FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE I ANALIZA31.03.2011.

Zadatak br. 1

Preduzeće “A” može proizvesti proizvod “P” na mašinama “X” i “Y”. Poznato je:

MAŠINA100%-UČINAKkomada

T R O Š K O V IPLATE AMORTIZACIJA OSTALI TROŠK.UKUPNO Varijator Ukupno Varijator Ukupno Varijator

“X” 25.000 40.000 4 30.000 1 10.000 8“Y” 25.000 30.000 6 30.000 0 20.000 5

Izračunajte:a) koju mašinu će preduzeće angažovati kod proizvodnje od 16.000 komada?b) koju mašinu će preduzeće angažovati kod proizvodnje od 12.000 komada?c) koju mašinu će preduzeće angažovati kod proizvodnje od 28.000 komada?d) koju mašinu će preduzeće angažovati kod proizvodnje od 35.000 komada?e) kod kojeg obima proizvodnje je preduzeću svejedno koju će mašinu angažovati?

Sve dobivene odgovore obrazložite.

Rješenje:

Troškovi mašine XPlate:Ukupni troškovi 40.000KMVarijabilni troškovi = 16.000 Fiksni troškovi = 24.000 VT/jed = 0,64Amortizacija:Ukupni troškovi 30.000KMVarijabilni troškovi = 3.000 Fiksni troškovi = 27.000 VT/jed = 0,12Ostali troškovi:Ukupni troškovi 10.000KMVarijabilni troškovi = 8.000 Fiksni troškovi = 2.000 VT/jed = 0,32 UKUPNO: Fiksni trškovi = 53.000 VT/jed = 1,08

Troškovi mašine YPlate:Ukupni troškovi 30.000KMVarijabilni troškovi = 18.000 Fiksni troškovi = 12.000 VT/jed = 0,72Amortizacija:Ukupni troškovi 30.000KMVarijabilni troškovi = 0 Fiksni troškovi = 30.000Ostali troškovi:Ukupni troškovi 20.000KMVarijabilni troškovi = 10.000 Fiksni troškovi = 10.000 VT/jed = 0,40 UKUPNO: Fiksni trškovi = 53.000 VT/jed = 1,12

Za količinu od 16.000 komada

UTx = 53.000 + 16.000*1,08 = 70.920KMUTy = 52.000 + 16.000*1,12 = 69.920KM

Za količinu od 12.000UTx = 53.000 + 12.000*1,08 = 65.960KMUTy = 52.000 + 12.000*1,12 = 65.440KM

Na bazi dobijenih rezultata vidimo da je u oba analizirana slučaja bolje koristiti mašinu Y. Ono što se vidi odmah iz početne tabele jeste činjenica da su troškovi kod proizvodnje od 25.000kom identični za obje mašine. Ovo znači da je kod proizvodnje od 25.000 kom svejedno koju mašinu ćemo koristiti.

Da nije zadatak postavljen na prethodno prikazani način onda bi bilo potrebno liniju troškova mašine X izvjednačiti sa linijom troškova mašine Y i izračunati količinu pri kojoj su trokovi jednaki i pri toj količini bi onda bilo svejedno koju mašinu će koristiti preduzeće za svoju prozvodnju.

Količine od 28.000kom i 35.000kom prelaze 100% iskorištenje kapaciteta a to je 25.000 kom te za ove količine je nemoguće raditi analizu.

Zadatak br. 2

Preduzeće "A" planiralo je proizvesti 15.000 komada proizvoda "P" (100%-tno iskorištenje kapaciteta). Plan je ostvaren sa 70%, tj. proizvedeno je 10.500 komada proizvoda "P". Poznata je planirana i ostvarena cijena koštanja:

STRUKTURA CIJENE KOŠTANJA

VARIJATOR ZA PLAN

OSTVARENJE PLANA 10.500 KOMADA

PLAN ZA 15.000 KOMADA

Utrošeni materijal 6 170.000 200.000Usluge 5 38.000 44.000Amortizacija 0 36.000 36.000Doprinosi 5 28.000 40.000Porezi 6 20.000 30.000Plate 8 65.000 90000Cijena koštanja - 357.000 440.000

Izvršite analizu ostvarenja plana proizvodnje i donesite kratak zaključak sa obrazloženjem.

Rješenje:

Iz postavke zadatka vidimo da je planirana cijena koštanja 440.000KM za 83.000KM veća od ostvarene. Zaključak bi bio da smo dobro poslovali i ostvarili za 83.000KM manje troškova od planiranih. Međutim problem za ovakvo upoređivanje nalazi se u količinama koje nose ove troškove, a to su količina od 15.000kom i količina od 10.500kom.

Tako da je planirana jedinična cijena koštanja 29,33KM/kom dok je ostvarena cijena koštanja 34KM/kom. Iz ovakvog odnosa vidimo da je ostvarena cijena koštanja nepovoljna te da je za 4,70KM/kom veća od planirane. Zaključak bi mogao biti neefikasno poslovanje. Međutim postavlja se pitanje šta je sad od ovo dvoje relevantno za upoređivanje. Odgovor je da nije ni

jedan od ovih podataka relevantan za donošenje zaključka o ostvarenoj cijeni koštanja kao ni o odnosu planirane i ostvarene cijene koštanja.U narednoj tabeli je prikazan način eliminisanja stepena zaposlenosti kao faktora smetni u komparativnoj analizi. Potrebno je dakle da na bazi plana za 15.000kom proiciramo sada plan za 10.500kom i tek onda da vršimo upoređivanje ostvarenih troškova za 10.500kom sa planom za 10.500kom kako bismo vidjeli kako smo poslovali.

Cijena koštanjaPlan za 15.000

Varijator za plan

TROŠKOVI Plan za 10.500

Ostvarenje plana

OdstupanjeFT VT VT/jed

Materijal 200.000 6 80.000 120.000 8 164.000 170.000 -6.000Usluge 44.000 5 22.000 22.000 1,47 37.435 38.000 -565Amortizacija 36.000 0 36.000 0 0 36.000 36.000 0Doprinosi 40.000 5 20.000 20.000 1,33 33.965 28.000 5.965Porezi 30.000 6 12.000 18.000 1,2 24.600 20.000 4.600Plate 90.000 8 18.000 72.000 4,8 68.400 65.000 3.400UKUPNO 430.000 374.400 357.000 7.400

Vidimo da su nam ostvareni troškovi za 7.400KM niži u odnosu na planirane troškove što znači da smo iz ugla posmatranja ostvarene cijene koštanja efikasno poslovali.

Zadatak br. 3

Izvršite analizu uticaja promjene ekonomičnosti proizvodnje i ostvarenih troškova na nivo realizovane proizvodnje ako su poznati sljedeći podaci:

PODACIPERIODI2004. 2005. 2006.

Ostvarena proizvodnja 100.000 150.000 120.000Troškovi 95.000 141.000 110.000Profit 5.000 9.000 10.000Akumulirana dobit 8.000 9.000 9.500Broj zaposlenih 40 42 50

Rješenje:

POKAZATELJI 2004. 2005. 2006. '04 2005. 2006. 2005. 2006.Ekonomičnost 1,0526 1,0638 1,0909 - +0,0112 +0,0271 - 1.064 3.820Troškovi 95.000 141.000 110.000 - +46.000 -31.000 - 48.420 -32.980Z.U. - - 516 -840Ostvarena pr. 100.000 150.000 120.000 - +50.000 -30.000 - 50.000 -30.000

Metoda izolacije podrazumijeva izolovano mjerenje uticaja određenih faktora na naivo posmatrane i analizirane pojave. U ovom slučaju traži se ispitivanje uticaja nivoa ekonomičnosti i nivoa ostvarenih troškova na nivo ostvarene proizvodnje. Ono što je bitno naglasiti za metodu izolacije jeste da je u prvom redu potrebno uspostaviti odnos gdje je nivo analizirane pojave jednak produktu njenih faktora odnosno Z = Y*X, u ovom slučaju ekonomičnost * troškovi treba predstavljati iznos ostvarene proizvodnje. Iz ovog vidimo da je ekonomičnost u stvari odnos ostvarene proizvodnje i troškova.

Znači prvi dio tabele su izračunati pokazatelji ekonomičnosti i predstavljeni iznosi troškova i ostvarene proizvodnje. U drugom dijelu tabele potrebno je izračunati razlike u ostvarenim iznosima tekuće u odnosu na prethodnu godinu kako bi se znalo dali se određeni faktor i sama pojava povećao ili smanjio. Kada smo utvrdili razlike računamo pojedinačni i zajednički uticaj svakog od faktora na nivo pojave.

Prvo računamo kako je to na nivo ostvrene proizvodnje djelovalo povećanje troškova od 46.000KM u 2005. godini ako ekonomičnost ostavimo nepromijenjeu tj. na nivou od 1,0526 i vidimo da će se u ovom slučaju proizvodnja povećati za 48.420KM (1,0526*46000=48.420). Drugi korak je da troškove ostavimo nepromijenjenim tj. na nivou od 95.000 a da ekonomičnos povećamo za 0,0112 i ovo će dovesti do povećanja obima proizovdnje za 1.064KM. (95.000*0,0112=1.064KM). Posljednji izračun je zajednički uticaj promjene oba faktora i njega dobijemo kao produkt izmjena. Znači računamo za koliko će se promijeniti proizvodnja ako troškove povećamo za 46.000KM i produktivnost povećamo za 0,0112 pa imamo podatak da će se proizvodnja povećati za 516KM. Ukoliko sada saberemo sve ove promijene vidjeti ćemo da se proizvodnja povećala za 50.000KM. Razlike koje su utvrđene u 2005. u odnosu na 2004. pokazuju također da je stvarno povećanje i bilo 50.000KM. Znači zadatak metode izolacije jeste u tome da utvrdi razloge zašto je došlo do povećanja proizvodnje u iznosu od 50.000KM. Znači povećanje od 50.000KM uzrokovano je promjenom odnosno rastom troškova od 46.000 što je uz nepromijenjenu ekonomičnost dovelo do povećanja obima ostvarene proizvodnje za 48.420KM, zatim povećanjem ekonomičnosti za 0,0112 uz nepromijenjene troškove u iznosu od 1.064KM, te zajedničko dejstvo promjene ekonomičnosti i promjene troškova dovelo je do povećanja obima proizvodnje za 516KM.

U 2006. radite zadatak i komentarišete ga na isti način.

Zadatak br. 4

Poznati su sljedeći podaci:

PODACI PERIODII II III

Instalisani kapacitet 50.000 53.000 59.000Investiciono i tekuće održavanje 2.000 2.500 2.700Praznici i ostali opravdani gubici 700 900 1.300Planirano korištenje kapaciteta 43.000 48.000 54.000Ostvareno korištenje kapaciteta 40.000 45.000 50.000

Izračunati:a) pokazatelje iskorištenja, zaposlenosti i učinka kapaciteta,b) uticaj promjene pokzatelja učinka i zaposlenosti na iskorištenje kapaciteta,c) sve dobivene rezultate obrazložite

Rješenje:Osnovni pokazatelji korištenja kapaciteta jesu pokazatelj učinka, zaposlenosti i iskorštenja kapaciteta. Navedeni pokazatelji se izračunavaju na sljedeći način:Zaposlenost kapaciteta = planirani kapacitet / realno ostvarivi kapacitet

Učinak kapaciteta = ostvareni kapacitet / planirani kapacitet

Pokazatelj iskorištenosti kapaciteta = ostvareni kapaciete / realni kapacitetRealni kapacietet = Ukupno instalisani kapacietet – sati opravdanih gubitaka

POKAZATELJIPODACI I II IIIUčinak kapaciteta 90,91 96,77 98,18Zaposlenost kapaciteta 93,02 93,75 92,59Iskorištenost kapaciteta 84,57 90,72 90,90

RAZLIKE PODACI I II IIIUčinak kapaciteta - 5,86 1,41Zaposlenost kapaciteta - 0,73 -1,16Iskorištenost kapaciteta - 6,15 0,18

UTICAJIPODACI I II IIIUčinak kapaciteta - 5,45 1,32Zaposlenost kapaciteta - 0,67 -1,12Zajednički uticaj - 0,04 -0,02Iskorištenost kapaciteta 6,16 0,18

Zadatak br. 5

Izvršite analizu statike stalnih sredstava na osnovu sljedećih podataka.

PODACIPERIODI2004. 2005. 2006.

PREDUZEĆE »A«Vrijednost proizvodnje u 000KM 5.550 5.670 5.400Ukupno stalna sredstva u 000KM 4.960 5.250 5.600Aktivna stalna sredstva u 000KM 4.400 5.100 4.900Instalisana snaga strojeva 1.900 1.950 1.950Broj zaposlenih 290 310 315Broj direktnih radnika 240 280 275

Izračunajte sljedeće pokazatelje:

a) bruto randman,b) neto randman,c) tehničku opremljenost – vrijednosno,d) tehničku opremljenost – naturalno.

Za ocjenu odnosa vrijednosti koristite sljedeće pondere: ad a) 20%; ad b) 20%; ad c) ?; ad d) 30%. Za indeksnu osnovu koristite pokazatelje za 2006. god. Metodom ocjene odnosnih

vrijednosti ocjenite poslovanje preduzeća A kroz posmatrani period. Sve dobivene rezultate obrazložiti.

Rješenje:

PREDUZEĆE „A“

Pokazatelji

PODACIPERIODI2004. 2005. 2006.

Bruto – randman 1,119 1,08 0,965Neto – randman 1,262 1,112 1,102Tehnička opremljenost – vrijednost 15.172 16.452 15.556Tehnička opremljenost – naturalno 7,917 6,965 7,091UKUPNO - - -

U ovom zadatku potrebno je izvršiti analizu stalnih sredstava ispitujući odnose između navedenih pokazatelja. Ukoliko bilo koju ocjenu želimo dati jednim sintetizovanim pokazateljem onda to radimo koristeći metodu ocjene odnosnih vrijednosti. Prvo na bazi poznatih odnosa računamo pokazatelje.

Pokazatelji se računaju na sljedeći način:

Bruto randman = Vrijednost proizvodnje / Ukupna stalna sredstva

Neto randman = Vrijednost proizvodnje / Aktivna stalna sredstva

Tehnička opremljenost vrijednosno = Aktivna stalna sredstva / Broj zaposlenih

Tehnička opremljenost naturalno = Instalisana snaga strojeva / Direktni radnici

Indeksni brojevi

PODACIPERIODI2004. 2005. 2006.

Bruto – randman 116 112 100Neto – randman 115 101 100Tehnička opremljenost – vrijednost 98 106 100Tehnička opremljenost – naturalno 112 98 100UKUPNO - - -

Prvi korak u izračunu pokazatelja za ocjenu odnosnih vrijednosti jeste izračun baznih indeksa za čiju osnovu je uvijek u zadatku data bazna godina. U našem slučaju je to 2006. godina.

Ocjena odnosnih vrijednosti

PODACIPERIODI2004. 2005. 2006.

Bruto – randman 23,20 22,40 20Neto – randman 23,00 20,20 20Tehnička opremljenost – vrijednost 29,40 31,80 30Tehnička opremljenost – naturalno 33,60 29,40 30UKUPNO 109,20 103,80 100

Nakon što izračunamo indekse ponderišemo ih datim ponderima koji u stvari predstavljaju vrijednost svakog od pokazatelja pa će odnosni broj za bruto randman za 2004. godinu biti 20% od indeksa bruto randmana za 2004. godinu. (116*20%). Komentar se sastoji u komentarisanju ukupnih iznosa pa nam je poslovanje na bazi pokazatelja stalnih sredstava u 2004. bolje za 9,20% dok je u 2004. godini 3,80%. Nakon ovoga potrebno je da komentarišete pojedinačne pokazatelje kolike su bile promjene i šta je uzrokovalo te promjene.

8. Primjenite metodu eliminisanja stepena zaposlenosti kao faktora smetnji u komparativnoj analizi poslovanja tri preduzeća (po Schottu i Schnettleru), ako je poznato: - u 000 KM -

PREDUZEĆESTEPEN ZAPOSLENOSTI

TROŠKOVIPRIHOD

VARIJABILNI FIKSNI UKUPNI"A" 80% 2.000 ? 3.000 3.200"B" 90% 1.900 1.000 ? 3.300"C" 64% ? 1.200 3.000 2.900

Utvrdite uspjeh u sva tri preduzeća i izračunajte kako bi stepen zaposlenosti preduzeća "B" (90%) uticao na uspjeh preduzeća "A" i "C". U zaključku istaknite koje preduzeće je najbolje poslovalo.

Kada želimo eliminisati stepen zaposlenosti kao smetnju u komparativnoj analizi poslovanja dva ili više preduzeća koristimo metodu Schotta i Schnettlera. Prema ovoj metodi potrebno je poslovanje preduzeća svesti na jedan jedinstveni stepen zaposlenosti te onda vršiti upoređivanje.

Kako bismo preduzeća sveli na zajednički stepen zapslenosti kapaciteta potrebno je da iračunamo koeficijent izravnanja.

Koeficijent izravnanja računa se na način da se stavi u odnos stvarna i normalna zaposlenost.

K.I. = Normalna zaposlenost / stvarna zaposlenost

U našem primjeru prvo što trebamo urditi jeste uporediti uspješnost poslovanja preduzeća prije eliminisana smetnji izazvanih različitim stepenom korištenja kapaciteta.

Finansijski rezultat

A = 3.200.000 – 3.000.000 = 200.000KM

B = 3.300.000 – 2.900.000 = 400.000KM

C = 2.900.000 – 3.000.000 = - 100.000KMIz ovako izračunatih finansijskih rezutata vidimo da je najbolje poslovalo preduzeće B dok je najslabije poslovalo preduzeće C. Međutim preduzeća su poslovala na različitim nivoima iskorištenja kapaciteta pa je potrebno izravnati iskorištenost pomoću koeficijenata izravnanja.

Koeficijent za preduzeće A = 90/80 = 1,125

Koeficijent za preduzeće B = 90/64 = 1,406

Kada smo izračunali koeficijente izravnanja provjeravamo dali su nam u zadatku date ukupne veličine troškova i prihoda ili su dati ovi iznosi u prosječnim iznosima.

Ukoliko su date ukupne veličine onda ćemo koeficijentom izravnanja množiti varijabilne troškove i ukupne prihode dok će fiksni troškovi ostati nepromjenjeni. Ukoliko su date prosječne veličine onda će varijabilni troškovi i prihodi ostati nepromijenjeni dok će se fiksni troškovi dijeliti sa koeficijentom izravnanja.

U našem slučaju date su ukupne veličine što znači da trebamo korigovati varijabilne troškove i prihode.

Obračun za preduzeće A

Ukupni prihodi 3.200.000 * 1,125 = 3.600.000KMVarijabilni troškovi 2.000.000 * 1,125 = 2.250.000KMFiksni troškovi ostaju nepromijenjeni = 1.000.000KMFinansijski rezultat = 350.000KM

Obračun za preduzeće B se ne mijenja.

Obračun za preduzeće C

Ukupni prihodi 2.900.000 * 1,406 = 4.077.400KMVarijabilni troškovi 1.800.000 * 1,406 = 2.530.800KMFiksni troškovi ostaju nepromijenjeni = 1.200.000KMFinansijski rezultat = 346.600KM

Prema novom obračunu vidimo da je došlo do promjene u finansijskim rezultatima pa je tako finansijski rezultat kod preduzeća A za 150.000KM veći, odnosno bio bi veći kada bi preduzeće A poslovalo sa 90% iskorištenosti svojih kapaciteta. Finansijski rezultat preduzeće C bio bi za 446.600KM veći kada bi umjesto sa 64% preduzeće poslovalo sa 90% iskorištenosti kapaciteta.