park maksimir nakon 220 godina - gdje smo...

rekonstrukcija 1989. - Zornbergove karte

“TRAVANJ - SVJETSKI MJESEC KRAJOBRAZNE ARHITEKTURE” 17. travanj 2011.

Park Maksimir nakon 220 godina - gdje smo danas?

prof. dr.sc. Branka Aničić

VRIJEDNOST PARKA MAKSIMIRA U KONTEKSTU PARKOVA TOG RAZDOBLJA U EUROPI JE:• Rano pojavljivanje sa svrhom javnog gradskog parka• Velika površina• Umjetnička vrijednost

• MAKSIMIR I JAVNI PARKOVI U EUROPI

• 1630. HYDE PARK (LONDON), 1660.-85. / OTVOREN JAVNOSTI• 1755. AUGARTEN (BEČ) / OTVOREN JAVNOSTI• 1766. PRATER (BEČ) / OTVOREN JAVNOSTI• 1787. BAROKNI MAKSIMIR• 1807. ENGLISCHER GARTEN (MÜNCHEN)• 1835. REGENT'S PARK (LONDON)• 1843. ENGLESKI KRAJOBRAZNI STIL - PITORESKNI MAKSIMIR• 1847. BIRKENHEAD PARK (LIVERPUL) - prvi javni park • 1852. BOIS DE BOULOGNE (PARIZ) – ROMANTIČARSKA OBNOVA• 1857. CENTRAL PARK (NEW YORK)• 1862. STADTPARK (BEČ)• 1867. PARC DES BUTTES-CHAUMONT (PARIZ)• 1867-1872. SEFTON PARK (LIVERPOOL)• 1870. PARC MONTSOURIS (PARIZ)

POVRŠINA MAKSIMIRA : 400 HEKTARA / DANAS 316 ha

ZAGREB – 1845. GODINE OKO 15.000 STANOVNIKA

(POLOVICA BULONJSKE ŠUME U PARIZU; DVOSTRUKA POVRŠINA REGENT’S PARKA U LONDONU)

ZAGREB – MAKSIMIR 400 HA LONDON – REGENT’S PARK 200 HA PARIZ – BOIS DE BULOGNE 800 HA

MAKSIMIR – MAKSIMILIJANOV MIR – NAZIV PARKA U ČAST VRHOVCA

Jurjaves – BISKUP JURAJ HAULIK

Odnos plohe i volumena prema Zornbergovoj karti 1846.

GOSTIONICA MAKSIMIR

RESTAURANT

VIDIKOVAC (KIOSK)

VRATARSKA KUĆA (PORTIRNICA)

ŠVICARSKA (TIROLSKA) KUĆA

FAZANERIJA

KAPELA SV. JURJA

BISKUPSKI LJETNIKOVAC

MIRNA KOLIBA (TIHI SAN)

BREZOVA KOLIBA (RIBARSKA KUĆA)

JAMA ZA LED

PERADARNIK

MLJEKARA

ŽITNICA S VRŠILICOM

PIJAVIČNJAK

MAJUR S PREDIONICOM SVILE

PILANA

BUBARA S DUDINJAKOM

PČELINJAK

BELEVUE

Građevine u perivoju Maksimirski paviljoni

JEKA (LATERNE TEMPEL)

KIŠOBRAN (PARAPLUIE) - NA NJEGOVU MJESTU 1925. IZGRAĐENA MOGILA

HRAM PRIRODE (BELLEVUE, NATUR TEMPEL)

NARODNI HRAM (VOLKS TEMPEL)

NA NJEGOVU MJESTU IZGRAĐENA

KAPELA SV. JURJA

GLORIETTE

MAURSKI PAVILJON

KIP SV. MAJKE BOŽJE

NAPULJSKI RIBAR

ŽETELICA (VRTLARICA)

GRUPA DJEČAKA

KIP SV. JURJA

OBELISK

RASPELO

KAMENITO SJEDIŠTE

Maksimirske skulpture

RUŽIČNJAK (ROZARIJ)VRT BISKUPSKOGA LJETNIKOVCAVRT HORTENZIJAVRT ZA PČELEZVJERINJAK (JELENJI GAJ)LABUDNJAKDOLINA DALIJAŠVICARSKA DOLINADOLINA BOROVAVELIKA LIVADALIVADA KUGLASTIH AKACIJALIVADA KIŠOBRANASLAVUJEV GAJDRUIDSKI GAJSJEDIŠTE KOD LIPESJEDIŠTE KOD DVA HRASTAVOČNJAKHMELJARNIK

Maksimirski vrtovi i gajevi

Vodeni motivi

JEZERA (1-5, i 6)POTOCI

Pojmovna podjela parka:????

Kulturna baština

Prirodna baština

Hortikulturni dijelovi ???

Sinonimi za krajobraznu arhitekturu

Perivojna arhitektura

Parkovna arhitektura

Pejzažna arhitektura

Hortikulturni razvoj parka ????

INTEGRALNI DIO PARKOVNE BAŠTINE

Odnos plohe i volumena 2000.godineu usporedbi sa situacijom iz 1846.

Park Maksimir 2000.godine –zone ugroženosti

Haulikov ljetnikovac (1839.- 1840.)najznačajniji objekt u parku

Motiv stvaranja parka:“….da se siromasima koji hoće raditi da prilika za zaradu, da se pomogne marljivim obrtnicima i ostalim građanskim umijećima, da ja kao predstojnik Hrvatskog gospodarskog društva postavim neki uzor vođenja poljodjelstva po raznim gospodarskim načelima, da se potakne plemenitije vrtlarstvo, da se podigne ukus i ukrasi ne samo grad nego i cijela okolica i napokon da ovdašnji stanovnici imaju mjesta gdje mogu nedužnim prirodnim nasladama okrijepiti duše, umorne javnim ili ozbiljnim poslom.”

Pismo Haulika od 12.IV.1843.

Strategija obnove parka Maksimir kao krajobrazno arhitektonske cjeline je uduhu obnove zaštićene parkovne baštine (UNESCO World Heritage i ICOMOS):

1. Izrada dugoročnih strateških planova s programom obnove za:- Središnji dio parka- Područje Zoološkog vrta- Šumskog prostora

2. Prijedlog prioriteta u slijedu razvoja tog prostora je:- Provoditi restauraciju centralnog područja parka, bez ZOO.- Kompletna obnova biskupskog vrta uz Haulikov ljetnikovac.- Potaknuti upravljanje na širem području šume s vraćanjem

proplanka (Velike livade).- Razviti područje Vinograda- Razviti područje Voćnjaka- Obnova pčelinjaka- Obnova dudinjaka- Na području Zoološkog vrta revitalizacija povijesnog parka- Vraćanje gospodarskih zgrada i njihove okoline.

Iz primjera Parka Maksimir zamjetno je da su spoznaje o hrvatskoj parkovnoj baštini i kulturnom krajobrazu u cjelini, te njihovom udjelu u oblikovanju nacionalnog identiteta još uvijek skromne jer nema efikasnog djelovanja.

Primjenom novog trenda proizvoljne estetike otuđene od socijalnih sadržaja zapostavljeno je osnovno načelo oblikovanja krajobraza prema starogrčkom idealu lijepo i dobro.

Park će u budućnosti biti neizbježan sastavni dio grada, kako zbog svoje graditeljske uloge u oblikovanju skladnijeg gradskog tkiva, tako i zbog zadovoljavanja mnogobrojnih doživljajnih potreba urbanog stanovništva.

U novim aglomeracijama park predstavlja simbol nadomjeska prirode, te okolinu za smještaj brojnih djelatnosti, koje se mogu naći samo u raznim oblicima organiziranog krajobraza.

Parkovi su oduvijek tradicionalni i središnji projekti krajobrazne arhitekture. Njihovo oblikovanje ptedmet su rada krajobraznih arhitekta.

GRADSKI PARK ŠPANSKOIDEJNO URBANISTIČKO-ARHITEKTONSKO RJEŠENJE

Impresivna ptičja samodopadnost

GRADSKI PARK ŠPANSKOIDEJNO URBANISTIČKO-ARHITEKTONSKO RJEŠENJE - otkup

GRADSKI PARK ZAGORSKA –SELSKA- KRAPINSKAI nagrada

GRADSKI PARK ZAGORSKA – SELSKA- KRAPINSKA - II nagrada

GRADSKI PARK SELSKA – BAŠTIJANOVA 1. nagrada.

prije

danashvala na pozornosti!