helenizam u umjetnosti

HELENIZAM

O Helenizmu općenito

Poslijednji period grčke civilizacijeNaziv dolazi od grčkog izraza HelenistoviUtemeljitelj helenizma – Aleksandar VelikiSmrt A. V. 323. god. – početak helenističkog

razdoblja

Periodizacija i podjele

Podjela Karla Gustava Drojzena: Razdoblje Aleksandra Velikog (334-323. g. pr. Kr.) Razdoblje Diadoha (323-280. pr. Kr.) Doba Epikona (280-31. pr. Kr.)

Podjela po umjetnosti: Rani helenizam (300-250. pr. Kr.) Srednji helenizam (250-150. pr. Kr.) Kasni helenizam (150-30. pr. Kr.)

• ATENA• KORINT• PERGAM• ANTIOHIJA• ALEKSANRIJA

Centri umjetnosti

Utjecaji na helenističku umjetnost

Na spomenicima ranog helenističkog razdoblja, jasno se vide utjecaji kasno klasičnih majstora.

U povijesti umjetnosti postoje kategorije i nazivi koji to definiraju: Lizipovo naslijeđe Praksitelovo naslijeđe Pauzijino naslijeđe Skopasovo naslijeđe Itd.

PERGAM

Jedna od najlijepših prijestolnica helenističkog svijeta

Antigona utemeljuje Atalidsku dinastiju i započinje razvoj Pergama

Atalidi su htjeli prikazati svoj grad naslijednikom Periklove Atene

Grupa umirućih Gala

Grupna kompozicijaIzvorno postavljena na kružnoj baziSastojala se od 6 figuraNalazila se u pergamskoj akropoli u okolici

hrama Atene PoliasPripada cijelom jednom tipu helenističke

skulpturePlinije navodi imena autora: Isigon, Firomah,

Stratonik i Antigon

Pergamski oltar

Podignut vjerojatno u razdoblju od 180-170. god

Veliki mramorni oltar – prikazuje gigantomahiju

Na spomeniku su radile 2 generacije velikih majstora

Jedan od najvažnijih helenističkih spomenika

Lakontova grupa

Pripada helenističkog baroknoj epohi, poput Grupe umirućih Gala

Plinije navodi autore: Agesandar, Atenodor, Poliodor, te kaže da su oni majstori sa Rodosa

Danas se čuva u VatikanuKasnije dokazano da su Plinijevi autori

zapravo kopratori

Nika sa samotrake

Misli se da predstavlja pobjedu koju je izvoljevao Dimitrije Poliorket nad flotom egipatskog dijadoha Ptolemeja 306. god.

Otkrivena je 1863. god i prenesena u LouvreNije nam poznato ime autora, no jasno je da

je to bio po svojoj kvaliteti vrhunski kiparNedostaju joj ruke i glava

Ferenški bik

Mramorna kompozicija, slična Laokoonovoj grupi

Potječe iz 2. stoljećaU Italiju ju prenjeo Asinije PolionAutori djela, braća: Apolonije i Taurisko iz

TalesaAutori su htjeli izraziti svoju vještinuPostavka figuri da se za razliku od

Laokoonove grupe može promatrati i bočno a ne samo frontalno

Sačuvana izmjenjena kopija

Malouzej u Halikarnasu

Nalazi se u Halikarnasu na obali Male AzijeZamišljen je kao grobnica i kao Hram,

Halikarnasovog kralja Mauzola (377-353. pr. Kr.)

Započet još za njegovog života – dovršen 356.Projekt povjeren arhitektima Piteju i SatiruPravokutno zdanje širine 66 i dužine 77 metaraVisok 45 metara i podijeljen na 3 dijelaPrvi kat grobnica kralja i njegove žene, visok

20 m i okrunjen frizom

Iznad prvog kata nalazi se kolonada visoka 12 metara gdje su prinošene žrtve za čast kralja i njegove kraljice

Krov u obliku stepeničaste piramide visok 7 metara

Na vrhu krova, isklesana kočija u koju su bili upregnuta 4 konja, a kočiju voze Mauzol i Artemizija

Kipove izradili grčki kipari: Skopas, Timotej, Brijaksid i Leohar

Svakome je bila povjerena jedna strana građevine