biljke-endemi

Sarajevošume

Osjetljive, rijetke i zaštićene biljne vrste na području Š.P.P. “Gornjebosansko”

Prethodno dobiveni rezultati istraživanja o biološkoj i ekološkoj raznolikosti u okviru Š.P.P. “Go-rnjebosansko”, ukazuju na veliko bogatstvo i raznolikost flore i vege-tacije, kao i na visok procent učešća rijetkih i osjetljivih biljnih vrsta koje se pojavljuju na nivou ekosiste-ma ili kao pojedinačni primjerci.

Ove biljne vrste su dio naše boga-te prirodne baštine, pa se javlja potreba za njihovim upoznava- njem, shvatanju njihove važnosti, te razvijanju odgovornosti prema oču-vanju prirode i zaštiti vrsta.

Biološki resursi naše planete, kao i njihovo očuvanje, su od izuzetnog značaja za postojanje ljudskog druš-tva, kao i za samo održanje života na zemlji.

Uslijed izraženog i povećanog korištenja prirodnih resursa dolazi do opasnosti po nestajanje odre-đenih vrsta i narušavanja postojećih ekosistema

Kako su brojne vrste divlje flore ozbiljno iscrpljene, te nekima od njih prijeti čak i opasnost od izu-miranja, zaštita i očuvanje ovih vrsta je zadatak i obaveza prema budućim naraštajima.

S ciljem spašavanja navedenih resursa, kao i biološke raznolikosti donesena je Konvencija o biološkoj raznolikosti, koja je potpisana na Konferenciji Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju, održana u junu mjesecu 1992. godine u Rio de Janeiru. (Poznat kao skup o zemlji).

Ova Konvencija predstavlja ujed-no i jedan od najznačajnijih dokumenata u sferi Međunarod-nog ekološkog prava, gdje je

istaknut značaj biološke raznovr-snosti za održavanje života i dobrobit prirode, te pravo na zašti-tu i brigu o biološkim resursima i postojećem genofondu.

Ciljevi ove Konvencije, koje tre-ba provoditi u skladu s njenim relevantnim odredbama, jesu oču-vanje biološke raznolikosti, održivo korištenje njenih komponenti, te pravedna raspodjela dobrobiti koje proizlaze iz korištenja genetskih izvora, na način koji uključuje pri-kladni pristup genetskim izvorima kao i prijenos odgovarajućih tehno-logija, uzevši u obzir sva prava nad tim izvorima i tehnologijama, kao i način koji uključuje odgovarajuće finansiranje.

Osim ove Konvencije na pristup uravnoteženom upravljanju prirod-nim resursima upozoravaju i obavezuju mnogi međunarodni dokumenti (konvencije, protokoli i sporazumi), koje podstiču zaštitu

ekosistema, prirodnih staništa i populacija vrsta u njihovom okru-ženju.

Međunarodni sporazumi s podr-učja šumarstva, zaštite prirode i okoliša :

Deklaracije i rezolucije mini-starskih konferencija o zaštiti šuma u Evropi (Strassbourg, 1990. ; Helsinki 1993.; Lisabon 1998.; Beč 2003.),

Konvencija o biološkoj razno-likosti (Rio de Janeiro , 1992.)

Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje flore i faune (CITES) (Washington, 1973.)

Konvencija o zaštiti migrator-nih vrsta divljih životinja (Bonn, 1979.)

Konvencija o zaštiti europskih

divljih vrsta i prirodnih stani-šta (Bern, 1979.)

Konvencija o močvarama (Ramsar, Iran 1971.)

Međunarodna konvencija o zaštiti bilja

Kyoto protokol

Obrazovanjem korisnika ovih pro-stora, te porastom saznanja o raznolikosti i vrijednosti pojedinih biljnih vrsta i zajednica, podiže se svijest o njihovom značaju, što rezultira većim učešćem u aktivno-stima na njegovom očuvanju i zaštiti.

U ovom pregledu date su samo neke od vrsta bogatog prirodnog fonda ovog prostora, koje bi mogle poslužiti u cilju njihovog raspozna-vanja, te koristiti kao priručnik koji bi na pristupačan način pružio

uvid, te omogućio lakše i brže upo-znavanje biljnog svijeta ovog prostora, te smanjio na minimum prijetnje za dalje osiromašenje i gubitak pojedinih vrsta i naruša-vanje biološke raznolikosti.

ljekovito bilje i plodovi stavljeni

pod kontrolu i nadzor

12 BorovnicaSinonimi: borovača, crna borovnicaLatinski: Vaccinium myrtillus L.Njemački: HeidelbeereEngleski: Wild Bilberry

Borovnica raste u planinskim bje-logoričnim i crnogoričnim šuma-ma. Ljekovita biljka visine i do 50 cm.

Borovnica je niski, razgranati, traj-ni grm. Korijen joj je puzav, a stabljike uglaste, žilave i zelene.

Mali listovi su jajastog oblika, ima-ju kratku peteljku i po rubu su nazubljeni. Cvjetovi su ružičasto bijele boje, zvonasti i pojedinačni.

Plod je tamno plava bobica veličine

graška. Listove beremo u ljeto i jesen: VIII-X mjesec, a plod krajem ljeta: VIII-IX mjesec.

Uslijed prekomjernog korištenja plodova ova vrsta je zbog mjera zašti-te stavljena pod kontrolu i nadzor.

14 BrezaSinonimi: žalosna brezaLatinski: Betula Pendula Roth. L.Njemački: Birke, HängebirkeEngleski: Birch

Breza je rasprostranjena u bjelogo-ričnim šumama, može biti visoka i do 30 m sa stablom prečnika od 40-60 cm.

Anemofilna je i heliofilna vrsta koja može trpjeti i jako niske tempe-rature. Često obrazuje čiste šumice - brezike, na smeđim kiselim i pod-zolastim zemljištima, a kao pionirska vrsta naseljava sječine i šumska poža-rišta.

Pojedinačna stabla se penju i do

oko 1900m nadmorske visine.

Listovi bijele breze su goli. Naličje listova svjetlije je od lica.

Uslijed prekomjernog korištenja u ljekovite svrhe, kao i korištenja u far-maceutskoj industiji, ova vrsta je zbog mjera zaštite stavljena pod kon-trolu i nadzor.

16 BrusnicaSinonimi: crvena borovnicaLatinski: Vaccinium vitis idaea. L.Njemački: PreiselbeereEngleski: Cowberry

Nalazimo je uglavnom u šikarama suhih šuma, najčešće u borovim i smrekovim šumama, kao i na humu-snim zemljištima u planinama u dubokim tresetištima.

Brusnica je grmić visine 10-20 cm. Ima puzavi korijen, zimzelene obr-nuto jajaste listove, tačkaste i blijedo zelene boje.

Grozdasti cvat je smješten na vrhu izdanka, a cvjetovi su crvenkasto bijeli i zvonastog oblika. Bobe su svi-

jetlo crvene i veličine borovnice.

Ljekovita je biljka, od koje se kori-ste listovi i plodovi.

Listove beremo u ljeto i jesen: VIII-X mjesec, a plod krajem ljeta: VIII IX mjesec.

Uslijed prekomjernog korištenja njenih plodova, vrsta je zbog mjera zaštite stavljena pod kontrolu i nad-zor

18 Crveni glogSinonimi: glog višekoštičaviLatinski: Crataegus oxyacantha L.Njemački: Stumpfgelappter WeißdornEngleski: Common hawthorn

Listopadni grm srednje veličine, ili manje drvo, koje u povoljnim uslovi-ma može izrasti i do 12 m i postići debljinu i do 50 cm.

Staništa su humusna, svježa do umjereno suha zemljišta u svijetlim, listopadnim, mješovitim, rjeđe četin-arskim šumama, na aluvijalnim tlima.

Vrijeme cvjetanja: V, VI mjesec.

Ljekovita je vrsta i koristi se i u far-

maceutskoj industriji.

Zbog prekomjernog korištenja, ova vrsta je stavljena pod kontrolu i nadzor.

20 Divlja šumska jabukaSinonimi: Latinski: Malus sylvestris Mill.Njemački: Wilder ApfelbaumEngleski: Common Apple Tree

Listopadni grm oko 3-4 m visok ili niže drvo koje rijetko naraste i do 10 m, široke, nepravilne i prozračne krošnje.

Raste najčešće u mezofilnim šuma-ma i šikarama, usamljeno na livadama, pašnjacima, međama itd., od nižeg pa do brdskog regiona.

Vrijeme cvjetanja (IV), V, VI mje-sec.

Zbog prekomjernog i nepravilnog

sakupljanja plodova, nalazi se na popisu šumskih proizvoda koji su zbog mjera zaštite stavljeni pod kon-trolu i nadzor.

22 ĐurđevakSinonimi: đurđicaLatinski: Convallaria majalis L.Njemački: MaiglöckchenEngleski: Lily of the valley

Biljka sjenovitih i polusjenovitih staništa, visine 10-20 (30) cm.

Prirodno ga nalazimo u prirodnim šumama, šikarama i krčevinama od nizina pa do brdskog i gorskog regio-na.

Raste na umjereno suhim do svje-žim, umjereno hranljivim, blago do umjereno kiselim, humoznim, rastre-sitim, pjsekovitim, kamenitim ili ilovastim zemljištima, pretežno na krečnjacima. Vrijeme cvjetanja: V-

VI mjesec.

Đurđevak se mnogo eksploatiše na prirodnim staništima te je na mno-gim mjestima prorijeđen.

Zbog mjera zaštite, ova vrsta je stavljena na popis sekundarnih šum-skih proizvoda koji se moraju podvesti pod kontrolu i nazor.

24 GlogSinonimi: glog bijeli, glog jednokoštičaviLatinski: Crataegus monogyna L.Njemački: WeissdornEngleski: Hawthorn

Raste po rjeđim šikarama i živica-ma, na sunčanim padinama.

Jako je razgranat grm ili niže drvo, a listovi su pliće urezani.

Cvjeta u VI-VII mjsecu. Cvjetovi su bijeli, sakupljeni u uspravne gro-nje.

Plod je poput sitne jabučice, sočan i žarko crven. Glog je jako ljekovita biljka.

Cvjetove i listove beremo u proljeće

i rano ljeto IV-VII mjesec, a plod u toku jeseni X-XI mjesec.

Uslijed prekomjernog korištenja, ova vrsta je uvrštena na popis sekun-darnih šumskih proizvoda koji se moraju podvesti pod kontrolu i nad-zor.

26 Islanski lišajSinonimi: planinska mahovinaLatinski: Cetraria islandica L.Njemački: Isländisches MossEngleski: Iceland Moss

Raste u planinskim predjelima, u crnogoričnim šumama, na visokim pašnjacima i goletima.

Raste po tlu ili po stablima koja često posve obrastu. Ljekovita je bilj-ka.

Visok je do 10 cm, sa uspravnim i perasto razgranatim habitusom. Liš-aj nema razvijene biljne organe.

Njegov habitus je svuda iste građe. a rub lišaja je resičav, šaren i maslina-

sto zelen.

Zbog njegovih ljekovitih svojstava, dolazi do prekomjernog korištenja, te je zbog mjera zaštite stavljena na popis sekundarnih šumskih proizvo-da koji se moraju podvesti pod kontrolu i nadzor.

28 IvaSinonimi: ivica, trava iva, brdski dupčacLatinski: Teucrium montanum L.Njemački: Berg-GamanderEngleski: Mountain Germander

Raste po suhim travnjacima, kame-njarima, suhim brdskim livadama, uz živice, uz poljske puteve i međe.

Iva je zeljasta, ljekovita biljka sa nasuprotnim, duguljastim i nazublje-nim listovima.

Cvjetovi su ružičasti, sakupljeni u grozdaste cvasti.

Bere se tokom ljeta VI-VIII mje-sec.

Uslijed prekomjernog korištenja,

ova vrsta je stavljena pod kontrolu i nadzor.

30 Jagoda šumskaSinonimi: ivica, trava iva, brdski dupčacLatinski: Fragaria vesca L.Njemački: Wald-ErdbeereEngleski: Wild Strawberry

Samonikla biljka, raste u šumama, na krčevinama, na proplancima i pla-ninskim livadama.

Jagoda šumska posjeduje trodjelne listove sa svilenkasto dlakavim nalič-jem i zupčastog ruba.

Cvjetne drške su duge oko 20 cm, na vrhu nose cimoznu cvat sastavlje-nu od sitnih bijelih cvjetića.

Vrijeme cvjetanja od IV-V mjese-ca.

Listove i plodove sakupljamo u proljeće i početkom ljeta IV-VI mje-sec.

Zbog njenog prekomjernog koriš-tenja, ova vrsta je stavljena na popis sekundarnih šumskih proizvoda koji se trebaju podvesti pod kontrolu i nadzor.

32 JarebikaSinonimi:Latinski: Fragaria vesca L.Njemački: Wald-ErdbeereEngleski: Wild Strawberry

Samonikla biljka, raste u šumama, na krčevinama, na proplancima i pla-ninskim livadama.

Jagoda šumska posjeduje trodjelne listove sa svilenkasto dlakavim nali-čjem i zupčastog ruba.

Cvjetne drške su duge oko 20 cm, na vrhu nose cimoznu cvat sastavlje-nu od sitnih bijelih cvjetića.

Vrijeme cvjetanja od IV-V mjese-ca.

Listove i plodove sakupljamo u proljeće i početkom ljeta IV - VI mje-sec.

Zbog njenog prekomjernog koriš-tenja, ova vrsta je stavljena na popis sekundarnih šumskih proizvoda koji se trebaju podvesti pod kontrolu i nadzor.

34 KaduljaSinonimi: žalfija, pelinLatinski: Salvia officinalis L.Njemački: Echte SalbeiEngleski: Sage

Raste samoniklo po kamenjarima i pašnjacima, pored puteva.

Kadulja je polugrm iz čijih donjih odrvenjelih dijelova u proljeće izbije-ju zeljaste stabljike sa nasuprotnim listovima i cvjetovima.

Listovi su duguljasti i zelenkasto sivi. Cvjetovi su svijetlo ljubičaste boje,sakupljeni u klasove. Cvjeta u maju i junu.

Zbog njenih poznatih ljekovitih

svojstava, izložena je prekomjernom sakupljanju, te je ova vrsta zbog mje-ra zaštite stavljena pod kontrolu i nadzor.

36 KičicaSinonimi: kantarion crveniLatinski: Centaurium umbellatum L.Njemački: TausendgüldenkrautEngleski: Centaury

Kičica je jednogodišnja ili dvogo-diš-nja ljekovita biljka.

Uspijeva na svijetlim šumskim liva-dama i suhim travnjacim.

Listovi su joj naspramni, jajolikog do duguljastog oblika i imaju uzdu-žne žile.

Cvjetovi imaju ljevkast oblik i ruži-často crvene su boje. Prašnici se nakon cvjetanja savijaju u spiralu.

Zbog njenih ljekovitih svojstava,

dolazi do njenog prekomjernog kori-štenja, te je ova vrsta zbog odgovarajućih mjera zaštite, uvršte-na na popis vrsta koje se moraju staviti pod kontrolu i nadzor.

38 KlekaSinonimi: obična borovica, venja, smrikaLatinski: Juniperus communis L.Njemački: Gemeiner WacholderEngleski: Juniper

Dvodomna, anemofilna i heliofilna vrsta. Raste veoma sporo, može doži-vjeti veliku starost. Podnosi jake mrazeve i velike suše.

Vrijeme cvjetanja: IV, V mjesec, zavisno od nadmorske visine. Kora u početku glatka, kasnije izbrazdana, odvaja se u obliku ljuski i traka.

Korjenov sistem veoma razgranat sa žilom srčanicom. Razvijena endo-trofna mikoriza. Pupovi sitni i obloženi ljuskama.

Ima vrlo široku ekološku valencu, nalazimo je u nizinskom pa do subplaninskog pojasa naših planina.

Uslijed prekomjernog korištenja plodova, ova vrsta je zbog mjera zašti-te stavljena pod kontrolu i nadzor.

40 KupinaSinonimi: ostrugaLatinski: Rubus fruticosus L.Njemački: BrombeereEngleski: Blackberry

Raste kao živa ograda po šikara-ma, pored puteva, potoka, po obodu šuma i na neobrađenom zemljištu.

Kupina ima drvenastu stabljiku sivo smeđe boje.

Lišće je naizmjenično, ovalno iz-duženo sa nazubljenim rubom.

Cvjetovi su bijele do ružičaste boje, grupisani na vrhu stabljika.

Plodovi su sitne bobice, zrele su gotovo crne boje.

Od ove vrste koriste se mladi listo-ve i plodovi, te se njihovim pre- komjernim korištenjem ova vrsta, zbog mjera zaštite, nalazi na popisu vrsta koje se moraju podvesti pod kontrolu i nadzor.

42 LazarkinjaSinonimi: prvijenacLatinski: Asperula odorata L.Njemački: WaldmeisterEngleski: Sweet woordruff

Lazarkinja je ljekovita višegodišnja biljka sa puzavim crveno-smeđim korijenom iz kojeg izrastaju brojne uspravne, glatke, četverouglaste sta-bljike sa pršljenasto raspoređenim listovma.

Listovi nemaju peteljke i po rubu imaju rijetke dlake. Cvjetovi su pore-dani u račvastim cvatovima, sitni su i bijele boje.

Plodovi su oraščići poput čička.Raste u listopadnim šumama (poseb-

no bukovim) i šikarama.

Uslijed njenog prekomjernog i nepravilnog našina prikupljanja, ovu vrstu treba podvesti pod kontrolu i nazor.

44 LincuraSinonimi: srčanik, gencijana, sirištaraLatinski: Gentiana lutea L.Njemački: Gelber EnzianEngleski: Gentian

Lincura je ljekovita biljka brdskih i planinskih područja.

Višegodišnja zeljasta biljka visoka 60 cm. Korijen je jak i razgranat, pro-dire duboko u tlo.

Stabljike su uspravne, nerazgra-nate. Cvjetovi su žute boje grupisani u pazuhu listova.

Uslijed njenog prekomjernog kori-štenja (korjen biljke), lincura spada u jednu od najugroženijih vrsta seku-

ndarnih šumskih proizvoda, te je njeno sakupljanje i otkup zabranjen na određeno vrijeme, te se mora pod-vesti pod kontrolu i nadzor.

46 Lipa bijelaSinonimi: srebrena lipaLatinski: Tilia tomentosa L.Njemački: Silber-LindeEngleski: Silver Linden

Listopadno drvo i do 40 m visoko, pravog debla i sa širokom, volumino-znom krošnjom.

Raste po u brojnim mezofilnim šumama.

Rasprostranjena je na kontinental-nom području BiH.

Listovi su joj sitni i asimetrični, a cvjetovi su bjeličasto žute boje.

Cvjetovi bijele lipe su krupniji, a lišće grublje nego kod crne lipe.

Bijela lipa cvjeta u junu i julu mje-secu, oko dvije sedmice prije crne lipe.

Zbog prekomjernog i nepravilnog sakupljanja listova, nalazi se na popi-su šumskih proizvoda koji su zbog mjera zaštite stavljeni pod kontrolu i nadzor.

48 Lipa crnaSinonimi: srebrena lipaLatinski: Tilia plathyphyllos Scop. L.Njemački: Sommer-LindeEngleski: Lime tree, Basswood

Rasprostranjena je na gotovo svim staništima. Nalazi se u rjeđim šu-mama, na ivicama i rubovima šuma, na ruderalnim staništima.

Crna lipa je ljekovita biljka i slična je bijeloj lipi. Kod crne lipe na naličju lista, između žila, su smeđe-crne dla-čice.

Razlike su evidentirane i u cvjeto-vima. Crna lipa cvjeta 15 dana poslije bijele i puno je bogatija cvjetovima.

Zbog prekomjernog i nepravilnog sakupljanja, nalazi se na popisu šum-skih proizvoda koji su zbog mjera zaštite stavljeni pod kontrolu i nad-zor.

50 Ljubičica mirisnaSinonimi: ljubičicaLatinski: Viola odorata L.Njemački: MärzveilchenEngleski: Violet

Ljubičica mirisna je mala zeljasta proljetna biljka sa plitkim korijenom i nadzemnim puzajućim vriježama koje se ukorjenjuju, a nad površinom tla razvijaju se rozete prizemnih listova. Cvjetovi su nepravilni, tamno ljubičaste boje i ugodnog mirisa.

Nalazimo je pod grmljem, na liva-dama, proplancima i drugim mjestima gdje ima vlage i malo sun-ca.

Ljekovita biljka od koje se koriste

cvijetne glavice i korjen. Zbog svojih svojstava, kao i prekomjernog sku-pljanja, ova vrsta je uvrštena na popis biljaka koje se moraju podvesti pod kontrolu i nadzor.

52 Majčina dušicaSinonimi: ljubičicaLatinski: Thymus serpyllum L.Njemački: Quendel, SandthymianEngleski: Mother of thyme

Ljekovita biljka, raste po kame-njaru, neplodnom zemljištu, na livadama, pašnjacima i rubovima šuma. Nalazimo je na sunčanim i suhim mjestima.

Majčina dušica ima sitne listove, tačkaste sa brdavičastim dlakama i kretkim drškama. Cvjetovi su ruži-často-crvene boje, dlakavi i grupisani na vrhu stabljika.

Cvjeta tokom cjelog ljeta. Cjela biljka ima prijatan miris.

Uslijed prekomjernog korištenja, ova vrsta je zbog mjera zaštite uvršte-na na popis sekundarnih šumskih proizvoda koji se moraju podvesti pod kontrolu i nadzor.

54 MalinaSinonimi: divlja malinaLatinski: Rubus idaeus L.Njemački: HimbeereEngleski: Raspberry

Malina je jako raširena samonikla biljka i nalazimo je na požarištima, šumskim prosjecima, po obodima šuma i na sunčanim mjestima.

Malina ima naizmjenične listove na bodljikavim drškama koji su više-struko usječeni, sa nazubljenim rubovima i obraslim dlačicama.

Cvjetovi rastu grupisani u pazuhu listova i bijele su boje. Plodovi su crveni, sitni i grupisani u zbirni plod, sličan plodu kupine.

Veoma je ljekovita biljka. Vrijeme cvjetanja V-VI mjesec.

56 MrazovacSinonimi: balučak, kaćunakLatinski: Colchicum autumnale L.Njemački: HerbstzeitloseEngleski: Meadow saffron

Mrazovac raste po vlažnijim brd-sko - planinskim livadama i pašnjac- ima. Ljekovita je biljka.

Mrazovac se pojavljuje krajem ljeta i početkom jeseni. Ima krupno ljubi-často-ružičaste cvjetove sa šest dugih latica na drškama.

Sjeme sazrijeva naredne godine u augustu. Zrelo sjeme je tamno sme-đe, gotovo crne boje, sitno, veoma tvrdo, grube površine, pri dnu ima malo bradavičasto zadebljanje.

Sjeme mrazovca je otrovno. Kori-sti se u narodnoj medicini, kao i za potrebe farmaceutske industrije, te je stoga potrebno njegovo korištenje podvesti pod kontrolu i nadzor.

58 OdoljenSinonimi: valerijan, macina travaLatinski: Valeriana officinalis L.Njemački: Echter BaldrianEngleski: Valerian

Ljekovita biljka. Raste na vlažnim mjestima, uz grmlje i šikare, na vlaž-nim livadama, uz rubove šuma.

Po planinama raste često na suhim i kamenitim položajima.

Odoljen ima kratak i zadebljao korijen iz kojeg izbijaju mnogobrojni korjenčići.

Listovi su neparno perasto izdje-ljeni. Cvjetovi su sitni, ružičasto bijele boje, grupisani na vrhu stablji-

Cvjeta od maja do jeseni.

Zbog svojih ljekovitih svojstava koristi se u narodnoj medicini, kao i u farmaceutskoj industriji, te je zbog njegovog prikupljanja potrebno pod-uzeti mjere kontrole i nadzora.

60 OskorušaSinonimi: Latinski: Sorbus domestica L.Njemački: SpeierlingEngleski: Sorvice tree

Listopadno drvo sa pravim deblom i pravilno razvijenom širokom kroš-njom. Izraste oko 15-20 m vsoko.

Kao sredozemno-srednjoevropska vrsta oskoruša je zastupljena u ksero-termnim šumama i šikarama nižeg hrastovog pojasa,

Javlja se pojedinačno ili u manjim grupama.

Zahtjeva dobra i plodna zemljišta. Vrijeme cvjetanja je IV, V mjesec.

Uslijed intenzivnog korištenja nje-nih plodova, ova vrsta je zbog mjera zaštite stavljena pod kontrolu i nad-zor.

62 Patuljasta klekaSinonimi: klečicaLatinski: Sorbus domestica L.Njemački: ZwergwacholderEngleski: Mountain juniper

Najčešće naseljava skeletoidna zemljišta na planinskim rudinama subalpinskog i alpinskog pojasa, kako na silikatnoj tako i na karbonatnoj podlozi, često prekriva ogromna pro-stranstva i penje se do najviših vrhova naših planina.

Patuljasta kleka je nizak, polegli grm, 30-60 (pa i do 100) cm visine, tankih, gustih, razgranjenih grana.

Vrijeme cvjetanja je kasno pro-lje-će.

64 Pogančeva travaSinonimi: mjehurica, ljoskavacLatinski: Physalis alkekengi L.Njemački: JudenkirscheEngleski: Alkakengy, Bladder Cherry

Ljekovita biljka polusjenovitih sta-ništa, visine 30-60 (pa do 100) cm.

Živi u šikarama, na rubovima šuma, na šumskim čistinama, šum-skim prosjekama, kao korov u vinogradima, uz puteve i na drugim sličnim staništima, od nizina pa do oko 1000 m nadmorske visine.

Traži svježa i rahla, bogata zemlji-šta, pretežno na krečnjaku.

Zbog svojih ljekovitih svojstava,

korištenje ove vrste je pojačano, te je stavljena na popis sekundarnih šum-skih proizvoda koji se moraju podvesti pod kontrolu i nadzor.

66 SmiljeSinonimi: smilj, cmiljeLatinski: Helichrysum italicum L.Njemački: Mittelmeer-StrohblumeEngleski: Curry Plant

Nalazi se na krečnim, suhim i pje-skovitim zemljištima mediteranskog područja.

Posebno mu odgovara bazično zemljište. Smilje je višegodišnja, lje-kovita biljka, visoka 20-30 cm.

Stabljika je jednostavno olistana sa 20-30 cvjetova sakupljenih u guste grozdaste glavice.

Listovi su dlakavi, blijedo-zelene boje, a cvjetovi limun-žute do nara-

ndžaste boje.

Zbog svojih ljekovitih svojstava izložena je prekomjernom sakuplja-nju, te je zbog toga uvrštena na popis vrsta koje se moraju podvesti pod kontrolu i nadzor.

68 ŠipurakSinonimi: divlja ruža, pasja ruža, šipurinaLatinski: Rosa canina L.Njemački: HundroseEngleski: Dog rose

Raste po sunčanim rubovima šuma, na krčevinama, po živicama, među grmljem, uz ograde i međe.

Šipurak je biljka sa oštro nazub-ljenim i neparnim listovima. Cvjetovi su blijedo ružičaste ili gotovo bijele boje.

Plodovi su jajastog oblika, svijetlo crveni i sadrže veliki broj tvrdih sje-menki. Ljekovita biljka.

Plodove šipurka beremo početkom

jeseni IX mjesec, prije punog zrenja, dok su tvrdi.

70 TrnjinaSinonimi: crni trn, divlja šljivaLatinski: Prunus spinosa L.Njemački: Schlehe, SchwarzdornEngleski: Blackthorn

Vrlo je raširena, raste po šikarama i rubovima šuma, livadama, itd.

Vrijeme cvjetanja IV i V mjesec. Cvjetovi su bijeli i vrlo brojni.

Plodovi su plavi, male okrugle šlji-ve, a poslije prvog mraza omekš-aju i mogu se koristiti u ishrani kao svje-ži.

Veoma je ljekovita biljka, te zbog intenzivnog sakupljanja cvjetova, listova i plodova nalazi se na popisu

vrsta koje se trebaju podvesti pod kontrolu i nadzor.

72 UvaSinonimi: medvjeđe grožđe, medvjetkaLatinski: Arctostaphylos uva ursi L.Njemački: Echte BärentraubeEngleski: Bearberry

Raste na sunčanim i kamenitim obroncima i pašnjacima u grmlju i svijetlim šumama.

Uva je zeleni polegli grm koji često prekriva zelene pašnjačke površine.

Listovi su kožasti, jajastog oblika i cjelovitog ruba. Cvjeta od V-VI mje-seca.

Cvjetovi su blijedo ružičasti, zvo-nasti i sakupljeni u grozdove. Ljekovita je biljka koju zbog preko-

mjernog korištenja treba podvesti pod kontrolu i nazor.

74 ZovaSinonimi: bazga, zovikaLatinski: Sambucus nigra L.Njemački: Schwarzer HolunderEngleski: Elder

Zova ima listove naspramne, pera-ste, najčešće petodjelne.

Cvjetovi su blijedo žuti, vrlo miri-sni, sitni, udruženi u velike tanjurasto proširene cvatove.

Voli plodna, humusna tla. Raste po okućnicama uz rubove šuma i po živicama. Ljekovita jr biljka.

Uslijed pojačanog sakupljanja listova i svjetova, ova vrsta zbog mje-ra zaštite, uvrštena je na popis

sekundarnih šumskih proizvoda koji se moraju podvesti pod kontrolu i nadzor.

ranjive vrste

78 Barski kaćunSinonimi: salepLatinski: Dactylorhiza cordigera L.Njemački: HerzragwurzEngleski: Cuckoo-flower

Zelena biljka, uspravne, šuplje sta-bljike, visine od 10 do 30 cm.

Pripada geofitama (geophita), koje predstavljaju životnu formu suho-zemnih biljaka kod kojih pupoljci ili drugi rasplodni organi prezimljava u obliku krtole u zemlji.

Vrijeme cvjetanja od IV - VIII mjeseca

Rasprostranjena je od Norveške do planina Balkanskog poluostrva i

od Kavkaza da zapadnih Alpa.

Naseljava ekosisteme niskih creto-va, a optimum nalazi u asocijaciji Orhidetum bosniace (Mišić 81), na planinama srednjih i jugoistočnih Dinarida.

(D. cordigera subsp. bosniaca).

Geološku podlogu na njihovim staništima najčešće čine kisele stije-ne, a zemljišta su hidrogene sub- alpinske, gorske ili alpinske crnice ili vlažni rankeri, čija pH vrijednost iznosi između 4,5 i 5,5, a procenat humusa se penje i preko 25 %.

Ljekovita je biljka.

80 Bosanska perunikaSinonimi: salepLatinski: Iris reichenbachii var. Bosniaca HeufellNjemački: Bosniche SchwertilieEngleski: Bearded iris

Biljka visine 10-35 cm koja cveta u V, VI mjesecu.

Nalazimo je pojedinačno ili u većem broju obrasta površine od nekoliko četvornih metara.

Naseljava suhe livade i pašnjake na karbonatnim i serpentinitskim stije-nama, s plitkim skeletoidnim zem- ljištem.

Nalazimo je i u okviru zajednica planinskih rudina na vapnenoj i dili-

mitičnoj podlozi.

82 BrđankaSinonimi: arnikaLatinski: Arnica montana L.Njemački: Arnika, WohlverleihEngleski: Wolfsbane, Mountain snuff

Zelena trajnica, sa uspravnom sta-bljikom, visine 20 do 40 cm.

Cvjeta u periodu od VI - VIII mje-seca

Rasprostranjena je na planinama Evrope, od Pirineja, Alpa i Karpata do Apenina i Dinarida u subalp-skom, rijeđe u alpskom i gorskom pojasu.

Optimum nalazi u subalpinskim i alpinskim rudinama na kiselim stije-

Naseljava najčešće kisela humusna silikatna tla, odnosno rankere u sub-alpin-skom i alpinskom pojasu.

U gorskom pojasu se javlja na dubljim kiselim smeđim ili smađim podzolastim zemljištima

Izrazita je heliofita.

Srednja godišnja relativna vlašnost vazduha u ekosistemima koje nase-ljava se kreće između 60 i 70 (75)%.

Ljekovita je.

84 Hermanov ušljivac Sinonimi: hermanov ušljivac planinskiLatinski: Pedicularis hoermanniana K. MallyNjemački: Hoermann-LäusekrautEngleski: Hoermann’s lousevvort

Visina biljke 35-60 (-80) cm.

Ova vrsta cvjeta u VI, VII, VIII mjesecu.

Raste na mezofilnim ili vlažnim livadama, rubovima šuma, šumske progale i čistine u montanom (brd-skom) i subalpinskom vegetacijskom pojasu.

Endem Balkanskog poluotoka, sa središtem raprostranjenosti na Dina-ridima.

86 JaglacSinonimi: jaglika proljećna, jagorčevina proljećnaLatinski: Primula veris L, subsp. Columnae (Ten.)Njemački: HimmelschlüsselblumeEngleski: Cowslip, Paigle

Vrijeme cvjetanja od IV - V mjese-ca

Višegodišnja biljka, 15-20 (pa do 30) centimetara visoka, sa kratkim korjenom.

Rasprostranjena je na livadama i pašnjacima, od brdskog do alpinskog pojasa. Često se nalazi među grmovi-ma, na ivici šuma i u svijetlim šikarama i šumama. Naročito je česta u zajednicama livada i pašnjaka vlaž-nije varijante.

Takođe je zastupljenau fitocenoza-ma planinskih rudina, kao i vegetaciji krečnječko-dolomitnih sipara.

Kao krma je slabog kvaliteta.

Medonosna je biljka. Koristi se u u narodnoj medicini i farmaceutskoj industriji.

Mlado lišće služi za jelo kao vita-minsko povrće.

88 Jesenska šašikaSinonimi: ojstrica, jesenska vilovinaLatinski: Sesleria autumnalis (Scop.)Njemački: Herbst-Blaugras, Herbst-ElfengrassEngleski: Autumn moor grass

Biljka polusjenovitih i svijetlih sta-ništa, visine (30) 50-60 cm.

Vrijeme cvjetanja (VII) VIII - IX (X) mjesec.

Najčešće je nalazimo u mediteran-sko-montanom i submediteranskom području čitavog ilirskog krša.

Kao izrazit kalcifil, jesenska šašika raste na suhim ili umjereno suhim, rastresitim, pjeskovitim ili kameni-tim zemljištima.

90 Kaćun - salepSinonimi: kaćunLatinski: Orchis morio L.Njemački: Kleines KnabenkrautEngleski: Green-winged orchid

Stabljika visine 5-30 centimetara, najčešće svijetlozelena u gornjem dijelu malo ljubičasta. Geofita je i prezimljava u obliku krtole.

Diferencira se na veliki brij popu-lacija, odnosno podvrsta, varijateta i formi, a optimum uslova za život nalazi u različitim ekosistemima kla-sa Molinio - Arrhenatheretea i Festuco - Brometea.

Značajna je ljekovita vrsta.

92 Kaćunak pjegaviSinonimi: pjegasta kukavicaLatinski: Orchis maculata L.Njemački: Geflecktes KnabenkrautEngleski: Heath Spotted-orchid

Biljka polusjenovitih staništa, veo-ma varijabilna i ljekovita, visine 20-65 (pa do 90) cm.

Vrijeme sazrijevanja (V-) VI - VII mjeseca.

Zastupljena u listopadnim, četi-nar-skim i mješovitim šumama i šikarama, rubovima šuma, šumskim čistinama, te na tresetištima od nizi-na pa do subalpinskog vegetacijskog pojasa.

Najčešća nalazišta ove vrste su na svježim, blago humoznim, rastresi-tim i hranljivim zemljištima.

94 LjepikaSinonimi: dlakavi lepenLatinski: Adenostyles alliariae L.Njemački: Grauer AlpendostEngleski: Adenostyles alliariae

Biljka sjenovitih i polusjenovitih staništa, visine 60-150 cm.

Vrijeme cvijetanja od VII-VIII mjeseca.

Najčešće je nalazimo u vegetaciji visokih zeleni, te u zajednicama koje naseljavaju staništa sa znatnom koli-činom vlage, sa hranljivim, humo-znim zemljištem na kojem se dugo zadržava snijeg.

Isto tako, nalazimo je fragmentar-

no, često u gustim populacijama, u bukovo-jelovoj šumi, te veoma često i obilno u subalpinskoj bukovoj šumi.

96 Pančićev volovodSinonimi: volovodLatinski: Orobanche pancicii Beck.Njemački: Pančić SommerwurzEngleski: Pančić’s Broomrape

Visina biljke (15-) 20-50 cm. Cvje-ta od sredine, do kraja V, i do početka VII mjeseca.

Raste na travnjacima brdskog i subalpinskog vegetacijskog pojasa.

Na Jahorini smo je nalazili u vege-taciji planinskih rudina na oko 1900m nadmorske visine.

Endem Balkanskog poluotoka. Klasično nalazište je na planinama okoline Sarajeva.

98 Petoprst drškastiSinonimi: Latinski: Potentilla caulescens L.Njemački: Stengel-FingerkrautEngleski: Lax Cinquefoil

Biljka visine 5-30 cm koja cvjeta u periodu od VII-VIII mjeseca.

Raste u pukotinama vapnenih i dolomitnih stijena alpinskog, subal-pinskog, a rjeđe gorskoga vegetacijskog pojasa.

100 Sarajevska udovičicaSinonimi: Sarajevska prženicaLatinski: Knautia sarajevensis Beck.Njemački: Sarajevo KnopfblumeEngleski: Sarajevo button flower

Višegodišnja biljka sa horizontal-nim, prostim ili kratko granatim rizomom, visine 50-80 cm, nalazimo je na šumskim progalama i čistina-ma, te na rubu acidofilnih šuma smreke, jele i klekovine bora.

Endem Dinarida (klasično nalazi-šte je na Trebeviću iznad Sarajeva po čemu je i dobila ime). Vrijeme cvjeta-nja VI-VIII mjesec.

102 Veliki volujakSinonimi:žuti kolotoč, ognjica, veliki volujakLatinski: Telekia speciosa Schreb.Njemački: TélékieEngleski: Telekia

Biljka svijetlih šuma koja se pre-težno javlja na rubovima šuma, u živicama i šumskim čistinama, visine 90-150 (-200)cm. Vrijeme cvjetanja VI-VIII mjesec.

Ova zajednica je razvijena na broj-nim hrvatskim, bosanskim i crnogorskim planinama u pojasu bukve i jele i to na starijim sječinama, uz oba-le planinskih potoka i izvora i u kraškim vrtačama.

To su mjesta gdje se snijeg dugo

zadržava. Ulazi u sastav nekih zajed-nica vegetacije visokih zeleni.

Pripada balk.-karpatskom flornom elementu.

rijetke i endemične

dendro vrste

106 Barska ivaSinonimi: siva vrba, pepeljasta ivaLatinski: Salix cinerea L.Njemački: asch Weide, Grau WeideEngleski: Gray willow, Common sallow

Nalazi se uz brdske i planinske potoke, na vlažnim livadama i trese-tištima.

Penje se mjestimično i do preko 1500 m nadmorske visine.

Barska Iva je listopadni veoma raz-granat, gust grm, visine 1,5 - 3 (-6) metara.

Vrijeme cvjetanja (III) IV,V mje-sec.

Kora kod grančica siva, u drugoj

godini gusto, kratko dlakava.

Korijenov sistem dobro razvijen, pupovi pokriveni sivkastim, kratko dlakavim ljuskama.

108 Crni grabSinonimi: grab hmeljastiLatinski: Ostrya carpinifolia Scop.Njemački: Gemeine Hopfenbuche, SchwarzbucheEngleski: Hophornbeam

Listopadno drvo vosoko oko 15 (-20) m, sa prsnim promjerom do 50 cm, masivnog i često krivog debla i široke, dosta rijetke krošnje, korjena srcastog, dubokih žila, ali i široko površinski razgranatog.

Ova vrsta danas ima sužen areal, te se može svrstati kao relikt iz tercije-ra.

Kod nas se javlja u u većem broju asocijacija, gotovo redovno trajnih stadijuma, u pojasu hrastova i bukve,

pretežno na strmim južnim, kreč-njačkim i dolomitskim obroncima.

Dobro podnosi zasjenu, u sklopu izrasta pravo i formira deblo očišće-no od grana. Drvo po visini trećeg do drugog reda.

Vrijeme cvjetanja je IV, V mjesec.

110 Evropska tisaSinonimi: obična tisaLatinski: Taxus baccata L.Njemački: Gemeine EibeEngleski: Common yew

Grm ili srednje visoko drvo, nara-ste ponekad i do 20 m. Ima široku piramidalnu krošnju s nepravilnim deblom, koje ima promjer i do 1m. Korjen joj prodire osrednje duboko u zemlju i dosta je razgranat, a na nje-mu se nalazi endotrofna mikoriza.

Dostiže vrlo visoku starost i preko 1000 godina.

Najčešće se javlja u pojasu bukovih i mješovitih četinarskih šuma, poje-dinačno ili u manjim skupinama,

većinom na sjevernim ekspozicijama i na sjenovitim i vlažnijim mjestima.

Praistorijska nalazišta i današnja brojnost njenih stabala pokazuju da je ona, u nekim krajevima, na putu ka istrebljenju.

Vrlo spor rast i upotrebljivo drvo su među glavnim uzrocima njenog nestajanja.

Vrijeme cvjetanja III, IV mjesec, oprašivanje se vrši vjetrom. Fiziološ-ku zrelost dostiže oko 30. godine.

Sjeme tise, zbog mesnatog omota-ča crvene boje (tzv. arilus) liči na bobicu i privlaćan je pticama, koje sa arilusom gutaju sjeme, koje se nešte-ćeno raznosi i rasijava.

112 Gorski javorSinonimi: bijeli javorLatinski: Acer pseudoplatanus L.Njemački: Berg-Ahorn, UrleEngleski: Sycomore

Listopadno drvo oko 25-30 (-40) m visoko, dosta nepravilnog debla, koje može imati debljinu do oko 2,00 metra.

Počinje cvjetati između 20 i 40. godine

Najčešće se sreće po brijegovima i srednjim brdima u regionu bukve, mješovitih šuma lišćara i četinara (bukva i jela).

Traži svježa do vlažna mjesta sa

plodnim humoznim zemljištem, naj-češće kraj šumskih potoka u bukovim šumama, u većim visinama zauzima sunčane položaje i manje svježa zemljišta.

Pripada srednjoevropskom flor-nom elementu i jedna je od najvrijednijih vrsta među našim ple-menitim lišćarima.

114 JavoracSinonimi: planinski javor, javor gluhačLatinski: Acer opalus subsp. obtusatum Kit.Njemački: Frühlings-Ahorn Engleski: Bosnian Maple

Listopadno drvo visoko 15 - 25 metara, čiji prečnik može dostići i do 100 cm.

Korjenov sistem je dobro razvijen.

Javlja se pretežno na terenima našeg visokog krša, gdje se javlja poje-dinačno i u grupama u mezotermnim šumama na krečnjaku, dopirući do donje granice bukovog regiona (od 500-1600 m).

Termofilna je i heliofilna vrsta, jav-

lja se u šumama crnog graba, te otvorenijim brdskim bukovim i bukovo jelovim šumama na kršu.

Zastupljen je u brojnim šumskim zajednicama.

Ova vrsta se prema kategorizaciji biljnih vrsta IUCN-a, po prije- dlogu Crvene liste biljnih vrsta (Šilić 1992. - 1995.) nalazi u katego-riji rijetkih vrsta.

116 Joha bijelaSinonimi: joha (jova) sivaLatinski: Alnus incana L.Njemački: Grauerle Engleski: Speckled Alder, European Alder

Rasprostranjena je pretežno u sje-vernoj, srednjoj i istočnoj Evropi.

Listopadno drvo oko 10 (-25) m visoko sa više ili manje uspravnim, gustim granama.

Rijetko živi duže od 50. godina.

Jednodomna biljka, anemofilna, heliofilna (ali dobro podnosi i sjenu), higro-mezofilna vrsta.

Raste na pješčanim i ilovastim zemljištima, uz hladnije rijeke, poto-

ke i planinske izvore, izbjegavajući terene sa stagnirajućom vodom i obrazujući zajednicu Alnetum inca-nae Aich.

Vrijeme cvjetanja III mjesec, prije listanja (cvjeta na oko 20 dana ranije od crne johe).

118 KlekovinaSinonimi: planinski bor, bor krivuljLatinski: Pinus mugo TurraNjemački: Bergkiefer Engleski: Mountain pine

U zavisnosti od staništa uslova habistus veoma varira. Javlja se kao nizak, polegnut grm, ili kao nisko drvo.

Najviše ga susrećemo u obliku polegnutog grma, čija nepravilna debla leže na zemlji ili kamenju, gra-ne guste, sabljasto povijene prema gore.

Rasprostranjen je u subalpinskom i alpins-kom pojasu, gdje na granici šumske vegetacije obrazuje posebnu i

veoma karakterističnu zajednicu kle-kovine bora (Pinetum mughi Hor- vat).

U sjevernom dijelu areala naseljava i tresetišta. Dopire do 2600 nadm. visine. Vrijeme cvjetanja VI, VII mjesec.

Fiziološku zrelost postiže već oko 10. godine. Šišarice su sjedeće ili sa vrlo kratkom peteljkom.

Zbog svoje izražene zaštitne funk-cije u pogledu zaštite padina od erozije i lavina spada u vrste koje su moraju podvesti pod kontrolu i nad-zor.

120 Lijeska mečja Sinonimi: divolijeskaLatinski: Corylus colurna L.Njemački: Baumhasel, Türkische Baumhasel Engleski: Mediterranean hazel, Turkish filbert

Listopadno drvo visoko i do 23 m, sa prečnikom i do 75 (-100) cm, sa pravilnim, kupastom, široko zaoblje-nom gustom košnjom.

Kora sivkastobijela do tamnosiva, korijenov sistem snažan, dobro veže teren, te se uspješno koristi za poljo-zaštitne i vjetrobrane pojaseve.

Plodovi su joj oraščići (lješnici) u skupinama 3-8 zajedno, nešto sitniji od lješnika obične lijeske.

Jednodomna, entomofilna vrsta, podnosi veće zasjenjivanje od obične lijeske, ima jaku izdanačku snagu, doživi starost i do preko 200 godina.

Vrijeme cvjetanja IV, V mjesec, znatno prije listanja.

Ima široku ekološku amplitudu, zastupljena je u većem broju relik-tnih zajednica toplijih predjela. Traži dublja i svježija zemljišta na krečnja-ku. Zauzima nadmorske visine od 100 - 1200 metara.

122 Pančićeva omorikaSinonimi: Latinski: Picea omorika (Pančić) Purk.Njemački: Serbische Fichte Engleski: Serbian Spruce

Drvo visoko do 50 metara, usko piramidalnog habitusa.

Javlja se prvenstveno na krečnjaku (rendzini), a izuzetno na serpentinu, često na strmim krečnjačkim litica-ma, na blokovima stijena, pretežno eksponirana sjeveru.

Gradi čiste sastojine ili se javlja u mješavini sa sa bijelim i crnim borom, smrčom, jelom, bukvom, javorom, brezom i dr.

Visinska amplituda omorikinih staništa se kreće između 400-1600 m.

Pančićeva omorika ima tanke gra-ne, vršne manje više lučno usmjerene prema gore, srednje horizontalne, donje opuštene sa uzdignutim vrho-vima.

Omorika je endem Balkanskog poluostrva, kao i relikt evropske flore još iz tercijera.

Sadažnji areal omorike je vrlo uzak.

rijetke vrste

126 Bosanska mišjakinjicaSinonimi: Latinski: Minuartia bosniaca (G. Beck)Njemački: Bosnische miere Engleski: Bosnian Sandwort

Zastupljena je na vapnenim kame-njarama i suhim kamenjarskim paš- njacima, u montanom (brdskom) i subalpinskom vegetacijskom pojasu.

Izraziti heliofit-endem Dinarida. Visina biljke 15-30 cm, a vrijeme cvjetanja VI-VII mjesec.

128 Bosanski ljiljanSinonimi: bosanski zambakLatinski: Lilium bosniacum (G. Beck)Njemački: Bosnische Lilie Engleski: Bosnian Lily

Biljka visine 40-50 cm koja raste na planinskim rudinama na karbo-natima u subalpinskom i alpinskom pojasu, te na mezofilnim subalpin-skim i gorskim livadama.

Izrazita heliofita.

Endem središnjih Dinarida. Nala-zimo ga na brojnim planinama Bosne, kao i na nekim Hercegovačkim masi-vima.

Vrijeme cvjetanja VI-VII mjesec.

130 Dimak bodljikaviSinonimi: čekinjuša, bodljikavka, odvraćenicaLatinski: Crepis conyzifolia (Gouan)Njemački: Großkorb-Pippau, Großkopf-Pippau Engleski: Hawksbeard

Višegodišnja biljka, 20 do 60 cen-timetara visoka sa cilindričnim rizomom.

Vrijeme cvjetanja je od VII - IX mjeseca.

Izrazita je heliofita, a rasprostra-njena je u srednjoj i južnoj Evropi, na planinama, od brdskog do subalpin-skog pojasa.

Pripada alpsko-prealpskom flor-nom elementu.

Najznačajnije i najinteresantnije populacije ove vrste dijele se na neko-liko skupina:

Populacije acidofilnif livada i paš-njaka brdskog i gorskog pojasa,

Populacije subalpinskih rudina na kiselim tlima.

Populacije u subalpinskim rudina-ma na karbonatima zakiseljenim tlima.

Dobra je krma u svježem stanju.

132 Dugolisna pukovicaSinonimi: Latinski: Peucedanum longifolium Waldst. & Kit.Njemački: Langblatt-Haarstrang Engleski: Hog’s fennel

Raste na stjenovitim mjestima u montanom u subalpinskom vegeta-cijskom pojasu.

Endem Balkanskog poluotoka.

Visina biljke 70-80 cm, vrijeme cvjetanja VII-VII mjesec.

134 Hajnadlova nevesikaSinonimi: Latinski: Peucedanum longifolium Waldst. & Kit.Njemački: Haynald-Augenwurz Engleski:

Raste u pukotinama vapnenih sti-jena od montanog do subalpinskog vegetacijskog pojasa.

Javlja se ponekad i na polusmire-nim vapnenim siparima. Zastupljena je u brojnim endemičnim zajednica-ma.

Endem dinarida koji cvjeta u peri-odu od V-VII mjeseca.

136 Inkarnatska djetelinaSinonimi: inkarnatska detelja, rdeča deteljaLatinski: Trifolium incarnatum L.Njemački: Incarnatklee, BlutkleeEngleski: Crimson Clover

Jednogodišnja do dvogodišnja bilj-ka, stabla visine od 10 - 50 cm.

Optimum životnih uslova nalazi u različitim fitocenozama redova Scor-zonero - Chrysopogonetalia, Brome- talia erecti, Festucetalia valesiaacae.

Pripada kategoriji medonosnih i ljekovitih biljaka

Veoma je dobra krmna biljka, kako u svježem stanju, tako i u sijenu.

138 Jagorčevina Sinonimi: trobenticaLatinski: Primula vulgaris HudsonNjemački: StengelloseEngleski: Primrose

Spada među najranije procvjetni-ce. Cvjeta u prve predproljetne dane, odmah nakon otapanja snijega, naro-čito na prisojnim stranama.

Tipična mirmekohorna i endozoo-horna biljka (način rasprostiranja biljaka posredstvom insekata i živo-tinja).

Raste u svijetlim listopadnim šumama i šikarama, rubovima šuma, šumskim čistinama, voćnjacima i drugim sličnim staništima, na svje-

žim, rastresitim, hranljivim, neutralnim do umjereno - kiselim humoznim, pjeskovitim ili kamenitim zemljištima od nizina pa do subal-pinskog vegatacijskog pojasa.

Visina 5-10 cm, cvjeta u periodu od (II-) III - IV mjeseca.

Biljka polusjenovitih staništa, veo-ma varijabilna vrsta, ljekovita - otrovna biljka, prosječno medonosna.

140 Jarčija travaSinonimi: velika krvara, navadna svetlicaLatinski: Sanguisorba officinalis L.Njemački: StengelloseEngleski: Grosser Wiesenkopf

Biljka najčešće 20 do 100 cm viso-ka, sa jakim granatim rizomom. Stabljike najčešće pojedinačne, uspravne i u gornjem dijelu račvasto granate, izbrazdane i šuplje.

Stanovnik je ekosistema higrofil-nih livada i pašnjaka, mada se sa nešto manjom brojnošću i vitalnošću javlja u hidro-mezofilnim livadama

Ljekovita je biljka i koristi se u medicini i veterini.

Dobra je pčelinja paša i ima dobru krmnu vrijednostu u manjim količi-nama.

Pripada evroazijskom flornom ele-mentu.

142 Karglov zvinčacSinonimi: karglova prerastLatinski: Bupleurum kargliiv Vis.Njemački: Engleski:

Jednogodišnja ili dvogodišnja njež-na biljka čije su stabljike od oko 50 cm visoke, od osnove razgranate.

Vrijeme cvjetanja VI mjesec.

Zastupljene je na otvorenim kreč-njačkim kamenjarama i suvim kamenjarskim pašnjacima. Izrazita heliofita.

144 Kovrčava sirištaraSinonimi: Latinski: Gentianella crispata (Vis.) Holub. (1967.)Njemački: Haarschlund EnzianEngleski:

Optimum ima u vegetaciji planin-skih rudina na vapnencima i silikati- ma, kao i u vegetaciji subalpinskih livada.

Zemljište na kojem raste je blago zakiseljeno do neutralno, a nalazimo je i na jako kiselim ili jako bazičnim tlima.

Nalazimo je na brojnim dinar-skim, šarskim i rodopskim planinama, te na središnjim Apeninima.

146 Ljupka ljubicaSinonimi: maćuhicaLatinski: Viola elegantula Schoot.Njemački: Zierliches StiefmütterchenEngleski:

Biljka visine 10-30 cm koja cvjeta u V-VII mjesecu.

Raste na livadama od montanog (brdskog) do subalpinskog vegetacij-skog pojasa na dubljim zemljištima.

Izrazita heliofita, endem Dinarida. Prvi put opisana je na prilogu izme-đu Dinare i Kamešnice.

148 Mlađa žućkastaSinonimi: Latinski: Corydalis ochroleuca KochNjemački: Engleski: Corydalis

Višegodišnja biljka, sa brojnim uspravnim, do 40 centimetara viso-kim stabljikama koje formiraju manji ili veći busen. Vrijeme cvjetanja je (IV-) V-IX (-X) mjesec.

Stanovnik je krečnjačkih sipara, često se može naći između kamenih blokova i gromada unutar bukovih i bukovo jelovih šuma. Živi na sipar-skim i pukotinskim sirozemima u montanom i subalpinskom pojasu.

Areal vrste pokriva Apeninski i

Balkanski poluotok.

Endemska je vrsta, čiji je lokus cla-ssicus u Bosni - brdo Hum kod Jajca.

150 Njivska udovicaSinonimi: udovica njivska, obična prženicaLatinski: Knautia arvensis (L.) Coulter.Njemački: AckerwitwenblumeEngleski: Gipsie’s Rose

Biljka uspravne stabljike 30 do 150 cm visoka, razgranatog rizoma.

Vrijeme cvjetanja je u periodu od V do IX mjeseca. Sjeverno - euroa-zijsko- subokeanska vrsta, razvrstana na veći broj infraspecijskih sistema.

Jedna grupa populacija najpovolj-nije uslove za život nalazi u mezofilnim livadama, druga u paš-njacima i livadama, dok treća u agroekosistemima ruralnih naselja, u nizijskom, brdskom i gorskom poja-

U starijim razvojnim stadijima je gruba , te je stoka nerado jede. Ljeko-vita je i medonosna vrsta.

152 Obična mašankaSinonimi: peščankaLatinski: Moenchia mantica L.Njemački: Aufechte WeissmiereEngleski: Upright chickweed

Biljka visine 10-40 cm, sivozelene boje, sa jednostavnim ili granatim korijenom i više fertilnih izdanaka, koji su uspravni, tanki, jednostavni ili u gornjem dijelu razgranati.

Pripada submediteranskom flor-nom elementu.

Izrazita je heliofita, koja optimum za život nalazi u različitim asocijaci-jama klasa.

154 Orlovi noktiSinonimi: slatki kozlinacLatinski: Astragalus glycyphyllos L.Njemački: Bärenschote, Süßer TragantEngleski: Milk-vetch

Trajica visine 30 do 100 (-150) cen-timetara, sa snažnim, vertikalnim korjenom i stabljikama poleglim po zemlji. Biljka je polusjenovitih stani-šta (semisciofita) i svijetlih šuma. Vrijeme cvjetanja je od V do VI (-VIII) mjeseca.

Nalazi se u listopadnim šumama i šikarama, na šumskim prosjekama i progalama, na svježim ili umjereno suhim, blago do umjereno kiselim, humoznim, kamenitim ili slabo ilo-

vastim zamljištima od nizina do gorskog pojasa.

Rasprostranjena je u Evropi, zatim u Maloj Aziji na Kavkazu, a na istok dopire do Sibira.

156 PušnicaSinonimi: sendtnerova (šloserova) pušnicaLatinski: Silene sendtneri Boiss.Njemački: Sendtner - LeimkrautEngleski:

Raste na smeđim planinskim livad-skim zemljištima subalpinskog i alpinskog vegetacijskog pojasa,

Rjeđe je nalazimo na dubljim, više manje zakiseljenim organogenim vapnenim rendzinama.

Opća rasprostranjenost: endem Dinarida.

Vrijeme cvjetanja VI-VIII mjesec, visine 20-50 cm.

158 Rumelijski šuškavacSinonimi: rumelijski škrobotacLatinski: Rhinanthus rumelicus Velen.Njemački: Rumelische KlappertopfEngleski:

Stabljika uspravna, 15 do 60 centi-metara visoka, slabo razgranata ili nerazgranata, u gornjem dijelu pokri-vena najčešće žljezdastim dlakama.

Vrijeme cvjetanja od V- VII mje-seca.

Ova vrsta pripada decijsko - bal-kanskom flornom elementu i ima široku ekološku valencu u odnosu na osnovne abiotičke faktore staništa. Najveći broj ove vrste nalazi se na livadama i pašnjacima gorskog, brd-

skog, subalpinskog i nizijskog područja, kako mezofilnog,higromezofilnog, tako i kseromezofilnog karaktera.

Zbog otrovnih glikozida koji se nalaze u njenom sastavu, nepoželjna je kao krmna biljka.

160 Sitnocvijetni vrisićSinonimi: Latinski: Micromeria parviflora Vis.Njemački: Kleinblütige BergminzeEngleski:

Višegodišnja biljka, vrijeme cvjeta-nja VI-VII (-IX) mjesec. Biljka otvorenih staništa, gdje se javlja kao pionirska vrsta na ogoljelim dolomit-nim i dolomitiziranim krečnjacima.

Centar rasprostranjenosti ove vrste nalazi se na crnogorskim plani-nama, odakle se areal pruža zrakasto u 2 pravca: jedan-prema sjeverozapa-du, do nekih hercegovačkih planina, drugi-prema jugoistoku, do alban-skih planina.

162 ŠiljSinonimi: šiljkaLatinski: Danthonia alpina Vest.Njemački: Kelch TraubenhaferEngleski: Danthonia

Busenasta biljka. Stabljike vitke, uspravne 30-80 cm visoke. Vrijeme cvjetanja V-VII mjesec.

Pripada pontsko - submediteran-skom flornom elementu. Brojne populacije ove vrste rasute su po eko-sistemima klase Festuco - Brometa.

Optimum uslova za život nalazi u različitim ekosistemima submedite-ranskog i pontskog dijela bivše Jugoslavije.

Na kamenjarskim pašnjacima dinarskog krša jedna je od pionira i najznačajnijih krmnih vrsta.

164 ŠumaricaSinonimi: breberina običnaLatinski: Anemone nemorosa L.Njemački: BuschwindröschenEngleski: Wood Anemone

Biljka uspravne stabljike, gole ili oskudno dlakave, visine od 6 - 25 centimetara (-30). Geofita je i prezi-mljava u obliku vodoravnog rizoma. Javlja se u svijetlim šumama, kao i polusjenovitim staništima.

Pojavljuje se u rano proljeće u mezofilnim šumama i šikarama, kao pratioc u brojnim šumskim zajedni-cama, kao što su šume hras- ta kitnjaka i običnog graba (Que- rco - Carpinetum), brdskoj bukovoj

šumi (Fagetum montanum), šumi bukve i jele (Abieti - Fagetim), poplavnim šumama i dr.

U visinu doseže do subalpinskog pojasa gdje ulazi u sastav zajednice klekovine bora (Pinetum - mughi), u šumi molike, munike i u smrčevim šumama.

166 Timianolisni vrisićSinonimi: Latinski: Micromeria thymifolia Scop.Njemački: Quendelblättrige BergminzeEngleski: Mint Thyme

Višegodišnja veoma aromatična biljka, cvjeta u periodu od (VII-) VIII-IX (-X) mjeseca.

Raste u pukotinama raspucalih stijena, pretežno na krečnjaku.

Pošto je česta biljka dubokih klisu-ra, nalazimo je u širokom rasponu od 30 m, ima vrlo široku ekološku ampli-tudu.

168 Tomazinijeva žučicaSinonimi: Latinski: Chamaecytisus tommasinii Vis.Njemački: Tommasini-GeißkleeEngleski:

Vrijeme cvjetanja V-VI mjesec. Raste pretežno na otvorenim mjesti-ma, livadama i kamenjarama na rubovima šuma i šumaraka, do preko 1000 m nadmorske visine.

Listopadni grmić (listovi preko zime samo djelimično opadaju) 40-50 (-70) cm visine, uspravnih i uzdižučih tankih grančica. Pupovi naizmjenični, 2-3mm dugi, dlakavi, pokriveni malim brojem ljuspi.

Pojedini listići su veoma varijabil-

ni, eliptični ili izduženo-jajasti.

170 Valdštajnova runjikaSinonimi: Latinski: Hieracium waldsteinii TauschNjemački: Waldstein-HabichtskrautEngleski:

Biljka visine 20-30 cm. Vrijeme cvjetanja VI, VII, (-VIII) mjesec.

Raste u pukotinama karbonatnih stijena.

Veoma je rasprostranjena na Bal-kanskom poluotoku.

172 VisibabaSinonimi: Latinski: Galanthus nivalis L.Njemački: SchneeglöckchenEngleski: Common snowdrop

Visina biljke 10-15 (-30) cm. Raste u listopadnim, mješovitim i četinar-skim šumama, od poplavnih nizi- nskih šuma pa do subalpinskog vegetacijskog pojasa.

Raste na svježim, rastresatim, hranljivim, blago do umjereno kise-lim, humoznim, ilovastim zem- ljištima.

Vrijeme cvjetanja biljke je (I-) II, - IV, (-V) mjesec.

174 Zečja lobodaSinonimi: obična runjika,kosmaticaLatinski: Hieracium pilosella L.Njemački: HabichtskrautEngleski: Mouse-Ear Hawkweed

Biljka visine od 5 do 30 cm visoka. Cvjeta u periodu od V do VIII mje-seca.

Pripada nordijsko - evroazijsko - subokeanskom flornom elementu.

Diferencira se na veći broj podvr-sta, varijeteta i formi, koje naseljavaju različite ekosisteme od brdskog do subalpinskog pojasa. Sa znatno manjom brojnošću može se naći u nekim zajednicama reda Brometalia erecti ili u prorjeđenim acidofilnim,

hrastovo-grabovim, bukovo-javoro-vim ili smrčevo-jelovim šumama.

Ljekovita je biljka, ali je slaba krma i kvari kvalitet mlijeka.

176 Zlatna papratSinonimi: slatinkaLatinski: Ceterach officinarum DC.Njemački: SchriftfarnEngleski: Rustyback

Biljka polusjenovitih staništa, svi-jetlih šuma, ljekovita i veoma varijabilna vrsta.

Visine je 5 - 15 (-20) cm, cvjeta u periodu od (V-) VI - VIII mjeseca.

Listovi kožasti, zimzeleni, razvija-ju se u gustim busenčićima iz kratko razgranjenog, crnosmeđeg rizoma koji je obrastao crnosmeđim ljuska-ma.

Živi na otvorenim kamenjarima,

suhim zidovima, od samog mora pa do znatnih visina, a česta je i u suhim sjenovitim šumama i šikarama gdje također obrasta stijene i kamenjare.

178 Zmijski jezikSinonimi: jednolistakLatinski: Ophioglossum vulgatum L.Njemački: NatterzungeEngleski: Adder’s Tongue

Sa vrha kratkog rizoma svake godi-ne se nadzemno razvija samo jedan list dug 5 do 30 centimetara. Ovo je vrsta paprati rasprostranjena u hidro-filnim i mezofilnim livadama i pašnjacima od nizina do gorskog pojasa, uglavnom na karbonatnim tlima.

Kao ljekovita biljka, dosta se pri-mjenjuje u narodnoj medicini, za ishranu stoke nije značajna i spada u vrste bez vrijednosti.

180 ZvjezdankaSinonimi: lisjak velikiLatinski: Astrantia major L.Njemački: Große SterndoldeEngleski: Great Masterwort

Biljka uspravne stabljike, jedno-stavne ili razgranate, gole, visine od (15-) 30 do 80 (-100) centimetara.

Ovu vrstu najčešće nalazimo u listopadnim šumama i šikarama, šumskim proplancima, na rubovima šuma i na livadama od nizina pa do gorskog vegetacijskog pojasa.

Raste na svježim, rastresitim, kamenitim ili slabo ilovastim, hran-ljivim, bazičnim, neutralnim ili slabo kiselim, humoznim zemljištima, pre-

težno na krečnjakoj podlozi.

182 ZvončićSinonimi: otvorena zvončika, štrkasti zvončićLatinski: Campanula patula L.Njemački: Wiesen GlockenblumeEngleski: Spreading Bell-flower

Biljka posjeduje vretenasti rizom, vertikalan bez lozica. Stabljika je uspravna, gola ili dlakava.

Evroazijsko - kontinentalno - sub-mediteranska vrsta, čije populacije na našim prostorima žive u mezofil-nim livadama brdskog, gorskog i subalpinskog pojasa. Izrazita je heli-ofita. Optimum za životne uslove nalazi na dubljim, zakiseljenim tlima iznad različitih stijena.

Medonosna je, ljekovita i ukrasna

vrsta, koja povoljno djeluje na sekre-ciju mlijeka.

184 ŽutikaSinonimi: šimširikaLatinski: Berberis vulgaris L.Njemački: SauerdornEngleski: Barberry, pipperidge tree

Oko 3 m vosok, uspravan grm šibolikih grana.

Dugorasti su sa trnovima sa 3-5 oštrih bodlji, koji su nastali transfor-macijom listova.

Rasprostranjena je pretežno u nizinskim i brdskim predjelima, gdje je zastupljena u raznim termofilnim i heliofilnim vegetacijskim jedinicama sveze Berberidion Br. - Bl., najčešće na devastiranim terenima uz poljo-privredne kulture i uz naselja.

Vrijeme cvjetanja (IV), V, VI mje-sec.

186 ŽutinaSinonimi: pomamaLatinski: Chrysosplenium alternifolium L.Njemački: Wechselblättriges MilzkrautEngleski: Alternate-leaved

Biljka sjenovitih staništa, visine 5-15 (-20) cm. Raste u sjenovitim šumama i šibljacima, u kanjonima, rječnim dolinama, uz planinske potoke i izvore, na vlažnim, hranlji-vim blago do umjerno kiselim, humoznim, pjeskovitim do kameni-tim ilovastim zemljištima, od nizina pa do preko 2000 m nadmorske visi-ne.

Pripada subborealnom flornom elementu.

Vrijeme cvjetanja od III do V i do (VI) mjeseca.

Zaštićene dekorativne vrste

190 KlobučacSinonimi: ciklama, kolutka, križalinLatinski: Cyclamen purpurascens MillerNjemački: AlpenveilchenEngleski: Common Cyclamen

Biljka sjenovitih i polusjenovitih staništa, ljekovita i otrovna biljka.

Visina biljke od 5 do 15 cm. Vrije-me cvjetanja VI - IX mjesec.

Nalazimo je u svijetlim ili polusje-novitim termofilnim šumama na kamenitim, svježim, rastresitim, neu-tralno do blago kiselim, humoznim zemljištima od brdskog do subpla-ninskog vegetacijskog pojasa, dopir- ući u visinu rjeđe i do 2000 m.

192 ŠafranSinonimi: kačun, brnđušaLatinski: Crocus neapolitanus Mord. & Loisel.Njemački: Frühlings SafranEngleski: Crocus

Biljka visine 10 - 15 cm. Biljka pol-usjenovitih i sjenovitih staništa, veoma varijabilna vrsta.

Ima vrlo široku ekološku amplitu-du.

Nalazimo ga u listopadnim i mje-šovitim šumama i šikarama, uz rubove šuma, na šumskim progala-ma i prosjekama, u živicama i voćnjacima te na livadama od nizina pa do subplaninskih i alpinskih rudi-na.

Raste na svježim, hranljivim zemljištima.

Vrijeme cvjetanja (II-) III - IV mjesec.

Korištena literatura

Jovanović Branislav (2000):

“Dendrologija”

Lakušić Radomir (1988):

“Planinske biljke”

Mišić Ljubomir i Lakušić Radomir

( 1990.) :

“Livadske biljke”

Šilić Čedomir, (1988):

“Atlas drveća i grmlja”

Šilić Čedomir (1988):

“Endemične biljke”

“Šumske zeljaste biljke”

“Endemične i rijetke billjke Parka prirode Blidinje”

Tanović Nezir (2005):

“Atlas ljekovitog bilja i gljiva

Bosne i Hercegovine”

“Pravilnik o uzgoju, iskorištavanju, sakupljanju i prometu sekundarnih

šumskih proizvoda”

“Konvencija o biološkoj

raznolikosti”

Sarajevošume

“Sarajevo - šume” d.o.o. Sarajevo (decembar 2006.)

Tel.: +387 33 219 172 Fax: +387 33 219 173

Ul. Maršala Tita br. 7 71000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina

E-mail: ssume@bih.net.ba

www.sarajevo-sume.ba

biljke-endemi

Documents

prinsip-prinsip pengelolaan udara di rs dalam era endemi

biljke za ured

mesojedne biljke

biljke u bibliji

lekovite biljke

biljke oko nas

svetlost i biljke

biljke u ajurvedi

tugas rangkuman endemi rizaldi

2 alkaloidne biljke

dikotiledone biljke

biljke montengro

biljke važno

endemi rogatice - nježna kockavica

Život biljke

biljke u fontani

zdrave biljke

tugas rangkuman endemi

endemi ubb rizaldi saputra

ljekovite biljke 1