srednje kasne sorte
Post on 12-Apr-2016
9 Views
Preview:
TRANSCRIPT
Pomology, Viticulture and Enology
45th
Croatian & 5th
International Symposium on Agriculture
1148
IZVORNI ZNANSTVENI RAD
Pomološke karakteristike sorti trešanja srednje kasnog vremena
dozrijevanja
Nada Zavišiš1, Zoran Keseroviš
2
1Poljoprivredni institut Republike Srpske, Banja Luka, Knjaza Miloša 17, Banja Luka, Bosna i
Hercegovina (kontakt.nada.z@blic.net) 2Poljoprivredni fakultet Novi Sad, Trg Dositeja Obradovića 8, Novi Sad, Srbija
Saţetak
U radu su prikazani dvogodišnji rezultati ispitivanja pomoloških osobina sorti trešnje u
uvjetima kontinentalne klime. Ispitivane su sorte: Summit, Germersdorfska, Durone nero
III, Lambert, Sunburst, Sue, Merton crone, Durone nero I i Melitopoljska crna. Cilj ovog
rada je izuţavanje pomoloških osobina sorti trešanja, srednje kasnog vremena dozrijevanja,
jer uz poznavanje ekoloških uvjeta, znaţajno je poznavanje pomoloških osobina sorti, a
kod trešnje to su: krupnoša, oblik i randman ploda. Dobiveni rezultati su pokazali da se
ispitivane sorte trešnje razlikuju po pomološkim osobinama ploda (masa ploda, dimenzije
ploda i peteljke). Ekološki uvjeti znaţajno utiţu na razlike u pojedinim ispitivanim
osobinama. Kao najinteresantnije sorte za komercijalne nasade pokazale su se: Sunburst,
Summit, Melitopoljska crna i Durone nero I.
Kljuţne rijeţi: sorta, trešnja, masa ploda, dimenzije ploda, peteljka
Uvod
Kao vrlo rano voše, koje se istiţe oblikom ploda i bojom pokoţice trešnja je vrlo cijenjeno
voše. Plodovi se uglavnom koriste u svjeţem stanju, a manji dio se koristi kao sirovina za
preradu u sokove, kompote, dţemove, kao sušeno voše, smrznuto voše, itd. Svjeţi plodovi
imaju hranjivo-dijetetsku, dijetoprofilaktiţku vrijednost, a sadrţe šešere (glukoza i
fruktoza) do 18%, organske kiseline, celulozu, vitamine (A, C, B1, B2), aromatiţne
materije, itd. U svijetu se proizvede 2 milijuna tona trešnje u oko 64 zemlje na površini od
340 000 ha (FAO, 2006). Proizvodnja trešnje u našim uvjetima se uglavnom obavlja u
privatnom sektoru gdje su zastupljene stare sorte kao što su: Germersdorfska, Lionska
rana, Hedelfingenska, a nešto manje su prisutne Burlat, Suvenir, Stella, Starking Hardy
Giant. Zbog povoljnih zemljišnih i klimatskih uvjeta za uzgoj trešnje, trebalo bi posvetiti
vešu paţnju toj vošnoj vrsti i iši na podizanje novih nasad s novijim sortama koje su veš
pokazale znaţajne rezultate uzgojem kod vodeših europskih proizvoŤaţa trešnje.
Materijal i metode
Ispitivanja su obavljena u toku 2005. i 2007. godine na oglednom dobru Departmana za
vošarstvo, vinogradarstvo, hortikulturu i pejzaţnu arhitekturu Poljoprivrednog fakulteta u
Novom Sadu na Rimskim Šanţevima, gdje je podignuta kolekcija trešnje s oko 55 sorti. U
kolekciji se nalaze pored starih sorti i dosta novih sorti razliţitog dozrijevanja. Nasad se
nalazi u osmoj godini starosti i sve sorte su cijepljene na magrivi (Prunus mahaleb L.).
Razmak je 5 x 4 metra, a uzgojni oblik je piramidalni. U pokusu su ispitane sorte trešanja
srednje kasnog vremena dozrijevanja i to: Summit, Germersdorfska, Durone nero III,
Lambert, Sunburst, Sue, Merton crone, Durone nero I, Melitopoljska crna. Berba plodova u
obe godine obavljena je u fazi pune zrelosti. Od svake sorte uzet je uzorak od 30 plodova
kod kojih su vršena pomološka mjerenja u laboratoriju za pomologiju. Od pomoloških
osobina vršeno je mjerenje mase ploda, dimenzije ploda (debljina, širina, visina),
Vodarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo
45. hrvatski i 5. međunarodni simpozij agronoma
1149
dimenzije peteljke (duljina i debljina), kao i masa mesa, koštice i peteljke. Masa ploda je
mjerena preciznom automatskom vagom, marke ―TEHTNICA‖. Visina, širina i debljina
ploda, kao i duljina i debljina peteljke, mjereni su šublerom sa automatskim mikrometrom.
Teţina mesa, koštice i peteljke su mjerene automatskom vagom. Dobiveni podaci su
statistiţki obraŤeni metodom analize varijante, a znaţajnost razlike izmeŤu srednjih
vrjednosti utvrŤena je pomošu LSD-testa, za vjerojatnost od 0,05 i 0,01.
Rezultati i rasprava
Rezultati istraţivanja pomoloških osobina sorti trešanja dani su u Tablicama 1 i 2. U tablici
1 prikazani su rezultati mjerenja mase ploda i odnosa mesa i koštice ispitivanog sortimenta
u dvije godine istraţivanja.
Tablica 1. Masa ploda i odnos mesa i koštice kod trešnje
sorta masa ploda (g) odnos meso/koštica
2005 2007 prosjek 2005 2007 prosjek
Summit 8,61 9,42 9,02 14,10 16,70 15,40
Germersdorfska 6,54 8,21 7,38 11,20 11,30 11,25
Durone nero III 6,50 6,86 6,68 11,50 10,50 11,00
Lambert 6,62 5,15 5,89 9,50 8,70 9,10
Sunburst 6,41 11,76 9,09 13,90 18,90 16,40
Sue 6,16 4,36 5,26 11,10 9,30 10,20
Merton crone 7,01 6,23 6,62 12,70 14,10 13,40
Durone nero I 8,45 8,58 8,52 13,50 14,40 13,95
Melitopoljska crna 7,39 7,77 7,58 16,30 9,80 13,05
prosjek 7,08 7,59 7,33
LSD A B A/B
LSD0,05 0,65 3,55 0,65
LSD0,01 0,94 17,84 0,94
Masa ploda je karakteristika koja odreŤuje uporabnu vrijednost svake sorte. Ona je sortno
obiljeţje, ali moţe varirati u ovisno o nivou primjenjene agrotehnike i vremenskih uvjeta u
fazama razvoja i zrenja ploda. Prema postavljenim standardima u vešini europskih zemalja
sorte trešnje kasnijeg vremena dozrijevanja trebaju imati masu ploda vešu od 10 g
(Sansavini et Lugli, 1997.) U našim istraţivanjima samo sorta Sunburst je u 2007. godini
postigla te vrijednosti (Tablica 1.). Prosjeţno vrlo krupne plodove u našim istraţivanjima
imaju sorte Summit, Sunburst i Durone nero I (Tablica 1.). Prosjeţna masa ploda
ispitivanih sorti trešanja u našim istraţivanjima (7,33g) sliţna je rezultatima ispitivanja
vešeg broja sorti ţetvrtog tjedna zrenja u agroekološkim uvjetima Ţaţka, gdje je
zabiljeţena prosjeţna masa od 7,12 g (Radiţeviš, 2006.). U istraţivanjima mase ploda kod
sorti kasnog vremena dozrijevanja, Regina i Sweetheart, (Voša i sur.,2009) dobiveni
rezultati su sliţni našim rezultatima.
Pomology, Viticulture and Enology
45th
Croatian & 5th
International Symposium on Agriculture
1150
Tablica 2. Dimenzije ploda i peteljke trešnje
Sorta
dimenzije ploda (mm) dimenzije peteljke (mm)
debljina širina visina duţina debljina
20
05
20
07
pro
sjek
20
05
20
07
pro
sjek
20
05
20
07
pro
sjek
20
05
20
07
pro
sjek
20
05
20
07
pro
sjek
Summit 26,
18
26,
34
26,
26
21,
80
22,
25
22,
03
25,
55
25,
74
25,
65
37,
03
40,
70
38,
87
1,
09
1,
02
1,1
0
Germers
dorfska
22,
88
25,
31
24,
10
20,
31
22,
07
21,
19
22,
62
23,
48
23,
05
41,
05
44,
73
42,
89
0,
84
0,
89
0,8
7
Durone
nero III
22,
89
22,
71
22,
80
20,
28
20,
71
20,
50
22,
17
21,
89
22,
03
33,
93
37,
46
35,
70
0,
89
0,
79
0,8
4
Lambert 22,
89
20,
78
21,
84
19,
60
17,
95
18,
78
23,
73
21,
68
22,
71
33,
71
34,
96
34,
34
1,
00
0,
80
0,9
0
Sunburst 22,
59
27,
56
25,
08
19,
94
24,
34
22,
14
21,
87
25,
28
23,
58
36,
96
44,
43
40,
70
0,
83
0,
96
0,9
0
Sue 23,
13
19,
34
21,
34
19,
28
17,
18
18,
23
22,
36
19,
79
21,
08
43,
96
42,
16
43,
06
1,
06
0,
91
0,9
9
Merton
crone
23,
46
22,
41
22,
94
20,
97
20,
72
20,
85
22,
31
21,
01
21,
66
35,
23
36,
56
35,
90
1,
10
1,
03
1,0
7
Durone
nero I
25,
37
25,
56
25,
47
21,
60
21,
98
21,
79
24,
87
24,
24
24,
56
35,
71
33,
96
34,
84
1,
06
1,
02
1,0
4
Melitopo
ljska
crna
24,
47
24,
42
24,
45
21,
19
21,
63
21,
41
23,
27
23,
06
23,
17
44,
01
49,
80
46,
91
0,
96
0,
99
0,9
8
Prosjek 23,
65
23,
83
23,
74
20,
55
20,
98
20,
77
23,
19
22,
91
23,
05
37,
95
40,
53
39,
24
0,
98
0,
93
0,9
6
LSD A B A/B A B A/B A B A/B A B A/B A B A/B
LSD0,05
0,9
6 5,3
0,9
6
0,6
5
3,5
6
0,6
5
0,7
4
4,0
7
0,7
4
2,9
3
16,
18
2,9
3
0,
12
0,
69
0,1
2
LSD0,01 1,4
0
26,
48
1,4
0
0,9
4
17,
82
0,9
4
1,0
7
20,
37
1,0
7
4,2
7
81,
04
4,2
7
0,
18
3,
44
0,1
8 A- Ţimbenik sorta; B-Ţimbenik godina; A/B- Interakcija sorta/godina
Kod sorte Sunburst u našim istraţivanjima zapaţena je velika razlika u masi ploda tokom
godina istraţivanja, što je posljedica utjecaja rodnosti na krupnošu plodova. Manja rodnost
na stablu u 2007. godini rezultirala je krupnijim plodovima u odnosu na 2005. godinu.
Prosjeţna masa ploda sorte Sue je niţa u odnosu na istraţivanja Mratiniš i sur. (2008.)
Utjecaj na krupnošu ploda sorte Sue u našim istraţivanjima je imala velika opterešenost
stabala prinosom, usljed ţega su stabla dala sitnije plodove. Kod sorte Lambert, prosjeţna
masa ploda u našem istraţivanju (5,89 g) je znatno niţa u odnosu na dugogodišnja
istraţvanja u Moldaviji (Ţeban, 2005). Prosjeţna masa ploda sorta Durone nero III u našim
istraţivanjima je niţa u odnosu na istraţivanja u Poljskoj (Kurlus, 2004), gdje je ocjenjena
kao najinteresantnija sorta krupnih plodova i visoke rodnost. Sorta Summit u našem
istraţivanju je ostvarila vešu prosjeţnu masu (9,02 g) u odnosu na istraţivanja u Poljskoj
(Kurlus, 2004) i Ţaţku (Radiţeviš, 2006.).
Voše, kao sirovina za preradu, s tehnološkog aspekta treba zadovoljiti odreŤene elemente
kvalitete, prije svega: mehaniţki sastav (randman), kemijski sastav i tehnološku zrelost.
Pokazatelj odnosa mesa i koštice je bitan indikator kvalitete plodova i moglo bi se
zakljuţiti da je povoljan odnos od 10-13 (Germerzdorfska i Durone nero III), dok je vrlo
dobar odnos veši od 13 (Sunburst, Summit, Merton crone, Duron nero I i Melitopoljska
crna). Najpovoljniji odnos mesa i koštice imale su sorte Sunburst (16,4) i Summit (15,4)
(Tablica 1.).
Vodarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo
45. hrvatski i 5. međunarodni simpozij agronoma
1151
Visina, širina i debljina ploda je vaţno pomološko obiljeţje sorte koji su znaţajan elemenat
od kojeg zavisi oblik ploda, a koji je u kombinaciji sa bojom pokoţice bitan za vizuelnu
dopadljivost ploda potrošaţima (Keseroviš i sur.,2007). Kappela (1996.) navodi da je
optimalan promjer ploda od 29 do 30 mm, što je znatno veše u odnosu na naše rezultate po
kojima je prosjeţna širina plodova svih sorti ispitivanih trešnje iznosila 20,77 mm (Tablica
2.). Naši rezultati su niţi od kriterija u SAD-u gdje je minimalni promjer plodova 25 mm
(Omeg and Omeg, 2005.). Rezultati mjerenja dimenzije ploda u našim istraţivanjima, kod
pojedinih sorti (Summit, Sunburst i Durone nero III), sliţni su rezultatima istraţivanja u
agroekološkim uvjetim Ţaţka (Radiţeviš, 2006.), što dovodi do zakljuţka da su dimenzije
ploda sortno obiljeţje u sliţnim agroekološkim uvjetima uzgoja.
Osobine peteljke, u prvom redu duljina i debljina, su znaţajna mjerila pri determinaciji
sorte, a takoŤer, znaţajni su po pitanju berbe plodova naroţito ako se radi strojno (Peterson
and Wolford, 2001.). Duljina peteljke sorti Sunburst i Durone nero I u našim istraţivanjim,
je sliţno rezultatima istraţivanja u uvjetima središnje Italije (Bignami et al., 1997.), kao i u
uvjetima Ţaţka (Radiţeviš, 2006.).
Zakljuĉak
Na osnovi dvogodišnjih rezultata istraţivanja pomoloških karakteristika sorti trešanja moţe
se zakljuţiti da se po pomološkim karakteristikama plodova istiţu sorte Summit, Sunburst,
Durone nero I i Melitopoljska crna, pa se mogu preporuţiti kao najpovoljnije sorte, kasnog
vremena dozrijevanja, za podizanje novih nasada.
Masa ploda je sortna osobina na koju znaţajno mogu utjecati ekološki uvjeti (klima i tlo),
primjenjena agrotehnika i pomotehnika. Dimenzije plodova (debljina, širina i visina), su
parametri koji utjeţu na oblik plodova trešnje kao znaţajne sortne osobine i kod sorti
Summit, Sunburst i Durone nero I u odnosu na druge sorte u istraţivanju posebno su došle
do izraţaja, što bi trebalo pozitivno utjecati na prihvašanje istih od strane potrošaţa.
Literatura
Bignami, C., Cammilli, C., Moretti, G., Natali, S. (1997): Productive behaviour of sweet cherry
cultivars in the Coastal area of Northern Lacio (Central Italy). Atti del Convegno Nacionale
del Ciliegio SOI, Valenzano (Ba) 539-547. 19-21.
Чебан Екатерина Фёдоровна (2005): Биологические особенности черешни и улучшение
сортимента в условиЯх Республики Молдова. ДиссертациЯ на соискание степени
доктора сельскохозЯйых наук. Кишинев
Kappel, F.; Fisher-Fleming, B.; Hogue, E. (1996): Fruit characteristics and sensory attributes of
an Ideal sweet cherry. Hort. Science 31 (3): 443-446.
Keseroviš, Z., Vraţar, Lj., Tepiš, Aleksandra, Magazin, N., Bijeliš, Sandra, Vidicki, B. (2007):
Senzorna i hemijska analiza plodova trešnje. Savremena poljoprivreda. Vol. 56, 6. 138-143.
Novi Sad.
Kurlus, R. (2004): Growt, yield and fruit quality in eight sweet cherry cultivars grafted on
'Tabel Edabriz' rootstock. Jurnal of Fruit and Ornamental Plant Reasarch. Vol. 12: 35-39.
Mratiniš, Evica, Milatoviš, D., Đuroviš, D.(2008): Biološke osobine sorti trešnje svetle boje
ploda. Knjiga abstrakata XIII Kongresa vošara i vinogradara Srbije. Novi Sad, 101.
Omeg, M., Omeg, L. (2005): Psysiological principles for growing premium fruit. Producing
Premium cherries. First Edition. Edited by Whiting M. Washington: Good fruit growers.
pp.145-148.
Peterson, D.L., Wolford, S.D. (2001): Mechanical harvester for fresh market quality stemless
sweet cherries. Transactions of the ASAE. Vol. 44(3): 481-485.
Radiţeviš, Sanja (2006): Biološke i pomološko – tehnološke osobine novijih sorti trešnje.
Magistarska teza. Agronomski fakultet, Ţaţak, 1 – 78.
Pomology, Viticulture and Enology
45th
Croatian & 5th
International Symposium on Agriculture
1152
Voša, S., Dobriţeviš, N.,Druţiš, J., Šindrak, Z., Knez, L.(2009): Fizikalna svojstva trešanja
kontinentalnog podruţja Republike Hrvatske. Zbornik radova 44. hrvatski i 4. meŤunarodni
simpozij agronoma, 885-887
The pomological characteristics of medium-late ripening time sweet
cherry varieties
Abstract
This paper presents the research results of biennial field trial of the most important sweet
cherry varieties characteristics in the continental climate. The examined varieties are
Summit, Germersdorfska, Durone nero III, Lambert, Sunburst, Sue, Merton Crone, Durone
nero I and Melitopoljska Crna.
The aim of this paper is researching of pomological characteristics of medium-late ripening
time sweet cherry varieties, because successful growing of some fruit depends not only on
environmental conditions, but also pomological properties, and the sweet cherry‘s are size
and fruit shape, fruit dressing.
The results of showed that there is differences among pomological characteristics of sweet
cherry fruit (weight and the size of the fruit and stem) between the tested varieties. Climate
factor, significantly influence the differences in individual characteristics.
The most interesting varieties for the commercial crops are Sunburst, Summit,
Melitopoljska crna and Durone nero I.
Key words: sweet cherry, variety, weight of the fruit, size of the fruit, stem
top related