službeni glasnik općine kiseljak glasnici... · 2018. 1. 23. · donosi se regulacijski plan...
Post on 23-Oct-2020
2 Views
Preview:
TRANSCRIPT
-
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 4. 03.prosinac/decembar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
1
Na temelju ĉlanka 13. Zakona o naĉelima lokalne
samouprave (''Sl. Novine FBiH'' broj: 49/06),
ĉlanka 25. Statuta Općine Kiseljak (''Sl. Glasnik
Općine Kiseljak'' broj 3/09), ĉlanka 28. i 33.
Zakona o prostornom ureĊenju (''Sl. Novine
KSB/SBK, broj 11/05), Općinsko vijeće Kiseljak
na 8. sjednici odrţanoj dana 10.07.2013. godine,
donosi:
ODLUKU O USVAJANJU
REGULACIJSKOG PLANA „KISELJAK III“
ZA PERIOD OD 2013-2023. GODINE
Ĉlanak 1.
Donosi se Regulacijski plan „KISELJAK III“ za
period od 2013-2023. godine (u daljnjem tekstu:
Plan),koji je izradila Sluţba za
gospodarstvo,urbanizam i prostorno
planiranje,(Općina Kiseljak).
Ĉlanak 2.
Plan se sastoji od tekstualnog i grafiĉkog dijela.
Tekstualni dio sadrţi:
- Opći ciljevi prostornog razvoja; - Posebni ciljevi prostornog razvoja; - Izvod iz urbanistiĉke osnove; - Projekcija razvoja i ureĊenje prostora; - Odluka o provoĊenju Plana. -
Grafiĉki dio sadrţi:
1. Izvod iz plana višeg reda
1.1.Izvod iz urbanistiĉkog Plana 2008-
2028.god..1:2500(sintezna karta postojećeg stanja)
2. Tematske karte postojećeg stanja
2.1. Dopunjena geodetska podloga sa fiziĉkom i
urbanom strukturom .............................1:2500
2.2. Sintezna karta postojećeg stanja.....1:2500
Na osnovu ĉlana 13. Zakona o naĉelima lokalne
samouprave (''Sl. Novine FBiH'' broj: 49/06),
ĉlana 25. Statuta Općine Kiseljak (''Sl. Glasnik
Općine Kiseljak'' broj 3/09), ĉlana 28. i 33.
Zakona o prostornom ureĊenju (''Sl. Novine
KSB/SBK, broj 11/05), Općinsko vijeće Kiseljak
na 8. sjednici odrţanoj dana 10.07.2013. godine,
donosi:
ODLUKU O USVAJANJU
REGULACIJSKOG PLANA „KISELJAK III“
ZA PERIOD OD 2013-2023. GODINE
Ĉlan 1.
Donosi se Regulacijski plan „KISELJAK III“ za
period od 2013-2023. godine (u daljnjem tekstu:
Plan),koji je izradila Sluţba za
gospodarstvo,urbanizam i prostorno
planiranje,(Općina Kiseljak).
Ĉlan 2.
Plan se sastoji od tekstualnog i grafiĉkog dijela.
Tekstualni dio sadrţi:
- Opći ciljevi prostornog razvoja; - Posebni ciljevi prostornog razvoja; - Izvod iz urbanistiĉke osnove; - Projekcija razvoja i ureĊenje prostora; - Odluka o provoĊenju Plana. -
Grafiĉki dio sadrţi:
1. Izvod iz plana višeg reda
1.1.Izvod iz urbanistiĉkog Plana 2008-
2028.god..1:2500(sintezna karta postojećeg stanja)
2. Tematske karte postojećeg stanja
2.1. Dopunjena geodetska podloga sa fiziĉkom i
urbanom strukturom ............................1:2500
2.2. Sintezna karta postojećeg stanja.....1:2500
-
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 4. 03.prosinac/decembar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
2
2.3. Odnos prema postojećim graĊevinskim
gabaritima..............................................1:2500
3.Osnovna koncepcija
3.1.Granice obuhvata sa podjelom na zone..1:2500
3.1.a Namjena površine………………….1:2500
3.2.Razmještaj objekata sa namjenom, te
vertikalnim i horizontalnim gabaritima
objekata………………………………….1:1000
3.3.GraĊevinske i regulacijske linije postojećih i
novih objekata…………………………….1:1000
3.4.Plan parcelacije…………………….....1:1000
3.5.Promet i prometne površine…………..1:1000
3.6.Komunalna infrastruktura…………….1:1000
Ĉlanak 3.
Plan se izlaţe na stalni javni uvid kod Sluţbe za
gospodarstvo, urbanizam i prostorno planiranje.
Ĉlanak 4.
Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od
dana donošenja i bit će objavljena u „Sluţbenom
glasniku Općine Kiseljak“ i na oglasnoj ploĉi
Općine Kiseljak.
PREDSJEDAVAJUĆI OPĆINSKOG VIJEĆA
KISELJAK
Prof. Benis Topalović
Broj: 01/1-23-1566/13
Datum: 10.07.2013. godine
Na temelju ĉlanka 13. Zakona o naĉelima lokalne
samouprave (''Sl. Novine FBiH'' broj: 49/06),
ĉlanka 25. Statuta Općine Kiseljak (''Sl. Glasnik
Općine Kiseljak'' broj 3/09), ĉlanka 28. i 33.
Zakona o prostornom ureĊenju (''Sl. Novine
KSB/SBK, broj 11/05), Općinsko vijeće Kiseljak
na 8. sjednici odrţanoj dana 10. 07. 2013. godine,
2.3. Odnos prema postojećim graĊevinskim
gabaritima................................................1:2500
3.Osnovna koncepcija
3.1.Granice obuhvata sa podjelom na zone..1:2500
3.1.a Namjena površine………………….1:2500
3.2.Razmještaj objekata sa namjenom, te
vertikalnim i horizontalnim gabaritima
objekata………………………………...1:1000
3.3.GraĊevinske i regulacijske linije postojećih i
novih objekata…………………………...1:1000
3.4.Plan parcelacije……………………....1:1000
3.5.Promet i prometne površine…………..1:1000
3.6.Komunalna infrastruktura…………….1:1000
Ĉlan 3.
Plan se izlaţe na stalni javni uvid kod Sluţbe za
gospodarstvo, urbanizam i prostorno planiranje.
Ĉlan 4.
Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od
dana donošenja i bit će objavljena u „Sluţbenom
glasniku Općine Kiseljak“ i na oglasnoj ploĉi
Općine Kiseljak.
PREDSJEDAVAJUĆI OPĆINSKOG VIJEĆA
KISELJAK
Prof. Benis Topalović
Broj: 01/1-23-1566/13
Datum: 10.07.2013. godine
Na osnovu ĉlana 13. Zakona o naĉelima lokalne
samouprave (''Sl. Novine FBiH'' broj: 49/06),
ĉlana 25. Statuta Općine Kiseljak (''Sl. Glasnik
Općine Kiseljak'' broj 3/09), ĉlana 28. i 33.
Zakona o prostornom ureĊenju (''Sl. Novine
KSB/SBK, broj 11/05), Općinsko vijeće Kiseljak
na 8. sjednici odrţanoj dana 10. 07. 2013. godine,
-
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 4. 03.prosinac/decembar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
3
donosi:
ODLUKA
O PROVOĐENJU REGULACIJSKOG
PLANA „KISELJAK III“
I OPĆE ODREDBE
Ĉlanak 1.
Odlukom o provoĊenju Regulacijskog plana
„Kiseljak III“ utvrĊuju se uvjeti korištenja,
izgradnje, ureĊenja i zaštite prostora i naĉina
provoĊenja Regulacijskog plana „Kiseljak III“ za
period od 2013. do 2023.godine (u daljnjem
tekstu „Plan“), a naroĉito granice prostorne
cjeline, urbanistiĉko tehniĉki uvjeti za ureĊenje
graĊevinskog zemljišta, ureĊenje zelenih i
slobodnih površina,mjere sprjeĉavanja
nepovoljnog utjecaja na okoliš, te odnosi prema
postojećim objektima.
II SADRŢAJ PLANA
Ĉlanak 2.
Plan ĉine tekstalni dio i grafiĉki dio. Tekstualni
dio Plana sastoji se od tri dijela :
1. Izvod iz Urbanistiĉke osnove 2. Projekcija razvoja i ureĊenje prostora 3. Odluka o provoĊenju Regulacijskog plana
Grafiĉki dio Plana sadrţi :
1. Izvod iz plana višeg reda
1.1.Izvod iz urbanistiĉkog Plana 2008-
2028.god..1:2500(sintezna karta postojećeg stanja)
2. Tematske karte postojećeg stanja
2.1. Dopunjena geodetska podloga sa fiziĉkom i
urbanom strukturom .............................1:2500
2.2. Sintezna karta postojećeg stanja.....1:2500
2.3. Odnos prema postojećim graĊevinskim
gabaritima..............................................1:2500
3.Osnovna koncepcija
donosi:
ODLUKA
O PROVOĐENJU REGULACIJSKOG
PLANA „KISELJAK III“
I OPĆE ODREDBE
Ĉlan 1.
Odlukom o provoĊenju Regulacijskog plana
„Kiseljak III“ utvrĊuju se uvjeti korištenja,
izgradnje, ureĊenja i zaštite prostora i naĉina
provoĊenja Regulacijskog plana „Kiseljak III“ za
period od 2013. do 2023.godine (u daljnjem
tekstu „Plan“), a naroĉito granice prostorne
cjeline, urbanistiĉko tehniĉki uvjeti za ureĊenje
graĊevinskog zemljišta, ureĊenje zelenih i
slobodnih površina,mjere sprjeĉavanja
nepovoljnog utjecaja na okoliš, te odnosi prema
postojećim objektima.
II SADRŢAJ PLANA
Ĉlan 2.
Plan ĉine tekstalni dio i grafiĉki dio. Tekstualni
dio Plana sastoji se od tri dijela :
1. Izvod iz Urbanistiĉke osnove 2. Projekcija razvoja i ureĊenje prostora 3. Odluka o provoĊenju Regulacijskog plana
Grafiĉki dio Plana sadrţi :
1. Izvod iz plana višeg reda
1.1.Izvod iz urbanistiĉkog Plana 2008-
2028.god..1:2500(sintezna karta postojećeg stanja)
2. Tematske karte postojećeg stanja
2.1. Dopunjena geodetska podloga sa fiziĉkom i
urbanom strukturom .............................1:2500
2.2. Sintezna karta postojećeg stanja.....1:2500
2.3. Odnos prema postojećim graĊevinskim
gabaritima..............................................1:2500
3.Osnovna koncepcija
-
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 4. 03.prosinac/decembar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
4
3.1.Granice obuhvata sa podjelom na zone..1:2500
3.1.a Namjena površine………………….1:2500
3.2.Razmještaj objekata sa namjenom, te
vertikalnim i horizontalnim gabaritima
objekata………………………………….1:1000
3.3.GraĊevinske i regulacijske linije postojećih i
novih objekata…………………………….1:1000
3.4.Plan parcelacije…………………….....1:1000
3.5.Promet i prometne površine…………..1:1000
3.6.Komunalna infrastruktura…………….1:1000
III GRANICE PROSTORNE CJELINE
Ĉlanak 3.
Ukupna površina obuhvata Plana iznosi 53,80 ha.
Podruĉje obuhvata Plana prikazano je na
grafiĉkom prilogu 3.1.“Granice obuhvata sa
podjelom na zone. Tekstualni opis uradit će se
(posebno) po obodima katastarskih parcela ili
prirodnim i izgraĊenim potezima i predstavljat će
sastavni dio ove Odluke.
Ĉlanak 4.
Svi elementi novih objekata : horizontalni i
vertikalni gabariti, regulacijske i graĊevinske
linije dati su u tekstualnom i grafiĉkom
dijelu Plana, koji zajedno s ovom Odlukom
predstavljaju jedinstvenu cjelinu za njihovo
tumaĉenje i primjenu.
IV UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE
POVRŠINA
Ĉlanak 5.
Uvjeti za odreĊivanje namjene površina odreĊenih
Planom, koje odreĊuju temeljno urbanistiĉko-
graditeljsko i prostorno ureĊenje te zaštitu
3.1.Granice obuhvata sa podjelom na zone..1:2500
3.1.a Namjena površine………………….1:2500
3.2.Razmještaj objekata sa namjenom, te
vertikalnim i horizontalnim gabaritima
objekata………………………………….1:1000
3.3.GraĊevinske i regulacijske linije postojećih i
novih objekata…………………………….1:1000
3.4.Plan parcelacije…………………….....1:1000
3.5.Promet i prometne površine…………..1:1000
3.6.Komunalna infrastruktura…………….1:1000
III GRANICE PROSTORNE CJELINE
Ĉlan 3.
Ukupna površina obuhvata Plana iznosi 53,80 ha.
Podruĉje obuhvata Plana prikazano je na
grafiĉkom prilogu 3.1.“Granice obuhvata sa
podjelom na zone. Tekstualni opis uradit će se
(posebno) po obodima katastarskih parcela ili
prirodnim i izgraĊenim potezima i predstavljat će
sastavni dio ove Odluke.
Ĉlan 4.
Svi elementi novih objekata : horizontalni i
vertikalni gabariti, regulacijske i graĊevinske
linije dati su u tekstualnom i grafiĉkom
dijelu Plana, koji zajedno s ovom Odlukom
predstavljaju jedinstvenu cjelinu za njihovo
tumaĉenje i primjenu.
IV UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE
POVRŠINA
Ĉlan 5.
Uvjeti za odreĊivanje namjene površina odreĊenih
Planom, koje odreĊuju temeljno urbanistiĉko-
graditeljsko i prostorno ureĊenje te zaštitu
-
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 4. 03.prosinac/decembar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
5
prostora su:
- principi odrţivog razvoja;
- principi zaštite kulturnog i prirodnog nasljeĊa;
- principi racionalnoga, svrhovitog i razboritog
planiranja i korištenja prostora;
- osiguranja boljih uvjeta ţivota i
- pravila urbanistiĉke i prostorno-planerske struke.
Uvjeti odreĊivanja namjene površina Plana
odreĊeni su u skladu s mogućnostima proizašlim
iz zateĉene situacije na terenu, vaţećim Planovima
višeg reda i odredbama Zakona o prostornom
ureĊenju (Sluţbene novine KSB/SBK broj 11/05).
Ĉlanak 6.
UreĊivanje prostora kao što je ureĊivanje
zemljišta, izgradnja graĊevina te provedba drugih
zahvata u prostoru iznad površine terena, na
terenu ili ispod njega na podruĉju obuhvata Plana
moţe se obavljati iskljuĉivo u skladu s Planom.
Granica obuhvata Plana odreĊena je i ucrtana na
grafiĉkom prikazu br. 3.1. „Granica obuhvata sa
podjelom na zone“.
V DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA,
UREĐENJA I GRADNJE GRAĐEVNIH
ĈESTICA I GRAĐEVINA
Ĉlanak 7.
Uvjeti za korištenje i ureĊivanje prostornih cjelina
u obuhvatu Plana moraju biti u skladu s:
- namjenom površina;
prostora su:
- principi odrţivog razvoja;
- principi zaštite kulturnog i prirodnog nasljeĊa;
- principi racionalnoga, svrhovitog i razboritog
planiranja i korištenja prostora;
- osiguranja boljih uvjeta ţivota i
- pravila urbanistiĉke i prostorno-planerske struke.
Uvjeti odreĊivanja namjene površina Plana
odreĊeni su u skladu s mogućnostima proizašlim
iz zateĉene situacije na terenu, vaţećim Planovima
višeg reda i odredbama Zakona o prostornom
ureĊenju (Sluţbene novine KSB/SBK broj 11/05).
Ĉlan 6.
UreĊivanje prostora kao što je ureĊivanje
zemljišta, izgradnja graĊevina te provedba drugih
zahvata u prostoru iznad površine terena, na
terenu ili ispod njega na podruĉju obuhvata Plana
moţe se obavljati iskljuĉivo u skladu s Planom.
Granica obuhvata Plana odreĊena je i ucrtana na
grafiĉkom prikazu br. 3.1. „Granica obuhvata sa
podjelom na zone“.
V DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA,
UREĐENJA I GRADNJE GRAĐEVNIH
ĈESTICA I GRAĐEVINA
Ĉlan 7.
Uvjeti za korištenje i ureĊivanje prostornih cjelina
u obuhvatu Plana moraju biti u skladu s:
- namjenom površina;
-
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 4. 03.prosinac/decembar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
6
-planiranom novom izgradnjom radi
unapreĊivanja ambijentalnih vrijednosti prostora;
-ureĊenjem postojeće i izgradnjom (dogradnjom)
nove cestovne mreţe i pješaĉkih površina;
-rekonstrukcijom postojeće i izgradnjom nove
komunalne infrastrukture;
-zaštitom od elementarnih nepogoda i ratnih
opasnosti;
-provedbom plana.
Oblikovanje prostora temelji se i usklaĊuje s:
-raznovrsnom tipologijom izgradnje u okviru
namjene površina;
-ureĊivanjem javnih zelenih površina, koje će
ostati neizgraĊene.
Ĉlanak 8.
Planirane namjene graĊevnih parcela u okviru
Plana su:
- individualno stanovanje;
-individualno stanovanje sa poslovnim sadrţajima;
- kolektivno stanovanje sa poslovnim sadrţajima;
- postrojenje za proĉišćavanje otpadnih voda;
- stećci;
- sport i rekreacija;
- parkovske površine;
- komunalna infrastruktura;
- promet i promet u mirovanju.
Planom je predviĊeno formiranje 4 zone razliĉitih
-planiranom novom izgradnjom radi
unapreĊivanja ambijentalnih vrijednosti prostora;
-ureĊenjem postojeće i izgradnjom (dogradnjom)
nove cestovne mreţe i pješaĉkih površina;
-rekonstrukcijom postojeće i izgradnjom nove
komunalne infrastrukture;
-zaštitom od elementarnih nepogoda i ratnih
opasnosti;
-provedbom plana.
Oblikovanje prostora temelji se i usklaĊuje s:
-raznovrsnom tipologijom izgradnje u okviru
namjene površina;
-ureĊivanjem javnih zelenih površina, koje će
ostati neizgraĊene.
Ĉlan 8.
Planirane namjene graĊevnih parcela u okviru
Plana su:
- individualno stanovanje;
-individualno stanovanje sa poslovnim sadrţajima;
- kolektivno stanovanje sa poslovnim sadrţajima;
- postrojenje za proĉišćavanje otpadnih voda;
- stećci;
- sport i rekreacija;
- parkovske površine;
- komunalna infrastruktura;
- promet i promet u mirovanju.
Planom je predviĊeno formiranje 4 zone razliĉitih
-
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 4. 03.prosinac/decembar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
7
namjena. I to :
-Zona 1. obuhvaća dio prostora postojećeg
gradskog centra u kome su, pored javnih i
poslovnih objekata smješteni i objekti kolektivnog
i individualnog stanovanja, a to su objekti uz ulice
Bana Josipa Jelaĉića, Obala hrvatske mladeţi i
Radićeva. Ova zona će ostati zona centralnih
gradskih funkcija sa javnim i poslovnim
sadrţajem u kojoj se zadrţavaju postojeći objekti i
namjene. Površina zone je 7,22 ha.
-Zona 2. obuhvaća prostor sporta i rekreacije.
Površine ove zone je 8,93 ha.
-Zona 3. obuhvaća prostor u kome se nalaze
objekti stambeno-poslovne namjene. U zoni
dominiraju objekti kolektivnog stanovanja.
Površina ove zone je 7,59 ha.
-Zona 4. obuhvaća podruĉje u sjevernom dijelu
grada neposredno iza postojećih objekata
visokogradnje. Namjena zone je individualna
gradnja stambenih i stambeno-poslovnih objekata.
Površina zone je 20,08 ha.
Namjena i reţim korištenja graĊevnih parcela
odreĊena je na grafiĉkom prikazu 3.1.a. „Namjena
površina“. Reţim korištenja graĊevnih parcela
mora se uskladiti s planiranim ureĊenjem javnih i
zelenih površina, te mora omogućiti njihovo
ureĊenje.
VI VELIĈINA I OBLIK GRAĐEVNIH
PARCELA(IZGRAĐENOST,
ISKORIŠTENOST I GUSTOĆA
IZGRAĐENOSTI)
Ĉlanak 9.
Veliĉina i oblik graĊevnih parcela odreĊen je na
grafiĉkom prikazu br 3.4.“ Plan parcelacije“. Svi
namjena. I to :
-Zona 1. obuhvaća dio prostora postojećeg
gradskog centra u kome su, pored javnih i
poslovnih objekata smješteni i objekti kolektivnog
i individualnog stanovanja, a to su objekti uz ulice
Bana Josipa Jelaĉića, Obala hrvatske mladeţi i
Radićeva. Ova zona će ostati zona centralnih
gradskih funkcija sa javnim i poslovnim
sadrţajem u kojoj se zadrţavaju postojeći objekti i
namjene. Površina zone je 7,22 ha.
-Zona 2. obuhvaća prostor sporta i rekreacije.
Površine ove zone je 8,93 ha.
-Zona 3. obuhvaća prostor u kome se nalaze
objekti stambeno-poslovne namjene. U zoni
dominiraju objekti kolektivnog stanovanja.
Površina ove zone je 7,59 ha.
-Zona 4. obuhvaća podruĉje u sjevernom dijelu
grada neposredno iza postojećih objekata
visokogradnje. Namjena zone je individualna
gradnja stambenih i stambeno-poslovnih objekata.
Površina zone je 20,08 ha.
Namjena i reţim korištenja graĊevnih parcela
odreĊena je na grafiĉkom prikazu 3.1.a. „Namjena
površina“. Reţim korištenja graĊevnih parcela
mora se uskladiti s planiranim ureĊenjem javnih i
zelenih površina, te mora omogućiti njihovo
ureĊenje.
VI VELIĈINA I OBLIK GRAĐEVNIH
PARCELA(IZGRAĐENOST,
ISKORIŠTENOST I GUSTOĆA
IZGRAĐENOSTI)
Ĉlan 9.
Veliĉina i oblik graĊevnih parcela odreĊen je na
grafiĉkom prikazu br 3.4.“ Plan parcelacije“. Svi
-
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 4. 03.prosinac/decembar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
8
individualni stambeni ili stambeno poslovni
objekti imaju svoje parcele koje sluţe za
korištenje objekta i njegovo redovno odrţavanje.
GraĊevne parcele u zonama individualnog
stanovanja i individualnog stanovanja sa
poslovnim sadrţajem mogu imati sljedeće
minimalne i maksimalne vrijednosti od 300 m 2
do
1000 m2. Tako je koeficijent iskoristivosti u
zonama individualnog stanovanja do 30 % u
odnosu na površinu parcele, a koeficijent
izgraĊenosti do 0,8.
GraĊevna parcela postojećeg objekta koja ima
površinu veću od maksimalno dozvoljene iz
prethodnog stava treba da bude podijeljena.
Ukoliko postoji opasnost da dijeljenjem parcele
doĊe do formiranja parcela manjih od minimalno
dozvoljenih površina, izuzetno se moţe odobriti
da graĊevna parcela postojećeg objekta ostane
veća od maksimalno dozvoljene.
Ĉlanak 10.
Kolektivni objekti sa poslovnim sadrţajem imaju
parcelu koja obuhvata površinu ispod objekta i
1,00 m širine oko samog objekta. Sav okolni
prostor bivše parcele prikljuĉuje se i od njega se
formiraju prostori javnih gradskih površina
pojedinih zgrada, blokova ili kompleksa, koji
prelazi u vlasništvo i na odrţavanje Općini.
Koeficijent iskoristivosti u zonama kolektivnog
stanovanja je do 50 % u odnosu na površinu zone,
a koeficijent izgraĊenosti je do 1,5. Parcele javnih
objekata obuhvata površinu ispod objekta i 1,00 m
širine oko samog objekta, a sav prostor bivše
parcele postaje javni gradski prostor.
VII VELIĈINA I POVRŠINA GRAĐEVINA
(UKUPNA BRUTO IZGRAĐENA
POVRŠINA GRAĐEVINE, VISINA I
individualni stambeni ili stambeno poslovni
objekti imaju svoje parcele koje sluţe za
korištenje objekta i njegovo redovno odrţavanje.
GraĊevne parcele u zonama individualnog
stanovanja i individualnog stanovanja sa
poslovnim sadrţajem mogu imati sljedeće
minimalne i maksimalne vrijednosti od 300 m 2
do
1000 m2. Tako je koeficijent iskoristivosti u
zonama individualnog stanovanja do 30 % u
odnosu na površinu parcele, a koeficijent
izgraĊenosti do 0,8.
GraĊevna parcela postojećeg objekta koja ima
površinu veću od maksimalno dozvoljene iz
prethodnog stava treba da bude podijeljena.
Ukoliko postoji opasnost da dijeljenjem parcele
doĊe do formiranja parcela manjih od minimalno
dozvoljenih površina, izuzetno se moţe odobriti
da graĊevna parcela postojećeg objekta ostane
veća od maksimalno dozvoljene.
Ĉlan 10.
Kolektivni objekti sa poslovnim sadrţajem imaju
parcelu koja obuhvata površinu ispod objekta i
1,00 m širine oko samog objekta. Sav okolni
prostor bivše parcele prikljuĉuje se i od njega se
formiraju prostori javnih gradskih površina
pojedinih zgrada, blokova ili kompleksa, koji
prelazi u vlasništvo i na odrţavanje Općini.
Koeficijent iskoristivosti u zonama kolektivnog
stanovanja je do 50 % u odnosu na površinu zone,
a koeficijent izgraĊenosti je do 1,5. Parcele javnih
objekata obuhvata površinu ispod objekta i 1,00 m
širine oko samog objekta, a sav prostor bivše
parcele postaje javni gradski prostor.
VII VELIĈINA I POVRŠINA GRAĐEVINA
(UKUPNA BRUTO IZGRAĐENA
POVRŠINA GRAĐEVINE, VISINA I
-
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 4. 03.prosinac/decembar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
9
BROJ ETAŢA)
Ĉlanak 11.
U zonama individualnog stanovanja i
individualnog stanovanja sa poslovnim sadrţajem
dozvoljena je izgradnja objektima
katnosti:prizemlje+kat+potkrovlje, sa padovima
krovnih površine prema ulici (kosi krov od 15-
45◦).
Ukupna dozvoljena bruto površina graĊevine
izraĉunava se na osnovu veliĉine pojedine parcele
u skladu sa koeficijentom iskoristivosti (kis) i
koeficijentom izgraĊenosti (kig).
U zonama kolektivnog stanovanja će se odobriti
gradnja objekata katnosti min. prizemlje+3 kata,
do max. prizemlje+7 katova.
VIII NAMJENA GRAĐEVINA
Ĉlanak 12.
Namjena graĊevina, za sve graĊevne parcele,
odreĊena je na grafiĉkom prikazu br. 3.1.a.
„Namjena površina“.
Ĉlanak 13.
U zoni 4 odreĊenoj za individualno stanovanje
dozvoljena je izgradnja stambenih i stambeno-
poslovnih objekata. Namjena poslovnih prostora u
ovoj zoni odreĊuje se za obavljanje tihe poslovno-
trgovaĉke-usluţne djelatnosti (u pravilu manji
uredi, tihi obrt manjeg
obujma, manje trgovine, ugostiteljska djelatnost i
sl.). tj. sadrţaji koji ne stvaraju buku i prašinu, ne
zagaĊuju tlo, zrak iznad dopuštenog.
U zoni 3, zoni kolektivnog stanovanja u zgradama
sa poslovnim sadrţajem, takoĊer se odreĊuje
BROJ ETAŢA)
Ĉlan 11.
U zonama individualnog stanovanja i
individualnog stanovanja sa poslovnim sadrţajem
dozvoljena je izgradnja objektima
katnosti:prizemlje+kat+potkrovlje, sa padovima
krovnih površine prema ulici (kosi krov od 15-
45◦).
Ukupna dozvoljena bruto površina graĊevine
izraĉunava se na osnovu veliĉine pojedine parcele
u skladu sa koeficijentom iskoristivosti (kis) i
koeficijentom izgraĊenosti (kig).
U zonama kolektivnog stanovanja će se odobriti
gradnja objekata katnosti min. prizemlje+3 kata,
do max. prizemlje+7 katova.
VIII NAMJENA GRAĐEVINA
Ĉlan 12.
Namjena graĊevina, za sve graĊevne parcele,
odreĊena je na grafiĉkom prikazu br. 3.1.a.
„Namjena površina“.
Ĉlan 13.
U zoni 4 odreĊenoj za individualno stanovanje
dozvoljena je izgradnja stambenih i stambeno-
poslovnih objekata. Namjena poslovnih prostora u
ovoj zoni odreĊuje se za obavljanje tihe poslovno-
trgovaĉke-usluţne djelatnosti (u pravilu manji
uredi, tihi obrt manjeg
obujma, manje trgovine, ugostiteljska djelatnost i
sl.). tj. sadrţaji koji ne stvaraju buku i prašinu, ne
zagaĊuju tlo, zrak iznad dopuštenog.
U zoni 3, zoni kolektivnog stanovanja u zgradama
sa poslovnim sadrţajem, takoĊer se odreĊuje
-
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 4. 03.prosinac/decembar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
10
namjena za obavljanje tihe poslovno-trgovaĉke-
usluţne djelatnosti.
Poslovni i trgovaĉki sadrţaji ne smiju ometati
funkcioniranje stambenog naselja.
Ĉlanak 14.
GraĊevine javne i društvene namjene, koji su
obuhvaćeni ovim regulacijskim planom su: djeĉji
vrtić, osnovna škola s pratećim sportskim
sadrţajima, sportsko rekreacioni centar,
administrativno poslovni centar, objekt pošte i
elektrodistribucije, policijska postaja, vatrogasni
dom, Hrvatski dom sa kino dvoranom.
Ĉlanak 15.
Pod javnim parkom podrazumijeva se
arhitektonski oblikovana javna parkovska
površina u funkciji stanovnika naselja, ali i
okolnog podruĉja.
Pod ostalim parkovskim površinama
podrazumijevaju se arhitektonski oblikovane
manje ili disperzno ustrojene javne zelene
površine u funkciji stanovnika naselja.
Pod javnim djeĉjim igralištem podrazumijeva se
arhitektonski oblikovana javna površina u funkciji
okupljanja i igranja djece ovoga naselja, ali i
okolnog podruĉja.
Ĉlanak 16.
Pod površinama infrastrukturnih sustava
podrazumijevaju se: prometnice, garaţno-
parkirališne površine, trafostanice i druge
infrastrukturne graĊevine koje omogućuju
neometano funkcioniranje svih sadrţaja
obuhvatnog podruĉja ovog regulacijskog plana.
IX SMJEŠTAJ I IZGRADNJA GRAĐEVINA
namjena za obavljanje tihe poslovno-trgovaĉke-
usluţne djelatnosti.
Poslovni i trgovaĉki sadrţaji ne smiju ometati
funkcioniranje stambenog naselja.
Ĉlan 14.
GraĊevine javne i društvene namjene, koji su
obuhvaćeni ovim regulacijskim planom su: djeĉji
vrtić, osnovna škola s pratećim sportskim
sadrţajima, sportsko rekreacioni centar,
administrativno poslovni centar, objekt pošte i
elektrodistribucije, policijska postaja, vatrogasni
dom, Hrvatski dom sa kino dvoranom.
Ĉlan 15.
Pod javnim parkom podrazumijeva se
arhitektonski oblikovana javna parkovska
površina u funkciji stanovnika naselja, ali i
okolnog podruĉja.
Pod ostalim parkovskim površinama
podrazumijevaju se arhitektonski oblikovane
manje ili disperzno ustrojene javne zelene
površine u funkciji stanovnika naselja.
Pod javnim djeĉjim igralištem podrazumijeva se
arhitektonski oblikovana javna površina u funkciji
okupljanja i igranja djece ovoga naselja, ali i
okolnog podruĉja.
Ĉlan 16.
Pod površinama infrastrukturnih sustava
podrazumijevaju se: prometnice, garaţno-
parkirališne površine, trafostanice i druge
infrastrukturne graĊevine koje omogućuju
neometano funkcioniranje svih sadrţaja
obuhvatnog podruĉja ovog regulacijskog plana.
IX SMJEŠTAJ I IZGRADNJA GRAĐEVINA
-
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 4. 03.prosinac/decembar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
11
NA GRAĐEVNOJ ĈESTICI
Ĉlanak 17.
Smještaj graĊevina na graĊevnim ĉesticama,
odreĊen je:
-granicama gradivog dijela graĊevne parcele za
svaku graĊevinu;
-namjenom graĊevine i katnošću;
-naĉinom ureĊenja parkirališnih i parkovskih
površina graĊevnih ĉestica;
-udaljenošću od rubova graĊevnih ĉestica;
-graĊevnim pravcem (graĊevinska linija).
Ĉlanak 18.
Regulacionom linijom utvrĊuje se pojedinaĉna
graĊevna parcela.
GraĊevnom linijom utvrĊuje se graniĉna linija
zgrade u odnosu na druge objekte od kojih mora
biti odvojena zbog funkcionalnih, estetskih ili
zaštitnih razloga.
GraĊevna linija utvrĊuje se regulacijskim planom.
GraĊevna linija oznaĉava liniju po kojoj se gradi
odnosno iskolĉava zgrada, odnosno liniju koju
njen najistureniji dio ne smije preći.
Ĉlanak 19.
Dogradnja postojećih individualnih stambenih i
stambeno- poslovnih objekata i izgradnja novih
stambenih i stambeno- poslovnih objekata mora
zadovoljiti sljedeće kriterije:
-udaljenost graĊevne linije od ivice susjedne
parcele treba da iznosi minimalno 2,0 m ako
objekt na susjednoj parceli u pravcu fronta
NA GRAĐEVNOJ ĈESTICI
Ĉlan 17.
Smještaj graĊevina na graĊevnim ĉesticama,
odreĊen je:
-granicama gradivog dijela graĊevne parcele za
svaku graĊevinu;
-namjenom graĊevine i katnošću;
-naĉinom ureĊenja parkirališnih i parkovskih
površina graĊevnih ĉestica;
-udaljenošću od rubova graĊevnih ĉestica;
-graĊevnim pravcem (graĊevinska linija).
Ĉlan 18.
Regulacionom linijom utvrĊuje se pojedinaĉna
graĊevna parcela.
GraĊevnom linijom utvrĊuje se graniĉna linija
zgrade u odnosu na druge objekte od kojih mora
biti odvojena zbog funkcionalnih, estetskih ili
zaštitnih razloga.
GraĊevna linija utvrĊuje se regulacijskim planom.
GraĊevna linija oznaĉava liniju po kojoj se gradi
odnosno iskolĉava zgrada, odnosno liniju koju
njen najistureniji dio ne smije preći.
Ĉlan 19.
Dogradnja postojećih individualnih stambenih i
stambeno- poslovnih objekata i izgradnja novih
stambenih i stambeno- poslovnih objekata mora
zadovoljiti sljedeće kriterije:
-udaljenost graĊevne linije od ivice susjedne
parcele treba da iznosi minimalno 2,0 m ako
objekt na susjednoj parceli u pravcu fronta
-
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 4. 03.prosinac/decembar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
12
planiranog objekta nema otvora na fasadi prema
planiranom objektu.
-udaljenost graĊevne linije od ivice susjedne
parcele treba da iznosi 2,5 m ako na susjednoj
parceli postoji izgraĊeni objekt koji u pravcu
fronta izgraĊenog objekta ima postojeće otvore
pomoćnih prostorija (sanitarija) na fasadi prema
planiranom objektu.
-udaljenost graĊevne linije od ivice susjedne
parcele treba da iznosi minimalno 3,0 m ako na
susjednoj parceli postoji izgraĊeni objekt, koji u
pravcu fronta izgraĊenog objekta ima otvore soba
na fasadi prema planiranom objektu.
Otvorima se ne smatraju dijelovi zida sagraĊeni od
staklene opeke i otvori s neprozirnim staklom
veliĉine 60 x 60 cm.
Balkoni, istaci, terase i otvorena stubišta ne mogu
se graditi na udaljenosti manjoj od 3 m od meĊe
susjedne graĊevne ĉestice.
Ĉlanak 20.
Poloţaj objekta, udaljenost od susjednih parcela,
orijentacija, katnost u zoni kolektivnog stanovanja
utvrĊeni su u grafiĉkom prilogu br 3.2.
„Razmještaj objekata sa namjenom, vertikalnim i
horizontalnim gabaritima objekta“, uz mogućnost
odstupanja 5% od predviĊene površine objekta.
Ĉlanak 21.
Izgradnja pomoćnih objekta (šupe, ljetne kuhinje,
ostave, nadstrešnice) moţe se odobriti samo na
graĊevnom zemljištu namijenjenom individualnoj
izgradnji (Zona 4.) pod uvjetima utvrĊenim ovom
Odlukom.
U zonama 1. 2. i 3. utvrĊenim ĉlankom br 8. ove
planiranog objekta nema otvora na fasadi prema
planiranom objektu.
-udaljenost graĊevne linije od ivice susjedne
parcele treba da iznosi 2,5 m ako na susjednoj
parceli postoji izgraĊeni objekt koji u pravcu
fronta izgraĊenog objekta ima postojeće otvore
pomoćnih prostorija (sanitarija) na fasadi prema
planiranom objektu.
-udaljenost graĊevne linije od ivice susjedne
parcele treba da iznosi minimalno 3,0 m ako na
susjednoj parceli postoji izgraĊeni objekt, koji u
pravcu fronta izgraĊenog objekta ima otvore soba
na fasadi prema planiranom objektu.
Otvorima se ne smatraju dijelovi zida sagraĊeni od
staklene opeke i otvori s neprozirnim staklom
veliĉine 60 x 60 cm.
Balkoni, istaci, terase i otvorena stubišta ne mogu
se graditi na udaljenosti manjoj od 3 m od meĊe
susjedne graĊevne ĉestice.
Ĉlan 20.
Poloţaj objekta, udaljenost od susjednih parcela,
orijentacija, katnost u zoni kolektivnog stanovanja
utvrĊeni su u grafiĉkom prilogu br 3.2.
„Razmještaj objekata sa namjenom, vertikalnim i
horizontalnim gabaritima objekta“, uz mogućnost
odstupanja 5% od predviĊene površine objekta.
Ĉlan 21.
Izgradnja pomoćnih objekta (šupe, ljetne kuhinje,
ostave, nadstrešnice) moţe se odobriti samo na
graĊevnom zemljištu namijenjenom individualnoj
izgradnji (Zona 4.) pod uvjetima utvrĊenim ovom
Odlukom.
U zonama 1. 2. i 3. utvrĊenim ĉlankom br 8. ove
-
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 4. 03.prosinac/decembar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
13
Odluke strogo je zabranjena izgradnja pomoćnih
objekata
Izgradnja pomoćnih objekata odobrava se pod
uvjetom da su isti locirani iza stambenog objekta
tako da nisu u vizuri pješaka sa ulica, dakle
zabranjuje se izgradnja pomoćnih objekata na
prostoru izmeĊu stambenog objekta i ulice.
Dozvoljena katnost pomoćnih objekata je
prizemlje, maksimalne visine do vijenca 3,00 m,
padovi krovnih kosina treba da prate kosine
stambenih objekata.
Ĉlanak 22.
U ĉitavoj zoni obuhvata ovog regulacionog plana
strogo se zabranjuje izgradnja pušnica i
gospodarskih objekata.
Ĉlanak 23.
Izgradnja garaţa u urbanom podruĉju Kiseljaka
treba da se gradi u sklopu stambenog objekta,
odnosno da je ista vezana na stambeni objekt i s
njim ĉini graĊevnu cjelinu, ili u sklopu pomoćnog
objekta. Izgradnja garaţa kao samostalne cjeline
nije dozvoljena.
Ĉlanak 24.
Tolerancija za smještaj graĊevina u odnosu na
susjedne parcele će se odobriti u sluĉajevima kada
zbog nepotpunih i neaţurnih geodetskih podloga
podzemnih instalacija, doĊe do preklapanja
instalacija sa lokacijom objekta. Tolerancija za
smještaj graĊevina u odnosu na graĊevinsku liniju
prema ulici nije dozvoljena.
X OBLIKOVANJE GRAĐEVINA
Ĉlanak 25.
Odluke strogo je zabranjena izgradnja pomoćnih
objekata
Izgradnja pomoćnih objekata odobrava se pod
uvjetom da su isti locirani iza stambenog objekta
tako da nisu u vizuri pješaka sa ulica, dakle
zabranjuje se izgradnja pomoćnih objekata na
prostoru izmeĊu stambenog objekta i ulice.
Dozvoljena katnost pomoćnih objekata je
prizemlje, maksimalne visine do vijenca 3,00 m,
padovi krovnih kosina treba da prate kosine
stambenih objekata.
Ĉlan 22.
U ĉitavoj zoni obuhvata ovog regulacionog plana
strogo se zabranjuje izgradnja pušnica i
gospodarskih objekata.
Ĉlan 23.
Izgradnja garaţa u urbanom podruĉju Kiseljaka
treba da se gradi u sklopu stambenog objekta,
odnosno da je ista vezana na stambeni objekt i s
njim ĉini graĊevnu cjelinu, ili u sklopu pomoćnog
objekta. Izgradnja garaţa kao samostalne cjeline
nije dozvoljena.
Ĉlan 24.
Tolerancija za smještaj graĊevina u odnosu na
susjedne parcele će se odobriti u sluĉajevima kada
zbog nepotpunih i neaţurnih geodetskih podloga
podzemnih instalacija, doĊe do preklapanja
instalacija sa lokacijom objekta. Tolerancija za
smještaj graĊevina u odnosu na graĊevinsku liniju
prema ulici nije dozvoljena.
X OBLIKOVANJE GRAĐEVINA
Ĉlan 25.
-
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 4. 03.prosinac/decembar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
14
Sve graĊevine se moraju projektirati u skladu sa
zakonima i drugim propisima koja ureĊuju
procese prostornog ureĊenja i graĊenja graĊevina,
a osobito u skladu s propisima kojima se ureĊuje
spreĉavanje stvaranja arhitektonsko-urbanistiĉkih
barijera za kretanje invalidnih osoba i drugih
osoba s posebnim potrebama.
Oblikovanjem graĊevine mora se zadovoljiti
neometano funkcioniranje svih sadrţaja graĊevine
i susjednih graĊevina.
Pri oblikovanju graĊevina posebnu paţnju treba
posvetiti horizontalnom i vertikalnom skladu
volumena graĊevine, te odabiru tipologije i
morfologije volumena. Treba voditi raĉuna o
funkcionalnosti i o skladu tlocrta i presjeka
graĊevine te ih ujednaĉiti u granicama
ekonomiĉnih odnosa bruto razvijene površine
graĊevine i neto površine graĊevine. GraĊevine
moraju imati obiljeţja kulture urbanog prostora.
Arhitektima se predlaţe inventivnost u
projektiranju zgrada prema najsuvremenijim
zahtjevima vremena i lokalnih uvjeta kojima se
moţe postići fleksibilna i adaptivna zgrada s
hibridnim funkcijama u granicama ekonomiĉnosti.
Radne, stambene i druge prostorije u okviru
stanova, poslovnih, javnih i drugih prostora
moraju zadovoljavati funkcionalne zahtjeve koji
proizlaze iz njihove namjene. Pri tome se sugerira
što više povećati volumen zraka u prostorima.
Glavni ulazi u zgrade planiraju se iz stambenih
ulica i pješaĉkih javnih površina s kojima graniĉe
njihove graĊevne ĉestice. Moraju biti vidljivi s
pristupne ceste i lako dostupni.
Iznad dijela podruma, koji u tlocrtu izlazi izvan
gabarita prizemlja omogućuje se ustroj terase ili
Sve graĊevine se moraju projektirati u skladu sa
zakonima i drugim propisima koja ureĊuju
procese prostornog ureĊenja i graĊenja graĊevina,
a osobito u skladu s propisima kojima se ureĊuje
spreĉavanje stvaranja arhitektonsko-urbanistiĉkih
barijera za kretanje invalidnih osoba i drugih
osoba s posebnim potrebama.
Oblikovanjem graĊevine mora se zadovoljiti
neometano funkcioniranje svih sadrţaja graĊevine
i susjednih graĊevina.
Pri oblikovanju graĊevina posebnu paţnju treba
posvetiti horizontalnom i vertikalnom skladu
volumena graĊevine, te odabiru tipologije i
morfologije volumena. Treba voditi raĉuna o
funkcionalnosti i o skladu tlocrta i presjeka
graĊevine te ih ujednaĉiti u granicama
ekonomiĉnih odnosa bruto razvijene površine
graĊevine i neto površine graĊevine. GraĊevine
moraju imati obiljeţja kulture urbanog prostora.
Arhitektima se predlaţe inventivnost u
projektiranju zgrada prema najsuvremenijim
zahtjevima vremena i lokalnih uvjeta kojima se
moţe postići fleksibilna i adaptivna zgrada s
hibridnim funkcijama u granicama ekonomiĉnosti.
Radne, stambene i druge prostorije u okviru
stanova, poslovnih, javnih i drugih prostora
moraju zadovoljavati funkcionalne zahtjeve koji
proizlaze iz njihove namjene. Pri tome se sugerira
što više povećati volumen zraka u prostorima.
Glavni ulazi u zgrade planiraju se iz stambenih
ulica i pješaĉkih javnih površina s kojima graniĉe
njihove graĊevne ĉestice. Moraju biti vidljivi s
pristupne ceste i lako dostupni.
Iznad dijela podruma, koji u tlocrtu izlazi izvan
gabarita prizemlja omogućuje se ustroj terase ili
-
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 4. 03.prosinac/decembar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
15
ozelenjenoga krovnog vrta.
Spremišta u funkciji stanova mogu se organizirati
u podrumu, prizemlju, katovima i potkrovlju, a
spremišta u funkciji poslovnih i drugih sadrţaja
mogu se organizirati u podrumu i prizemlju. U
oblikovanju graĊevina upotrebljavat će se boje iz
spektra toplih pastelnih boja.
XI ODNOS PREMA POSTOJEĆIM
OBJEKTIMA
Ĉlanak 26.
Većina postojećih legalno izgraĊenih objekata su
uklopljeni u Plan i tretiraju se kao i novoplanirani
objekti.
Bespravno izgraĊeni objekti koji se svojom
pozicijom, namjenom, gabaritima, uklapaju u ovaj
regulacioni plan će se moći legalizirati, dok će se
svi oni objekti koji se nisu uklopili u plan ukloniti.
GraĊevine odreĊene za uklanjanje prikazane su na
grafiĉkom prikazu 2.2 „Sintezna karta postojećeg
stanja“.
XII UVJETI ZA IZGRADNJU
PRIVREMENIH OBJEKATA
Ĉlanak 27.
Privremeni objekti smatraju se montaţni objekti
kao što su kiosci za prodaju štampe, duhana, i
drugih artikala primjerenih ovoj vrsti prodaje.
Privremeni objekti se ne mogu graditi od ĉvrstih
materijala.
Izgradnja privremenih objekata podlijeţe istom
postupku odobravanja kao i za druge objekte
(urbanistiĉka suglasnost za privremene objekte,
odobrenje za graĊenje, odobrenje za upotrebu).
ozelenjenoga krovnog vrta.
Spremišta u funkciji stanova mogu se organizirati
u podrumu, prizemlju, katovima i potkrovlju, a
spremišta u funkciji poslovnih i drugih sadrţaja
mogu se organizirati u podrumu i prizemlju. U
oblikovanju graĊevina upotrebljavat će se boje iz
spektra toplih pastelnih boja.
XI ODNOS PREMA POSTOJEĆIM
OBJEKTIMA
Ĉlan 26.
Većina postojećih legalno izgraĊenih objekata su
uklopljeni u Plan i tretiraju se kao i novoplanirani
objekti.
Bespravno izgraĊeni objekti koji se svojom
pozicijom, namjenom, gabaritima, uklapaju u ovaj
regulacioni plan će se moći legalizirati, dok će se
svi oni objekti koji se nisu uklopili u plan ukloniti.
GraĊevine odreĊene za uklanjanje prikazane su na
grafiĉkom prikazu 2.2 „Sintezna karta postojećeg
stanja“.
XII UVJETI ZA IZGRADNJU
PRIVREMENIH OBJEKATA
Ĉlan 27.
Privremeni objekti smatraju se montaţni objekti
kao što su kiosci za prodaju štampe, duhana, i
drugih artikala primjerenih ovoj vrsti prodaje.
Privremeni objekti se ne mogu graditi od ĉvrstih
materijala.
Izgradnja privremenih objekata podlijeţe istom
postupku odobravanja kao i za druge objekte
(urbanistiĉka suglasnost za privremene objekte,
odobrenje za graĊenje, odobrenje za upotrebu).
-
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 4. 03.prosinac/decembar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
16
Ĉlanak 28.
Privremeni objekti mogu ostati na mjestu gdje je
odobrena njihova izgradnja (odnosno postavljanje)
u najduţem roku od tri (3) godine.
Po isteku roka iz prethodnog stava, privremeni
objekt se na zahtjev organa uprave, koji je izdao
urbanistiĉku suglasnost za privremene objekte,
mora ukloniti, a prostor na kojem se objekt nalazi
mora se dovesti u prvobitno stanje.Izuzetno,
objekt se moţe ukloniti prije isteka roka u sluĉaju
privoĊenja zemljišta konaĉnoj namjeni.Po isteku
roka iz stavka 1 ovog ĉlanka, ukoliko zemljište
nije privedeno konaĉnoj namjeni odnosno ako se
lokacija objekta uklapa u Plan, na zahtjev stranke
rok se moţe produţiti po istom postupku.
Ĉlanak 29.
Kod postavljanja privremenih objekata moraju se
poštovati slijedeći kriteriji:
- dozvoljena katnost je prizemlje
-minimalna udaljenost privremenog objekta od
susjednog objekta je 6,0 m (ako susjedni objekt
ima otvore na fasadi prema privremenom objektu
odnosno 4,0 m ako nema otvore na fasadi)
-minimalna udaljenost privremenog objekta od
ivice susjedne parcele iznosi 1,0 m,
- minimalna udaljenost privremenog objekta od
ivice kolovoza kategoriziranog puta je 5,0 m, a od
gradske saobraćajnice 3.0 m,
- privremeni objekt se ne moţe locirati u trokutu
preglednosti saobraćaja.
XIII UREĐENJE GRAĐEVNIH ĈESTICA
Ĉlanak 30.
Ĉlan 28.
Privremeni objekti mogu ostati na mjestu gdje je
odobrena njihova izgradnja (odnosno postavljanje)
u najduţem roku od tri (3) godine.
Po isteku roka iz prethodnog stava, privremeni
objekt se na zahtjev organa uprave, koji je izdao
urbanistiĉku suglasnost za privremene objekte,
mora ukloniti, a prostor na kojem se objekt nalazi
mora se dovesti u prvobitno stanje.Izuzetno,
objekt se moţe ukloniti prije isteka roka u sluĉaju
privoĊenja zemljišta konaĉnoj namjeni.Po isteku
roka iz stava 1 ovog ĉlana, ukoliko zemljište nije
privedeno konaĉnoj namjeni odnosno ako se
lokacija objekta uklapa u Plan, na zahtjev stranke
rok se moţe produţiti po istom postupku.
Ĉlan 29.
Kod postavljanja privremenih objekata moraju se
poštovati slijedeći kriteriji:
- dozvoljena katnost je prizemlje
-minimalna udaljenost privremenog objekta od
susjednog objekta je 6,0 m (ako susjedni objekt
ima otvore na fasadi prema privremenom objektu
odnosno 4,0 m ako nema otvore na fasadi)
-minimalna udaljenost privremenog objekta od
ivice susjedne parcele iznosi 1,0 m,
- minimalna udaljenost privremenog objekta od
ivice kolovoza kategoriziranog puta je 5,0 m, a od
gradske saobraćajnice 3.0 m,
- privremeni objekt se ne moţe locirati u trokutu
preglednosti saobraćaja.
XIII UREĐENJE GRAĐEVNIH ĈESTICA
Ĉlan 30.
-
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 4. 03.prosinac/decembar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
17
Idejnim projektom javnih i zelenih površina
ureĊuju se svi zajedniĉki prostori naselja pri ĉemu
se odreĊuju elementi njegovoga identiteta.
UreĊenje ĉestica mora biti usklaĊeno s detaljnim
planom ureĊenja naselja i idejnim projektom
javnih i zelenih površina.
Ĉlanak 31.
Na graĊevnim ĉesticama graĊevina za kolektivno
stanovanje, graĊevina stambeno-poslovne
namjene predviĊa se izgradnja dijela površina za
garaţiranje i parkiranje, poţarnih putova,
parkovsko ureĊenih površina naselja te javnih
pješaĉkih površina.
Na ovim je graĊevnim ĉesticama zabranjena
izgradnja ograda.
Ĉlanak 32.
Na graĊevnim ĉesticama graĊevina javne i
društvene namjene predviĊa se izgradnja dijela
površina za garaţiranje i parkiranje, poţarnih
putova, parkovskih ureĊenih površina naselja te
javnih pješaĉkih površina.
GraĊevna ĉestica predškolske ustanove, odnosno
dio graĊevne ĉestice namijenjen predškolskoj
ustanovi, ograĊena je i namijenjena iskljuĉivom
korištenju djeĉjeg vrtića i djeĉjih jaslica.
Vanjski prostori osnovne škole posredno su ili
neposredno u funkciji odgojno-obrazovnoga
procesa. Na graĊevnoj ĉestici škole mora se
omogućiti ustroj površina na kojima će se odvijati
ti procesi.
Na vanjskim površinama osnovne škole treba
organizirati pješaĉke pristupe školi (uĉenika,
roditelja, nastavnika i osoblja) kao i kolni pristup
povezan s gospodarskim dvorištem. Prilazi ne
Idejnim projektom javnih i zelenih površina
ureĊuju se svi zajedniĉki prostori naselja pri ĉemu
se odreĊuju elementi njegovoga identiteta.
UreĊenje ĉestica mora biti usklaĊeno s detaljnim
planom ureĊenja naselja i idejnim projektom
javnih i zelenih površina.
Ĉlan 31.
Na graĊevnim ĉesticama graĊevina za kolektivno
stanovanje, graĊevina stambeno-poslovne
namjene predviĊa se izgradnja dijela površina za
garaţiranje i parkiranje, poţarnih putova,
parkovsko ureĊenih površina naselja te javnih
pješaĉkih površina.
Na ovim je graĊevnim ĉesticama zabranjena
izgradnja ograda.
Ĉlan 32.
Na graĊevnim ĉesticama graĊevina javne i
društvene namjene predviĊa se izgradnja dijela
površina za garaţiranje i parkiranje, poţarnih
putova, parkovskih ureĊenih površina naselja te
javnih pješaĉkih površina.
GraĊevna ĉestica predškolske ustanove, odnosno
dio graĊevne ĉestice namijenjen predškolskoj
ustanovi, ograĊena je i namijenjena iskljuĉivom
korištenju djeĉjeg vrtića i djeĉjih jaslica.
Vanjski prostori osnovne škole posredno su ili
neposredno u funkciji odgojno-obrazovnoga
procesa. Na graĊevnoj ĉestici škole mora se
omogućiti ustroj površina na kojima će se odvijati
ti procesi.
Na vanjskim površinama osnovne škole treba
organizirati pješaĉke pristupe školi (uĉenika,
roditelja, nastavnika i osoblja) kao i kolni pristup
povezan s gospodarskim dvorištem. Prilazi ne
-
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 4. 03.prosinac/decembar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
18
smiju ometati rad školskih prostora.
Školsko je dvorište zasebna, osunĉana i od vjetra
zaštićena površina za odmor i igru uĉenika koja
takoĊer ne smije ometati rad u školi.
Zelene površine školske graĊevne ĉestice ureĊuju
se kao park.
Vanjski prostori za tjelesnu i zdravstvenu kulturu,
tj. školsko vjeţbalište povezani su sa sportskom
dvoranom, a namijenjeni su organizaciji nastave,
rekreaciji i sportskim igrama na otvorenom.
Ĉlanak 33.
Na graĊevnim ĉesticama javnih parkova, ostalih
parkovskih površina, javnih trgova, ljetne
pozornice s garaţom, ostalih pješaĉkih površina i
infrastrukturnih graĊevina predviĊa se parkovsko
ureĊenje površina naselja, javnih pješaĉkih
površina, te izgradnja poţarnih putova. Na ovim je
graĊevnim ĉesticama zabranjena izgradnja ograda.
Duţ svih pješaĉkih i pješaĉko-kolnih površina
potrebno je predvidjeti izgradnju sve potrebne
komunalne opreme (hidrantska mreţa, klupe,
koševi za smeće, oglasne ploĉe i sl.).
Iznimno od stavka 1. ovoga ĉlanka graĊevne
ĉestice trafostanice i plinske regulacijske stanice
dopušteno je ograditi ako je to potrebno radi
sigurnosti.
XIV UVJETI ZA POSTAVLJANJE
OGRADA, STUBOVA, SAMOSTALNIH
REKLAMNIH PANOA I OSTALE URBANE
OPREME
Ĉlanak 34.
Postavljanje ograda se dozvoljava prema
utvrĊenim parcelama objekata individualnog
smiju ometati rad školskih prostora.
Školsko je dvorište zasebna, osunĉana i od vjetra
zaštićena površina za odmor i igru uĉenika koja
takoĊer ne smije ometati rad u školi.
Zelene površine školske graĊevne ĉestice ureĊuju
se kao park.
Vanjski prostori za tjelesnu i zdravstvenu kulturu,
tj. školsko vjeţbalište povezani su sa sportskom
dvoranom, a namijenjeni su organizaciji nastave,
rekreaciji i sportskim igrama na otvorenom.
Ĉlan 33.
Na graĊevnim ĉesticama javnih parkova, ostalih
parkovskih površina, javnih trgova, ljetne
pozornice s garaţom, ostalih pješaĉkih površina i
infrastrukturnih graĊevina predviĊa se parkovsko
ureĊenje površina naselja, javnih pješaĉkih
površina, te izgradnja poţarnih putova. Na ovim je
graĊevnim ĉesticama zabranjena izgradnja ograda.
Duţ svih pješaĉkih i pješaĉko-kolnih površina
potrebno je predvidjeti izgradnju sve potrebne
komunalne opreme (hidrantska mreţa, klupe,
koševi za smeće, oglasne ploĉe i sl.).
Iznimno od stavka 1. ovoga ĉlana graĊevne ĉestice
trafostanice i plinske regulacijske stanice
dopušteno je ograditi ako je to potrebno radi
sigurnosti.
XIV UVJETI ZA POSTAVLJANJE
OGRADA, STUBOVA, SAMOSTALNIH
REKLAMNIH PANOA I OSTALE URBANE
OPREME
Ĉlan 34.
Postavljanje ograda se dozvoljava prema
utvrĊenim parcelama objekata individualnog
-
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 4. 03.prosinac/decembar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
19
stanovanja i zadrţanih objekata individualne
stambene izgradnje. Ograde moraju biti od
rezistentnog materijala prilagoĊene ambijentu i
suvremenim trendovima.
Ograde parcela individualnih objekata mogu
biti: ţivica, metalni ili betonski stupovi na
temeljnom zidu maksimalne visine 60 cm
postavljeni u rasteru sa ispunom od drveta, metala
i kamena, ukupne maksimalne visine
ograde do 1,20 m prema ulici, odnosno 1,80 m
prema susjednoj parceli. Nije dozvoljeno
postavljanje ograda sa oštrim završecima, od
bodljikave ţice, betonskih elemenata, cigle i sl..
Ulazna vrata na uliĉnoj ogradi moraju se
otvarati prema graĊevnoj ĉestici, radi nesmetanog
odvijanja pješaĉkog i motornog prometa.
Ĉlanak 35.
Postavljanje javne rasvjete, oglasnih ploĉa, klupa,
korpi za otpatke, natpisa, reklama i sliĉno
potrebno je definirat projektom urbanog mobilijara
i vizualnih komunikacija.
Postavljanje stupova i samostalnih reklamnih
panoa izvršit će se u skladu sa uvjetima
utvrĊenim u urbanistiĉkoj suglasnosti i prema
odredbama ovog Plana.
Zabranjuje se podizanje reklamnih panoa, oglasa i
oznaka koje narušavaju vizure i zaklanjaju urbani
pejzaţ.
Stupovi i samostalni reklamni objekti, te
informativne ploĉe/panoi mogu biti pozicionirane
u smjeru prolaza pješaka (olakšana intuitivna
vidljivost), ali se ne smiju postavljati direktno na
ulaze ili izlaze iz zgrada te ne smiju ometati
vidljivost drugim sudionicima u prometu.
Ĉlanak 36.
stanovanja i zadrţanih objekata individualne
stambene izgradnje. Ograde moraju biti od
rezistentnog materijala prilagoĊene ambijentu i
suvremenim trendovima.
Ograde parcela individualnih objekata mogu
biti: ţivica, metalni ili betonski stupovi na
temeljnom zidu maksimalne visine 60 cm
postavljeni u rasteru sa ispunom od drveta, metala
i kamena, ukupne maksimalne visine
ograde do 1,20 m prema ulici, odnosno 1,80 m
prema susjednoj parceli. Nije dozvoljeno
postavljanje ograda sa oštrim završecima, od
bodljikave ţice, betonskih elemenata, cigle i sl..
Ulazna vrata na uliĉnoj ogradi moraju se
otvarati prema graĊevnoj ĉestici, radi nesmetanog
odvijanja pješaĉkog i motornog prometa.
Ĉlan 35.
Postavljanje javne rasvjete, oglasnih ploĉa, klupa,
korpi za otpatke, natpisa, reklama i sliĉno
potrebno je definirat projektom urbanog mobilijara
i vizualnih komunikacija.
Postavljanje stupova i samostalnih reklamnih
panoa izvršit će se u skladu sa uvjetima
utvrĊenim u urbanistiĉkoj suglasnosti i prema
odredbama ovog Plana.
Zabranjuje se podizanje reklamnih panoa, oglasa i
oznaka koje narušavaju vizure i zaklanjaju urbani
pejzaţ.
Stupovi i samostalni reklamni objekti, te
informativne ploĉe/panoi mogu biti pozicionirane
u smjeru prolaza pješaka (olakšana intuitivna
vidljivost), ali se ne smiju postavljati direktno na
ulaze ili izlaze iz zgrada te ne smiju ometati
vidljivost drugim sudionicima u prometu.
Ĉlan 36.
-
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 4. 03.prosinac/decembar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
20
Urbana oprema se treba postavljati izvan zone
kretanja pješaka, a u sluĉaju ograniĉene širine
pješaĉkih staza opremu je nuţno postaviti u
skladu s mogućnostima koje dozvoljava prostor,
ali i forma i dizajn urbane opreme. Urbana oprema
se ne bi smjela postavljati:
‐unutar 2 metra od ruba motorne prometnice;
‐unutar 1m od stupa prometne signalizacije, stupa
javne rasvjete, stabla i sliĉno;
‐unutar podruĉja gdje bi bilo narušeno
kretanje pješaka u pješaĉkoj zoni i/ili
nogostupu;
‐u blizini zone komunalnog šahta (okna) ili
kanalizacije.
Kante i koševi za otpatke/kontejneri za smeće
ne smiju biti postavljeni direktno ispred ulaza
objekata, moraju biti postavljeni u zelene otoke i
moraju biti lako dostupni potencijalnim
korisnicima.
Klupe moraju biti jasno pozicionirane ka
prostoru prolaza pješaka i moraju biti
postavljene da u vizualno tehniĉkom smislu budu
sastavni dio prostora unutar kojeg se postavljaju.
Kiosci se ne smiju postavljati direktno na ulaze
objekata.
XV PRIKLJUĈENJE PARCELE NA
JAVNU PROMETNU POVRŠINU
I KOMUNALNU
INFRASTRUKTURU
Ĉlanak 37.
Prikljuĉke na javni put i mreţu instalacija treba u
svakom konkretnom sluĉaju projektirati i uskladiti
sa elementima danim u Planu, te prema
Urbana oprema se treba postavljati izvan zone
kretanja pješaka, a u sluĉaju ograniĉene širine
pješaĉkih staza opremu je nuţno postaviti u
skladu s mogućnostima koje dozvoljava prostor,
ali i forma i dizajn urbane opreme. Urbana oprema
se ne bi smjela postavljati:
‐unutar 2 metra od ruba motorne prometnice;
‐unutar 1m od stupa prometne signalizacije, stupa
javne rasvjete, stabla i sliĉno;
‐unutar podruĉja gdje bi bilo narušeno
kretanje pješaka u pješaĉkoj zoni i/ili
nogostupu;
‐u blizini zone komunalnog šahta (okna) ili
kanalizacije.
Kante i koševi za otpatke/kontejneri za smeće
ne smiju biti postavljeni direktno ispred ulaza
objekata, moraju biti postavljeni u zelene otoke i
moraju biti lako dostupni potencijalnim
korisnicima.
Klupe moraju biti jasno pozicionirane ka
prostoru prolaza pješaka i moraju biti
postavljene da u vizualno tehniĉkom smislu budu
sastavni dio prostora unutar kojeg se postavljaju.
Kiosci se ne smiju postavljati direktno na ulaze
objekata.
XV PRIKLJUĈENJE PARCELE NA
JAVNU PROMETNU POVRŠINU
I KOMUNALNU
INFRASTRUKTURU
Ĉlan 37.
Prikljuĉke na javni put i mreţu instalacija treba u
svakom konkretnom sluĉaju projektirati i uskladiti
sa elementima danim u Planu, te prema
-
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 4. 03.prosinac/decembar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
21
grafiĉkim prilozima 3.5 „Promet, prometne
površine“, 3.5. „GraĊevinske i regulacijske linije
postojećih i novih objekata“, 3.6. „Komunalna
infrastruktura“.
XVI NAĈIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA
PROMETNOM I ULIĈNOM
INFRASTRUKTURNOM MREŢOM
Ĉlanak 38.
Prihvaćajući postojeću mreţu ulica i moguće
pravce razvoja općinskog središta u prostoru,
uraĊena je optimalna matrica ulica koja treba da
osigura brz i racionalan motorni gradski saobraćaj
i izvede ga na magistralne i regionalne putne
pravce, te osigura nesmetan i siguran pješaĉki
saobraćaj u cijelom naselju. Ovim rješenjem
regulacionog plana, mreţa putne komunikacije je
ostvarena preko ulica svrstanih i obiljeţenih
oznakama A, B, C, D, E, F, prema grafiĉkom
prilogu br. 3.5. „Promet i prometne površine“.
Ĉlanak 39.
Okosnicu cijelog reguliranog podruĉja ĉini
regionalna saobraćajnica, koja se proteţe
središnjim dijelom naselja i preko kruţnih tokova
se veţe za postojeći magistralni i regionalni
pravac. Kao takva će obavljati funkciju
zaobilaznice i rasteretit će frekvenciju gradskog
saobraćanja kroz sami centar Kiseljaka. Duţina
novoprojektirane regionalne saobraćajnice je cca
808,00 m, sa dvije kolovozne trake širine 6,60 m,
sa zaštitnim pojasom i pješaĉkim stazama ukupne
širine kolovoza 13,00 m (A), vidljivo u grafiĉkom
prilogu br 3.5..
Lokalna ulica (B) u duţini od cca 310,00 m, širine
kolovoza 11,00 m, sa obje strane predviĊeni su
zaštitni pojasevi od 1,00 m, te pješaĉke staze od
grafiĉkim prilozima 3.5 „Promet, prometne
površine“, 3.5. „GraĊevinske i regulacijske linije
postojećih i novih objekata“, 3.6. „Komunalna
infrastruktura“.
XVI NAĈIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA
PROMETNOM I ULIĈNOM
INFRASTRUKTURNOM MREŢOM
Ĉlan 38.
Prihvaćajući postojeću mreţu ulica i moguće
pravce razvoja općinskog središta u prostoru,
uraĊena je optimalna matrica ulica koja treba da
osigura brz i racionalan motorni gradski saobraćaj
i izvede ga na magistralne i regionalne putne
pravce, te osigura nesmetan i siguran pješaĉki
saobraćaj u cijelom naselju. Ovim rješenjem
regulacionog plana, mreţa putne komunikacije je
ostvarena preko ulica svrstanih i obiljeţenih
oznakama A, B, C, D, E, F, prema grafiĉkom
prilogu br. 3.5. „Promet i prometne površine“.
Ĉlan 39.
Okosnicu cijelog reguliranog podruĉja ĉini
regionalna saobraćajnica, koja se proteţe
središnjim dijelom naselja i preko kruţnih tokova
se veţe za postojeći magistralni i regionalni
pravac. Kao takva će obavljati funkciju
zaobilaznice i rasteretit će frekvenciju gradskog
saobraćanja kroz sami centar Kiseljaka. Duţina
novoprojektirane regionalne saobraćajnice je cca
808,00 m, sa dvije kolovozne trake širine 6,60 m,
sa zaštitnim pojasom i pješaĉkim stazama ukupne
širine kolovoza 13,00 m (A), vidljivo u grafiĉkom
prilogu br 3.5..
Lokalna ulica (B) u duţini od cca 310,00 m, širine
kolovoza 11,00 m, sa obje strane predviĊeni su
zaštitni pojasevi od 1,00 m, te pješaĉke staze od
-
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 4. 03.prosinac/decembar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
22
po 1,50 m, prema urbanistiĉkom planu ima
pretenziju produţenju ka sjeverozapadu i
prikljuĉka na buduću izgraĊenu veliku gradsku
zaobilaznicu.
U duţini od 1.540,00 m je predviĊena gradnja
gradskih saobraćajnica (C) širine 9,00 m, sa obje
strane su predviĊene pješaĉke staze širine 1,50 m.
Za dio već izgraĊenih kolovoznih traka (D) u
ovom urbanom podruĉju, pješaĉke staze su
ureĊene samo sa jedne strane, tako da su se
planirani produţetci tih ulica takoĊer projektirani
na taj naĉin, da se ne bi narušavala vizualna
ravnoteţa, a i pješaĉki saobraćaj se na taj naĉin
odvija nesmetano. PredviĊena je gradnja cca
450,00 m ulica ove kategorije.
U duţini od cca 160,00 m, su predviĊene
jednosmjerne ulice (F) kolovozne trake širine 4,00
m sa pješaĉkom stazom sa jedne strane od 1,50 m.
Unutar kvartovskih naselja omeĊenih putnom
infrastrukturom, saobraćanje je omogućeno do
svake pojedinaĉne parcele i to dvosmjernim
internim ulicama širine 6,00 m, bez zaštitnih
pojaseva i pješaĉkih staza.
Sve prometnice u obuhvatu ovoga plana moraju
biti propisno oznaĉene horizontalnom i
vertikalnom signalizacijom, sukladno vaţećim
zakonskim propisima.
XVII JAVNA PARKIRALIŠTA
Ĉlanak 40.
Smještaj garaţno-parkirališnih mjesta (u daljnjem
tekstu: GPM) koja su u funkciji pojedine stambene
ili druge graĊevine odnosno njezina posebnog
dijela odreĊen je u grafiĉkom prilogu br. 3.5
„Promet i prometna infrastruktura“.
po 1,50 m, prema urbanistiĉkom planu ima
pretenziju produţenju ka sjeverozapadu i
prikljuĉka na buduću izgraĊenu veliku gradsku
zaobilaznicu.
U duţini od 1.540,00 m je predviĊena gradnja
gradskih saobraćajnica (C) širine 9,00 m, sa obje
strane su predviĊene pješaĉke staze širine 1,50 m.
Za dio već izgraĊenih kolovoznih traka (D) u
ovom urbanom podruĉju, pješaĉke staze su
ureĊene samo sa jedne strane, tako da su se
planirani produţetci tih ulica takoĊer projektirani
na taj naĉin, da se ne bi narušavala vizualna
ravnoteţa, a i pješaĉki saobraćaj se na taj naĉin
odvija nesmetano. PredviĊena je gradnja cca
450,00 m ulica ove kategorije.
U duţini od cca 160,00 m, su predviĊene
jednosmjerne ulice (F) kolovozne trake širine 4,00
m sa pješaĉkom stazom sa jedne strane od 1,50 m.
Unutar kvartovskih naselja omeĊenih putnom
infrastrukturom, saobraćanje je omogućeno do
svake pojedinaĉne parcele i to dvosmjernim
internim ulicama širine 6,00 m, bez zaštitnih
pojaseva i pješaĉkih staza.
Sve prometnice u obuhvatu ovoga plana moraju
biti propisno oznaĉene horizontalnom i
vertikalnom signalizacijom, sukladno vaţećim
zakonskim propisima.
XVII JAVNA PARKIRALIŠTA
Ĉlan 40.
Smještaj garaţno-parkirališnih mjesta (u daljnjem
tekstu: GPM) koja su u funkciji pojedine stambene
ili druge graĊevine odnosno njezina posebnog
dijela odreĊen je u grafiĉkom prilogu br. 3.5
„Promet i prometna infrastruktura“.
-
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 4. 03.prosinac/decembar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
23
Parkirališne potrebe namiruju se gradnjom garaţa
u prizemlju objekata ili izgradnjom parkirališnih
površina unutar zona kolektivnog stanovanja.
Minimalne tlocrtne dimenzije jednog "okomitog"
GPM-a iznose 5,0 m X 2,5 m, a jednog
"uzduţnog" 5,5 m X 2,0 m.
Broj parkirališta i garaţa za pojedinu zonu ne
moţe se smanjivati, ali se moţe mijenjati odnos
broja parkirališnih i garaţnih mjesta tako da se ne
stvori manjak u pojedinoj zoni.
Ĉlanak 41.
Prilikom izrade tehniĉke dokumentacije za
izgradnju javnih parkirališta najmanje 5% GPM-a
treba biti dimenzionirano za parkiranje vozila
invalidnih osoba. Ova mjesta treba rasporediti
ravnomjerno po cijelom naselju.
Javna parkirališta unutar blokova za kolektivno
stanovanje
Ĉlanak 42.
Izgradnja i ureĊenje javnih parkirališta unutar
blokova za kolektivno stanovanje obveza je
investitorima objekata, dok će se po obavljenom
tehniĉkom prijemu objekta, isti će se predati u
vlasništvo Općini.
Broj parkirališnih mjesta unutar blokova za
kolektivno stanovanje, koji će se odrediti
investitoru za ureĊenje, biti će definirano
urbanistiĉko-tehniĉkim uvjetima u urbanistiĉkoj
suglasnosti za pojedini stambeni objekt, i
zahtijevat će se 1,3 mjesta po stambenoj jedinici.
XVIII JAVNE GARAŢE
Ĉlanak 43.
Parkirališne potrebe namiruju se gradnjom garaţa
u prizemlju objekata ili izgradnjom parkirališnih
površina unutar zona kolektivnog stanovanja.
Minimalne tlocrtne dimenzije jednog "okomitog"
GPM-a iznose 5,0 m X 2,5 m, a jednog
"uzduţnog" 5,5 m X 2,0 m.
Broj parkirališta i garaţa za pojedinu zonu ne
moţe se smanjivati, ali se moţe mijenjati odnos
broja parkirališnih i garaţnih mjesta tako da se ne
stvori manjak u pojedinoj zoni.
Ĉlan 41.
Prilikom izrade tehniĉke dokumentacije za
izgradnju javnih parkirališta najmanje 5% GPM-a
treba biti dimenzionirano za parkiranje vozila
invalidnih osoba. Ova mjesta treba rasporediti
ravnomjerno po cijelom naselju.
Javna parkirališta unutar blokova za kolektivno
stanovanje
Ĉlan 42.
Izgradnja i ureĊenje javnih parkirališta unutar
blokova za kolektivno stanovanje obveza je
investitorima objekata, dok će se po obavljenom
tehniĉkom prijemu objekta, isti će se predati u
vlasništvo Općini.
Broj parkirališnih mjesta unutar blokova za
kolektivno stanovanje, koji će se odrediti
investitoru za ureĊenje, biti će definirano
urbanistiĉko-tehniĉkim uvjetima u urbanistiĉkoj
suglasnosti za pojedini stambeni objekt, i
zahtijevat će se 1,3 mjesta po stambenoj jedinici.
XVIII JAVNE GARAŢE
Ĉlan 43.
-
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 4. 03.prosinac/decembar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
24
Izgradnja javne garaţe je predviĊena na lokaciji
postojećeg parking prostora ispred zgrade APC-a.
Planirana je izgradnja jedne etaţe sa dodatnih 100
parking mjesta.
Ukupan broj parking mjesta iznosio bi 210.
XIX BICIKLISTIĈKE STAZE
Ĉlanak 44.
Uz regulirano korito rijeka Fojnice i Lepenice, na
cijelom obuhvatu urbanog podruĉja „Kiseljak III“
u duţini cca 1.140,00 m je predviĊena pješaĉka
(2,25m) i biciklistiĉka staza (2,00 m), uz
postavljanje rampi i ostalih pokretnih barijera radi
sprjeĉavanja ulaska vozila u pješaĉke zone.
XX UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE
I OPREMANJA KOMUNALNE
INFRASTRUKTURE I VODOVA
UNUTAR PROMETNIH I DRUGIH
JAVNIH POVRŠINA (OPSKRBA
PITKOM VODOM, ODVODNJA I
PROĈIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA,
OPSKRBA PLINOM, OPSKRBA
TOPLINSKOM ENERGIJOM,
ELEKTROOPSKRBA I JAVNA
RASVJETA)
Ĉlanak 45.
Planirana gradnja, te osnovni uvjeti rekonstrukcije
i opremanja komunalne infrastrukture i vodova
unutar prometnih i drugih javnih površina
(opskrba pitkom vodom, odvodnja i proĉišćavanje
otpadnih voda, opskrba plinom, opskrba
toplinskom energijom, elektroopskrba i javna
rasvjeta) prikazana je na grafiĉkom prikazu br.
3.6. „Komunalna infrastruktura“, te u
obrazloţenju Plana.
Izgradnja javne garaţe je predviĊena na lokaciji
postojećeg parking prostora ispred zgrade APC-a.
Planirana je izgradnja jedne etaţe sa dodatnih 100
parking mjesta.
Ukupan broj parking mjesta iznosio bi 210.
XIX BICIKLISTIĈKE STAZE
Ĉlan 44.
Uz regulirano korito rijeka Fojnice i Lepenice, na
cijelom obuhvatu urbanog podruĉja „Kiseljak III“
u duţini cca 1.140,00 m je predviĊena pješaĉka
(2,25m) i biciklistiĉka staza (2,00 m), uz
postavljanje rampi i ostalih pokretnih barijera radi
sprjeĉavanja ulaska vozila u pješaĉke zone.
XX UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE
I OPREMANJA KOMUNALNE
INFRASTRUKTURE I VODOVA
UNUTAR PROMETNIH I DRUGIH
JAVNIH POVRŠINA (OPSKRBA
PITKOM VODOM, ODVODNJA I
PROĈIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA,
OPSKRBA PLINOM, OPSKRBA
TOPLINSKOM ENERGIJOM,
ELEKTROOPSKRBA I JAVNA
RASVJETA)
Ĉlan 45.
Planirana gradnja, te osnovni uvjeti rekonstrukcije
i opremanja komunalne infrastrukture i vodova
unutar prometnih i drugih javnih površina
(opskrba pitkom vodom, odvodnja i proĉišćavanje
otpadnih voda, opskrba plinom, opskrba
toplinskom energijom, elektroopskrba i javna
rasvjeta) prikazana je na grafiĉkom prikazu br.
3.6. „Komunalna infrastruktura“, te u
obrazloţenju Plana.
-
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 4. 03.prosinac/decembar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
25
Tehniĉke specifikacije graĊevina iz stavka 1. ovog
ĉlanka su okvirne, a toĉne specifikacije odredit će
se glavnim projektom.
Opskrba pitkom vodom
Ĉlanak 46.
Obuhvat ovog regulacijskog plana, urbano
podruĉje „Kiseljak III“ sa trenutnih cca 1500
stanovnika, je pokriveno potrebnim koliĉinama
pitke vode, snabdijevanje se vrši iz rezervoara
„Doci“.
Za buduće izgraĊene objekte, interna vodovodna
mreţa planirana je u skladu sa regulacijskim
rješenjem, i to dio naselja koji je predviĊen za
kolektivno stanovanje bi se vezao za vod koji je
trenutno poloţen do izgraĊenih kolektivnih
objekata, a koji zadovoljava potrebnim profilima
cijevi za sanitarnu i protupoţarnu potrošnju
(PEHD cijevi, profila Ø 100, NP 10 bara), a
dijelovi naselja za individualno stanovanje imaju
mogućnost prikljuĉka na lokalno poloţene
distributivne vodove (PEHD cijevi, Ø 80).
PredviĊeno je da se cijelo regulacijsko podruĉje
„Kiseljak III“ moţe snabdijevati iz trenutnog
vodoopskrbnog sustava iz rezervoara „Doci“,
meĊutim, kako se prikljuĉci na ovaj vodoopskrbni
sustav ne rade planski, novi prikljuĉci se izvode
po individualnim zahtjevima, tako ne moţemo
garantirati da će koliĉine vode biti dovoljne za
buduće snabdijevanje cijeloga podruĉja. MeĊutim
sa razvojem i izgradnjom novog vodoopskrbnog
sustava, a zbog povoljnog zemljopisnog poloţaja
urbanog podruĉja „Kiseljak III“, postoje svakako i
druge mogućnosti vodoopskrbe predmetnog
naselja, odnosno vodoopskrba za novih 3500
njegovih stanovnika, što ukupno ĉini 5000
stanovnika na cijelom reguliranom obuhvatu.
Tehniĉke specifikacije graĊevina iz stavka 1. ovog
ĉlanka su okvirne, a toĉne specifikacije odredit će
se glavnim projektom.
Opskrba pitkom vodom
Ĉlan 46.
Obuhvat ovog regulacijskog plana, urbano
podruĉje „Kiseljak III“ sa trenutnih cca 1500
stanovnika, je pokriveno potrebnim koliĉinama
pitke vode, snabdijevanje se vrši iz rezervoara
„Doci“.
Za buduće izgraĊene objekte, interna vodovodna
mreţa planirana je u skladu sa regulacijskim
rješenjem, i to dio naselja koji je predviĊen za
kolektivno stanovanje bi se vezao za vod koji je
trenutno poloţen do izgraĊenih kolektivnih
objekata, a koji zadovoljava potrebnim profilima
cijevi za sanitarnu i protupoţarnu potrošnju
(PEHD cijevi, profila Ø 100, NP 10 bara), a
dijelovi naselja za individualno stanovanje imaju
mogućnost prikljuĉka na lokalno poloţene
distributivne vodove (PEHD cijevi, Ø 80).
PredviĊeno je da se cijelo regulacijsko podruĉje
„Kiseljak III“ moţe snabdijevati iz trenutnog
vodoopskrbnog sustava iz rezervoara „Doci“,
meĊutim, kako se prikljuĉci na ovaj vodoopskrbni
sustav ne rade planski, novi prikljuĉci se izvode
po individualnim zahtjevima, tako ne moţemo
garantirati da će koliĉine vode biti dovoljne za
buduće snabdijevanje cijeloga podruĉja. MeĊutim
sa razvojem i izgradnjom novog vodoopskrbnog
sustava, a zbog povoljnog zemljopisnog poloţaja
urbanog podruĉja „Kiseljak III“, postoje svakako i
druge mogućnosti vodoopskrbe predmetnog
naselja, odnosno vodoopskrba za novih 3500
njegovih stanovnika, što ukupno ĉini 5000
stanovnika na cijelom reguliranom obuhvatu.
-
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 4. 03.prosinac/decembar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
26
Prikljuĉenje interne mreţe na javnu vodovodnu
mreţu izvršiti će se u skladu sa konkretnim
uvjetima i zahtjevima JP „Vodovod i kanalizacija“
Kiseljak.
Odvodnja i proĉišćavanje otpadnih voda
Ĉlanak 47.
PredviĊena je izgradnja separatnog sustava
odvodnje oborinskih i fekalnih voda. Ovakav
sustav se nameće sam po sebi, jer omogućava
korištenje prirodnih okolnosti za prihvat i
transport oborinskih voda do najbliţih vodotoka, a
fekalne vode se odvode do postrojenja za
preĉišćavanje otpadnih voda i potom ispuštaju u
vodotok- rijeku Fojnicu.
Na postojećem kanalizacijskom vodu FB 500, na
dionici gdje se ulijeva u rijeku Lepenicu, predviĊa
se rekonstrukcija i izmještanje dijela ovog voda u
duţini cca 350 m. Usvojeni separatni sustav, sa
odvojenim cijevnim materijalom za fekalnu i
oborinsku kanalizaciju se vodi u putnom pojasu
postojeće mreţe ulica ovoga reguliranog podruĉja,
ostavlja mogućnost prikljuĉka za svaki stambeni
objekt, a ovim potezom bi se regulirala i odvodnju
oborinskih voda sa saobraćajnica. Duţina
fekalnog primarnog kanalizacijskog voda koji
pokriva ĉitavo podruĉje ovog regulacionog plana
iznosi cca 2.150,00 m, dok je predviĊena duţina
oborinskog kanalizacijskog voda cca 2.570,00 m
(PEHD cijevi, Ø 300 mm).
Prikljuĉenje interne mreţe na javnu kanalizacionu
mreţu izvršiti će se u skladu sa konkretnim
uvjetima i zahtjevima JP „Vodovod i kanalizacija“
Kiseljak. Sve vidljivo u grafiĉkom prikazu br. 3.6.
„Komunalna infrastruktura“.
Ovim regulacijskim planom je predviĊena
Prikljuĉenje interne mreţe na javnu vodovodnu
mreţu izvršiti će se u skladu sa konkretnim
uvjetima i zahtjevima JP „Vodovod i kanalizacija“
Kiseljak.
Odvodnja i proĉišćavanje otpadnih voda
Ĉlan 47.
PredviĊena je izgradnja separatnog sustava
odvodnje oborinskih i fekalnih voda. Ovakav
sustav se nameće sam po sebi, jer omogućava
korištenje prirodnih okolnosti za prihvat i
transport oborinskih voda do najbliţih vodotoka, a
fekalne vode se odvode do postrojenja za
preĉišćavanje otpadnih voda i potom ispuštaju u
vodotok- rijeku Fojnicu.
Na postojećem kanalizacijskom vodu FB 500, na
dionici gdje se ulijeva u rijeku Lepenicu, predviĊa
se rekonstrukcija i izmještanje dijela ovog voda u
duţini cca 350 m. Usvojeni separatni sustav, sa
odvojenim cijevnim materijalom za fekalnu i
oborinsku kanalizaciju se vodi u putnom pojasu
postojeće mreţe ulica ovoga reguliranog podruĉja,
ostavlja mogućnost prikljuĉka za svaki stambeni
objekt, a ovim potezom bi se regulirala i odvodnju
oborinskih voda sa saobraćajnica. Duţina
fekalnog primarnog kanalizacijskog voda koji
pokriva ĉitavo podruĉje ovog regulacionog plana
iznosi cca 2.150,00 m, dok je predviĊena duţina
oborinskog kanalizacijskog voda cca 2.570,00 m
(PEHD cijevi, Ø 300 mm).
Prikljuĉenje interne mreţe na javnu kanalizacionu
mreţu izvršiti će se u skladu sa konkretnim
uvjetima i zahtjevima JP „Vodovod i kanalizacija“
Kiseljak. Sve vidljivo u grafiĉkom prikazu br. 3.6.
„Komunalna infrastruktura“.
Ovim regulacijskim planom je predviĊena
-
Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 4. 03.prosinac/decembar 2013. godina Godina XII
Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak
27
izgradnja postrojenja za preĉišćavanje otpadnih
voda. Smješten je na desnoj obali Fojnice, na ušću
Lepenice u ovu rijeku nizvodno od Kiseljaka sa
prosjeĉnom kotom terena cca 466.00 mn.m..
Lokacija je odabrana kao najpovoljnija zbog
mogućnosti prikljuĉenja kanalizacije većine
naselja u općini, pristupa postrojenju, blizine
prikljuĉka elektriĉne energije i vode, ravnog
terena kao i blizine reci
top related