YISSN 0350-1418 Gazi Husrev-begovebiblioteke KNJIGAXV-XVI lJ J7 Sarajevo,1990. REDAKCIONI ODBOR: Ismet BuSaLlic,MehmedalijaMustafa dr Fikretdr Fehim Nametak i hfzMahmud GLA YNI I ODGOVORNI UREDNIK: Mustafa Naslovna strana:IsmetKaligrafska dekoracija na naslovnoj stranikopija je natpisa Osmanehdine biblioteke u Sarajevu (sadanazidu GaziHusrcv-bcgove biblioteke) GaziHusrev-begova biblioteka,Sarajevo, Obala PariSke komune 4 l l l ; r DrAdem DOKUMEN AT O PRVOM SLUBENOM POPISU HUSREV -BEGOV A VAKUFA IZ 1604. GODINE Svetojekodnasnapisanoovakufimapredstavljasamovieili manje priloge za rasvjetljavanje viestruke uloge koju je ova us-tanova imala za ukupan drutvenirazvitak muslijmanskog stanovnitva, a posebno zarazvitak gradskih naselja u periodu osmanske vlasti. Takav je iovajprilogkojiXVIIdaje finansijska stanjeovognajbogatijegivakufauBosni.Ostaje, potreba idunost daseu jeddnoj ozbiljnoj, sveobuhvatnojstu-dijiobjasne svi aspekti istorijske uloge ove ustanove. A ta uloga je velika i viestruka. Treba samoimatinaumu daseOsmanskadrava brinula samozavojsku i upravu, dok je rj eavanje krupnih drutvenih pi-tanja bilo preputeno privatnojinicijativi, uglavnomustanovi vakUfa. Na Husrev-begov vakuf u XVI osvrtao samsei ranije,uglav-nomnaosnovuturskihpopisanihdeftera. IPrezentiranjeovogizvornog dokumenta predstavlja nadopunu onoga to je ranije publikovano. Za sagledavanje jednog vakufa osnovniizvor je vakufnama.Zna se da je Husrev-beg osnovaosvojvakuf satrivakufnameu perioduod6 godi-na,oddecembra1531.donovembra1537.zasagledavanje cjelokupnog njegovavakufa,nisu dovoljnesamovakufname,trebauzeti u ozbir jo i turskepopi sne deftere, kao idmgu dokumentaciju koja govo-rio tome vakufu.Nastajale su promjene.Mutevelije su bile ovlatene da upovoljnimuslovimavakufskuimovinu, da podiu inove objekte.Tako,arhitektonski javna banjanije sadrJ.anau timfa-kuvnamama, a navedena je u ovomnaem dokumentu.Vjerovatno je bila podignuta u posljednjim godinama Husrev-begova ivota. nisva zavj etana dobra nisuspomenutim vakufnamama. Nisuu nji -manavedenadobrakoja je Husrcv-begzavjetao u Poegi.Nakonosvo-jenja Poege 1536., to je poduzeo sa smcderevskimsandakbcgomMeh-med-begom Husrev-beg je stekao mul kovne posjede i u 1.GaziHusrev-bcgavivakufiutcanjskojnahijiuXVI Analill-Ill,1974; H usrcv -begovvakuf na p rel zu iz XVI u XVU Anali IX-X,1983. 3 Y' ' '...... .. .. "(""""'=' .. ,,,,

t ... :;;a:::::; ' J j.... _..! '. . (-- .. ;. , ..,.. ...... -...... ,.. ... , ..

-- r- .. . t_ . ... . } - .... ..-- . , . .. ( .. ....... . - ---... ,.--... .......,:::;::-' . ... 'o - lx --e. _,.. ....... .." , ..',.,.;, .. . ,......

., ..... "..".. ..,. - , ;&JJ ..tl -,-; ,_ ,..-. N\l -, .... \..,, '.... ' ' "\ " \:::>-,J ..... -.... . ....(':--... ., .. .... f r . . ll - \ o. ' -. J - ,.. .. .... #J.,;J" .. .. .w-- !J - . "l .... , (. \. ---------..I\.. .. . ' _ - - --------::; .-;: _J_,; . .J ." .. ,'ii!,'fl -;

' ....

... --...,....,. .-----... ,. , .. ....... __.",.._- l ' -:;o:;::; l l.tj ...-. ....l . .. ------------- ------,r .. Ir!J .. _,:.,.,.-.!J. ,;Ju, t ::JJ=> ...., . t ,.. _ , l ..... -. .. --- -... ... , ... .. ... :-.. ......... ' .... 4"....r' ... .. ' '- - _..,..11,. ,__ _ \ol l J .. ...... , ..... " '"-_ ,J,, r-, .--- l..... "..>..>lt .J if-r..?'.,)..:l, ." ....- \ U/_,11iot" f \,.. _,1$q.; ;r- . Z V(\o 9 l\ .JY.r - t:""-.,..,Q..j(JS":""o4\ \". l\ \fl l s...l..q"jif oy-".f- , ,,,, q;.)j, v-'.)q;,j -'_;_..,_)\

;1);)'k""'-l.1>:.,_,r &.... ( {3 .-,.-rJr) -\ 1 7. \.p , l.St:\. j. ,J.e/..J.., \_,.1 )r- l:.- ,>uv":....1:> :>'"V..J- ' u ,l.J_,; j\ 't:t::...> 5;-jlf y/ _}},. '. r J \ \\ '1\ , ..."lf;.. \ Cy/ 0/;.:, r .J\ \'ll\ s- l(_/, /\l ."- ., \o\ l (J l , (.if1"j$-, js_ \ " cvs \1\ v .,..- ,...-s-jJ'- fu o 1 r.tJ:j' ;.l .. 1"c.s.UJI\JJJ 1!-l.;Jjfi J l b l..:-' JJ ...... J.J (.SJ J Pored Mohammeda, a.s.je ivot bio tema mnogih divans-k.ihpjesnika Sto je i razumljivo j er j e on po islamskom vjerovanj u posljedn-jiBojiposlaruk, koji je primio posljednjuBojuobjavu,Kur'an i samimtim je utemeljiteljislama,scmoe i na stihove ilipjesme o drugim vjerovjesnicima Isa u (Isusu), Musau (Moj siju),Ibrahimu II u _.J.. _dcr.>ai:a.,.,i.>'-cu.ial _,.a_,r)l..,ll.. :lc e:,_, ii : J--1 ul u )JU.. .,l. ,;tll Jw ... _ < u->".!lc ,.L.!JJ. J J-vk t?ll..r'_, ,. l ... i l.>"li'.JISt"!'.JI_, 41-Ai_,, ..u."!:i L.u .. i,j ..r'-' 4 ,",!J r'il e oi ul ....!J4 .t.l r+llaj.. 1"11 4!-AiIf ll e :u :._. .... . (. - .I L.e){'f.! l c . .. , ... i L . 44) Usp. Napomeneuz prevodKur'anaBesimaKorkuta, izdanje Orijentalnog insLitula, sLr.45) m. str.17. 46) Napomene .. , str. 695. 47) fV, SLT.188. 69 Podudarnost jei uopte je ne treba dovoditi u pi-ranje. primjer sc objanjenja 19.ajeta sure an-Nadm: ,,ta kaete o Uilu i Uzzau ... "... c..sj...JI_, ..::..)Ul . U objaSnjcnju se kae: ,.Lat, Uzza i Menat su trinajpoznatija boanstvaprcdi sl amskih Arapa-mnogoboaca. Lat je bilo boanstvo stanovnika grada Taifa... 'c48 Zamahari pak ,, 'LSr' 0'14,c..s.)..a.J 'J ..::")lj l) - - '- ,...- - ., .., ....1. -:. llll ......"Li (S...J'-'.j-a,!1.lL.l! l'L- t...:,.,::_,)Ulc..sil ._.1 euJ-' il_.J liJI! tlu-' i ..'-'l ._. te- ..Lrl:J J 4L.. - . , l Gu ... l la . ' e- tl .:, LS: ._. .,......:, Jl"_ .. ejJ..u J -, l L _.....,_ ...)-l- """'...,--;u- .

4 6 Jo.'1 uk t1.!ul-S.ul?' ...j..cVl u .. _. .G't.oi_,Joil. al .-t .ISc..s.).a.JI_, je da je i ovdje korespondcntnost i zmeduKorkutovih Napomena i Zlrnahalijcva taf:ira neosporna. Moglibismonavoditijo mnogoovakvihprimj eragdje j e Korkutu vojprevod Zamaharfjeva Tako bisc moglo pokazati da je Korkutovprcvodvrijedan i zbog to sc poziva na Zamaharija,a to je samo po. ebi dobro jerpre-vodil tradicijuKur'ana.Prirodno je da jo mnogo vremena dokbudemou j ezikui malieS'arijskc,m u'tazi l ijske,su rij sk e, knjievne, filozofske i druge prcvode Kur'ana.Jer,uzaludno jeda jedan prevod, ma kako onmogao bili dobar, zadovoljisve kojiKur'anpoz-naJuu izvorniku. (Treba napomenuti da u okrilju urdu jezika postojipreko tristotine prevoda i komentara Kur'ana,49 a oni su i rezultat nesl aganj a pre-vodilaca i oko toga kako prenijetimnogobrojne kOJeKur'ansadr2iunutar svojih mnogobrojnih idubi-. n:u. Besi m Korkut je imaopovjerenjeu Zamaharijazbogiods- -tafsirsldh objanjenja tog znamenitog Perlijanca. Korku-wvaprcvodaKur'anaumnogome jeposljedicaZamaharijevauti caja. !\lnoge tafsi rske probleme kao tosu Boija noga ( til 1 J L.... ), Boije Lice Boije .,idenje a, ( ),Boiiji vidBoija ruka ( UJI drugapitanja....itd.) Besi mKorkut rJCSava po uputama Zamaharfja.Stogatrebapalj ivo pratitineantropo-morfnost Korkutova p rev oda( j_. L.; )i pristupititemeljitom principakakoKorkutovog,takoinai hdrugihprevoda Kur'ana. 48) ::\apomcnc .. , str. 692. 49) Csp.IsmetRinark,llalitErcn, World nil>ltography oftranslationsof themeanings of the liol}Qur'an(pr m ted translationsl S l S 1980), Jqanhul1406/1986.,pp.523687. 70 SUMMARY ZAMASHERI'SCOMMENT ARYONTHE KUR'ANTHE MAIN DETERMINANT OF KORKUT'S TRANSLATIONOF THE KUR'AN (A sketch) It is oftenassertedinthe Kur'anthat the Kur'anwasrevealedinArabicand therefore,thetranslatedKur'anis not theKur'an but the thranslator's workthe resultofhisimagi nation,religious,philosophical,ideological,and~ t h e r"constants"of thetranslator's viewof theworld.This is whycommentarors on the Kur'an havevaried intheir approachto -this problem.As opposedtothe so-calledAl-Manar schoolwhichdeclared eachtranslationof the Kur'ananunder-miningof Islam,thelater Egyoptiancommentators of theKur'ansuch asAl-Maragi and Shaltut hada more conciliatoryattitude. Theformer even statedthat translation of Kur'anis ina way donewithGad'sinspiration, while the latteris ofopinionthatnon-ArabMuslimsmayperformprayertranslatedintotheir mother tongue,what is more, theyare obligedto do so. Undoubtedly,it isgood to haveseveraltranslations of the Kur'an inone lan-guage.It is alsoindispensable.For, thereis no perfect translationof the Kur'an, sincethat text "resists" and"does not allow"itself to besubjected toa conven-tion(theological, phi losophical,scientific).Whenever theKur'an istranslated, there is always anuntranslated element. BesimKorkutisanexample of atranslator who wasaware of this.He was facedwithnumerous alternativestotranslate the Kur'an fromthe standpoint of histime,totranslateitwiththe helpof tefsirfrom another time,or tosuccumb to comprehension oftheKur'anfromthemost variedphilosophical, scientific, dogmatic,etc. areasof the 20th century,or just to sticktohi s goodknowledge of Arabic andgive a comprehensible,butinsufficiently "dogmatical ly"directed translat.i on. Therefore,facedwithallthese andother not mentionedalternatives,Bcsim Korkutchosethecommentaryof theKur'anby Az-ZamasheriAI-Kassaf and mainlyusedtheinterpretativesolutionof thisPersianinhistranslation. The present paper attemptsto prove the follown ~ theses:... - thatBesimKorkuttranslated most of msuflictently clearpomtsm accor- dance withthe Zamasheri's comment.ary, - that most of interpolations andextrapolmionsinthetranslmionarethe re-sult of Zamasheri'sinfluence onhim, - that,inmostcases,allpunctuationalsolutionsanddeterminantsof the Kur'anietext were LakenfromZamasheri, - that the dogmatic characteristics of theKorkut's translation of the Kur'anare very close toZamasheri'sMu' tezilitc principles, - that almost allcomments,commentarynotes,andexplanations were taken over formAl-Kassafa. 71 ... l l l DrEnesOSNOVAZAKATALOGIZACIJURUKOPISA NAARAPSKOMJEZIKU GLAVNIIZVORIINFORMACIJA Najvanijiizvor infonnacija priidentifikacijirukopisa, u ciljubiblio-grafskog opisa, jeste samrukopis. U njemutreba datiprednost podacima na naslovnojstrani,zati m kolofonu,a potominformaciji koja se nalaziu uvodu teksta i u samom tekstu.Ako traena informacija nije dos-tupna iz glavnog izvora, treba je potraiti u izvorima: - drugim rukopisnim prim jercima istog djela, -objavljenim izdanjima djela, -referencij alnim izvorima, -drugim izvorima. Uda se radi o zborniku, ili medmu' i, trebakodeks tretirati kaoglavniizvor informacija. Informacije dokojih se doloizvan gore na-vedenih, se registriraju u napomeni. Kodkodeksa sa vie djel a ona se naveduu redoslijedu pa se, na primjer, kae: kodeks iz tri djela: l ) arap-ski , 2) turski, 3) perzijski. EKSTENZIVNOSTOPISA Broj podataka zastupljenih u opisu od svrhe kataloga. Ubibliografskojkontrolirukopi snegradeokojojje ovdje opis obuhvata elemente za svaki pojedinikodeks. PriLome prvo saseu susretusa rukopisomjestenjegov oblik, odnosno povez.Zato je u svakom ekstenzivnijemopisu potrebno navesti podatke o stanjurukopisa, odnosno da lije rukopi s povezan ili nije.Netrebaposebnonaglaavatidarukopis- ukolikojepotrebnoda bude povezan - prethodno mora biti Pored ovog, potrebno je obratiti panjuna druge detalje- opisati materijal na kojem je rukopis (papir,velu m i sl. ).Ovo navodimo zbog toga to su pojedini rukopisni oblici na orijentalnim jezicima u kolekcijama BiH pisani na vel umu sa nekim kalendarima). Dodatne clemente vo-deniznakovi(vanoupotrebeza datiranjemrukopisa), 73 potojanjc i sJ.Treba vodili i to na prikazati- u kakvom je stanjurukopi s (kao tosu vodene flcke, i zjedcnost, baktcrioloka iPODATAKO AUTORU:IZBOR FORMEIMENAU KATALOGU PotiCbno je dali kompletno ime autora u transk.ripciji u po-sebnojli stiu prilozima), s tim da na prvom mjestu dol azi najbolje poznati dio imena, kako je to nani ei zneseno. Ako je podatako autorstvuuzet i z nekog drugog, a ne gl avnog i zvora, treba to na nagl asiti tuglasromzagradom i Ukoliko j e pak ime u rukopi su nekompl etno, pli opisu gaje potrebno kompletirati. Ime u smislu predstavlj a i zraz zasve sastavne dijelove naziva podkojim je neka osoba poznata. i slamska imena imala su ponekad vie od sedam elemenata satavljenih od titula, li enog ili imena, nadimka i drugih oblika apel acija, od kojih je sva-ko imalo odredeno u i votu Hi tab = pocasna sloenica je posljednji dio ad-din, kao u imenu: Qutb-ud-din A1uhammad bin Muhamm,Jd ibnQadi Zada ar-Rumi 'Umar al-Hayyam Ism imc: Qutb-ud-din A1uhammad bin Muhammad ibn Qadi ar-Rumi Kunya =imc najueg srodstvaascedentalno sa Abu kao prvom Abu H asim,Umm Fatima Nasab =imc najueg srodstva desccndcntalno: Ibn Hazm, al-Andalusi, B intSukayna Laqab = opisnipridjev, prcimcnjak: Du-1-Qarnayn (Dvorogi), Al-Gahi/. (Buljooki) ba= ime relacije pri pad nosu. porijekla, mjesta boravka: Al-BusnawiBosanac),Al-Kindi (pripadnik plemena K inda) Tahallus = Mah/as, ime:Muhlisi 'Unwan titula koja sc daje lici ma koja ni su visoki dri.avni kao u primjeru: Al-Alimal -Amil wa-1-Fadil al-Kami/ Ala' nd-Din, 'Ali Qu.c:ci ili: AJ-Hakim al - Waz.ir Abu 'Ali ai -Husayn bin Abdullah ibn Sina al-Buhari. Nosilac nekog imena moe kasnijim generacij ama bitipoznat podbi l o koJimodspomenutih el emenata, otuda potrebadascpri li komkatalogi zi-74 ran ja ime tako rasporedi da njegov najbolje poznati elemenat na prvo mjesto. se u tojfunkcijini sba kaoto je Al-Biruni inasab -ime najueg srodstva descedentalno, kao uIbn Hald un. Redoslijed elemenata kojinisuuliu redali cu biobikakoslijedi:hitab,kunya,ism, nasab i bilo koji drugidio imena. U jedinstvenu se odrednicu, popravilu, unosi samo onoliko elemenata koliko je pootrebno da sc autor identificira. Iza imena se u katalog,posebno za starije autore, u zagradinavode go- dina ili smrti,akosu poznati,a akonisu onda oznaka u kome su djelovali. Na kojije standardnogformata(12,5x 9,5cm)daljeseunosi naslovna arapskompismui u transkripciji, te ostali potrebni podaci -ime mjesto i godina pre pisa, kao i materij alni opis, itd ... Ukoliko je autor, pored toga to je poznat najednom od jezika, poznat i pod latiniziranom fonnom imena na kartici se navesti i to latins-kaformaimena,aliseuputitinaformuimena poznatunaarapskom. Tako A vicena biti: vidi:Ibn Srna,Abu 'Ali al-Husayn ibn 'Abdullah . NASLOV Brojne su s kojima sc rukopi sa kojielida ulvrdipravi naslov djela,ukoliko takavnije naveden.Djela ponekad nose od jednog naslova, ili vie djela imajuis li naslov. S druge strane, sva-kome tko sc bavi rukopisi ma poznao je da se i gube vanj-skilistovi knjiga, a upravo tilistovi sadri.c neke odnaj relevantnijih podata-kazaiden tri fikacijunaslova;imeautora, datumi prcpisa rukopisa. U svojoj dugojhi storiji arapski rukopis je dugo bio bez naslovne strane kakvupoznajemodanas. jeprvimpraznimlistom (zaStimim) koj i je sluio da zatititekst od kvarenja, Sto je bilo posebno va no za rukopise bez poveza. Prva strana prvog li sta (l a) pru7.ala je prostor i vlasnicima i prvima da zabi ljee podatak o svomvlas-nitvuilidastavesvoj a drugimadastaveprimjedbuo tomedasu djelo i datumkada scto desi lo. je ovdje kasnijom rukom stavljan naslov koji nije morao uvijek biti i originalni, odnosno pra-vinaslov djela sadr2anog u rukopisu. Otuda trebabiti oprezan pripreuzimanju naslova sa (l a) stranerukopi-sa. je da sc naslov nalaziiznad uvodnog dijela rukopisnog djela ilipak, ako tonij eonda jed on naveden poslije dfbage (posebne in-vokacije). 75 l Naslov djela trebanavestionakokakose pojavljuje u glavnomizvoru infonnacija (vidi navie) u transkripciji i u originalnom pismu. Uda nedostaje naslovna strana ili ako naslov nije naveden, treba dati naslov po kome je djelo poznato, ili naslov kojiindicira prirodu sadraja.Pri naslova potTebno je u napomeni navesti podatak o koritenom izvoru.Ukodeksasavierukopisnihdjelakojinemanaslova,a jedno djelo je po obimu preo v potrebno je naslov tog djela tre t i rati kao naslovkodeksa, a za ostaJe dijelove kodeksa izraditi uputnc li s-Potrebno je navesti i krajrukopisa u originalnompis-mu, ukoliko to prostor na IME PREPI kaovaan podatak u katalokomopisu,potrebno je navestiu transkripciji, naravno ukoliko je poznato. Kod rukopisa koji su prepisati autori njihova sadraja treba navesti da se radi o autografu. 6) RUKOPISA Islamskirukopi sje sapobonominvokacijom "Bismillah"i "Al-Hamdulillah", a su i razlozi pisanj a djela;pored togapovremenosuimena onoga kome je djelo biloTu se navode izvorinakoje se autor oslanjao, a uda sc ra-diloo komentarunavodilo sckojei djelo se komenti ra,odnosno djelo se saima ako se radi o saetku (muhtasar). Sadr2aj djela nije izdvojeno od teksta, iako je u starijim rukopisimasadrajponekad odmah na strani(l b) prvog li sta,pri su naslovi poglavlja po redoslijedu dolaenja. Ima da sadr2aj, razbijen po poglavljima, navede u pravougaonim okviri ma nacr-tanimkaoahovska na(l b) i2astranirukopisa,daklenasamom je tako naveden sadri.aj indiciran brojem poglavlja ( f asl) ili odjeljaka(bab)kojisuu nekimrukopi simaistaknutimastilomposebne boje,tojeimalosvojeopravdanj eu dasekori snikrukopi sa eli da upozna sa onim to djelo sadri, prije nego sc posvetiteksta. KRAJRUKOPISA(KOLOFON) Krajislamskog rukopi sa sadrini z podatakaposebnoza nje-govuidentifikaciju,a timei zaopi s.U njemuse navodi ime vrijeme i mjesto prepisa. Rukopi s moe sadr2avati sve ove pobrojane elemente,i ime autora djela, moe neke clemente ispustiti, a se desi da se na krajuteksta nenavede nijedan od ovih podataka.U datumapraksajedaseponekaddatumnavedeu 76 l l l ( l l l l l fonni,topredstavlja dodatniproblem pri datuma kada je pisanje rukopisa dovrSeno. OPISSADRAJ A Vanost sadraja rukopisa ne treba posebno naglaSavati, to u stvari do-lazi u prvi plan s obzirom na da je rukopis knjiga, a svaku knjigu knjigom prije svega tekst. MARGINE I GLOSE Bio jeislamskihrukopisa da.ostave margine na sve strane lista,a njihova irina je ovisila odformata lista,prisu, saobrazno fonnatu, rukopisi imali i irinu margine. Vremenomse ustalilapraksa da korisnicirukopi sa dopisujusvoje ko-mentare i biljeke na marginama, koji su mogli, a nisu morali bitiu vezi sa tekstom.U svakom to je rukopisu davalo kvalitet otvorene knjige, koja sepo volj i mogla dopisivati, ilise nanjegovimivicama mogla pisati nova knjiga to unosi novu dimenziju poslu njegove bibliggrafske obrade. Ovo je imalo utjecaja na stariju praksu u islamskom svijetu da se jedno ilivie djela tampaju na marginama nekog djela sa kojim sadrajno pone-kad nisu morali bitiniu kakvojsrodnosti. Takoder je bila praksa da se ko- men tar i kom enti rano djelopiuu kontinuiranomtekstu,prije tekst ili crvenom linijom. ISPRAVKEI DOPUNE Ako bise desilo da pogrijei, imao je datugrekuiz-brie i da preko izbrisanog mjesta napie ispravku, ilipak da pogreno nap-isanu precrta i daispravljenitekst dopie u prosrorukojislijedi.Ako bipak otkrio pogreku poslije zavrene strane ilirukopisa kao cjeline, onda biiznadprckriene greke dopisaotekst,dokbiisputenu unosiona mjesto ako je bilo prostora. U protrivnom, bi se dopisivala na margini, a tankom linijom vezala sa mj estom gdje treba da se nalazi. RECENZIJA I PARAFRAZA Recenzij a, adaptacij a,iliparafrazanekogdjela u opisunavedena podimenom koja je djelo parafrazirala il i priredila preradu osnov-nog djela. Ako pak nije poznato ime osobe koja je parafrazirala adaptaciju, ili pre-77 radu originalnog djela glavna odrednica je pod naslovom. Ako je kom enti-rano djelo na margini , a komentar se javlja na dijelu strane lista, komentar treba tretirati kao glavno djelo, a komentarisano djelo kao spored-no. Sve zapiseu rukopisutreba,prisvakom ekstenzivnijemopisu,identi-fikovatii razrijeiti , a tose odnosii na istina dostarijetke tekstove pisane taJnO pl som. VLASNICII na ilinamarginirukopi sa nalazimozapis da je knjiga bila uvakufljena za damiju, ilimed resu, ili da joj je neko bio vlasnik sa datumom kada je ona u tomposjedubila. Uporedosazapisima ovakvevrste,nailzaimonaprisustvo kojikaosvojevrsna tekovinani su dosada priv1,1klipanju kojuzasluuju.Prisustvovelikogbrojaovi h na orijentalnim rukopisima u naoj zemlji su o praksi posjedovanja privatnih i vakufskih biblioteka u prolosti. Ovise u postupkukatalogizacij e posebno evidentiraju, pri sena panjanaonekoj izasluujudodatnai cvcmualno detaljnij a istraivanja. Dei frovanje i izdavanje ovihtre-balo bi bili predmet posebne monografske obrade u U zapisimanarukopisima i podatke o njihovom kaoudbenika u procesu obrazovanja,na osnovibise mogl i utvrditi odnosikojisuu procesuobrazovanjavladali profesorai nji hovih MJESTONASTANKARUKOPISA Mjesto nastanka rukopisa se saznaj e iz kolo fonai ono je veoma vaanbibliografskipodatak. lako je rukopisa nastajalau poznatim kulturnim icentrimaislamskogsvijeta,ponekad ru-kopise koji vode porijeklo iz lokaliteta koje danas nije lahko identi fi kovati. Za njihovuidentifikaciju moramo referencijalnimizvorima, medu kojima su nezamjenjivigeografskikakav je,napriJTijer zastarija "Mu'gam al-buldan" Yaquta al-Hamawiaya", a za osmanskiperiod "Qamus al-a' lam" emsuddina Sami ja Fraerija i drugi. Akorukopis u kolofonu)sadr2iindikacij umjestaukomeje prepisan,Lo sc,kaovaanpodatak,navodiu katalogu,a akotajpodatak njjenaveden, trebasepotrudi tidaseutvrdinaosnovidrugihdostupnih 78 VRIJEMENASTANKARUKOPISA - DATIRANJE I ovaj podatak kao i podatak o mjestu nastanka rukopisa je sadr an ukolofonu. Akopaktajpodataknijenaveden, se na osnovi drugih (fonnapisma,vodeniznakoviisl.)Naravnoovidrugi postupci primijenj eniako nismo u stanju utvrditi vrijeme nastanka ru-kopisa na bazidostupnih referencijalnih izvora.Miljenje da papir, proiz-veden na Istoku, nije sadr.lavao vodene znakove, ne liava nas obaveze da se koristimo dostignutim rezultatima fili granologije, poogotovo kada se ima u vidu da je veliki dio svojih potreba za papirom Osmansko Carstvo zado-voljavalo uvozom iz talijanskih gradova ili gradova pod Austro-Ugarskom. Potrebno je u katalogu navesti dan, mjesec i godinu prepisa, ukoliko su nesumnjivo Godina po evropskom vremena stavlja se poslije godine po hidrli. Datumi sehronolokih tablica, od kojih je jedan primjerak tampan i u Sarajevu. FOLIJA CIJA Folijacija arapskih rukopisa nije bila sve do otprilike kraja 5. pohidri. Prvobitni fo1ijacije kojije sluio 7.azati tukonti-nuiteta teksta bio je da sc prva narednog lista ispie u lijevom donjem ugluprethodne strane. Ta praksa poznata je kao"at-ta'qibat".Kasnije je u praksu ulo redoslijeda broja listova, a ne strana. ru-kopisatrebadasamizvrifolijacijulistova(ane stranica) itosvakako grafitnom olovkom, ukoliko u rukopi surednibrojevi listova ni su navedeni. PISMO Arapski rukopis,kao i svakidrugipisanispomenik,ima svoje potpuno tekkadanamzarukom dagadeifrujemo.Toje posebno s obziromna velikibroj vrsta pisma na koj ima sunasta-jaliislamskirukopisi. Ovim sebavi posebna granahistorijskih nauka- paleografija. Za razliku od latinske paleografijc, koja ima dugu tradiciju, islamska pa-leografij a je novijeg datuma i moe se vremenski looi ratiu drugu polovinu 19. Svoj doprinos njenom razvoju dali su ostalih Dc Saci, W.Wright, Karabacek, A. Grohmann, a u novije vrijeme privukla je panju inekihnaih kojimajeodposebnevanostidjeloT. o arapskompismu.Napoljuislamskecpigraiike trebarad 79 \ \ Mehmeda sa Lriknjige podnaslovom ,.Islamska epigrafika na tlu Bosne i Hercegovine." Pismo svakog rukopisa treba briljivo ispitati , a rezultati do kojih se tim ispitivanjem saopStavaju se u opisu samo toliko koliko je potrebno da sc stekne jasna predodba o tipu i karakterupisma (nash, ta'Iiq, nash -ta'liq, sulus, riq'a,al-magribi).Poredosnovnog o tipupisma u paleo-grafskomsmislu,se ona obiljeja naosnovi kojihse rukopis moe smjestiti u svoj hronoloSki i geografski okvir. ILUMINACIJA - ILUSTRACIJA - POZLATA Iluminacije- ilustracije u arapskimrukopisima javljaju se u tru osnovna vida: 2) Ilustracija u znanstvenimrukopisima (medicinskim,fannakolokim, i 3) Pozlata u rukopisima i povezima. PraksailusLriranjaarapskihrukopisaustalilaseu drugompo hidrii crpilaje svoju prvobitnu inspiraciju iz i perzijskih izvora. Bilo je daseilustriranjevri nakonSto je zavreno pi sanje teksta, a pritome nije uvijek moraobitii ilustrator teksta. To je vidlj ivo ponekad iz samih rukopisa, u kojima se povremeno nailazi na ilus-tracije ili manje od dodijeljenog im prostora ili ihnemajer ilus-trator nije stigao da obavi svoj dio posla. Ilustracije su bliskoodraa vale sadraj knji ge koj u su ukraavale. Tako su knj ige iz fannakologije sadravale ilustracije ljekovitog bilja, medicinske knjige su donosilecrteesaanatomskimpredstavamaljudskog tijela, dok astronomski i astroloki spisi sadr2e predodbe planeta i astroloki h znako-vazodijak.a.U velikombrojudosadanji hbibl iografskihopisarukopisa ovaj elemenat bio je izostavljao. Iluminacij a sei ne registru je, il i se u najboljemsamo navodi podatak daje rukopis lijepo ukraen. Vremenom, dolo se dospoznaje da iluminacija mora bi tipred-met posebne obrade, Sto je moralo utjecatii na nj eno prisustvoubibliografski m opi sima. Kodnas,osimradaZ. Janei nekoliko priloga drugih autora (l. nemamo na raspolaganju radove koj i bise na nivou monografija bavili pitanjima kaligrafije i ilumi -niranosliislamskihrukopisa,a pogotovonemamotakvihkojibiscbavili obradom ilustracija u prirodoslovnim i ruko- pt strna. Prema Lome,ilustrativni materijal obavezno sc evidentira u katalokom opisu, a obim opisa ovisi o svrsikataloga. l POVEZ Povez rukopisne knjige, kaovaan elemenat njenog svojstva, pored utilitarne (da slui za zatitu teksta) imao je i funkciju. Za sada, izuzevrada H.o mudellitima i nekoliko priloga Z. Jane nemamo posebnih studija na temu islamskih poveza u jugoslavenskim kolekcijama.Natompoljuostajedasemnogotogauradi,kakona tako i na prezervaciji i restauraciji primjeraka u naSoj zemlji. Ako poveza nema, onda se to i konstatuje u opisu, dok se u da je povez navodipriroda Pritome se posebna panja na materijal koji je koriten za podlogu,zatim namaterijalsamog uveza, a posebno na omamente uti snute u koi. Ovi elementi, pored dekorativne funkcije, mogu da nam pomognu prigeografskom i kronolokom,Jociranju" rukopisa, jer je poznato da se umjetnost poveza mijenjala u zavisnosti od vremena i mjesta nastanka. nastojati da datira povez i u opisu obavezno navede da li je povez iz vremena nastanka rukopisa ili je moda kasnijeg datuma.Ima da su neki povezi starijiodrukopisa kojisuu njihuvezani, iako je ta pojava rijetka . HISTORIJA T Historijat rukopisa, datu saetomvidu,prezentira senaosnovi opodatak iz samog rukopisa i eventualnoizdrugihrukopisa i dokumenata, kao i na osnovi inventara, odnosno arheografskih podataka same zbirke. Izlaganje je kronolokoi treba da prikae sudbinu rukopisa od vremena njegova nastanka do vremena opisa. Ako nema podataka te vrste onda se to u opisu navede. U katalokim opisima islamskih rukopi sa ovog elementa opi-sa- akoga je bilo- svodiosenakratkunapomenuo tomeda je rukopis kupljenod Baeskije,naprimjer, ilinekog drugogantikvara,uz spomen godine kada se to desilo. se ovom elementu morati pokloniti panje, i geografsko porijeklo rukopisa, kao to jeu KataloguD.Kinga za kolekcijuEgipatskenacionalnebibliotcke. ZATITA sukroz praksudolidosaznanjada je najpovoljnijasredina za rukopise ona kojatemperaturukoja ne prelazi16 -21C, a vlanosat da ne prelazi 55%. 81 Rukopisitraedabudupovremeno odpraine,a posebnupa nju treba posvetiti njihovoj bakreriolokoj zatiti. Svi vaniji rukopisi jedne zbirke treba da budu snimljeni na mikrofilm koje onda treba koristili umjes-tooriginala. Ovoto je navienavedenotrebashvatitikaoprilogdiskusiji jednog pitanja urasvjetljavanju bi drugih autora bilo svaka-ko dobrodolo. LITERATURA KATALOGIZACIJA -' Abdal -Hadi,MuhammadFathi :al-Fahrasaal-mawdu'iya. Dirasafi ru 'us al-mawdu'al.Al-Qahira: Maktaba gari b,1985. 211 s. -Ibid.:al-Madhal ila ilm al-fahrasa li-1-kutub fi-1-maktabat, al -Fahrasa wa-t-tasnif, Al-Qahi ra:A-a' b,1399/1979. 260 s. - Anglo-AmericanCataloguingRules.Ed.byM.Gonnanand P.W. Winker. Second edition. Chicago: American Library Association., Ot-tawa: Canadian Library Association. Third printing 1985. - Str.110-124: ..Manuscripts (Including manuscript collecti ons)". - Atyam,MahmudAhmad(prcv.):Qawa'idal-fahrasaal-Anglu-Amirikiya. at-tab'aat-taniya,Amman: Gam'i yaal-maktabatal-urduniya, 1983. - Ibid. (prev):Al-Taqninad-dawliJi-1-wasfal -bibliyugralili-1-kutub. Tuni s;1982. Arapskiprijevod ISBDM-a. - Mirjana; S.Alfabetski katalog monografskih publika-cija, (Izrada i formiranje).Beograd: Narodna biblioteka Srbije, 1985. 232 s. D.:"Metodopisarukopi sau Arheografskomodjeljenju Narodne biblioteke u Beogradu". Bibliotekar, 1968, XX, 5. str. 326- 390. -Butina, K. I., V.B. Kobrin: "Rukopisnaj a k.ni ga v biblioteke i muzee (k metodikeopisanija ihranenija)".TrudiVIT,Gosudarstvenajabiblioteka SSSR imeni V.J.Lenina, Moskova, 1963, str.54-79. -Drutvo bibliotekara Srbij e:Pravila zaBeograd, 1957. posebno str.61-63. -Edirne pravila opisanija proizvedeni} dlya kataloga v. Do-polnenije k J i 2. Opisanije kn ig iizdani} na jazikah narodov Azii i Afriki. Moskva,1969, 292 s. 82 - Al -Gamil,Aysar'Abdal-Galil:Fahrasmawdu'ibi-1-kutubal-mawguda fi maktabamarkazihya' at-turatal-'ilmi al-'arabi. Bagdad. 1984. -Glumac, D.: Predmetni katalog u biblioteci opSleg tipa. Beograd: Na-rodna biblioteka Srbije, 198. 139 s. - Futufi, Miri Abudi:Fahrasaal-mahtul al-'arabi.Bagdad: Dar ar-raid li-n-naSr. 1980, 176 s . - Hai idov,Anas Arabskierukopisiiarabskajarukopisnaja tradicija Moskva: Izdatclstvo "Nauka". 1985. 303 s. S.: na orijentalnim jezicima i alhamijado." Str. 85- 140 u: Pisana rijet uBosni i Hercegovini= Thwritten word in Bosnia and Herzegovina. Sarajevo: Veselin Maslea, 1982. - Hamdy, N.:"Cataloging andClassifying Arabic Materici!s." Str. 268-296 u:Cataloging and Classification of Non-WesternMaterial.Concerns, Uses and Practices. Ed. bz M. M: Aman. London: ManseJI.1980.368 s. - Halifa, a'ban 'Abd al-Aziz:Qa'ime ar-ru'us al-mawdu'at al-kubra. al-mugallid al-awwal. Ar-Riyad: Dar al-murih 11-n-nar, 1405/1985. - Hepworth, Ph.:Archivesandmanuscripts inlibraries.London:The Library Association, 1958. -Instrukcija po opisani) u kn ig na jezikahstranZarubenogovosloka. Moskva:GosudarstvennajaordenaLeninabibliotekaSSSRimeni V .I.Lenina, 1960. - J.:"Katal oginkunabulabibliotekaAkademijenauka SSSR. Bibliotekarstvo, 1964, X, 4,str. 9-1 OO. -Kummerer, E.:Zur Katalogisierung der arabischen und nach arabischc gebildelen (Turkischen, Persischcn usw.) N amen.Ko ln, 1955. -Library of CongressSubject Headings.I-II.Washington: Libraryof Congress. Subject Cataloging Division, Processing Services.1980."Islam Science" Vol. I , str.11 39. - ISBD(A): standardnibibliografskiopisstarihmono-grafskih publikacija Biblioteknlllad ilNoIIU'iltiJIIU..SA'id"-Arfot - S.Lhhl, uMWt de MolfJin: ( 34?-348 de J.C.).Dona coll1 .. ;ullt.,.- oi,.)tMS in 1."""'.,,..,;,.,.,; w-esternbinclinc. frurnllrill, A.U.1900. ClllnV, p.341>; Jlt.ULl. 1019, ll , a78; Berlin SS67; 21CI;Culh:\1274,2026'; Dr. Supp.7114'. Hitti,Ph.et al.: catalogueof theGarretCollectionof Arabic-manuscripts. Princeton: Princeton University Press, 1938. str. 299. 4 :300- 'J7' l>O\KAMI'M.' r lAlA('l)f;\.hd, u,OL .........,.., rt N . ...,.. ,U...Aa....u& W4kf'll&.,.11ktd........flt euf1,. "f"tWttV",... UU .....,, .._euuW\dcU.. Dutut ,.,..ut'Cd;.t,U .a w ....,..a.,. ,,.,, t 1 - nn " .1!,.... ,.1; addlo.. WriW 1-ulula' nht.u fvaJ.UrOc:iwtt-.e"nGALOll 226. SUJ l3). Jozef : Arabische,TurkischcundPersischcHandschriften der Universiliitsbibliothek in Bratisl ava. Bratislava: Die Univcrsitatsbibliothek, 1961. str. 231 93 5 c;u. 18H . Komentar- dJelual-Flqlaai-Gicbar,(v.br .lH,' ).NopluoA\unod b.(- porljclclomIzBoane,umro 1098/1686. Brock. ll,as.. P is:ac:j eo-djeaobno l uJednu ejcllnu dj ela aa abidalrt-jasepripisujuAbuJJ:mlfl:oi- F!qhoi-Gicbor,ai-Flqla Al-b$GJ,ar-RWia,Klf4bol-"Ollml pa jbprokoment.arl- 0\-aj .komcnLlr d oblo je p:Urwljebo 1 njegov nut oci sovrcznc.n.ilal(a.l-MuqbUI:ol-"JIIam 6, 283; z.ahid-cfenclln!-Knw_14rf:Tobyinkcqibi' l muf lari,19). pOC"bJc::.J::! l-.!:S'.:='J ,.... L. 234;20X12. Ta"lfqlljtp, Omovnl tekst crve-nom!Inijem. Prve dvije stranlce obrubljenesatri tankr.emeljed-nomtirokomzl;tnorn,aosiA.Icjednom!irokomc rvenoml!nl]om. Papirbijel.gla!.,povezkon1,sooU_qkomom.1ml'!l3t.lna killi cama. Prep!s d:JVcle knj em 1101/1689. No l:nadk apiD,kojimalu pts d:aj eknjiga . kupljcoa:n26groa;k.ratbrup.navaovolji( ),k:>meotaruvodudjelaJ.lalabl-$agir,pis.mqsvekas.'ujc ne\1ctimrulr.oplsom,te sadrlDj. Nanaslo\-nojstrani j eupl.sHalllil,sinoSa.llhova,h:s.cl a()a. srezStoloc;ukome p!kdoj eovojrukopisuvnJcu(Jou bibliotekuCareve dlnm.l jc uSarajevu,15.AAbana12Hil826. l%Scbdl-e!cndlj!neblbliot.ukc. K. Katalog arapskih,turskihi perzijskih rukopisa.SvezakL Sarajevo. GaziHusrcvbegova bibl ioteka, 1963. str.402 6 t.5.J!-' Ul,.-'JJCJ)l J L..J cfo-11 :......._. ...JJ .... ..lJ.. ..,--- .,- ............,. J in YI..t:'a..J ._:.;JJJ;.. ;;JJn .1.;.!1 .;._\\. ,..... \,>< \ . ,......1\.0 )C\ \ ...rr .;i.....j"i."..., . 1..V"J/.V'. - "J' ... ./ V A .:. - .:.iln,.t" '- '"-..""' t.J..;_,ll - \ Katal oki zarukopi seupri jedloguHasan'Abda-ar' ija,Al-Qahira,1979.Hasan'Abda-ari:Al-I'dadaal-fannili-1-kulubfi -1-maktabaL Al-Qahira: Dar a-a'b, 1979. str.181. Cl 8 t - --------------.l._,l...:J.1 :...;J _;ll,_.-l - T .., X ,.-. :---:...-1--:.J..:..l lt>-' :IJ""Lat---: --ll:JI.JJ\'1 --------------=- ----. :i ll. _... ..t ----------------- :Uzorak za rukopise u Egipatskoj nacionalnoj bib/iole-95 96 9 Uzorakopisarukopisapredloenogodstrane Institutazaarapskerukopise1980.godine ("':"'l;< l l r--1). r---1) 1) ..::.. u. .J !. .;.u ,. ... :J l .).J'i lJ..W.

:.) !.... 'i lJ..W. :......,!-. = e: ..... 4," ... == c J ... l ... t,Jf= (J., -. 11 uf-,,f = JI .>-A= (:;-A t_,... =r . l ... .,", ' l=u 4 ;. . .. . =J u '-; ..lO Redosljedkatalokih uabecednomnizu ABC D:QQD G EFGG Hij lj IJK LjMNNjOPQ RS TT !UVWYXZ Vidi i S..,Transkripcij a arapskih i teksta." Bibliotekarstvo, 1960, 6, 3,Str. 37 ll Tabelazatranskripcijuarapskogteksta .ro:. :S!Jw?,w-- .. :.:.'.::J . Izvor: Tcufi k pismo, razvoj. karakteristike, problema lika. SaraJevo: OIJentalni institut, 1982. Str. 2 97 \ Transkripcija arapskih konsonanaLa i vokala Konsonaf\ti Dugivokali Ar- \ .., ',:ti'..:. : .. :.l:J . . ' bu l .. .l.rn,. ,',_." . . _,.- ..l *, .1', : :.: . ' li)- - . .. l ....o ..",'d l' -.- .....: , ,. .. , , : 1.c! :T'J_:..::.... J.:.:: Jr..". ;+-. ':::...'1:.;.: .. :. )'. . !-'ln. : \ .r'' ;:. .::: .'f:!' '..- : ..:...;ll .. . .,-: o,) l "' ., ' ,'t'' l .... .-: 4>.'t:,,. "lrt"' . ...,. . O:, 0 :.. .: !''6 l j' '-"To:"""'.... ... ...\ . , , .:.. ,..1' ; '- l - -it,... ....... \.1 . SM r-.;.. .:._., ., . .......- va!.- .-:' IS c,l '. . .., . ..': ..---._'h ....:. ' Ohut' Th l i Aiu

. t: e ki1of ' t t_ J u )(d.!l " j .Lom . . . J Milli r N 1111 .. , .. ;, . ..... .- . . l ll ...' v .. ,. .h: . . ..\:. t t.

.!l J ( . lJ ..... J . ' ' ... .a l .'.., .:''. ' . . .. , 'T . . .. l '.. .. . . t .. .. . ... ..... .,, ........ ", J.; "- .\tV 1...... : ... .. oi. l ' '""':. .." ; ,...17j ,, (;;. .,. t .... l' ... ...... .t...... ' L-1.,.; .. ,,"":(.:,: .- "l:- :, .J.. ... .:.'"' .... . . :'1:.. ..,. .t'!. . . ,. ... .,. t(\ . . . . . l l( .l h ... '. v ' . .. . . . .: "{..: . ' ' -:......,=-(: . . . . . . .. Izvor: Mehmed ,.Arapsko pismo i njegova rasprostranjenost". revija, br. 3 (1939) str. 123. 99 .. Transkripcija arapskog pisma Udruenjabibliotekara ,...---' ' ' ' h hhhb -p pppp t t tttt - - - t' t' w t -t -t -t -t --.., g v g v g v g v g v g -v e v e v ev e - - - -e-t -.l -- --- .......e--b(b)b(b)b (b)!J,(b)b(b)b(!J) ) dddddd -- - -d'd' ., d -d -d -- dd - -r rrrrr ,, - - - - rr - - -r - - zz z zzz

-- ,;;- y"'y ------=- -__ ___.... ___z_J.___z_ .. _ .4-____J,_____:_,__J -i-- 100 l. Arapaki~ k~........ .. .. . _~ ..... -erat. ja k:Xudak iPatu turak i U ~ d (Dari) .......-- . o ..... ._. . U*s s s. s s -s ~v v s.s v v s s v v . s s . 4f. l -, - -- s -~s s s - s s ~ dd d d d - b t t t tt -. j;, zz z z z - t t~ t t -t . t ggg gg g - (U.) .._, J JJ.r ff ( ~ )v - - --- (J) 0 q . . q q q qq ~kkkkkk ~(jJ)-g (11) gggg J llllll j - --f' --( mmmmm m (J nnn n nn u ( ~ )- - --. nn Jw ww w w w " h hh ,, h ,, ~4) y ,, J' l' l' .v ------ - - . - . -- ... ...- ...... -.. - Izvor: Ye rei n Deutscher Bibliothekare. Translitcration der Sprachen die mit demarabisehen A lphabetgeschriebcn.werden. Munchcn,1976. str. 1-2. 101 Izvor: Library ofCongrcss - Processing Department: Cataloging service Bulletin 91. Washington, 1970. p.1. Transkripcija primjcnjcna u Dr2avnoj biblioteci u Moskvi l ,l uq -'

.. -b -'--' Oa

-lo -\..._...1H aa -LJoea e >.!'iul ..> 1_.;,.",-.!J'i_,l.J11 ) - -, Verbalna koroboracija sc ostvarujeponavljanjem imenice .. - . .' >.:o ., l .J.:.)Udario samZejda. Ze jda, glagola: .- . .'.>'o.. -.!..>. Udariosam, ,"" udario Zejda, J I b. o u! u!Uistinu,uistinu je Zejd oti.fao. l. AGrammarof tite Arabic La11guage,LranslatedfromtheGermanofCaspariand cditcdwithnumerousadditionsandcorrectionsbyW.Wright.Third editionrevisedby W.R. SmithandM. J. dc Goejc,Volume ll , srr.271 i134, sLT. 272 - 273 i136. 2.Q, 3Jrad JCpripremljenpremaautografurukopisaovogadjelakojiscnalaziu G.u.1Husrcv-begovojbibhotcciu Sarajevu,R-3883. 3. OpsmiJc oScJh l UJIsu pisali: - Savfct-begBonjaci t1/ercegovci u islamskoj knjievnosti,Sarajevo1912, str.l 18-123 MehmedK11jievniradMuslimalla,Sarajevo 1933, str22-24. Hai.Un,,Mustafa b. Yflsuf 'Ayyiibi al-Mostiiri",POF VII/ - IX,Sarajevo str.iKnjievnostMuslimanaBillnaorijentalnim jezicima.SaraJevo W73.str390-41 O. 170 l \ l l Doaomi je Zejd,mi je Zejd,i zamjenice:.-..j.-. ii 'J'!l..! fil L.Samo si me ti,ti ugostio. Na ova ejh J ujina objanjenja, medutim, neophodne su jo neke napo-mene pa i primjedbe. Verbalna koroboracija se ostvaruje ponavljanjem ili .; 1.;:Ul"La.... JI 1" ...'->jJ lKoji je uzdigaonebo,koji je uzdi-- . gao nebo. U vezikoroboracije glagola potrebno je napomenuti da sc mo;i.eponavl-janjem samo g1agolu perfcktui impcrfcklu.alibez subjckla, od-nosnoprilikomkorobomcije glagola nepodrazumijeva sc i ponavljanje nje-gova subjekta jer bito koroboracijuJ." i2 J.AJ -r-J.J, rp . ... u-aL.=aiJ)A daLigovori,go-vorinekoosim mene istinu? Jasamod onih sakojima je istina rOttena, , a da se sa njom nisu rastali. U glagolima i nepodrazumijeva sc posLOjanjesubjekta. S obziromda sc ovo kodimpera-Livane moe on sc i ne koroborira.5 4.UpoLrcbasinonimaufunkcijiapozi tivavcrbHinckorohoracijcnavodif:la!'nn eAbbasu djelual-wafi m.Kairo.Daral-uma'arif.1976.Slr.525-6 i navodi primjer.u, . i;, ...":-' :J l Zlali ,zlalo je sbivcnou naim puslinjama 5. H.'Abbas o.e . str.53 1 ' 171 lKoroborncija seostvarujena zavisnoodvrste koje izraavaju afirmaciju ilinegaciju postie se jcdnosravnimponavljanjem ,,".._.J.J..:JLii...'JJt._. L_.f.,-,..,I.J,.li UU.lu.>-=JlJ_,JoJl;tv al za onim to je proJlo kad na Zemlji nita nijeDa, do,u cijeloj tugi je samo protezanje muke i trajanje patnje.lJ i rul . Da lije ustao Zejd? Da,da, ili"i"iNe,ne.ili'i rJ1 Nl}'eli ustao Zejd?Svakako, svakako.itd.Prilikom koroboracije drugih lica sa njima sc ponavlja i nakoj u se odnose. Tako moebiti spojena sa pronominalnim sufiksom:t.::J.;..>-AProao sam ,, pored tebe, pored tebe, ilieksplicite izraenomimenicom: u!u! Zejd je uistinu,usrao.Ovdje moramo primijetiti da ej h J ujo, oslanja-JUcise na Zamahcrijcvo djeloiz si ntakse arapskog jezika Al-Mu/$$lll, nepraviraJJiku ovih paotudai ovakva koroboracija u!u njegovomprimjeru.Umjestoponovljene imeni ce,sasc moe ponovilispojena zamjenica,je i bolje,tako da gornjiprimjer moeglasitii ovako: ju! sc moe od-nositii nagcniti vnuvezugdje scumjesto drugog ponovljene veze, moe upotrijebili 4.; 4.;uuWIJ>: ilisazamjenicom Plemenit voli plemenitog, a nevaljao voli (sve)Ljude se ko-nsri,sekoristi.Inakraju,u kol ikose odnosinadrugu ponavljajuSCobje:' f l.. -.,: LoLo_, ..>:.J l rLc lLaA znaLiti je to Sudnji dan,znaJ litije to Sudnji dan!?Funkcija veznika u ovakvimprimjerima je fiktivna,fonnal na, bc; stvarnog

dalje,ejhJujo zazamjenicukaeda sckoroboriratako 6. 'Abua1 -QasimMal)mGdb.'Omar az-Zarna!Jari,Egipat,Matba'a at- 1323/1905. sl!.112. 7. l). ' Abbaso.c.,Sl!.536. 172 \ l l l l l l \ SLoobje zamjenice mogu biti rastavljene: L.On, on me je samo udario, ili da se spojena,bilo eksplicitna ili implicitna, rac;tavl-jenom:L* lL:il b .JTi,ti si otiao, ili Proao sam pored tebe,tebe.U ovakvim apozitivna zamjeni ca je rastavljena i u nominativu je:L.:. itc!, -.2i JVidio si mene, mene, s tim to moe i u akuzativuukoliko je spojena zamjenica koja se koroborira po mjestuu akuzativu:Vidiosimene,mene.8 Na kraju, iu primjeru opteg objekta:.'e..>+=JIt::J..H-CPreao sam rijeku, nalazi se vrsta koroboracije jer je infinitiv u ovome koroborativsvoga regensa. ovdje se elida sc i ovaj infin-itiv moe po nav ljanjem koroboriraLi :ee-- sam pored pravedna ,, 04.>-:' t.::J.J..>-- Proao sam pored dva pravedna , i i ..>--!-:tt.::JJ..>-- Proao sam pored pravedne ene. , Atribut u odnosu prema imenici, nastavlja Scjh Jujo,moebitiu funkci-jiodredivanja svojstvaimena,restri kcije pojmau njegovojne-odnosno irini zati m u funkciji de-tcnnini sanog pojma to sc moeu hvaljenju i ilikudcnju i prezi ranj u ili intcnzifikaciji pojmovakojemu sc pripisuje. i -bli. Iju A kada se jednom u sur (rog) puhne. Atri butizacijancdctcnninisanihimeni ca,nastavlja Scjhl ujo,moe se vritii izjavnom ( . "'?" ll )u kojemje obavezna upotreba pronominalnog sufiksakoj i stoj i na subjektu ove a od-nosi sc naprije iskazan pojamje atri but ovaL>" '.. f"'?" .Jt.::JJ ..>--sam pored tovjeka lijepalica (..e-oe=41 ePrepirali su se Zejd i Amr, odnos isti(iZcjdi Amr su istovremeno iF'; iF'; .22 .. Odnos izmeduimenice i njenog atributa u pogledu slaganja je i razbitiukolikoseatributupotrebljavauciljuhvaljenja,kudcnjaili saaljenja.U tom atribut moe bitiu nominativu kao predikat zamjeniceJAiliu akuzativukaoobjekat glagola. # Proao sam pored plemenitog Zejda.23 ejh Jujopotom prelazi na druge vrste atributa, kauzalni ('-e:'.'.'".iliatribut koji imenicu na koju se odnosislijedi indirektno i sanjomseslaesamoupadeui Atributove vrstejeu suti niglagol i ne pripada imenici nakojusc odnosi.Ovdje sc u stvariradi o formalnojpripadnosti dok se atribut zapravo odnosina imenicu poslije nJega. Ova imcnica mora imatipronominalni sufiks kojisc odnosinaimeni cu kojojatribut formalno pripada. Ovo sc objanjava time Stoarapskigrama- smatraju da atribut u sebisadri.ipronominalniagenskojinije izraen, .,,,. .. npr.v'" ....JCJAv'"" = ."...o. ...."a kOJIkodkauzalnc vrste atributa biva iskazan. Tako je koja slijediimenicu na kojusc odnosiprividnoimc nska, dok je u sutini kao atribut imenicikoju '-slijediglagolska. 2 '.w ..",Pro.\tao sam pored , . , , je majka dobra,u sutinikaoda glasiili... ;:, ... .....lJj=.!i.JVidio sam Zejda lijepoga lica,u sutinikao da u sl u bia tri buta ove vrstezove sc.. " 1J povezan, koji sc odnosi) ipripada kao dodatnipredikat imenici koja sc zove .. .."" 1J(veza, odnos) koja je njegovsubjekat.Ova imcnskaje atri-but imenici kojuslijedi...J-:';!'-.....- .!i.JVidio sam tovjekaje otac dobar :t.....resam poredje majka , e/obra. Ukoliko je imenica u dvoji niilimnoi niatribut ostaje u jednini.t. U"'.,.sam pored dvije enesu dobri ,. 22. W.Wrighl o.c.. slr. 275. 23 . . art)IbnAqflo.c., str.204-5,W. Wrighl o.c .. slr. 276. 179 t4-J :.:iJVidio sam ljude suplemeniti.Ukoliko je imenica u nepravilnoj mnoiniatribut sc moe slagati sa imenicomiliu jednini. r',.,S: :)l..jili :)l..j P 'i :,.AOni drugovi suplemeniti.Udaje imenica u pravilnoj mnoini ili enskog rodabolje je da atribut bude u jednini..U p )l. j"'i j.A Oni drugovi suplemeniti...UlJj "'iy.One dru-garice su majke plemenite. Ukoliko je imenica na bilo koji deter-rninisana i atribut dobija ..ef.... .,."j-=)JVidio sam Zejda je lice lijepo. 24 zamjenica,nastavlja ejh J ujo dalje,ne moe bitinitidobitiatri-but. dok vlastito ime nemoebiti alimo7.edobiti atribut kojiopet mo7.cbiti dcteiminisan ( l.J-A).Pro.fao sam pored plemenitog Zejda,genitivnomvezom("i:J.u") sam " pored Zejda,tvoga prijateljaipokaznomzamjenicomIlAJ..: .>-:tProao sam pored ovoga Zejda.Pokaznazamjenica opet moe dobitiatri -butsa koji moebitiimeni ca ilipridjev lll.& O raj r.JW Il l.&Ovaj; S obziromdasepokaznezamjeni ceuarapskom j ezikutretirajukao vrstaimena,kaotakvemogustajatiu apozitivnojfunkcijipremadrugi m imenicamaiobratno . .lill IlAOvaj kralj,IlAOvaj Zejd.U oba druga kaoapozitiv blie prvui njen j e atribut pa sc prema tome slae sa svojim imenomkao i drugiatributi.je zamjenica posvojojprirodiiimekojestojiu apozitivnom odnosuprema njojmorabiti s timtozamjenica ukoliko je ime determinirano odrederum uglavnomstojiprije imena a rijetko obramo.Ukoliko je ime, medutim, posvojojprirodi kaovlastita imenanpr. , ilipos-lije genitiva, pokazna zamjenica uvijek dolazi na drugom mjestu. IlA Ovaj Zejd,"'i,;.... Oni moji roboviIlA t, -, i_,, Ovo e vrijeme.25 Usmi slu imenica mora biti od svoga atributa, nast.avlja dalje ejh J ujo, ili najmanje ista kaoiatribut, i mora se spomenuti uzatribut, osimukoliko je tolikopoznata danema potrebe za njeni m spo- mmJanJem. Kada je u pitanju isputanje imena koje ima atribut, doputeno je iliobavezno isputanje u vie Ukolikoinfinitivima atribut kojisc 24. W.Wright o.c., str.283-4, H. Abbas o.c.,str. 452-5. 25.W. Wrighto.c.,str.277-8 180 razumije iz samoga atributa isputanje je doputeno ::,.",.j : ... ,1 =!'" ,-je vu,,4.11 V"''iL-::""'=!'Sjeo sam najbolje to se moeDoputeno je isputanje imena koje ima atribut i ukada atribut moe da preuzme funkcijutoga imena. L:'!?'citj .,, )l.Al.A L..... ,rt Dopao mi se konja, jer scu jeziku odnosina konja.Obavezno je isputanje imena koje imaatribut,kada je ime toliko JX)znato da nema potrebe za njegovim spominjanjem. L>" .;l.i..J 1t.4- Doao je konjanik, podrazumijevavu J UJI .. 4- ) tj. .AtributuuJU.JI,usutiniovdjevieinijeatributjerprcu-zima funkciju imenice Ponekada se moe ispustiti i atribut ukoliko seprema kontekstupodrazumijeva da4.: .!i "J lL. i :, .;..ll JJ uLS: J,l .'}e jui,J,. .'ll u_,l .:.. 1 ,v t ";. 4.- ,.Sto se lade, ona je pripadala nevoljnicima koji rade na -moru, pa sam je htio otetiti, jer je izanjih bio jedanvladar koji je svaku (ispravnu)otimao.Sintagma' .'.!ciuiukazujeda su prije nego su bile ispravne(.:Jl......o. Nekada se, mada rijetko, moguispustitii ime injegov atribut ukol iko kontekstna to dasu isputeni. t!,..! 'i_, 'i":, U njemu umirati niti ivjeti. S obzirom dane postojisredinaivotai ,, smrtipodrazumijeva se kao da je t_.".!'J_,WIJ ,, 4. 26 - Permutativ l) Pennutativ je prema ejh Jujiime kojeu sebisadrl i koju supstituira,a na osnovu vrste supstitucije dijelise na vrste. 1.P ermutacija cjeline cjelinom,j...JS-1 l J .1-;a)je kada jeilisintagme koja se supsLituira (.e..:) u potpunostisadrJ.ano u drugojkoja je supstiluira (l), kao u primjerima j..:2lJVi-dio samZejda, tvoga brata, ili.-.vi cJ.:.l.ll.Jal>-""'r:i ... G.u! r_.1eUputi nas na pravi put, put onih kojima si dao blagodati. Na ejh Jujino objaSnjenje ovoga apozitiva potrebno je dodalii lo da je pcrmutativ uglavnompri miLi vno(neizvcdeno) imc i da dolazi pos-26.H.Abbas o.c..slr. 492-6. 181 lije imena nakoje se odnosi bez ikakve verbalne veze u smislu veznika ili pronominal nog sufi ksa.Osnovniciljupotrebe pcrmutativa je odnono pojma nakojisc odnosi,se otklanja bilo kakva drugog toga pojma.Ovakvufunkcijupcr-mutativ otvaruje samo ukoliko u sebisadrl i neku dodatnuinformaciju u vezipojma na koji sc odnosi. I s obzirom da su i permu tati v i ime koje ovaj suptituira istog sadrlaja, a izraza, za pcnnutativ sc kae da je po praviluponavljanje rcgcnsa, Sto je kako kasnije vidjeti jedna oddvije ra?Jikcizmedu pcnnutaliva i apozicije. 2.Permutacija cjeline jednim dijelom('->--- u-jam kao i imeuzkoje stoji.d..,.:..i .. 4- mije tvoj brat, Zejd. Osnovna svrhaapozicije je da naknadno objasni {X)jam sadr2an u isprednje, to moe ostvaritisamoukoliko u sebisadr:i.idozu infor-mativnostiu odnosu naime kojemu je apozicij;-.Apo7.icij a je JX)trebna po-sebnoimenicama manje poznatim onome kome, se imenicama koje u sebiimaj u nepoznatog,skrivnogilisu homonimi.Uzovuosnovnu svrhu apozicija mo7..ebilii u funkcijihvalcnja ',,, uul.:JJ rl..rJI =.!.' " t._..-!L:ai - , y': :W JL:. i to je nepravilno. ,, Prva vrsta razlike apozicije i pcnnutativa cjeli ne cjelinom koju navodiejh Jujo moe se daje, s obziromna funkcije ova dva apozili-va, naravi.Drugavrstarazlike,pokazananagornjem stihu, je prirode i potrebno je vie objasniLi . Jslicanjc razli ka izmedu ova dva apozitivapotrebno je zbog toga to su izraziLO skoro dabi se gotovo moglo govoritio jednoj vrstiapozitivauko-likobisczanemarile pomcnuterazlike.Naosnovuprimjerakojinavodi cjh Jujo, a kojise nal azi i u drugojliteraturi,moe scda sc imc bez u apoziLivnoj funkcij i imenukoje ima odredenikoje je uz to i drugi neprave genitivnc veze, (L.o.,.. J .!;.)smatra samo apo-zicijom, potobi,kako je implici ranje ponovljenog rcgensa, to je obaveznokod permutati va, lzazvalo zbrku. Ovoj vrsti razlika pripadai upotrebeapozicijciza imenau vokali vu kad je ime kao 33.Sar h IbnAqil o.c. str. 253. H.'Abbas o.c., s li .683-8. 185 apozicijau jednini,ipromjenljivo.(.1 e u:. o prijatelju, 6 Alija! r_.r ..koja je u ovom apozicija,ukoliko bisetretirala i kaoperrnutati v, ondabismo,s obziromdapermutativ podrazumijeva po--navijanje regensa,implicira re gens i ispred1_.1"imalisituacijuda ..mora,s obziromnatajregens, bitiu nominarivukaovokativ,a kao apozicija ( bez implicitnog regensa) u akuzativu, bi, dolo do zbrke. Tako se na osnovu navedenih primjera da da se u apozicije gdje biimpliciranje regensa, to je obavezno kodpcrmutativa cje-linecjelinom, dovelodo zbrke,odnosnogreke,apozicija ne moe smatrati i perrnutalivom. Defini cija apozicijc koju ejh Jujo navodina ovoga poglavlja odnosi se, samo na deterrnini sana imena dokkod ncdetenninisa-njh koja u sebiposvojojpri rodinosepotpunu apozicijaima funkciju restri kcije pojma kojemuscpripisuje.U Komentaru sc ne pom inje da ncodrcctcno ime moe dobitiapoziciju, vjcrovalno zato toto nespominje ni Zamahcriu svomedjeluAl-Mufa modai zbog toga to samimpostoje mimoilaenja u tome pogledu.Onikoji smaLrajudaimemoedobitiapozi cijunavodeprimjereiz Kur'ana. bu...o.u-'"=.. . koja se pali iz blagoslovljenog l- * stablamaslinovog"'L.0-- ui"'.:'J ... i napajat se odvratnom vo-* dom, gdje je u prvom primjeru -._._;apozicija b .J?' a u dru-gom ...."'Lo,34 I nakraju ovoga poglavlja, je, napomenutidase apozicija sa svojim imenom slae u rodu, broju, padeui s timtoimc uvi-jek mora biti eksplicite izraeno. Ime poslijeveznika(.1!.. aJ l) se osnovnog djela Al-Unmii q.agu kojemustojida se o veznici-ma posebnogovoriu poglavlju o cjh Ju jo u ovome poglavlju govorisamo o optimpravilima upotrebe veznika u Tako imc koje dotazi poslijeveznika slae sc saimenomza kojesevee ( 4. : 1e u padeu.jA CJDoli su mi Zejd iAmr. Ras-lav ljena zamjenica, moeposlije, kaoiprijeveznika. L-.-.i"".l.:.)Doao mi je Ze)diti .e Pozvaosam 34. arhIbn' Aqilo.c. str. 220,H.' Abbaso.c.,541 , bilj. 5isLr.543,bilj. 9. 186 Amra i L. si mi samo ti i Zejd.,:.!i.J L. " Vidio sam samo tebe i Zejda. to se spojenih zamjenica(kako eksplicitnih takoi implicit-nih), one ne mogu poslije veznika, dok se nanjihmoguvezatidruga imena, s tim da sc kada su u nominati vu rastavlje-nomzamjenicom. L:.j,:.AjIaosi tii Zejd . -..ju< ..,j 4.Nastanite se ti i tvoja ena u raju. Funkcijurastavljene zamjenice moe zamijeniti i neka druga vrsta =;Us-taosam danas ja i Zejd. 'J_, L. illi ,. w, _,J 1 J..,;_. .., Mnogoboci govoriti:"Daje Allah htio mi ne bimso njemu dru-ga pripisivali, a ni preci nai u.Ako je spojena zamjenica, medutim, u akuzativu,rastavljena zamjenica seisputa...J-.:.J;,. Udario sam tebei Zejda.Ako je spojena zamjenica u geni livuposlije prijed-loga sa imenom koje se vee, mora se ponovitii prijedlog.Proao sam pored njega i Zejda.U ovim analizama ej h Jujo sc poziva na Zamaherijevaudaljojanalizinavodidapremanekim miljenjima spojena zamjenica saprijedlogom moe i poslije vez-nikad.:a.J Prosaosam pored Zcjda i tebe.OvdjesczatimdoSio do jedne fonnaJnc dileme.Da liu ovakvimtretirati da je ovo vezadvaimena sa prijedlogomu gcnitivuilisamodvaimenau genitivu. Prema Ar-Radiyyu, komcntatoru AL-Ktifiya odIbn al-f:lagiba, mi ljenje navodiej h J ujo,pretcniji je drugitreunan zanavodiprimjer J,_. !.Jv-._.!Izmedu mene i tebe, gdje drugo 0::--!nema nego sc -navodisamokaosredstvo za veznika.Uostalomi sama4. _.,_.!podrazumijeva dvije strane. Scjh Jujou daljemnastavkuiznosi da je medunastalo mimoilaenjei u pogleduponavljanja, odnos-noisputanja prijedloga kodimena poslije veznika kada je imcprije vezni-kasaprijedlogom.Premabasrijskoj prijedloga jeu vimdoputenosamo iz nude, dok je premakulijskoj Skolii jo nekim kao Sto su Yunus i Ab.faSdozvoljeno. Zadokazsvoje tvrdnj eoninavodekur'anskiprimjer.c.sl.l lill 1." il." -

... iI Allaha se bojite, s imenom c.tijimjedni druge molite, i rodbinskeveze ne kidaj t...gdje je r6..J prema Ham zinomkirncruu geniti vu.Scjh Jujo,naZ1maherijai joS nekedruge autore, tvrdi da ovako ove premaHamzinomkiraclUnema po-sebnusnagu.Osimtoga postoji i miSljcnjc,kakonavodiSejhlujo,dato 187 nije zbog veznika Jnego da je.J ovdje za1JlJ )pa ima da kao da je ('6...> )'l U daljemnastavkuovoga poglavlja, se skorou cjelostina pomcnuto Ibn}:la gibovo djelo Al-Ktifiya, Scjh lujo govorio jo nekim pra-vil imavezanimzaupotrebuveznikau Pravila vezivanja kojase odnose na imc prije veznika u smisluobaveze ili zabrane vae i za imc pos-lijeveznika. Zatim,mogusevezatidvarcktumaoddvarcgcnsatoje, prema Sibcvcjhu neispravno.I:UL:i..J..> eJe.l.;!jZejd je tu.tario Amra, a Amr Halida.Osimtoga mogusc vezati dva i vie rcktu-.,- - - ... ma Jednogregcnsa. 1..>eJ l-e.;J l .l.;! j.-._.L.. e 1Dao sam Zejdu dt-rhem,a Amru dinar. U nastavkuovoga poglavlja Sc j h Jujo da je dozvoljeno vezivanje -dva glagola,ali bez njihovihrcktuma.hlj. e.l.;!j"":-'..>';..!ui .1..;!) I:UL:.. elim da Zejd udari Amra, a Bekr ponizi Halida. Vezivanje rektuma u ovome nije dozvoljeno imnisu nitiudaranje poniavanjc ( ovimglagoli ma je samo to obapripadajuglagolu htjeti( JI.;! ). to scisputanj a moe sc izostavi ti i drugai prva ... ( J_r.J 1_,)r .umro667/1268H:H: 2033. 203 Smatram dajeda sc ovdje misli sa valijomna visok poloaj koji ima kompetencije dapostavlja kadije kaokodnas reisu-l -ul ema to je na-glaeno na margini jednog djela gdje se prenosi: "Ukoliko u jednom mjestu ne bude vladara nitionoga kobimogao imenovatisudiju(kaoto je u ne-kim mjestima danas gdje vladaju nemuslimani, Qordova) dunost stanovni-kamuslimana toga mjesta je da se suglaseo jednomodnjihi daga imenujunamjesnikom, a on postavlja kadiju.On bi njimai predvodi o dumunamaz.,.Ovimsc postie zadovoljstvoduepa neka se na to osloni. nchr. 22 Na to ukazuju"fetha"23 ne uspostavljanje kadijskc dunostiodstrane nemuslimana to je, kako smo vidjeli, u kontradikciji sa onimStoe navodiod Tatarhanije. ukolikomuslimanima budeimenovan sudij a ncmusliman sakojimmuslimanibitizadovoljni priznavanje njegove jurisdi kcij e, bez sumnje, je ispravno. [Ovim sc ne mis-li daje ispravnoimenovanjesudijaodstranencmuslimana,al i setou krajnjojnudi moe ostvariliuz saglasnost muslimana. daje saglas-nost muslimanaprcvashodnau tome.] Jasnoje da sepodrazumijeva pod zadovoljstvommuslimana i njihovasuglasnost,to opetsuglasnost uccnjakapametnih i razboritih, jer je suglasnost svihpojedinaca tekoili nemogucekao i kod davanj a prisege vj ernostivladaru. U djelu.,Al-Ma$air24se kae:Imenovanj e vladara sc vri preporukom predhodnog ili suglasjem Al -A' Arismatrada je dovoljan jedan od poduslovom da ima svjedoka, kako bisc odbile eventu-alne primisli,akotobude potrebno.Mu'tezilc smatraju da trebasuglasnost petoricedok nekihane fi jski smatraj u da je potrebna su-glasnostnebroj:' ' Saglasnost scsmatra svi h.kaoto se davanje prisege jedne grupe smatra pri segom svi h. Odred-ba po kojoj je obaveznotraitimuslimana za vladara proizlazi iz had isa gdje sekae:,,Nema namjesni tva nemuslimana nad muslimanom."25tj. nem us-limanne moe upravljalinadvjerskimstvarima muslimana,s obziromda je ncmusliman, kaoto je nasljedstvo i drugi vjerski poslovi. Komentar ovoga had isa treba traitiu njegovom etimolokom Onne podrazumijeva zabranuupravlj anj a zemljom u kojojima musliman-ma od strane nevjernika, pa sc tako ne proti vinamjcsni tvuncmusli mana s obzi romnasvjetovnuupravu nadmuslimanskimzemljamaioblastima. 22.OvdJescvjerovatnoradionekomizvoru,koji'l.bognedostatkanazivanismo mogli idcntifl.kovati. 23. sc radioizvoru koji nije bilo identifikovaLi . 24.YJcrovalno sc radiodjelu.1 ...Jl...S ' ! e rw . umro8'61/1456-25. Ovaj had isne nalazimo u zbirci vjcrodostojnihhad isa. 204 - had isa je da se u takvim zemljama nade musliman kojiupravl-jati vjerskim stvarima muslimana.Zemlja u kojojsu navlasti,a muslimaniupravljajusvojim vjerskimstvarimanije u osnoviu rukama Upravljanje iraspolaganje odredenim stvarima podrazumijeva izv-jesnu samostalnost. Tako se kae: raspolagati sa stvarima ili upravljati nad njima je kada se nekome prepusti vlast.Ugod rucibude zemlja on je njen vlastodrac i upravitelj. je da se sa namjesnikom muslimana ne podrazumijeva upravitelj zemlje [Valij a zemlje je onaj uje ruciu poloaja koji obuhvata brojne slube, a valij a musliman je onaj u je nadletvu upravljanje u raspolaganja stvarima vjere, s ob-zi rom da su oni muslimani.] nego upravljanje i raspolaganje u vjers-kim stvarima, uspostavljanje sudske vlasti, davanje fetvii sl. to seAlejhisselama:,.Islam je uzvieni nemoeganjta nadvisi ti" .26 je da islampobjeduje svaku vrlinu kodAllaha, d.. jer nemaosimu njemu, kao to je nauka npr.najvie svojstvo i oso-bina savrenstva, [ lli da islam nadvisuje svako svojstvo, bilo ono dobroililoe,tj . u dobrunadvisujesvakodobro,a prevladava svako zlo, ukida njegovo djelovanje ibrie njegove tragove kao StoAllah, d..kae:"Dobra djela zaista ponitavaju (hud114) Prema tome kadaseu jednojzemljinadeislami negativnostimnogobo7.acai obase primjenjuju,izhad isa je jasno da odluka pripada islamu,.jer je ontajkoji nadvisuje i koji nije nadvien,a zemlja ostaje pod njegovom jurisdikcijom i to je dar al-islam, kao to je navedeno u drugomdijelupodprvimuslovom, a to je prcneeno iz djelaHindije.Nemaizmedu prevlada-vanja islama, jer naprosto islam je takav u svojojbiti, i musli-mana u jednoj zemlji u i kuJLurolokomsmislu.] Iskrenogvjernikai naovomesvijetuponi avanje i omalovaavanje, jer je onpatnjii iskuenja.Allah, d..kae: "Mi vas stavljamo na kunju i u zlu i u dobrui Nama se vratiti."27 Zbog toga se deava da vjernik nije bez bolesti, sirpmatva i ponienja, a se navodi:Plakalo je sedamnebesa i ZemJja i onikojisuu njima i oni kojisu na njima, onaj bude ponien,a bogatijiosiromai, sa sc poigravaju neznalice. Uzvieni je rekao: ,.Taj drugi svijet onimakojineele dasenazemljioholeidanered a onekojisc Allaha boje sreLankraj ."28 je rekao: ,.Au ovim danima mi da-jemo pobjedusad jednima saddrugima .. .''29Lj.mijenjamoi raspolaemo vremenima uspjeha i pobjede njima.Ovo dodjeljujemo u korist26.Hadis prenosi Buharija. 27. Al-Anbija. 35. 28. 83. 29.Ali 'Imriin,140. 205 ni h jedanput,a u korist drugih drugi put. Zbog toga se i kae: Jedan dan za nas, drugiprotivnas, jedna dan se radujemo, a drugi smo alosni. je: Ovaj svijet je sredstvo,a nije cilj. Ovako treba shvatitinjegovomjesto jer je to klizavteren. to se odobravanja namjesnitva nemusJi -manaA1-Qadiu svom tefsi ru suru Jusuf a povodomAjeta: ,.Postavime' - - "da vodimbrigu o stovaritima na zemlji, ja samzais-ta i znan:30 kae:"U tome je dokaz o postavljanjunemuslimana ako je spreman i primanje dunostiiz ruke nemuslimana kada se zna da ne postoji drugi da se ostvariupravljanje narodomi izvrenje obaveza". Smatramda je dozvoljeno priznativl adavinunem uslimana jer suashal}i dozvolilislijediti Jezida31sa njegovimtiskomi nasilnitvom, pa i nev-jcmitvom, zbog toga to je odobrio ubistvo h. Husejina i njegovog rado-vanja uprkostome to je omalovaena porodi caAl ejhisselama. Sa'd u ko-mentaruakaida je rekao: "Istina je da se ubi stvoh. Husejina dogodilo uz slaganje i radovanje Jezida kao i s JX>ni enjem JX>rodi ce Alejhisselama", to je preneseno sa nrepekinutim ni zom prenosil aca.Poto su nekepojedinosti preneene odpojedinaca, mise zadravatina ovom nego naNjegovuvjerovanj u - Allah gaprokleo- i njegovi m i pris-talicama.Medutimtabi'inisu primaliJX>Ioaje odHaddada32 bez obzira to je bio nasilnik svoga vremena.Sve tc ovo nanunost uzimanjau obzir poloajabezobzira kogaimaoida li je on musliman. Allah govori Musau i Harunu:"Obratitemusclijepim .33Ovo je obaziranjenapoloaj. ajet:"Onogakojije bogat, ti njega savjctuje"34 ejhu-1-ekber, nj egova taj na,kae:"Ovdje su scokliznu li mnogikoj i su se baviliislamskimpravom,a toimnije bil o po-Lrcbno, jer Alejhissclamupozorava sa had isom na ono tosmorckl i, a to je mene navelo da se posluim dokazom u vezitoga:"Kada vamneko odplemenita naroda, ga"35a i Uzvienog."All ahvasne odonih kojisc protivvasne bore zbog vjere i koj i vas ne izgone i z vai h domova,daimdobroi dabudetepravedniprema njima."36 Znaj dali potovan i vladar u svomnarodu a da nije ostavio svoj u silui iza svoji h ilije paktvoja sila i kodnjega od njegove. Pa u svakom on je odsjeo kod tebe, pa gaprihvati prema poloaju kojimupripada i kojem se samradovati , pa mudar 30.Yusuf,55. 31.YazidJ sin Muawiya.Halifau vremenu od610-683. god. 32. Had.dadb.Yiisuf namjesnikTrakazavrijemehalifc'Ahdal-Malikb.Mcrwan (685-705) 33. Ta. ha,44. 34. 'Abasa.5. 35.Had1sne nalazimovjerodostojnimhadisima. 36. Al -Mumtahina. 8 . 206 l biti.Allah je Svog Poslanika prekorio zbog slijepca i hromog samo zato to su bili prisutni Jevreji i u drutvu je pao prijekor, a ne vladaraipoglavicaspadaupotivanjeAllaha,d..a potivanje siromanih nenita drugo do likvidiran ju njihovog siromatva. Njegove "Potivanje Allaha"u stvari potivanje odredbe Allaha tona Alejhisselama." Pa mu ukaite s obzi-romda je odredba PoslanikaodredbaAllaha ili paknauzvienog Allaha:"Allah vas ne... " Negiranje zabrane uslov ljava postojanje naredbe, pa makar tobilo u for-midoputenog djela, s tim da ono u nekimmoebitiprepo-djelo ili pak u viduobaveze kao to je uzimanje hrane i radi bolestii odravanja ivota, ili pak lijepih imena svoga Gospodarai Njegovog stepenai uvaavanje Njegovih djela, kao vladavina iostalih stepenova[kaouprava, namjesnitva, sudstvo, jer pripadniciovih slubi svojimimenomukazujuna njihov Mu'min ima onoga kojidaje sigurnost, jer je osnovna sigurnost ljudi u im-ovinii ivotima.]kojiiz toga proizilaze, a koji seu bilo kojojosobi ukoliko toodgovara njegovoj sposobnosti . Potovanjeproizilaziizpoloaja,a neizosobe jer svjetovni ipoloaj je odraz Boanskog i Istinitog kaoto se navodi:"Sultan je sjena Allahova".Konije zahvalanljudjmanijezahvalanniAllahu,d..Ovo je u smislu onoga to se kae:Pohvala isklesanog pripada klesaru, a pronicljiv i obrazovan komunicira sa ljudima s obzirom na njihovpolo2.aj. U Ruhu-l-bejanu37 povodomajeta:... "A ljudima lijepe govoriLi. .. " se kae da je to saimetkom u ostvarivanjuprava po-sebnih kategorija ljudi, a onisu: roditelji,rodbina, si rote i siromani . PoLo im elak nesve ove kategorijebogatim,je ljudima da sa sva-kimlijepo ophode, lijepom topametnimnijeNa istom mjestuse kae:"i lijepo jedniprema drugimpostupajte" odnosno nuno je sa ljudima postupati, s lijepim govoromimse vedrainasmijanalicakojejeotvorenopremadobrom,al iiprema grij eniku,prema vlastodrcu, alii prema heretiku, bez licemjerstva i podi-laenja, alii bez kojibi zadovoljstvo sa sugovor-nikovimnadzorima jer je UzvienirekaoMusaui Harunu: "Govorite mu lijepi m ,,Ni jedan nije vrednijiod Musaa i Haruna nitiima bij ednij eggrij enikaodFaraona,paimopetAll ahlijepo prema njemu. U ovajajet su Jevrejii a kako 37.Puninaslov djela ui..;&J l .>_....ul_._."(JJ J:.ul ... J L.oA.umro1137/1724 t 207 ne bibili hanifi. Lijep odnos premaje obaveza u svimvremenima, osimkadatotraiodgajanje onoga koji je u tvomnadlctvui podtvojom vlastiunekim Zapravoovakvo unekim je i obaveza kada to zahtijeva poloajili pak stanje. Zar ni si vi-diokada je Vjerovjesnik,a. s.kadaga je njegovnarodzlostavljao inogu mu okrvavio rekao: "Boe moj,uputimoj narod jer oni ne znaju": Usituaciji je bioAlejhissclami u Mekki, a to se poziva na oruanu borbu, ona je tek poslije hidre.Ajeli prije hidre subla-gi, Allah sc u njima ljudima "0ljudi"!i bilisu blagibez podjele navjernike i mnogoboSce, a medi nskiajetisu puno u po-gledu[tj . u odnosunapripadnike mnogoboacaa ne na vjernikeilimek-kanske ajete, jer apsolutna nepada odstrane Najmilostivijeg.] oslovljava sa njima:"0vikojivjerujete" i .,0vikoji ne vjerujete",hvale i prekoravaju, za svaku prilikuima Otvoripa stepen zadovoljstva, skinikoru,a uzmibi jedan odrazboritih. IIIDIO Trece poglavlje objanjava pojam "felh", daje njegovu podjelu, i ono to se odnosinanjega. ,.Feth' otvaranjezatvorenog,elimini sanjepreprekeitd. Dijeli se na dvije vrste:prva je dostupna vidu, kao otvaranje vrata ilikatan-ca (brave), a druga umu,kaorazbijanje tuge, od straha,te taj-novite i nejasne stvariunaukama pokazivanjem i razotkrivan-jem jasnim Ova vrstafelha seupotrebljava u sudstvu,npr. da sudija pronikne u skrivene namjere zahtjeva il i albe,zatimkodpobjede, ratnog plijena, osvajanja jedne zemlje sil om. Znajda je ovajizraz spomenutu Kur'anuzajednosa skora (al-qartb);kaoto jeu " .. .i ihskorompobjedom"38i " ...Allahova i skora pobjeda"39 te uz"sigurna" (a1-mubin)kaoto je u Uzvienog: ,,MitidaLisigurnupobjedu," 40atak odeibezovi hpovezanosLi,kaou .,Kada Allahova i pobjeda dodu."41 Izraz "skoranja pobjeda" (al-fall) al-qarib) je ustajanje [bez obzi ra da li je to ustajanje borbom i orujem ilimirnimputem i dobrimpostupanjem od strane protivtiranije, nasilja,nepravde, i preuzimanja vladavine nadstvarima vjere, ivota, imetka i porodice, s obzi romdasu bli ski jedni 38. AI -Falh,18 . 39. 13. 40. Al-Falh, l . 41.l. 208 drugima, koja se ponekad svodi na vodenje Na to je ukazao i Alejhisselam "Svi ste vi pa.c;tirii svibitiodgovorni za svoja stada."42 Drugimto je pobjeda koja donosi na ovom ili onomsvijetu,s obziromna njenu bliskost ipom enu to Ratni plijen [ufcthspadaju pobjede koje se dogode usljed obostrane od-brane ili napada, osim osvajanja zemlje jer je ona u tom sredstvo za opstanak,a ova skrivenapobjeda je ostataktajnistraha kojije uljeven u srca mnogoboaca.] spada u ovu pobjedu, jer pripada drugom dijelu, a to je ovosvjetsko zadovoljstvo. Na to Allaha: "I bogatimplijenom koji dobiti"poslije "lih skorom pobjedom." Ova pob-jeda je osvajanjai najniasvojimmjestomi poloajem,a naj-shodno ostvarenju pojedinaca i vremena. Allah,d..kae: "1ihskorompobjedom,""Obraduj vjer-nike"tj. skorompobjedomi a toje ovdjeizraeno Ta pobjeda se ostvarivatina tajanstven i ona je dio osvajanja bez vlas-titog i doprinosa.Na nju ukazuju i Uzvienog ugdje su nabrojane blagodatiposlije pom injanja ratnog plijena"i ruke ljudi je od vaszadr.lao",jer zadr.lavanje ruku ljudiodtih prava pa makar i mirnimpu-tem,nakon izvjesnostiporaza je skrivena blagodat koja sc ispoljava u vidu kazne. Skrivena koja dobije oblik poraza bitrebal a izazvatizahval-nost nanjoj tako blagodati , alito ljudine zbog njene tajnovitosti, kao to je ljudii ne kao da je ona njihov nasljedniimetak, nenjenu pravu vrijednost sve dok je ne iz-buge. je pobjedakoja je naj avljena u ajetu:,,Allahova i skora pobjeda."Ovajvidje tajnovi t,ncsaznatljiv, a radisc o izrazu koji nijemadase da je tozbogugroenostivjere.da je nespoznatljiva ni eg stepena od pobjedei Boije primjerena je vjerikada postane (garib). Sigurna pobjeda (al -fatQal-mubfn)zauzimanje zemlje ratomilipri -mirjem i njenoprisajedinj avanje dr/.avnojteritoriji, zbog djelotvornostiras-polaganja i upravljanja nadnjom i njenimstanovnitvomsamo u vanjskom pogledui sa upravom.To je sutinaosvajanjakodovepobjede. Allah, d..kae:,.Mitidatisigurnupobjedu."Ovoscodnosina Alejhisselama, mada se u stvarnostiodnosi na onoga kome pripada, i spada u vlast.A akosc pripie to je . amozbog togaStosu oniposredniciu njenomosvojenju,a to je osvajanjevladara, sultana,za-povjednika sa Allahovom "A Allah Lipruiliveliku

a od Njega su i "A pobjeda dolazi odAllaha, 42. Hadis prenosi Buhariju i Muslim. 43. Al-Falh, 3 44. Ali'Imran126. 209 Kada se ostvari ova pobjeda, zajedno sa njomsepostie i ona prva, kao Sto je bilo pri osvojenju Mek ke.Zbog toga je i nazvana "sigurna pobjeda". to se pobjede (mutlaq) to je sigurna pobjeda s obzirom na raspolaganjai njegovevlastiusutini.Nato i ajet: " 1 vidi ljude kako u skupinama u Allahovu vjeruulaze."45 Pokoravajuse Alcjhisselamu u duama zbog njegovog snanog uticaja na nji h i ovo je najuzvienija pobjeda, kao da je spoj dvije suprotnosti ; sablje i pera,propovijedi i odredbe i pojavljuje sekaovidljivkrajsa dva svojstva;pobjedakojomse zauzimaju kraljevstva i svjetovi, premahadisu: "Datebe nije svijet nebistvorio. "46izavretka vjerovjesnika iposlanika prema ajetu: ,,A tebe smo kao milost svjetovima poslali."47 [Ove trivrste osvajanja imaju i svoja skrivenaPrvo bi osvojenje srca do stupnja sigurnog znanja iodneprijatelja vjere, a to su ej tanii stras-ti,il i sepak podrazumijeva u pojavnosti od mijeanja dinna i ljudi.Tascpobjeda ostvarujesamonakonnaputanjaonihgrijehakoji unitavajubogobojaznost,lijepodgojiiskrenenamjere.Tojekrajnje naputanje i ispravno ponaanje. Hidra poslije toga nije potrebna. Jasnoto je osvajanje u due, a ostvaruj e sc samo ondakada sc okiti i spoznajom, i to je prodiranj e u tajne due,a to je krctjotkroven-ja Boanskog i Premilostivog.] Akosc pojavikodnekog drugog onda su to samonjeni odrazii poslje-dice usljed pripadnostii od Vjerovjcsnika,a ona je na osno-\ ' Uprvo bitne pripadnosti , a zanekog drugogna osnovu zavisnosti. Njego-va je najavljena... akadaAllahova ipobjeda dodu." To je najvii stepen definicije jer je pri pisana Allahu. Ona je, prema ne-kimmisliocima vrhunac spoznaje.Akosi ovo shvatio, znajda j e pobjeda kojasenaziva"bli ska"(al-qarib)bilajamachidrcVjerovj esnikau trenutkuuzpretjerano nasilje mnogoboaca, sve dok sc ni su sas-talii poslije dugog ugasitisvjetloUzvienog Allaha.Za to su dokaz Allahove "Vidje liti onoga kojibrani robuda molitvu obavi Pa neka on pozove drutvo svojc.48 Ova dvaajeta najbolje ukazujuna istinitost ovih tvrdnji.UzvieniAllah je najbolje znaoda je samohidrabrz i efikasan lijek,pa ju je u takvom 45. An-Nasr 2. 46. Misaokoja sc veoma u sulijskojliteraturikaohadisi-kudsi mada ga nenala1.imou z.birkamavjcroclostojnih had isa. 47. Al -Anbija' , 107. 4g. Al _. Alaq, 9-10. 210 stanju obaveznomza sve osimslabih ?.ena, djece i staraca. Ko je od njih hidru njegovu hidri.u je obogatila ova pobjeda, a kose nije pre-selio trpi o je nasilje mnogoboaca i nalazio se u najteem stanju sve dok ih Poslanik nije obradovao svojimdolac;kom. ,,Nema hidre poslije Mekke" su jasne i nedvojbene i iz njih jeda je Allah hidru obaveznom zbog toga Sto sc doz-volilo zatvaranje vrata bliske pobjede, a ona se nisu zatvorila pojavom vjere unjene[tj. kao stranca koga Kurcjije ne primaju, nego gapretjerano odbijaju], jer je Mekka bila sjedite samovolje ianjenistanovnicisupostalineprijateljiiuhodeislama.Dajekojim hidra propisana zbog samog stanja u Mekkikaogradu supros-tavljanjai rnnogobotva,bez sumnje bitobilo u godiniobjave, bez kolebanja. Mekka je u tomperiodu bila u najogrczlijem mnogobotvu, a Medina i Abesinija nisu bile vremenskipogodneza mjestoislama i bo-gobojaznosti . Poznato je da je Muhammcd, a. s.ostao u Mekkiposlij e prve objave 13 godina, od toga tri sa plemenomBcnuHaimu bojkotu, nisu go-vorilisa njima, trgovali, enilise od njih, ni su sc druili sa njima,pa su nje-govi drugovi hidruuAbesinij u, a ko je od njih ostaou Mekki bio je izloen torturii zloslavlj anjima sve dok sc nisuise-lili u Medinu. [a ko se nije iselio su ga sve do Mckkc].Kada sve ovo imamo u vidu moemo dafclhpredstavlja oslo-bodenje.Ovdje je da sc pod jem mi sli na oslo-a je upouijcbljcn za vrstu i pa biti: Nema hidrc posl ije pa bi lo kojeg,pa makar bilo ono i tre-nutno zbog postizanja nekih ciljeva. pije lijek dabiscodbranioodbolesti, kadabolest nema kori stida sc on pije jer tada ne djeluje.U tomje lijek za duu, jer se trai ono to je postignuto,a i had is kazuje da nema jela poslijeuzimanje hrane poslije toga je pohlepa, dok jehidra poslije pobjede veoma riskantnai opasna stvar. Pravo obavijestitionaj koji zna,alimi slimda je ovajhad is silno obradovao ono-ga ko je primio islam u Mekki,a nije hidruu Mcdinu. [uvrijeme kada je hidra bila obaveza J,a onikojisu primiliislamposlije osvojenja su natemelju toga uivaoci. Tebi je poznato onoje a to je daih je ovapobjedazadesilatek poslije Mckkc. hadisa ide za timda je obavcznost hidrc ukinuta jer je ostvarena ,,skora pobjeda" za njih sa ostvarenjem "sigurne pobjede" samo za Poslanika,njemu ili onima odmuhadira i cnsarij a zatoto su biliposrednici u tojpobjedi.Oni koji su hidruudovoljili su toj obavezi, i za njihnema kori sti zabrana hid re,osimdasetodefinie.lJ asno,ukoliko bi scova odredba samo namuhadirc, hadisa biumnogome bil o sueno. l Tako sc 211 kae daje cilj derogi ranja propisa o obavcznosti hidre trajna i stalna zabra-na poslije pobjede, i da se dozvoljava onima koji suhidru, povratak u njihovudomovinu,a je iNemahidrciz neke islamske zemlje poslije njenog osvojenja, tj. bez vjerske nude i jake Scri'atske (X>trebc, to opetsve dokse onaubraja u daru-1-'islami ne postane daru-1-l)arb i zemlja neprijateljstva. Vjernik vjerniku je kao i nevolja se branisvimsredstvima, a ko pourisa jednom stvari prije vremena bude kanjen njenim gubljenjem i porazom. kadaseimenaslova ovogahadisai njima dumelu-l-kebira49dodabroj slova, a ima ihtrinaest, a s ob-zirom da scuzimavrijednost svakog slovau njegovomnazivu,dobije se ova godina50pa iovokao da ukazuje da ne postojipotreba zahidromiz Seri'atskih razloga poslije ove godine [dokazivanje nepostojanja potrebe za rudruiz eri'atskih razloga] zoog zalaska svjella mira i pojave njegove su-promostina zemljii "bliske pobjede" kaopojava zorena horizontima rijeke vjerskog koja stie sa Seri' ata na moru [Ukazivanje naAllaha,d..,. ...pojavioscmetei nakopnuinamoru"51a vrijednosti ovihslovabezponavljanjaistihdajeovu godinu. Ovdje je i aluzija na sjeverno svjetl o koje se pojavljuje sasjevera posije za-laska sunca, a ponekad i aluzija na vjere u stanje jer je ona izmijeana svjetlomi tminom.] Danas niza jednu kategoriju ljudinemapreprekeza ovu vrstupobjede, pakogoddagau njojneSto nekaprekoravasamo sebei kaoda se onuzdigao iznadvjernika dva uzviena grada. ]52 Pitanje o kojemscraspravlja u pojavnoji skri venojformisaprevlada-vanjem jednog ili drugog, tj.onoSto bude manjkalou pojavnostiprelazi u sutinu,pa tako i ono to bude nedostajalo u uprvii djelovanju nadomjetenosaposebnom[upravomnadvjerskimposlovimalato je smirenost i ustrajno izvravanje vjerskih obaveza. [tj . provodenjetihpropisa scunazadscna vjerskepos-love i vodenje Ono Sto nedostaje u upravi , prelaziu po-sebnoupravljanje.] 49. prcbroJavanja vrijednosti slova u arapskom jeziku. 50. Mi shse na god mu1302/1884, vriJeme kada je pisana risala i kada je bio najinten-1.1 vni ji val ise ljav an ja. 51Ar-rum 41. 52. Misli sc na stanovnike Meleke i Medine. OvdJe je autor popoznatom cbdcdsistemu ajctc: ,.Pojaviose mcLcnakopnu"i,.Allahova iskorapobjeda"tchadis"Nema hidreposlijegdjeje uvijekdobiozbir1302daitokaoda Jkar..uJedaulOJgodiru(kadaonpieovurisal u)hid'iianijepotrebna,odnosnopre- 3JCla ,.POJavio se metci." u svoje vrijeme. 212 Allah, d.. kae: ..."osim ko bude prisiljen, a srce mu bude mimo u is-lamu."53 primjene propisa vjere javno, nunim smire-nostisa i manom u dubinidue. Vlasti u naim vremenima tvrde da postoje osigurane slobo?e u onome to se vjere, tako da se neprijateljstvo pre-ma vjeri pretvara u despotizam na zemlji, a postizanje lijeka za tijelo, otk-lanja neprijateljstvo u dubinidue.[to nedostaje u skrivenomneprijate-ljstvuprema vjeri,prelaziu zadovoljstvo sa upravljanjem u svjetovnim stvarima.] Jer ukoliko seu ovomosvojenju(okupacija Bosne i Hercegovine) us-postavidespotizam mimoemohidru,a i to je ostatakodtcpob- jede. Ako pretpostavimo njenu pa i u tome je daak od miri- sa osvaJanJa. U ogledalu pretj erivanja granice vidi seodbljesak pobjede, jer tada pre-staju vjerske obaveze i dunosti.[Jedna stvar kadasvoju granicu, pretvorisc u svoju suprotnost.]Tada nema nikakvog "a nije u vjeri nikakve "54 Svaka jerazgaljen-jem i a djela seprema namjericijenei nudazakonmijenja. Pa svakoonajzemljabudeosvojenai grani cu,tomoebiti iskuenj e, zasluga, a ponekad i prava blagodat, jer nagrada je prema zasl u-zi.[Ukazujenatodajezatvaranje(mislisenabojkot)udoba Alejhisselama Boije iskuenje izakoga slijedi razgala od strane Prcmilos-tivog, nasuprotzatvaranju hidre na osnovu zasluge, jer ona ostaje sve dok trajetazasluga,osimdabudeizbitiNjegovogimenakojisvei obilno daje.]Allaha,d.."AkovipomogneteAll ahaiAllahvas ukazuju da je ova premanaojzasl uzi.Allahu je da ivimo sa vjeromu Njega, tj . pa vas nagraditi prema stepe-nuvae nagradom, kao to odgovara i kaotomjera mjeri odgovara, to seu Njegovomimenupraved-nog a Stoopet proizi lazi iz Njegove mudrostividlj ivena ovome svijetui pravednostikoja seu Njegovoj na svijetu. na-grada jeprema djelu, kakotibudesudiodrugomtakoseitebisuditi, svako ponjetiplodove onoga to je posijao, a dug sesamo prema svojojvrsti.AU ah se smilovati koji je spoznao svoju vrijednost,a nije grani cu. U tom smisluje i ajet:.,Anam je bila vjernike Dunost i zasluga je prema stepenukoga ima trivrste: 53.An-Nahl, 6. 54.Al-Hagg, 78. 55.Muhammad,7. 56.Ar-Rum, 7. 213 -oponaanje, a na njegaAllaha, d.."Reci te - Mivjeru-jemo u Al1aha"57i ,,Gospodaruna, mismo glasnika kojipozi-vau vjeru:- Vjerujte u Gospodara vaeg - i mismomusc odazvali. "58a to je najslabiji iman. - dokazivanje, nato "U stvaranjunebesai Zemlje,iu izmjenii dana ... "59 "i ,.Znaj danema boga osimAllaha60, a to je jaci iman od prethodnog, i - prisutnost i nato " ... za onekoji i .. :61 (, Allah danema drugog boga osimA11aha")62 a to jeiman. Svakoj od ove lli kategorije snaga im ana sekada obuhvatisve ogranke vjerovanja ilinjihovu a dovodi ga do slabljenja svako nje-govo okmj ivanje[Lj . osimonog prvog ogranka,bezkoga sene moebiti vjernikom, s lim da sc podizrazomvjernikmislina onoga kojiprua sigur-nost to sc vidii iz Alcjhisselama: "Vjernik je onaj odkoga su sigurni drugilj udiu pogledunjihovog imetka i ivota",63pakoprua vi e sigur-nosuljudi ma okruen Znaj da u snazivjerovanja JX>Slojiveliki uticaj, kada je vjerovanje muslimana slabo, a vjerovanje drugih jako, na os-novu spoljani h uzrokakojiimajuudjela u pobjedi, pobjeda i uspj eh sa svoga mjesta na stranu Imanse sastoj i od sedamdesetiogranaka,najvrednij e su Nemaboga osimAll aha, a otklanjanje to smeta naputu je dio ima-na.I stid je dio Znajdasvakarealnostumoruegzistencijesobziromnanj eno ida je svakosvojstvovidlj ivouogledaluprisutnostiisvijetu Isvakaod njihima svojkraji sredinjidi o.Snaga je u srediSnjem dijelu[sredi njidi o spaja dvije krajnosti kao zora(osvit i suton) kojaobuhvatasvojstvasvjetl ostiitmine.]aprocesstvariscponavlja. je izvor kraja jer Alcj hi ssclamkae: "Islamje i natoscvrati ti ,krajbitipovratak 57. 136. 58.Ali'lrnran.193. U aJetu je na napra' 1jenagreka u prepisu. 59.Ali'lrnran.190. 60.Muhammad.19. 61.Ali'Imran.191. 62.Ali'lmran.l 8. 63.Prenosi Tirmizi.Ahmed b.Hanbcl, IbnMadi.dc. Pn ldio had1saDavud,Ncsai, IbnMad.di.c, dok drugidio: .,iiman je dio VJCTeprenose uz navedene 1 BuhariJai Muslim. Muslim. IbnMad1.d1.c,Davud. postoje lumacenJa ovoga had1saodzavisi direktnoi prcvod. Tako jedni smatrajudasc sa 214 l Allah kae:,,Allah je tajkoji vas nejakim stvara"66, a ovo je "l onda vam poslije nejakostisnagu daje"67, ovo je sredina, "A poslije snage slabost i sijedeovo je kraj. je odslabosti,a i krajide prema njoj , a stvar kada se vrati kao ondadrugonijeonotoje prvo,pamakar i premaonome kako se smatra je izvor kraja u biti, a ne kako se to uzima]niti ima u porirodnim zakonima nipri osobinama. U to spada kretanje, jer dijete kada semu se snaga, pa ga to kretanje us-pinje domladalatva kojeopet vodika mladostikoja stvara snagu na to ukazuju iUzvienog: " ... i onda vam poslije nejakostisnagu daje.", a toje proizvod suprotnostiu odnosu na kao toje sputanje koje zahtijeva dizanje, u smislu da onajkoji je ponizan Allahu,Allah ga uzdie, dokuzdizanje zahtijeva sputanje, a kose uzoholiAllah ga ponizi. Drugo je slabost oronulostii ona je usljed nedostatka pri rodne top l ine, i zbog u osjetilnim silama, a od toga dolazi mir i dostojanstveno sjedenje i strpljivost. Starac kadgod se pokrenega i dosada, tonuno rezultira i spada u jer biva s poj-edincima,apovrataknakonhiljadubrojeva(?)iovdjesezavrava i brojanje. Vjera se vratitiu prvobitno stanje dok nekroztrifaze:djeti-njstvo, mladost i satarost. Arapsldalfabet sa elifom(l) a zavrpava sc"jaom" (e.>), idvije al-ja' prelazi u hiljadu. [Elif uk a--zujena jednorazdoblje, a "ja" na deset, a to je krajuspi njanja i vjere,pa makar ona postala i slaba, ali je skrivenau prvom i drugomraz-doblju poslije a Allah najbolje znal.69 Allahov Poslanik kae: "AkomojUmmet bude napravom putu jedan dan,a kodAllaha je jedan dan kaohilj adudanabrojanja.''70 Ustrajnost Ummeta je njihovo pravog puta odsamog djetinjstva sa uspinjanjemi kretanjemprema starostibez skretanja u desni ili lijevi ekstremizam.[PodUmmetomsepodrazumijeva ilinjihovi vladariilipoglavari, jer ljudiimaju vjeru svojih poglavara.]Narodkojije ispravan i imazdraverazumskc snageu kojimanema skretanjaudesno[ Podzdravimsnagama sepodrazumijevaju eri ' atskeznanostiimudrost,a pod udovima vjersko poslovanje i poslovna mudorst], a tome je ovim misli da je islam sa lj udima koji su u to vrijeme smatranitc dajeu biokaozajednica slabi da se natoponovo vratitiitd.Mismo sc za ovo prvorazumijevanje hadisaitako ga prcvodili . 66-68.Ar-ROm, 54. 69.Po cbdcd sistemuvrijednost ovih slova je 1000. 70. H adis ne nalazimo u zbirkama vjerodostojnih hadisa,a otome postoji tekstKur'ana 215 Boanskiuzrok,ikadasu njegovi tjelesniudovi u ravnotei bez ikakvih slabostiulijevo, to je uzrok, njemupripastinagrada prema zasluzi i i zaslui jedan potpundanzbogustrajnostinaputuGospodara. Znanje sa kojim je nadahnutVjerovjesnik u ovome hadisu je sabri-sanja i71. Islamskavjera jeusmislu kruenja,jeu pa seuspinjala danpo dan dopunog mjeseca, zatimscgo-dinupogodinudoslabostikrajalunamog mjeseca.[Zapravo,postizanje savrenstva prema svimvjerama je postepeno,a ne trenutno. ] Ovo je jedan dan,a to je vrijeme uspona inapretka Um meta.U ovome had isunema dokaza (predznaka) za Sudnji dan, niti pak nagovjetaja nekih velikih prevratai preokreta.sam od nekih mislilaca da sc i ovakav ko-mentar uzima u pojedinim predajama. "Kada mojUmm et ustraje na isprav-nomputu jedna dan, a ako grijeipola dana.U ovojpredaji je jasna ispravnost Um meta,a drugog dijela had isa od pol a dana je daljudiimatinekukorist,alisa dekadencijomi slabostiusljed razvrat-niStva, jer Allahizmijeniti jedan narod dok on samsebe ne izmijcni.72 Spominjanje jednog dana ili njegove polovice treba shvatiti kao pri bl ino, a moe i viei manje,alinajmanje jedno popodne ili nina dana.to sc Lice vremena Sudnjeg dana u hadisu nema dokaza za to, jer jasno preciziranje toga dana je u suprotnostisauzvienog Allaha:"Reci! To zna jedino mojGospodar, samo On gau njegovo vrijeme otkrili".73 BoijiPoslanik kae:KadamuscDibril pojavio u ljudskom obli ku i pitao ga:"Kada Sudnji dan"pa je rekao:"U pitani zanjegane znabolje odonoga kojipita.74"Pct stvariniko nezna osimAllaha,a zatim je .. Samo Allah zna kada Smak svijeta nastupiti , i Allahnajbolj e zna pravo stanje stvari."75 Pomcnuta ustrajnost je traena od cijelog Ummcta prema za-jednici. [Ovo ukazuje na ustrajnost koja je pomenuta u ,.Ti idi pra-vim putemkao totije To je ispravnost, a podrazumijeva pobonost koja je Ako neto Misamo za toreknemo: .i onobiva."77nasuprot cr 'atske isl.Prvividpobo nosli je Allah,d..kae:,. ...ta svire oni,i oni na nebesima i oni 71.Mislisenalawhal-mahffiz.., na kojojje, premaislamskomvjerovanju, zapi-san itvotm put72.Ar-Ra'ad,11. 73.Al-A'raf,187. 74. Hadis prenosi Buharija i Muslim, 75.Luqman.34. 76.Hud,112. 77. AnNaJ) l, 40. 216 na Zemlji, kao roboviu Milostivog traiti dok je druga posebna za kao vrstu,a te dvije vrste pobonostii zapovijedi kada sc uza-jamno slau i buduna jednojlinijikod jedne osobe onda je ona ispravna. Ta ispravnost je jako teka i zato je Alejhisselamrekao:"Osi jed ila me je sura HUd" _79 Hidra Boije g Poslanika je bila u djetinjstvuislama iona je kretanje kojerezultira snagom i ona je naputanje domovine radiosva-janja domovina,selj enje iz zemlje radiosvajanja zemalja, odlazak iz straha odponienja s namjerom za povratak sa slavom i ponosom, to je seljenje iz strahaslabostiipropastiradipripremezaispunjenjesnagomi ruenje jednog dvorca radiizgradnje domovine, izborzla da bi seostvarilopotpunodobro.Ovoproizilaziizsuprotnosti,suprotno uz Allahovo, onoga koji ispunjava Svoje prema "On te zaista vratiti"8 To je kao bjeanje Musaa, a.s. koje je uslovila vlast, a to mu je donijelo i slavu. Zbog ovoga je uslijedilo i najprije "blisko" (qarib),a pos-lije jasno (mu bin) i u Medutim naa dananja hidra u vrijeme zenita islama, to je pokret ok-renut ka slabosti , koji proizvodi slabost na slaoost, to je kao potroitinovac dabisezaradio prodavanje draguljadomovine, bez sumnje sku-pocjenog, da bi sc kupio kamen i blato i to opet nesigurno. [Al-gavhar je prema jednima pripisivanje u smi slu izvora vode ilidnev-no putovanje, dok prema drugim toaluziju na skupocjenu stvar.] Hidraunaevrijemejekaoproizvodkojinerezultira osim zapojedincai zajedni cu, kaoiunitenje imetkai onogato je i zapa kuda u tamu sa ovim i gdje smiraja na valovima tc [Ova dva odlomka ukazuju na razliku izmedu nae hidre i hidre Muhammeda, a.s. Nisu imali kao mi jer je njihova hidra na islama, pai ako nije bila bez tmine koju joj je davalo prisustvo dahilijjeta, ipak iza nje dolazipuno prevlada-vanje svjetlosti nad ostalim.]Onaj ko sc prihvati hidrc u dananje vrijeme je onomekojinal oilivatrubez materijalazagorenjeili pak udaranje po hladnom koje ne ostavlja tragove.Razlika ove dvije hidre je kaorazlika mravog i debelog, je fl ine i skupoc-jene stvari, izmedu koljke i skupocjenogbisera. Takoi siromatvo moe ponekad dovesti do nevjerovanja [ukazuje sc ovdje na Alejhisselama: 78. Maryam,94. 79. Prenosi Tim1izi. 80. 85. 217 ..SiromaSrvo je crno lice na oba svijetai bli zu je ncvjerovanja"81], a peme-kadmoebilizaponos.[NatoukazujuMuhammcda,a.s. ,.Siromatvo je zaponos i ponosite sc njima. ]"82] ,ilipak kaobl agi povjetarac koji sa sobom donosiradost i a narod Ad je bio uni ten zapadni mvjetromkojisvojomrazornomsijesmrt. Alejhissclama: . .Pomognut samvjelrom, a narod Ad je bio uniten zapadnim." 3 Dananja hidra je stvar koja u sebikrije puno ri zi ka, a u stvariu kojoj vari radobi tii opasnosti , prevagneopasnost.Opasnost84 samo to nije pri mil a stepen sigurnosti , a izvjesnost sc ne gradina sumnja-mai Najmanje tosc moe o danaSnjojhidri je da je to mjeto gdje mukarci vcloveena, a ene se pojavljuj u u mukim turbanima. Hidra je kaohemofrodit sa dvostrukom pri rodom, a sudo njoj JCnejasani nesiguran. Spada u nesigurne stvarii sumnje, a razborit je onaj ko se zauravikodnjei neo njoj, jer hidra u sebisadr.l.i dvije krajnosti , a presudaopredijeliti sc za jednu odnjih. Ako se opredijeli zajednuodnj ih si je pasitakootiaoodpravog nejasnih stvari . Svako ko skrene u od pravog nitipravilnopostupapremaistoj,aAll ah jepravilnopostupioprema onome to Je stvorio [tj. narod pasc narod pojaviu nasuprot tome kada narod dode sa strane vladara pamakar i nemuslimana,onda je to lake kao tosei u razilaenj u u mogucnostiimenovanj a kadije odsuanc nemuslimana]. Napravac je stavprijanji h generacija, on je postojan i a ambi-cijei akcijesu nebi tne stvarikaopri klanjanje inemaju jaku potporu(ne mogu scuzetiu obzir.) Duan si da se dri.i osnove, a ona je ustraj nost, pa scostavlja ono to je stvarno, a mudar gledagdje nogom stati. {Pa na kojem godmjestuvidiopasnost nogu stavljati, jer prednost ima izlaenje nad ul aenjem.]Ovo je posljednje to smo naveliu ovomelije-pomspisu sastava god. 1302.85 MoliuzvienogAllaha danas okori sti , zaistaOnsvei usliava. 81.- 82Ove hadisene naluimo u zbirkama VJerodostOJnihhadisa. 83. Prenose BuhariJa. MusllJll1 Ahmed b. Hanbcl. ... U pnJepisu_nemateksta odavde pa do kraJarisale. On jetopopratio DllJeskom.. OvdJe okopola stramce mastilo sc razl ilopatekst niJCbi lo !ekst smotpak dru Tevfiku sa primJerkakoji je na sapnograf - R196 7 . .. 85.Mjestogodineovdje JCnavedentekstKur'ana;..Allahova ibliskapobj e-dl:. abro}canavnJednost slovauOVOJil.nosi1302.Ovakvo godina JCveoma cesta pojava u arapskimrukopisima. 218 Neka Bog blagoslovi Muhammeda, Svoga roba, mudrog, i njegovu porod-icu i njegove, njegove drugove koji su slijedili svog razborito g Pos-lanika,aja samsiromahMehmedTeufik,poznat kaosinAzap-age, u kadiluku Tuzla sa slubama kadije i muftije. Allahu mojuputi me na najljepiput Da zavrimo ovuposlanicu sa trimudre izreke 'Ataullaha, neka je pos-njegova tajna, da bude kao dragulj onome to je navedeno. Prva:"Nije nita ostavio odneznanja onaj ko je htio da da neto novo u vremenu, osim onog to je Allah u njemu pokazao." Naovo je jedan komentatorrekao:To je onotoscprotivizahtjevu vremena na to ukazuju isufi je koje takvo neto smatraju jednim odnaj- grijehova.Dunostje predavanje odredbiUzvienog Allaha u torne vremenu. To je pravilo pobonosti. lbuKasimKuejri,r.a. kae:Podtimvremenomsepodrazumijevaju odredbe Istinitog Allaha prema njjma, a ne kakobionisamisebiodabrali. Neko se zahtjevu vremena, tj. on se onome Sto se po-javljujeiz skrivenog svijeta,ne sam,a toje onogdje i Uzvieninije dao odredbu ili zahtjev eri'aLOmjer u protivnomzanema-ruje ono toti je a prenoenje odluke o tomenapretpostav-kui ne panje na propust kojibi sc desio u tome,izvodiiz vjere. Onigovoreda je vrijeme sablja, tj.neumoljivoi otro kao to je sablja otra, pa je vrijeme u onome to zahtijeva pravda i to provede vladar. Nek-adsc kae: dodir sablje je gladak (mekan), a otrica joj je britka, ko je pola-kogladi , spaen je, a ko grubo postupi Tako isto i vrijeme. Kose prepusti njegovu zahtj evu,izbavi se,a komusc suprosta