uvod u medicinu i povijest medicne

Što je me icina?   (str. 15 - 23 ) Grmek, Budak: Uvod u medicinu, 1996. -Po ručje lju ske

jelatnosti koje obuhvadaočuvanje i unaprjeđenje zdravlja

te liječenje i rehabilitaciju bolesnih -Umijedekoje se zasniva naznanosti koja se bavi očuvanjem i unaprjeđivanjem z ravlja z ravih te analizomuzroka i poslje ica bolesti te njihovim

liječenjem i sprječavanjem, a za njeno provođenje potrebne suvještine i dozaumjetnosti  (inventivnosti,kreativnosti, nadahnutosti), a sve uslu žbi 

 društva ( ruštveni servis). Čovjek kao objekt me icinskog ra a uz iže to umijede na visoku razinu, no i usporava njen razvoj zbognemogudnosti je nostavnog

provođenja eksperimenata (na čovjeku) kao temelja priro nih znanosti. Zadacimedicine su:Liječenje i suzbijanje bolesti, omogudavanje

normalnog života bolesnicima, sprečavanje pojave novih bolesti i poboljšanje z ravlja z ravih osoba.Dijeli senateorijskui 

 praktičnu me icinu, iako su one međusobno neraz vojivo povezane i nemogude zaneovisnoizučavanje. Teorijska ima za cilj i svrhu izučavanje priro oznanstvenih

činjenica ok praktična te činjenice provo i u praksi zaostvarenje zadataka medicine.Podjela na struke/specijalnosti:Teoretske( anatomija,fiziologija, patologija, medicinska mikrobiologija,

farmakologija…) iPraktične: prema vrsti pacijenta(gerijatrija, pedijatrija, ginekologija), prema vrsti bolesti (infektologija, onkologija,ftizeologija), prema bolesnom dijelu tijela

(otorinolaringologija, oftalmologija, interna, ortopedija)te prema vrstama terapijskih postupaka (kirurgija i balneologija)Prema načelnim za atcima:kurativna(lječilišna) i 

preventivna(sprečavanje razvoja bolesti) Onaj io me icine koji se obavlja uz bolesničku postelju(grč. kliné)-klinička me icina, a zasniva se na

ijagnostici(prepoznavanje bolesti), terapiji(meto a

liječenja) i prognozi(pre viđanje aljnjeg razvoja bolesti)Higijena-

io me icine po omeni (po ručju jelovanja)

istovjetan preventivnoj me icini  koji ima za ciljsprečavanje

razvoja novih i smanjenje utjecaja ved razvijenih bolesti (povedanje sposobnosti obrane) krozproučavanje uzroka bolesti.Konstruktivna medicina: Po ručje za uženo za

proučavanje i stvaranjeokoliša i načina životanajpovoljnijeg zaunaprjeđenje z ravlja i smanjenje utjecaja bolesti na razini  ruštva. Vedinom uključuje ne z ravstvene ra nike(inženjere,

kemičare, agronome, biologe,urbaniste…) Socijalna medicina:Oblik me icine koji se bavi uočavanjem i rješavanjem z ravstvenih problema u

ruštvuizazvanih ruštveno

-ekonomskim faktorima te pre laže ruštvene oblike koji u najvedoj mjeri  oprinose z ravlju ismanjuju razvoj bolestiZnanstvena, naro na i

neslužbena me icina  Znanstvena,oficijelna ili školska me icina po učava se u cijelom svijetu(nositelji europa i SAD) i temelji se naznanstvenim

meto ama, činjenicama i istraživanjima. Prenosi se obrazovanjem. Naro na ili pučk  a medicinazasniva se na magiji(čaranju, vračanju) i empiriji (iskustvu), a prenosi se

usmenompre ajom, vedinom u ruralnim slojevima

ruštva ( i svim onima koji ne prihvadaju ili nisu razvili znanstveni načinrazmišljanja ili su praznovjerni). Izvor joj je zastarjela školska me icina ili slučajno

empirijsko(iskustveno) opažanje. Lijekovi su u obliku trava i napitaka. Liječnik može upoznati pučku me icinu kraja u kojemu ra i kako bi lakšerazumio vlastite pacijente.

Neslužbena me icinasastoji se od metoda,postupaka i pristupa nika a potvrđenih u znanstvenim krugovima kojepromoviraju alternativne meto e liječenja, a najpoznatija jehomeopatija

 , tvorba liječnika Samuela Hahnemannasa prijelaza 18/19 st. Vjeruju a se bolesti trebaju liječiti meto om „klin se klinom izbija“ , naime za bolestipropisuju

male koncentracije lijekova koje izazivaju iste promjene u organizmu kao i bolest koja se liječi. poznato je i liječenje isključivo „priro nim faktorima“, akle samo

suncem,vo om,zemljom,hranom, anajpoznatija je (i je ino

ozvoljena) u Njemačkoj (Naturalheilkunde).U ovu skupinu spadaju ikiropraktika,antropozofska medicina,magnetopatija…) : „To je korov na medicinskoj njivi.“ 

-Grmek