformskim obeanjima

Ukupan broj primjera u udbenicima maternjeg jezika koji su u potpunosti u skladu sa navedenim principima iz Zakona i reformskih obeanja je 91. Najei su primjeri koji ukazuju na podjednak tretman i proporcionalnu zastupljenost, bilo da se to odnosi na proporcionalnu zastupljenost kulture, jezika, religija ili naroda, ili da se odnosi na podjednak tretman sadraja i neisticanje svog kao najboljeg. Ovi primjeri se pojavljuju u prosjeku 3,5 puta po jednom udbeniku maternjeg jezika. Slijede primjeri koji ukazuju uenicima da je razliitost koju ivimo u Bosni i Hercegovini nae bogatstvo, zatim primjeri u kojima se naglaava ravnopravnost. Primjeri koji potiu osjeaj pripadnosti kod uenika i primjeri kritikih prikaza razliitih sadraja, evidentirani su u vrlo malom broju.

Pozitivni primjeri se najee pojavljuju u unutardravnom kontekstu, zatim meudravnom i konfesionalnom kontekstu, dok je broj pozitivnih primjera u ostalim kontekstima jako mali, skoro zanemariv. Sadraj na koji se odnose pozitivni primjeri su najee kultura i jezik, dok su primjeri pozitivnog tretmana religije, naroda, drave i ovjeka podjednako rasporeeni.

U daljnjem tekstu bie istaknuti neki od ovih primjera koji su izdvojeni u udbenicima maternjeg jezika. Treba naglasiti da je osim dole navedenih pozitivnih primjera, znaajan dio sadraja udbenika ocijenjen kao prihvatljiv i samim tim nije posebno istaknut.

Podjednak tretman

Sljedei primjer je jedan od rijetkih primjera u udbeniku iz kojeg je preuzet, a koji se odnosi i na druge narode i kulture, i iz tog razloga zasluuje da bude ovdje naveden.

Grafikon 2:BiH teme - prosjean broj primjera po knjizi u okviru pojedinih tema koji NISU u skladu sa zakonskim odredbama za sve udbenike odredbama za sve udbenike

0

10

20

30

40

50

60

70





1.E Naglasak na ravnopravnosti / naglasak na

ugrozenosti

34



Zadatak:U prazna polja upii ili D: RO_ACI; __AMIJA; EVAB__IJA; _EMPER; __UR__EVDAN; VOJVO__ANIN; RAUN_IJA.

Srpski jezik i kultura izraavanja za 5. razred osnovne kole, Kovaevi i Teanovi, Zavod za udbenike22, Istono Sarajevo, 2005

Poticanje osjeaja pripadnosti

U slijedeih nekoliko primjera potie se i razvija osjeaj pripadnosti prema Bosni i Hercegovini.

Donosimo primjer teksta s Interneta prigodom dobijanja Oskara za film Niija zemlja Danisa Tanovia. Niija zemlja je zapravo genijalan fllm i to su prvi shvatili stranci neoptereeni posvojnim odnosom. Ciki i Nino bi mogli biti i Izraelac i Palestinac, sjeverni i juni Korejac, mogli bi jednostavno biti bilo koja dva neprijateljska vojnika na bilo kojoj niijoj zemlji. No Cera, ranjenik koji lei na mini, je samo bosanskohercegovaka metafora, paradigmatska metafora Bosne i Hercegovine. A Tanoviev film je genijalan i zbog injenice da mu simbol nije pojeo spontanost. Niija zemlja ulazi u povijest filmske umjetnosti. Autor filma je iz BiH, tema je rat u Bosni i Hercegovini, film je dobio Oskara. Denis de Rougemont (imenjak?) kae da posveta otima djelo avolu. Moda to vai i za nagrade. Danis Tanovi je nagradu Amerike filmske akademije posvetio svojoj rodnoj zemlji: This is for my country, for Bosnia.

Moj hrvatski 7, Roksandi, Dikli i Zelenika, Znanje, Mostar, 2005

Ovo je primjer usmene narodne pjesme koja je, pored toga to potie svijest o pripadnosti BiH, vrlo dobro prilagoena uzrastu.

SAN SANJALA O BOSNI DJEVOJKASan sanjala u Bosni divojka, Da zmaj leti priko polja ravna, I sa zmajem dva goluba bila, Za golubi tie svakojake. Majka joj je sanak tumaila: to si, erko, u sanku sanjala, Da zmaj leti priko polja ravna, Ono j tvoje i milo i drago, to su ono dva goluba bila, Ono su ti dva kuma vinana; to su ono ptice svakojake, Ono su ti gospoda svatovi!Hrvatska itanka 6, Dikli, Skok, i Zelenika, kolska naklada Mostar i kolska knjiga Zagreb, Mostar, 2005

22 Puni naziv: Zavod za udbenike i nastavna sredstva Republike Srpske



Razliitost posmatrana kao bogatstvo

Naredni primjer govori o ravnopravnosti sva tri slubena jezika u Bosni i Hercegovini, to je vrlo rijedak sluaj u udbenikoj praksi.

Tako podruje nae domovine pokriva jedno na rjeje - tokavsko - i na njegovim novotokavskim govorima utemeljen je na standardni bo sanski, hrvatski, srpski jezik.

Na jezik 1, udbenik za 1. razred gimnazije, R.Hadiefendi-Pari, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2004

Kritiki prikazi

Naredni primjer donosi nam pjesmu koja duhovito opisuje dnevni raspored djeteta uei dijete na njemu bliskom primjeru ta je to IMPERATIV. Interpretacija i izbor rijei vrlo su primjereni uzrastu.

IMPERATIVMoje dobaUstaj u 7.30Ruaj u 12.00U kolu idi u 12.30Budi toan Toan budi uvijekne zaboraviuiui naui naui zatupiUveer neto klopni Gledaj televiziju do krajaspavajnita ne spavajivi programiranoGramiranoGramtsubnDa(Ueniki ostvaraj)imperare (lat.) zapovijedati

Je li i vama cijeli dan u znaku imperativa, tj. prisiljavanje, opomena, zapovijedi? Kreimiru se ne svia ivot po programu, pun zahtjeva, zapovijedi i rada zbog koje ga mu na kraju dana umor mijea javu i san pa mu ni snovi nisu lijepi i odmorni.Zato je stihove utemeljio na imperativu ili zapovjednom nainu.to znai zatupi i klopni? Jesu li to uobiajene rijei? Mogu li se nai u pjesnikom (knjievnom) ostvarenju?

Moj hrvatski 6, Teak, Dikli i Zelenika, Znanje, Mostar, 2004

36



U veini udbenika maternjeg jezika Gorski vijenac ili neki njegovi odlomci su dati u kontekstu glorifikacije rata, razdora, isticanja spremnosti da se umre za vlastitu zemlju i muenitva kao kljunog kriterija za patriotizam. Meutim, ovaj primjer pokazuje kako se Gorski vijenac moe koristiti i u druge svrhe koje su mnogo prihvatljivije za sve uenike. Svojom porukom, koja je prije svega ljubavna, razlikuje se od svih ostalih odabranih primjera i dokazuje da se za prezentovanje Gorskog vijenca moe izabrati i dio koji ne potie stereotipne prezentacije rata i naroda. Ovo je vrlo dobar primjer da epsko djelo ne mora sluiti za reprodukciju stereotipa odabirom adekvatnog odlomka.

..

itanka za II razred gimnazije i strunih kola, Ristanovi, Savi i Milatovi,Zavod za udbenike, Istono Sarajevo, 2005

Ravnopravnost

Ovo je primjer izbora djela autora pripadnika drugog naroda. Skender Kulenovi je jedini takav pisac u ovom udbeniku.

ARENKASKENDER KULENOVIitanka za 5. razred osnovne kole, Savi, Milatovi i akovi, Zavod za udbenike, Istono Sarajevo, 2005

Individualna, grupna i druga ljudska prava

U slijedeem primjeru se na vrlo dobar nain izbjegava est stereotip u jeziku ljudi-ene, koji je takoer prisutan u drugim dijelovima ovog udbenika.

To znai da zamjenice za prvo i drugo lice (Ja i ti) ne razlikuju rod, jer i mukarac i ena za sebe kao govornika kau ja, a za svog i mukog i enskog sagovornika kau ti.

Srpski jezik i kultura izraavanja za 5. razred osnovne kole, Kovaevi i Teanovi, Zavod za udbenike, Istono Sarajevo, 2005

Poticanje razvoja kritikog miljenja

Slijedi nekoliko primjera koji pored toga to razvijaju kritiko miljenje kod djece, ujedno potiu i njihovu radoznalost, samoinicijativnost i kreativnost. Uenici imaju priliku, ako urade ovaj zadatak, poboljati svoje ope znanje o rijeci ili planini iz njihovog kraja.



() (). . , , , .

Srpski jezik i kultura izraavanja za 5. razred osnovne kole, Kovaevi i Teanovi, Zavod za udbenike, Istono Sarajevo, 2005

ITAM, PIEM, RAZMILJAMPotrai u kolskoj knjinici podatke, lanke i rasprave o korisnosti i tetnosti nuklearne energije. Potrai podatke o uporabi atomskog naoruanja i nuklearnim katastrofama koje su ugrozile ovjeanstvo. Izloi svoja saznanja u razredu.Sastavi i u razredu provedi anketu pomou koje e utvrditi to tvoji vrnjaci misle o problemima:- izgradnje nuklearnih elektrana- zbrinjavanja nuklearnog otpada- uporabe atomskog naoruanja.Na temelju prikupljenih podataka organizirajte u razredu raspravu o:- odgovornosti znanstvenika za budunost ovjeanstva- opasnosti zlouporabe znanstvenih dostignua- pogubnosti nedovoljne savjesnosti i strunosti u raspolaganju dosezima moderne znanosti.Hrvatska itanka 7, Dikli, Skok i Ivankovi, kolska naklada Mostar i kolska knjiga Zagreb, Mostar, 2005

U narednom primjeru uenicima se daje mogunost diskusije bazirane na nekoliko tvrdnji izreenih u odlomku knjige Mali princ. Time se pozitivno utie na razvoj govorne kulture uenika i uenje argumentovane diskusije.

Kako lisica vidi i doivljava ljude? Kojoj mudrosti je lisica nauila Malog Princa? Da li prijateljstvo dolazi samo po sebi ili se ono mora njegovati? Kako si shvatio/shvatila slijedee sentence (mudre izreke):a) Samo se srcem dobro vidi.b) Govor je ponekad izvor nesuglasica.c) Zauvijek si odgovoran za ono to si pripitomio.Pokuaj objasniti koje znaenje rije pripitomiti ima u ovom tekstu.

itanka za 6. razred osnovne kole, A. Softi, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2003

Ovo je vrlo dobar primjer koji uenicima nudi, prije obraivanja odreenog knjievnog djela, da sami predvide ta bi moglo biti u tekstu koje nosi navedeni naslov. Na ovaj nain uenici mogu iskazati svoja oekivanja od teksta s navedenim naslovom i jo im se nudi mogunost ilustracije pretpostavljene situacije, a sve u cilju razvijanja kritikog miljenja.

38



KOLA VOZI KOLOVOZPrije nego to proita tekst, pokuaj na osnovu naslova odrediti sljedee:Na osnovu naslova, u tekstu oekujem da se govori o...S obzirom na naslov, oekujem da tekst bude...Na osnovu naslova, nacrtaj ilustraciju za pretpostavljeni tekst.

itanka za 6. razred osnovne kole, A. Softi, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2003

U sljedeoj pjesmi se naglaava jedna od univerzalnih vrijednosti - vjera u ovjeka. Pjesma se nalazi na naslovnoj strani udbenika iz kojeg je preuzeta i na samom poetku udbenika, i svojim pozitivnim tonom boji cijeli udbenik.

, . . , , , ; , . ; , . , , ; , , , ., . , , .

itanka za 7. razred osnovne kole, Stefanovi, Liina, Gakovi i ekara, Zavod za udbenike, Istono Sarajevo, 2005

Uenicima je na primjeru razliitog prevoda istog odlomka (jedan tampan u Sarajevu, drugi u Zagrebu) data na uvid mogunost drugaijeg prijevoda kako se ista misao s originala moe iskazati da dva naina u prijevodu. Ovdje je potrebno napomenuti da nisu navedena imena prevodilaca, iako se govori o njihovom radu.

. ., , - - ? , , . ? - , . , , - . - . - . - . - , . , , - ., , , - ., , - .



.( , , , , 1986).

Oliver TwistFaginu se oduljilo lice, pa je naizmjence pogledavao u mladu damu - koja je bila kieno, da ne kaemo raskono odjevena: crvena haljina, zelene cipele i uti papirni uloci za uvojke - i u ono drugo ensko bie.Draga, Nancy upita Fagin blagim glasom, ,,a ta ti veli?Da je sve utaman i da uzalud moljakate, Faginel, uzvrati Nancy.ta hoe time rei?, na to e gospodin Sikes oinuvi je mranim pogledom.To, Bille, to sam rekla! odvrati ona spremno i mirno.Pa ti si kao stvorena da ide onamo, razmiljao je naglas Sikes. U onom kraju nitko te ne poznaje.to ja i ne elim, uzvrati Nancy istim mirnim glasom. I zato neu da idem, Bille!Ona e ii, Faginel ree Sikes.Ne, Fagine, ona nee! sikne Nancy. Jest, Fagine, ona hoe! mimo e Sikes.I Sikes je bio u pravu.

(Charles Dickens, Oliver Twist, Mladost, Zagreb, 1980).

( ) - , , : . , - . . , . , .

Srpski jezik i kultura izraavanja za 9. razred osnovne kole, Kovevi i Savi,Zavod za udbenike, Istono Sarajevo, 2005

Slijedi primjer koji u sebi sadri i pozitivnu i negativnu valenciju Pozitivan je iz razloga to potie uenike da razmisle i upoznaju se sa obiajima i drugih religija, i iri njihova shvatanja o svijetu. Negativan je iz razloga to autori polaze od pretpostavke da su svi uenici koji se koriste ovim udbenikom jedne vjeroispovijesti, u ovom sluaju, katolike, dok su pripadnici drugih vjeroispovijesti kategorisani kao drugi.

Proui zato i opisi kako krani proslavljaju trenutak Kristova roenja? Koji se obiaji njeguju u tvome zaviaju? Kako se Kristovo roenje obiljeava tijekom religioznih obreda, a kako u obiteljskom okruenju? Potrai podatke i ukratko opisi kako svoje vjerske praznike slave pripadnici drugih vjera?Hrvatska itanka 7, Dikli, Skok i Ivankovi, kolska naklada Mostar i kolska knjiga Zagreb, Mostar, 2005

40



5.1.1.2 Primjeri koji NISU u skladu sa Zakonom i reformskim obeanjima

U udbenicima se nalazi vei broj negativnih primjera nego onih koje bismo mogli istai kao vrlo pozitivne, odnosno eksplicitno u skladu sa Zakonima i Obeanjima. Najvie je primjera koji se odnose na isticanje razliitih sadraja, na primjer samo jednog naroda, drave, kulture ili religije. Vrlo je primjetna tendencija da se kao dobro istie jedino ono to je nae i da se ne daje vanost niti uvaava ono to je njihovo. Po frekvenciji pojavljivanja slijede primjeri u kojima se ne potie osjeaj pripadnosti. Ovi primjeri se obino pojavljuju kao primjeri koji ne potiu osjeaj pripadnosti dravi Bosni i Hercegovini ili koji potiu pripadnost nekoj drugoj dravi. Tu su i primjeri koji potiu pripadnost samo jednoj kulturi i njenom knjievnom nasljeu, dok se ostale uopte i ne spominju kao da nisu nastajale u isto vrijeme i na istim prostorima. Trei po frekvenciji pojavljivanja su negativni primjeri u kojima se stavlja naglasak na ugroenost jedne kulture, jezika ili naroda. Odmah iza toga slijede primjeri koji na stereotipan nain prikazuju samo jedan narod, normu jezika ili religiju .

Kontekst u kojem se najee pojavljuju negativni primjeri je meudravni, zatim unutardravni, dok je broj negativnih primjera na osnovu ostalih konteksta skoro zanemarljiv. U odnosu na sadraj, negativni primjeri se najee odnose na narod, a potom na kulturu, dravu i jezik.

Kakav je odnos negativnih primjera u udbenicima kada ih posmatramo u okviru pojedinih nastavnih planova i programa u Bosni i Hercegovini?

Generalno gledajui, u svim nastavnim planovima i programima najvei je broj onih primjera koji istiu jedan narod, jezik ili kulturu s tim da su oni znatno ei u udbenicima koji se koriste u hrvatskom i srpskom nastavnom planu i programu. Primjeri koji su oznaeni kao oni koji imaju tendenciju da istiu samo jedno (dravu, narod, religiju, jezik...) uglavnom se odnose na spominjanje samo jednog (svog) naroda, isticanje jednog (svog) jezika, kulture i slino. U udbenicima koji se koriste u srpskom Nastavnom planu i programu imamo najvie primjera stereotipnog prikazivanja razliitih sadraja, ugroenosti i diskriminacije.

Grafikon 3:BiH teme - Prosjean broj negativnih primjera za pojedine teme u udbenicima po Nastavnim planovima i programima

0

5

10

15

20

25

30

35





1.E Naglasak na ravnopravnosti / naglasak

na ugrozenosti


O B R A Z O V A N J E U B i H : ^ E M U U ^ I M O D J E C U ?O B R A Z O V A N J

analysis of teaching books for national subjects 2007 bh

Documents